La llegada de los croatas en una propaganda de cerveza

Resultó un gran éxito la nueva propaganda de la cerveza Ozujsko que muestra la llegada de los croatas a Croacia en el siglo VII.

https://www.youtube.com/watch?v=UqGBRGTIpGk

A light-hearted new beer commerical is proving popular after it was released this week.
‘Ostajemo di smo’ (We are staying where we are) is the name of the new Ožujsko beer advertising campaign and this week the commercial was unveiled and has immediately become a hit.

The ad, which stars popular Croatian actors Goran Bogdan, Goran Navojec and Rene Bitorajac, is set in the 7th century and tells the story of the arrival of Croatians on the land.


The humourous ad was shot over four days near Ivanić Grad and also near Senj with over 200 extras involved.

“People are emigrating in mass. When I was coming up with the idea, I thought to show people how Croatians first arrived. The reaction has been great,” Almir Okanović from BBDO Zagreb, who created the ad said.

Check out the ad (English transcript of text in the video is below)



Eastern Europe

7th century


Prophet: Brothers Slavs, let us see who goes which way! You Poles, to the north!

Polish: Great!

Prophet: You Russians, to the east!

Russian: Thank heavens!

Prophet: You Czechs, to the west!

Czech: Perfect!

Croatian: And where do we go?!


Prophet: There, where no one wants to.

Croatian: Where?

Prophet: South!

(old Slavic cussing)

Bosnian: Croatians are really in the big trouble!

Montenegrin: Really, they’re gonna have to work on that karst on such great heat!


Croatian 2: Such beauty!

Croatian 3: After so many years, finally on our own turf. Are we staying?

Croatians: We’re staying!

Dalmatia

21st century

Croatian: Finally alone at the beach!

Croatian 3: Are we staying?

Croatian 2: Well, we’re staying.

Narrator: No matter what, our joy lasts on these areas since the 7th century. And hence we’re staying where we are!

Prophet: Brothers, south Slavs!

Bosnian: How do you mean, south? We as well?

Montenegrin: Let me tell you, I’m not about to work on that karst.

Bosnian: Me neither.

Humoreske ozbiljnog farmaceuta Nikole Kujundžića

Humoreske ozbiljnog farmaceuta Nikole Kujundžića

Znanstvenik vedra srca i oštra uma dr. sc. Nikola Kujundžić, dugogodišnji profesor na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu, objavio je više knjiga iz oblasti farmacije i medicine te priredio više pučkih ljekaruša u svojim je umirovljeničkim danima počeo objavljivati humoreske koje unose optimističan narativ u život čitatelja Y naraštaja

Dr. sc. Nikola Kujundžić, dugogodišnji profesor na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu, rođen 1948. u Ivanbegovini, objavio je više knjiga iz oblasti farmacije i medicine te priredio više pučkih ljekaruša, i sam tragač za prirodnim lijekom od biokovskih trava, u svojim je umirovljeničkim danima počeo objavljivati humoreske s vedrim uspomenama iz svog djetinjstva i mladenaštva. Nedavno ih je ukoričio u knjigu „Ne zaboravi se smijati“ koju je objavila zagrebačka Fitofarmacija. Opsežna knjiga - s čak 300 stranica - u nazočnosti brojnih uglednika iz akademske zajednice Grada Zagreba i Hrvatske predstavljena je ove zime baš na blagdan sv. Nikole 6. prosinca 2018. u prepunoj dvorani Školske knjige u Zagrebu.

O knjizi su govorili, uz  urednicu Dijanu Vlatković, filolozi i književnici svjetske slave kao što su pjesnik Petar Gudelj, vodeći hrvatski šekspirolog i književnik Mate Maras te autor Nikola Nina Kujundžić.

Duhoviti pozdravni govor farmaceutu s književnim darom održao je i ravnatelj Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, prisjećajući se zajedničkih zgoda iz mladosti koju je dijelio s Nikolom, prije nego su obojica ostvarila zapažene karijere u struci – jedan kao nakladnik, drugi kao cijenjeni farmaceut i dugogodišnji dekan Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Evo što su na promociji, ali i u pogovoru toj knjizi imotskog humora napisala trojica vrsnih imotskih pera.

- „U ovoj zbirci pripovijedaka, pod optimističnim naslovom „Ne zaboravi se smijati“, nalazimo toliko iskrenosti i bezazlenosti koliko ih može pružiti samo nevino dijete kad otvorena srca gazi bosim nožicama po trnju i cvijeću na rubu varljive livade koja se naziva životom. Autobiografski zapisi Nikole Kujundžića podijeljeni su u dva dijela. Prvi dio, koji počinje s opisom najranijega djetinjstva, napisan je stupnjevanim jezikom koji je isprva dječji jednostavan, a zatim sa svakom pričom postaje sve složeniji i „pravilniji"; u njemu je autor uspio dočarati svevremensku dramu života u oskudici, na rubu gladi, gdje je jaje ,,u sorbulu" blagdan za dušu i tijelo, kao da je živio prije dvjesta godina. U drugom dijelu, koji se poklapa s piščevom maturom, čitatelja dočekuje hrvatski standardni izričaj koji biva sve jedriji da bi na kraju - nakon dviju izvanrednih „bosanskih" priča - uskiptio od lirskih sokova u krševitom zavičaju... Više su puta u prošlosti razna pera, vrsnija i poznatija, opisala imotsko selo,... ali nitko nije tako duboko prodro u tajne odrastanja i odgoja oko komina i komaštara kao Nikola Kujundžić. Dojmljivu opisu toga bajkovitoga djetinjstva uvelike pridonosi lokalni govor s obiljem zanemarenih i gotovo zaboravljenih riječi... Svježi vjetar piri iz svake rečenice ove nesvakidašnje proze - koja je istodobno lokalno i univerzalno zrcalo čovjekova opstanka pod hladnim zvijezdama...“, naglasio je prevoditelj i knjževnik Mate Maras.

-„Kujundžićevo je pripovijedanje bujno i osebujno. Ono je prežitak i produžetak u suvremenim povijesnim, jezičnim i duhovnim uvjetima drevnog umijeća pripovijedanja medu pastirima i ratarima u Dinaridima... Predaje se pripovijedanju. Uživio se u nj, uživa. Nikola je Kujundžić rođeni pripovjedač“, konstatirao je klasik hrvatskoga pjesništva

Petar Gudelj.

- „Naslov knjige izvrsno izražava njezin sadržaj - u svakoj nas svojoj priči Kujundžić, i to s uspjehom, nastoji nasmijati, radilo se o legendarnom Kljaićevu mačku čija sudbina na kraju postaje metafora sibirskog zatvorenika, o propovijedi don Ivana nakon pohoda Svetoj zemlji, o djevojci Brigiti koja svake godine iz Francuske dolazi u kamenjarsku zabit i tu "ljubuje" sa seoskim dečkićem, o malom drzniku koji nikako "neće u školu", o nezaboravnoj babi i anđelu, o neobičnoj obitelji Antić u kojoj svi sinovi jedinci generacijama dobivaju ime Ante sve dok njemačka nevjesta ne rodi trojke, ili o bilo kojem drugom liku iz ove duhovite proze. Proze koju resi vrlo lijep jezik, i kad je lokalni govor i kad je iznimna pripovjedačka zrelost koja je pratila životnu zrelost autora. Na kraju, ne želite li se zaboraviti smijati, ne zaboravite pročitati ove priče!“, naglasio je jedan od najčitanijih hrvatskih publicista Milan Ivkošić.

Autobiografsku prozu nadahnuto je interpretirao renomirani glumac Vedran Mlikota.

Tekst: HMI/R. P.

Archivo Croata de Argentina + 12000 entradas

Archivo Croata de Argentina – 12000 entradas

Continuamos recibiendo –en préstamo o donación– material relativo a los croatas de Argentina, desde los primeros tiempos (siglo XIX) hasta nuestros días, incluyendo su paso por los campos de refugiados.

Recibimos libros, periódicos, fotos, documentos, cartas, diarios personales… Invitamos a enviarnos material escaneado en formato jpg a: joza20.vrljicak@gmail.com . Para otro tipo de material comunarse a joza.vrljicak@gmail.com

El Archivo Croata de Argentina contiene más de 12000 entradas (páginas, fotos...) y se puede consultar en:

http://www.studiacroatica.org/museum/museum.htm

No dejemos que nuestra historia se pierda como hojas secas que se lleva el viento o quede olvidada, arrumbada en cajas de recuerdos. Compartir es enriquecer a la comunidad, presente y futura.

Reproducimos la tapa del libro Savjetnik Zdravlja, publicado en 1916, con consejos de salud, escrito en idioma croata: una verdadera reliquia. El texto completo de casi 500 páginas se encuentra en el Archivo Croata de Argentina en 

http://www.studiacroatica.org/museum/0245/0245.htm

Brazilski obzori hrvatske zajednice istraživača Milana Puha

Brazilski obzori hrvatske zajednice istraživača Milana Puha

Svoj novi dom u Brazilu Hrvati su našli pretežito u brazilskoj saveznoj državi São Paolo i istoimenome megapolisu, dok ih se u manjem broju može naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sul, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji

U Hrvatskoj matici iseljenika održano je danas svečano predstavljanje troknjižja o hrvatskoj zajednici u Brazilu autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milana Puha iz São Paula u nazočnosti brojnih uglednika iz akademske zajednice grada Zagreba i javnog života Republike Hrvatske. Uz pozdravne riječi ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića te autora i priređivača projektnih izdanjā dr. sc. Milana Puha iz São Paula, o troknjižju hrvatske zajednice iz Brazila nadahnuto su govorili povjesničari Hrvatskog instituta za povijest među kojima su bili ravnatelj dr. sc. Gordan Ravančić i dr. sc. Darjan Godić.

Brazilski obzori hrvatske zajednice inovativnog istraživača Milana Puha rasvijetlili su slojevitu priču o tamošnjim useljenicima hrvatskog podrijetla na vremenskoj okomici od stotinjak godina. Naime, hrvatsko iseljeništvo je u prošlom stoljeću u Brazil pristiglo u dva vala. Prvi val useljavanja zbio se početkom 20-ih godina 20. stoljeća, kad je Brazil trebao poljoprivredne radnike pa je brazilska vlada financijski pomagala useljavanje. Najveći broj tih doseljenika stigao je iz Dalmacije i Istre, ali bilo ih je i iz drugih hrvatskih krajeva. 

Poslije II. svjetskog rata u Brazil je otišao i znatan broj naših političkih izbjeglica. No, pripadnici tog drugog vala useljavanja stigli su iz svih hrvatskih krajeva. Svoj novi dom Hrvati su našli pretežito u brazilskoj državi São Paolo i istoimenome megapolisu, dok ih u manjem broju može naći i u Rio de Janeiru, Curitibi, Rio Grande do Sul, Belo Horizonteu, Recifeu i Braziliji.

Za obje skupine useljenika je karakteristično da su im se potomci asimilirali u brazilsko društvo i zaboravili hrvatski jezik, a sada većinom imaju srednji ili visoki status obrazovanja. Trenutačno u Brazilu stasa već četvrta iseljenička generacija hrvatskih korijena, koja zbog slabih veza s matičnom zemljom i povijesnih turbulencija govori tamošnjim službenim portugalskim jezikom.

Uz izaslanicu predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, državnu tajnicu mr. sc. Zdravku Bušić izlaganje povjesničara Ravančića, Godića i autora Puha sa zanimanjem su pratili i predsjednik Upravnog odbora HMI-ja Milan Kovač; savjetnik predsjednika Vlade RH Mario Škunca; dr. sc. Koraljka Sopta iz Ministarstva kulture RH; dr. sc. Tomislav Markić, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu; profesorica Slavica Schreng Pilić, viša stručna savjetnica za hrvatsku nastavu u inozemstvu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH; Andrija Petrović, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba; mr.sc. Katarina Milković, izaslanica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba; dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti; dr. sc. Irena Martinović Klarić, ravnateljica Hrvatske zaklade za znanost te dr. sc. Darija Hofgräff iz Hrvatskog državnog arhiva i drugi. 

Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji sustavno podupire istraživače i obrazovne projekte dr. Milana Puha u Brazilu, promociju je sa zanimanjem pratila Draženka Arar, savjetnice s posebnim položajem za pitanja hrvatskog iseljeništva/dijaspore i stručni savjetnik Ivan Lozo.

Matičin ravnatelj Mijo Marić zahvalio je dr. sc. Milanu Puhu, Puljaninu s višegodišnjom brazilskom adresom, na svemu što čini za naš narod u Brazilu. Dr. sc. Milan Puh je voditelj istraživačkog projekta „Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil” od 2015. godine i priređivač knjigā „Hrvatska u Brazilu – iseljeničke priče i priče o useljenju”, „Hrvatska u Brazilu do 1918: prva faza useljavanja” i „Hrvatska u Brazilu između 1918. i 1945.: druga faza useljavanja”. Projekt je dobio financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na promociji ovog jedinstvenog troknjižja znanstvenici Hrvatskog instituta za povijest dr. Ravančić i dr. Godić su izdvojili odabrane društvene i kulturne značajke hrvatske iseljeničke zajednice u Brazilu kroz prošlost i sadašnjost, te istodobno ukazali na demografske pokazatelje kao i stvaralačke prinose Hrvata razvitku te najveće i najmnogoljudnije države u Južnoj Americi.

Usto, dr. sc. Milan Puh je profesor hrvatskog jezika i povijesti u Croatiji Sacri Paulistani i u Društvu prijatelja Dalmacije u jedanaestmilijunskoj metropoli São Paulu, gdje živi većina brazilskih Hrvata. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveučilišta savezne brazilske države Paraná na znanstvenom projektu „Kartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istraživački rad i njegova internacionalizacija”. Podsjetimo, hrvatska zajednica u Brazilu inače ima između šezdeset i osamdeset tisuća ljudi.

Povjesničari Ravančić i Godić podsjetili su kako je Hrvatska tijekom 20. stoljeća bila u sastavu četiriju država, počevši od Austro-Ugarske Monarhije  preko Kraljevine Jugoslavije te prve i druge Jugoslavije do samostalne Republike Hrvatske i tri ekonomsko-politička sustava (ustavna monarhija, socijalistička federacija, parlamentarna demokracija), a sve to je utjecalo na trajnu nestabilnost društvenog konteksta i nedovršenost modernizacijskih procesa u svim područjima života, pa i u migracijama s naših prostora kada su hrvatski građani u Brazil i druge krajeve svijeta bili prisiljeni odlaziti s putovnicama pod više imena i to kao Austrijanci, Dalmatinci ili Jugoslaveni i sl.

Tek devedesetih nakon stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske mnogi od tih prošlostoljetnih migranata počinju tragati za vlastitim korijenima u matičnoj zemlji, posjećuju je, želeći i u četvrtoj iseljeničkoj generaciji učiti jezik svojih baka i djedova poput učenika hrvatskoga jezika iz São Paula koje hrvatskome jeziku poučava d.r sc. Milan Puh.

Savezna Republika Brazil najveća je država u Južnoj Americi u kojoj se građani hrvatskih korijena dobro osjećaju i u čijem životu sudjeluju na najkvalitetniji način, kazao je dr. Milan Puh. Brazil je peta zemlja na svijetu po veličini. Ima gotovo 200 milijuna stanovnika. Brazilska je ekonomija prema BDP-u  osma na globalnoj razini. Jedina je država portugalskoga govornog područja u Americi i najveća luzofonska zemlja na svijetu. Kao što je poznato nezavisnost Brazila od Portugala ostvarena je prije 197 godina (1822). Brazil je već 120 godina republika, točnije od 1889. Današnji ustav Brazil određuje kao saveznu republiku federalnog distrikta, 26 država i 5564 gradova. Veliki dio Brazila pripada slivu rijeke Amazone čije su područje među prvima istraživala i slavna karlovačka braća Seljan.

Tekst: Vesna Kukavica; Foto: Snježana Radoš

Call for Proposals to the “Cooperation Programme with Croatian Scientists in Diaspora Research Cooperability”

Call for Proposals to the “Cooperation Programme with Croatian Scientists in Diaspora Research Cooperability” Opened

The purpose of the Programme is the transfer of knowledge and attracting investment to the science system of the Republic of Croatia, and indirectly to the economy system, through the cooperation of scientists from the Republic of Croatia and Croatian scientists in diaspora.

The Croatian Science Foundation published the Call for submitting project proposals to the “Cooperation Programme with Croatian Scientists in Diaspora ‘Research Cooperability’”. The purpose of the Programme is the transfer of knowledge and attracting investment to the science system of the Republic of Croatia, and indirectly to the economy system, through the cooperation of scientists from the Republic of Croatia and Croatian scientists in diaspora. The cooperation shall be realised in such a manner that the scientist from the Republic of Croatia is the Project Leader, while the scientist from diaspora is the Co-Leader. In order to be eligible for the position of Co-Leader, the scientist from diaspora needs to hold Croatian citizenship or proof of nationality and be employed at a scientific organization outside the Republic of Croatia.

The “Research Cooperability Programme” Call provides for the implementation of scientific-research projects in all areas of science of a duration not longer than 31 May 2023 (the planned start date of the projects is September/October 2019) and the employment of at least two young scientists per project, one of which should be a doctoral student, while the others may be doctoral students or postdoctoral researchers in the early stages of career development. The young scientists to be employed may be from Croatia or from abroad and shall be employed at the institution that will be implementing the Project in the Republic of Croatia, with the possibility of short-term mobility travels (up to six months) to the Project Co-Leader’s organization.

The following costs will be financed through the Programme: the implementation of scientific research, the purchase of equipment, total cost of young scientists’ salaries, mobility and indirect costs. The total amount available for an individual project is between HRK 1,000,000.00 and 2.000.000.00, and between 20 and 30 projects are expected to be financed. The Call closes on 28 February 2019.

Detailed information and all documents related to the Call are available at: http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2550. For all additional information, please contact the Croatian Science Foundation at: znanstvena.suradnja@hrzz.hr.

Dr. sc. Ines Skelac (ines@hrzz.hr)

http:\\www.hrzz.hr

Otvoren natječaj "Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori Znanstvena suradnja"

Otvoren natječaj "Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori Znanstvena suradnja"

Svrha je Programa prijenos znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti Republike Hrvatske te posredno i u sustav gospodarstva kroz suradnju znanstvenika iz domovine i hrvatskih znanstvenika u dijaspori.

Hrvatska zaklada za znanost otvorila je natječaj za prijavu projektnih prijedloga na Program suradnje s hrvatskim znanstvenicima u dijaspori "Znanstvena suradnja". Svrha je Programa prijenos znanja i privlačenje ulaganja u sustav znanosti Republike Hrvatske te posredno i u sustav gospodarstva kroz suradnju znanstvenika iz Republike Hrvatske i hrvatskih znanstvenika u dijaspori. Suradnja se ostvaruje na način da je znanstvenik iz Republike Hrvatske voditelj projekta, a znanstvenik iz dijaspore suvoditelj. Kako bi mogao biti suvoditelj, znanstvenik iz dijaspore treba imati hrvatsko državljanstvo ili dokaz o nacionalnosti te biti zaposlen na znanstvenoj organizaciji u inozemstvu.

Natječajem Programa „Znanstvena suradnja“ predviđena je provedba znanstveno-istraživačkih projekata u svim znanstvenim područjima u trajanju najdulje do 31. 5. 2023. godine (planirani je početak projekata rujan/listopad 2019. godine) te zapošljavanje najmanje dvaju mladih znanstvenika po projektu od kojih jedan mora biti doktorand, a ostali doktorandi ili poslijedoktorandi u ranoj fazi razvoja karijere. Zaposleni mladi znanstvenici mogu biti iz Republike Hrvatske ili inozemstva, a zapošljavaju se na matičnoj organizaciji provedbe projekta u Republici Hrvatskoj, uz mogućnost odlaska na kratkoročne mobilnosti (do šest mjeseci) na organizaciju suvoditelja projekta u inozemstvo.

Programom se financira provođenje znanstvenog istraživanja, nabava opreme, ukupan trošak plaća mladih znanstvenika, mobilnost i neizravni troškovi. Ukupan je iznos financiranja od 1.000.000,00 HRK do 2.000.000,00 HRK po projektu, a predviđa se da će biti financirano između 20 i 30 projekata. Natječaj je otvoren do 28. 2. 2019. godine.

Detaljne informacije i natječajna dokumentacija dostupni su na poveznici http://www.hrzz.hr/default.aspx?id=2550. Za sve dodatne informacije molimo Vas da se obratite Hrvatskoj zakladi za znanost na adresu elektroničke pošte znanstvena.suradnja@hrzz.hr.

Dr. sc. Ines Skelac (ines@hrzz.hr)

Croatian Science Foundation - Open calls

• HR
• EN

Site map

• CALLS
• PROGRAMMES
• ABOUT US
• CONTACTS

Open calls

Cooperation Programme with Croatian Scientists in Diaspora ´RESEARCH COOPERABILITY´

The Croatian Science Foundation (hereinafter: CSF) is publishing the Call for Proposals for the “Research Cooperability Programme“, Programme for Cooperation with Croatian Scientists in Diaspora (futher below: Research Cooperability Programme), whereby the cooperation between scientists from Croatia and scientists of Croatian origin (Croatian citizenship or nationality) living and working abroad will enable the transfer of knowledge, attract investments primarily to the science and technology system of the Republic of Croatia and indirectly to the business sector. The cooperation between scientists from Croatia and scientists from diaspora (with Croatian citizenship or nationality) enhances their networking, while putting a special focus on the development of young scientists´ careers as well as of their competences for participating in calls for applications to European and international organizations.

The Research Cooperability Programme will support research projects which should be implemented by 31 May 2023 at the latest, as well as the employment of at least two young researchers per project, of which at least one is a PhD student, while others can be PhD or postdoctoral students in the early stages of their career development. A PhD student should be employed no later than 9 months after the start of the project. At least 38 researchers in early stage of career development will be employed through the Research Cooperability Programme.

Applications are submitted through the EPP system only, available on the CSF’s website. All documentation related to the application has to be uploaded to the EPP system in English and Croatian language on forms provided by the CSF.

Documentation

PZS-2019_Natječaj za prijavu projektnih prijedloga
PZS-2019_Call for Proposals

PZS-2019_Upute za podnositelje projektnih prijedloga
PZS-2019_Guide for Applicants

PZS-2019_Administrativni obrazac 
PZS-2019_Administrative form

PZS-2019_Obrazac za prijavu
PZS-2019_Application Form

PZS-2019_Obrazac za životopis_Voditelj projekta
PZS-2019_CV Form_Applicant

PZS-2019_CV Form_Co-leader

PZS-2019_Financijski plan
PZS-2019_Financial plan

PZS-2019_Radni plan
PZS-2019_Work plan

PZS-2019_Pismo obveze organizacije podnositelja
PZS-2019_Letter of commitment_Applicant organization

PZS-2019_Letter of commitment_Co-leader organization

PZS-2019_Pismo obveze_Partner
PZS-2019_Letter of commitment_Partner

PZS-2019_Izjava Organizacije_podnositelj

PZS-2019_Izjava Organizacije_partner

PZS-2019_Eticka_pitanja

Evaluation Criteria 
PZS-2019_Protokol za Administrativni pregled prijava
PZS-2019_Individual Evaluation Form (Peer Review)
PZS-2019_Obrazac-Panel_završno vrednovanje

Književna nagrada "Fra Lucijan Kordić" uručena Adolfu Polegubiću iz Frankfurta na Majni

Književna nagrada "Fra Lucijan Kordić" uručena Adolfu Polegubiću iz Frankfurta na Majni

Laureat Adolf Polegubić osvojio je uglednu književnu nagradu za četveroknjižje "Vršak osmijeha", "Snatrenja", "Poput Giottova kruga" i "Ogrlicom od kamena", zaokruživši uspješno vlastiti opus od dvadesetak knjiga na hrvatskome i njemačkome jeziku

Književna nagrada "Fra Lucijan Kordić" Društva hrvatskih književnika i nakladne kuće ZIRAL za djelo koje obrađuje život Hrvata izvan domovine, uručena je književniku Adolfu Polegubiću s dvodesetljetnom njemačkom adresom u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu 3. siječnja 2019. Renomirana književna kritičarka dr. sc. Željka Lovrenčić iz prosudbenoga povjerenstva istaknula je kako Polegubić svojim poetskim zbirkama "Vršak osmijeha", "Snatrenja", "Poput Giottova kruga" i "Ogrlicom od kamena" uspješno zaokružuje vlastiti opus od dvadesetak knjiga. Tematski krugovi njegova pjesništva, naglasila je, obuhvaćaju ljubav, domotužje, domoljublje i religioznost. Ove tematske okosnice trajno su prisutne u Polegubićevu opusu i svjedoče o kontinuitetu njegova stvaralaštva, napomenula je dodavši kako su elementarni i duboki osjećaji iskazani jednostavnim, gotovo škrtim stilskim sredstvima koja snagu pronalaze u pojedinačnim, ključnim riječima.Te su riječi, istaknula je dr. sc. Lovrenčić, prisutne u mnogim pjesmama i prerastaju u moćno stilsko sredstvo koje doprinosi homogenosti Polegubićeva pjevanja.

Polegubić je duboko emotivan, ali i pjesnik discipline, koji pjesmu oblikuje mislima i srcem, razumom i osjećajima, koji spojeni daju skladnu cjelinu pjesme, dodala je. Pjesme su mu u zbirci obilježene, napomenula je, mirnom kontemplacijom ili tihom melankolijom. Bez ekscentričnih pjesničkih figura, bez hermetizma koji bi otežao recepciju, suzdržano i strpljivo nas vodi svjetovima koji su mu bliski, istaknula je. Ocijenila je kako je pjesnikov kanconijer kadšto mladenački zaigran, čeznutljiv i himničan, a kadšto ispunjen strepnjama zrelosti, uronjen u jesen i samoću.

Pjesnik Adolf Polegubić rođen je 1962. u Šibeniku. Više je godina radio kao novinar u Glasu Koncila. Od 2002. glavni je urednik dvojezičnoga mjesečnog lista hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj "Živa zajednica". Živi u Frankfurtu na Majni.

Objavio je šest zbirki pjesama na hrvatskom i jednu na njemačkom jeziku, više knjiga iz područja pastoralne teologije, duhovnosti, novinarstva i humora na hrvatskom i njemačkom jeziku te dvadesetak znanstvenih radova. Za poeziju je bio i nagrađivan. Uvršten je u više antologija poezije, među kojima i u antologiju o ratnom Vukovaru "Balada o vukovarskoj ruži", "Hrvatsku uskrsnu liriku od Kranjčevića do danas" te u antologiju duhovne poezije "Krist u hrvatskom pjesništvu - od Jurja Šižgorića do naših danas".

Društvo hrvatskih književnika (DHK), Zagreb, i ZIRAL – Zajednica izdanja "Ranjeni labud" iz Mostara dodjeljuju Nagradu "Fra Lucijan Kordić" svake četiri godine za djelo koje tematizira život Hrvata izvan Hrvatske.

Književnu nagradu "Fra Lucijan Kordić" dosad su dobili Julienne Eden Bušić, akademik Nikola Benčić, Drago Šaravanja, Tomislav Žigmanov i

Malkica Dugeč.

Hrvatski emigranstki pjesnik s višedesetljetnom švicarskom adresom - klasik hrvatske moderne lirike - fra Lucijan Kordić (1914.-1993.) u poetskom izrazu sjedinjuje poetičko-stilske tendencije ekspresionizma, futurizma, nadrealizma i hermetizma te ih obogaćuje leksičkim arhaizmima i regionalizmima. Svoju poeziju određuje kao svojevrstan atomski lirizam - atomolirizam, a modernističkim inovacijama oblikovnih poetičkih vrijednosti i stilskim i strukturalnim postupcima bitno iskoračuje iz hrvatske međuratne tradicionalne lirike.

Izvor: Hina