021 Hrvatski iseljenici u Argentini - Dr. sc. Marina Perić Kaselj

021 Hrvatski iseljenici u Argentini - Dr. sc. Marina Perić Kaselj

Uloga HSS i njen utjecaj u iseljeništvu

U razdoblju od 1918.-1939. godine u Državi SHS odnosno Kraljevni Jugoslaviji hrvatska nacionalna ideja zahvatila je sve slojeve naroda, a prvenstveno politikom „braće Radića, koja je promicala interese najširih društvenih slojeva i stajala na čelu pokreta koji je istovremeno bio i nacionalni i seljački, uspjela ukorijeniti nešto što bi se moglo nazvati modernim hrvatskim identitetom u svim segmentima društva“ (Jakir, 2000).

HSS je postavila koncepciju stvaranja suverene hrvatske države. Seljaštvo i radništvo povezalo se u jedinstvenoj borbi protiv vlasti, a to je ujedno potenciralo i etničke sukobe Hrvata i Srba.

Kulminacija srpskih i hrvatskih etničkih sukoba dogodio se e u lipnju 1928. godine kada je poslanik srpske Radikalne stranke Puniša Račić u beogradskoj skupštini pucao u poslanike HSS.

Nakon ovog događaja došlo je do raznih političkih manifestacija. Savez HSS i Srba u Hrvatskoj tražio je ukidanje ustava i preuređenje države na temelju priznavanja nacionalnih posebnosti.

Ovaj događaj nije prošao nezapaženo u iseljeništvu, poglavito u Argentini, poljoprivrednoj zemlji gdje je većina hrvatskih iseljenika bila vezana uz zemlju i poljoprivredne poslove, i koji su bili pristaše Radićeve politička koncepcije.

Prema izvorima (Pravda, 1928, Hrvatska sloga, 1929) uočili smo kako su postojale i komunikacijske veze između Radića i iseljenika, i kako je Radić neposredno prije beogradskog napada navijestio iseljenicima dolazak u Argentinu.

O reakcijama među iseljenicima koje je izazvao zločin u Skupštini govore slijedeći primjeri:

Primjer 1. Preneseni članak iz „Yugoslavenskog Loyda „ pod naslovom „ 20.6. i naši iseljenici“: „Račićev zločin proizveo je još veći potres u dušama naših iseljenika nego li u nama kod kuće. Iz daljine zla djela opasnosti, zle kobi, uvijek izgledaju većima negoli je uistinu tako.

Iz naših iseljeničkih listova kao i iz privatnih iseljeničkih pisama dade se jedno zaključiti: da je Puniša Račić nanio državi takovo zlo u dušama naših iseljenika, kakovo joj ni najveći naš dušman ne bi mogao nanijeti...

Svi se naši iseljenici živo interesiraju za domovinu i oni koji je ljube kao i oni koji je mrze tj. koji mrze zlo u njoj faktički je ljube jer i njihova mržnja očiti je dokaz njihov interesovanja za nju.

Među svjesnim iseljenicima koji znaju lučiti zle i nesposobne političare od države i domovine, a tih je manji procenat Račićev zločin proizveo je zaprepaštenje, kako pred sobom i pred tuđim svijetom. Mi u domovini koji živimo sami među sobom na Balkanu i po balkanski niti ne poznamo osjećaj stida pred velikim svijetom.

Mi ne poznajemo osjećaj koji reže dušu najskromnijeg domorodca, kada na prvoj stranici u tuđim listovima pod masnim naslovima čita ružne vijesti o zemlji svoga porijekla kada ga na radnji drug i poslodavac upita:

Kakova je to vaša zemlja u kojoj zastupnici ubijaju jedan drugoga? Što da bijedni Jugoslaven odgovori?

Zar on neupućenom strancu kad bi ga ovaj i htio slušati da pođe objašnjavati naše domaće jade i nevolje. Ne ostaje mu drugo nego pognuti glavu i izjedati se u bolnom stidu.

Kad bi naši vlastodršci i političari znali što znači narodni obraz pred tuđim svijetom, možda bi barem donekle čuvali da svom narodu ne nanose tolike sramote pred tuđim svijetom....Žalosna je istina da našim vlastodršcima kao i našoj javnosti izuzetci se broje da je malo ili nimalo stalo za mišljenje i osjećanja naših iseljenika A ipak toga je naroda po svijetu puni milijun...“ (Pravda 22.8.1928).

Kako je vidljivo iz prethodnog primjera ugled Jugoslavije (zločinom u beogradskoj skupštini) u iseljeništvu je narušen, a time i status hrvatskih iseljenika kao njenih državljana. Tu je naglašena i krajnje nepovoljna situacija iseljenika u odnosu na maticu/ društvo porijekla jer očito ni vlast, a niti javnost u domovinu nisu ih smatrali dijelom svoga nacionalnog bića.

Izvori i Literatura

Antić, Ljubomir (1991). Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914. Zagreb: Stvarnost.

Antić, Ljubomir (1987). Naše iseljeništvo u Južnoj Americi i stvaranje jugoslavenske države 1918. Zagreb: Školska knjiga.

Armstrong, John A. (1982). Nations before nationalism. Chapel Hill: The University of North Carolina Press.

Derado, Klement i Ivan Čizmić (1982). „Iseljenici otoka Brača“, Brački zbornik, Zagreb, br. 13.

Jakir, Aleksandar. „Šarene bandire dalmatinske“. Vijenac. Zagreb: Matica iseljenika, br 171.

Janda, Krunoslav (1913). Argentina. Zagreb: vlastita naklada.

Kolin, Marcel (1920). Jugoslaveni u Južnoj Americi, Zagreb: Naklada pisaca.

Kupareo, Rajmund (1989). Čežnja za zavičajem. Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda.

Lakatoš, Josip (1914). Narodna statistika. Zagreb: Vlastita naklada.

Leontić, Ljubo (1961). O jugoslavenskom odboru u Londonu. Zagreb: Izdavački zavod jugoslavenske akademije.

Lupis Vukić Ivo (1931). Bilješke s puta preko Punta Arenasa u New York. Rukopis.

Obad, Stjepo (1990). Dalmatinsko selo u prošlosti. Split: Logos.

Pasinović, Krsto (1966). „Ivan Vučetić, osnivač daktiloskopije“, Iseljenički kalendar, Zagreb: Matica iseljenika.

Paulova Milada (1924). Jugoslavenski odbor. Zagreb

Rojnica, Ivo (1974). Prikaz povijesti Argentine. Buenos Aires: Vlastita naklada.

Sinovčić, Marko (1991). Hrvati u Argentini i njihov doprinos hrvatskoj kulturi: pregled hrvatskog tiska objavljenog u Argentini od 1946 do 1990. Buenos Aires: Vlastita naklada.

Subašić, Josip (1934). Adresar o biografskim podacima o našem narodu u Južnoj Americi. Buenos Aires.

Zamečanin, Janko (1974). „Historijske crtice o životu i dolasku naših priseljenika u provinciju Santa Fe“, u Zbornik radova o Federiku Grisogonu, Zadar.

Enciklopedije:

Enciclopedia de Chile- Historia, Instituciones, Oceano Barcelona: Edificio Oceano, 1997

The Cambidge Encyclopedia of Latin America and the Caribbien. Cambidge University Press, 1992

Južna America in Mali Antili, Ljubljana: Založba Mladinska knjiga, 1992.

Geografija SR Hrvatske, Knjiga 6. Zagreb: Školska knjiga, 1974.

Iseljeničke Novine:

Argentinske novine (1934), Buenos Aires

Čuvajmo Jugoslaviju (1935.), Antofagasta.

Dom (1911.-1912.), Punta Arenas.

Domovina (1908.-1913.), Punta Arenas.

Hrvatska misao (1930), Buenos Aires

Iskra slavjanske slobode (1883), Buenos Aires

Jadran, (1915-1920). Buenos Aires

Jeka (1910.), Rosario.

Jugoslavija,(1925-1932.), Buenos Aires

Jugoslovenska država (1916.), Antofagasta.

Jugoslavenski glasnik (1935.-1958.), Santiago de Chile.

Jugoslavensko novo doba (1937.), Magallanes.

Jugoslovensko oslobođenje (1918.), Antofagasta.

Jugoslavenska tribuna (1921.), Punta Arenas.

Jugoslaven u Chile (1931.), Magallanes.

Male novine (1905.-2003.), Punta Arenas.

Materinska riječ (1908.), Rosario

Naša riječ (1932.), Antofagasta.

Novo doba (1910.-1911.), Punta Arenas.

Sloboda (1902.-1906.), Antofagasta.

Sloboda, Buenos Aires

Useljavanje u Magallanes (1986.), Punta Arenas.

Zajednica (1916), Rosario.

Domovinske Novine:

Jedinstvo, Split.

Iseljenički muzej, Zagreb

Iseljenik, Zagreb

Novi iseljenik, Zagreb

Matica Iseljenički Zbornik (1955.-2003.), Zagreb.

Narodni list (1885.-1911.), Zadar.

Pučki list (1903.-1911.), Split.

- - - -

Prijašnji http://migracioncroata.blogspot.com.ar/2015/08/020-hrvatski-iseljenici-u-argentini-dr.html

Sljedeći 

Dr. sc. Marina Perić Kaselj

Komparativni prikaz transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini

Doktorat, Filozofski fakultet u Zagrebu (2010.) (olomci)

Copyright © All Rigths Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana

El magister José María –Joza– Vrljičak es el director de la revista Studia Croatica desde 1994.