Friday 30 November 2012
La UBA distinguió a Esteban Cvitkovic con el título de Doctor Honoris Causa
14.09.2012 |
La UBA distinguió a Esteban Cvitkovic con el título de Doctor Honoris Causa
Fue en el cierre de las XXVIII Jornadas de Oncología que se llevaron a cabo en el Instituto de Oncología Ángel H. Roffo. Tuvo a su cargo la entrega del diploma el rector, Ruben Hallu.
En el Auditorium del Instituto de Oncología Ángel H. Roffo, el rector de la Universidad de Buenos Aires, Ruben Hallu, hizo entrega del diploma que acredita como Doctor Honoris Causa de esta casa de altos estudios al médico Esteban Cvitkovic.
En el estrado se encontraban, además del rector de la UBA, el director del Instituto de Oncología Ángel H. Roffo, Dr.Ricardo Kirchuk, quien tuvo a su cargo el elogio académico, y autoridades del Instituto.
La distinción otorgada al médico Cvitkovic fue en el cierre de las XXVIII Jornadas Multidisciplinarias de Oncología del Instituto Ángel H. Roffo que se desarrollaron en el establecimiento entre el 11 y el 14 de septiembre bajo el lema “Un siglo marcando pautas en el conocimiento”.
Antes de otorgar el Honoris Causa, las autoridades del Instituto Roffo premiaron a los médicos por los trabajos de investigación presentados en las Jornadas y luego se realizó un emotivo homenaje a la Dra. Eugenia Sacerdote de Lustig y se bautizó con su nombre al Auditorium donde se realizó la ceremonia.
Kirchuk, al historiar la vida académica y profesional de Cvitkovic destacó su trayectoria y reconocimiento a nivel mundial por su contribución para la facilitación del uso de cisplatino, principal droga antineoplástica desde la década del 80, que redundó en la curación de pacientes con diferentes tumores, fundamentalmente el de tumores en jóvenes, habiendo ideado este esquema como así también el Cáncer de Cavum.
Fue el rector Ruben Hallu el encargado de entregar a Esteban Cvitkovic, junto con la medalla de la UBA, el diploma que confiere al profesor el título de Doctor Honoris Causa, el máximo galardón que otorga esta casa de estudios.
Luego Cvitkovic manifestó su gratitud por la distinción: " me encuentro muy emocionado y agradezco esta distinción y en especial al Instituto Roffo y sus médicos que llevan a cabo una importante labor”.
Finalmente y antes del cierre con piezas de música clásica en vivo, el rector Hallu dirigió unas palabras a los presentes, en las que hizo hincapié en la trayectoria de Eugenia Sacerdote de Lustig y “la importancia del trabajo realizado por Esteban Cvitkovic quien posibilitó con su descubrimiento una mayor y mejor calidad de vida para muchos pacientes con cáncer” y fundamentalmente “un especial agradecimiento al Dr. Kirchuk y a todos los médicos y el personal del Instituto Roffo que, día a día ponen lo mejor de sí para atender a los pacientes que padecen esta enfermedad”.
Wednesday 28 November 2012
Vinko Nikolić - Književno-znanstveni skup o Hrvatskoj reviji
Književno-znanstveni
skup o Hrvatskoj reviji u povodu 100. obljetnice rođenja Vinka Nikolića
Zagreb,
13.
— 15. prosinca 2012.
Društvo
hrvatskih književnika
ORGANIZACIJSKI
ODBOR
Članovi
Božidar Petrač
predsjednik
Društva hrvatskih književnika
Igor Zidić
predsjednik
Matice hrvatske
Prof. dr. sc. Vinko Brešić
Odsjek za kroatistiku Filozofskog
fakulteta u Zagrebu
Dr. sc. Jasna Turkalj
ravnateljica Hrvatskog instituta
za povijest
Dr. sc. Vlado Šakić
ravnatelj
Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar
Dunja Seiter Šverko,
prof.
glavna
ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
Mr. sc. Marin Knezović
ravnatelj Hrvatske matice
iseljenika
Pokrovitelj
Gradski
ured za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba
Vinko
Nikolić
(Šibenik,
2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.)
CETVRTAK,
13. PROSINCA 2012.
Nacionalna
i sveučilišna knjižnica
Hrvatske bratske zajednice 4,
Zagreb
15 – 16 sati
Svečano otvorenje
Književno-znanstvenog skupa o Hrvatskoj
reviji i izložbe „Hrvatska revija 1951. – 1990.“ u povodu 100. obljetnice rođenja
Vinka Nikolića
Pozdravni
govori
Božidar Petrač
predsjednik
Društva hrvatskih književnika
Dr. sc. Mirjana Polić
Bobić
glavna
urednica “Hrvatske revije“
Dunja Seiter Šverko,
prof.
glavna
ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
16
– 18 sati
Izlaganja
Akademik Dubravko Jelčić
Vinko
Nikolić, urednik „Hrvatske revije“
Prof. dr. sc. Jure Krišto
Emigracija,
izostavljena dimenzija novije hrvatske povijesti
Prof. dr. sc. Vinko Brešić
Emigrantska
„Hrvatska revija“ i nacionalna periodika
Ivona Dončević
Argentinski
početci „Hrvatske revije“ u egzilu
– Stanka i osvježenje
–
18,30 – 20 sati
Izlaganja
Dr. sc. Ivica Miškulin
Položaj hrvatskog naroda u monarhističkoj
Jugoslaviji na stranicama „Hrvatske revije“
Dr. sc. Ivan Čizmić
„Hrvatska
revija“ prema zbivanjima u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon Titova udara u Karađorđevu
1. 12. 1971.
Dunja Seiter Šverko,
prof.
Pokretanje
„Hrvatske revije“ u inozemstvu u pismima A. Bonifačića i V. Nikolića
Dr. sc. Zdravko Sančević
Usporedba emigrantske (Nikolićeve)
„Hrvatske revije“ i domovinske „Hrvatske revije“ Matice hrvatske
PETAK, 14. PROSINCA 2012.
Društvo hrvatskih književnika
Trg
bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb
10 – 13 sati
Izlaganja
Prof. dr. sc. Branka Brlenić Vujić
„Lirika sjećanja“ Viktora Vide
Dr. sc. Srećko Listeš
Priča
i novela u emigrantskoj „Hrvatskoj reviji“
Nikica Mihaljević
Riječ Vinka Nikolića na
stranicama londonske „Nove Hrvatske“
Prof. dr. sc. Cvjetko Milanja
Jezik i poetika pjesničkih
priloga „Hrvatske revije“ u egzilu
Božidar Petrač
Poezija
Luke Brajnovića
Davor Šalat
Poezija
Lucijana Kordića
– Stanka i osvježenje –
16
– 19 sati
Izlaganja
Dr. sc. Stjepan
Matković
Pravaške
teme na stranicama „Hrvatske revije“
Dr. sc. Tomislav Sunić
„Hrvatska revija“: sredstvo
kulturnopolitičke promidžbe
Mr. sc. Tomislav Jonjić, mag. iur
„Revijin“ suradnik Vinko Krišković
i pokušaji osiguranja hrvatske državne neovisnosti 1941. – 1945. godine
Domagoj Tomas, prof.
Pogled na život i djelo dr. don
Ivana Tomasa kroz „Hrvatsku reviju“
Prof. dr. sc. Tomislav Žigmanov
Marko Cović i „Hrvatska revija“
Dr. sc. Marina Perić Kaselj
Život izvan domovine, posvećen borbi
za Hrvatsku: Uloga i doprinos utemeljitelja prvog Hrvatskog društva u Švicarskoj
na stranicama „Hrvatske revije“
Vinko Grubišic
Sjećanje
na Vinka Nikolića i suradnja s “Hrvatskom revijom“
SUBOTA, 15. PROSINCA 2012.
Velika dvorana Matice hrvatske
Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb
10
– 13 sati
Izlaganja
Doc. dr. sc. Sanja
Vulić
Zastupljenost
hrvatskih autohtonih zajednica u „Hrvatskoj reviji“ dok ju je uređivao Vinko
Nikolić
Mile Pešorda
Lica
domovine u zrcalu „Hrvatske revije“
Prof. dr. sc. Alojz
Jembrih
Zagrebačka
„Hrvatska revija“ preteča Nikolićevoj „Hrvatskoj reviji“
Dr. sc. Bogdan Mesinger
Nevidljiva povijest književnih
Vinkovaca (Vinkovački književni krug kao jezgro otpora totalitarnim
ideologijama)
Prof. dr. sc. Nikola Benčić
Časopis „Hrvatska revija“ i gradišcanski
Hrvati
Mr. sc. Stjepan Blažetin
Časopisi i hrvatska književnost u
Mađarskoj od 1945. do 2010.
Zdravko Luburić
Fikcija pod božjim nadzorom
Malkica Dugeč
Mimohod čudenja (uz stoti rođendan
Vinka Nikolića)
– Stanka i osvježenje –
16 – 19 sati
Izlaganja
Stjepan Sučić
Matica hrvatska i „Hrvatska
revija“
Mario Bara, prof.
„Hrvatska revija“ i bački Hrvati:
empatija prema hrvatskoj rubnosti
Dr. sc. Željka Lovrenčić
„Hrvatska revija“ i hispanistički
svijet
Dr. sc. Ivan Kosić
Rukopisna ostavština „Hrvatske
revije“ u zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu
Anita Marin, prof.
Bibliografija
u kulturnom pregledu „Hrvatske revije“
Dubravka Luić Vudrag,
prof.
Darovi
Vinka Nikolića hrvatskim knjižnicama
Sunday 25 November 2012
Argentina y la selección juvenil croata de softbol
Argentina y la selección juvenil croata de softbol
Argentina se consagró el domingo 18 de noviembre Campeón del Mundo, por primera vez en la historia, en la final del IX Campeonato Mundial Masculino Juvenil de Softbol disputado en la ciudad de Paraná.
En este campeonato también participó el Seleccionado Nacional Juvenil Masculino de softbol de CROACIA.
En Paraná estuvieron para alentarlos la Lic. Rosa Bondulich, los jóvenes de Hrvatsko Srce y otros socios de la Asociación Croata de Santa Fe.
Croacia en Espacio Mujer
CROACIA EN ESPACIO MUJER
En el marco de la Feria a realizarse en La Rural, entre los días 28 de noviembre y 2 de diciembre de 2012, la Embajada de Croacia y la UACRA (Unión de Asociaciones Croatas de la República Argentina) invitan a participar en las siguientes actividades:
· Stand de Croacia en el Espacio denominado “Mujeres sin Fronteras”
· Jueves 29 de Noviembre 19 hs: Participación en el Desfile de trajes típicos
· Sábado 1 de Diciembre Auditorio 2 de 16.00 a 16.50 hs: “Mujeres croatas en Argentina: historia y en canto”
§ Conjunto Vocal Femenino” Valovi”: música croata interpretada por el grupo vocal "Valovi" conformado por 8 mujeres
§ Participación de la Lic. Carmen Verlichak, escritora y periodista con la charla “MUJERES CROATAS EN LA PATRIA DE LOS ARGENTINOS”.
· Domingo 2 de Diciembre 16 hs: Participación de la Sra Ana Blažeković en el Stand de Croacia con el relato de “El origen del café con medialunas” de su libro “La Campana, otra Mirada, otra Ventana”. Contribución de la mujer croata en el rescate de la cultura.
Friday 23 November 2012
"Malvinas”: Los vuelos Secretos de Aerolíneas
Mendoza
3132 -
(CP 1282) Ciudad de Buenos Aires
"Malvinas”:
Los vuelos Secretos de Aerolíneas.
Tenemos
el agrado de invitar a todos los socios y amigos de nuestra institución a la
disertación que darán tres de los Comandantes que realizaron estas operaciones.
En esta oportunidad el tema a desarrollar
será: "Malvinas”: Los vuelos Secretos de Aerolíneas. La reunión se
llevará a cabo en nuestra Sede Social – Club Cultural Croata Argentino –
Mendoza 3132. Buenos Aires sábado 24 de noviembre a las 20:00hs. - Al finalizar
se servirá un copetín ($ 40,00)
Tuesday 20 November 2012
Conferencia del Dr. Boris Vujcic
Conferencia del Dr. Boris
Vujcic
El
Dr. Boris Vujcic, Gobernador del Banco Nacional de Croacia, dictó el pasado miércoles
14 de noviembre, una conferencia en la Universidad Torcuato Di Tella, sobre el
tema: Eurozone Crisis: Causes and Cures.
La
versión grabada se encuentra en los links que siguen. Quien desee las pantallas
que fueron usadas en la conferencia (versión pdf) puede solicitarlas a studiacroatica@gmail.com
Dr
Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 01
Dr
Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 02
Dr
Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 03
Dr
Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 04
Dr
Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 05
Dr
Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 06
Dr
Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 07
Wednesday 7 November 2012
Cuarteto de Saxofones de Zagreb – Programa
Cuarteto de Saxofones de Zagreb – Programa
Para mayor información: http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2012/11/concierto-del-cuarteto-de-saxofones-de.html
Para mayor información: http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2012/11/concierto-del-cuarteto-de-saxofones-de.html
Dragan Sremec, saxofón
soprano
Goran Merčep, saxofón
alto
Saša Nestorović, saxofón
tenor
Matjaž Drevenšek, saxofón
barítono
Joseph Haydn CUARTETO op.
20 no. 5
-Allegro
moderato
-Menuetto
-Adagio
-Finale
– Fuga a due Soggetti
Florent Scmitt CUARTETO op. 102
-Avec une sage décision
-Vif
-Assez lent
-Animé sans excès
-------------------------------
Boris
Papandopulo SEIS CROQUIS
-Allegro moderato
-Andante tranquillo
-Allegro vivace
-Andante sostenuto
-Allegro vivace
-Con brio
Astor
Piazzolla HISTOIRE DU TANGO
(arr. Claude Voirpy) -Bordel 1900
-Café
1930 -Night Club 1960
-Concert
d'aujourd'hui
Concierto del Cuarteto de Saxofones de Zagreb
CONCIERTO DEL CUARTETO DE SAXOFONES DE ZAGREB
29 de noviembre a las 20 hs en el Auditorio de la Usina
del Arte, Av. Pedro de Mendoza esq. Caffarena.
Auspiciado por la Embajada de la República de Croacia
ENTRADA LIBRE Y GRATUITA
Ver también:
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2012/11/cuarteto-de-saxofones-de-zagreb-programa.html
ENTRADA LIBRE Y GRATUITA
Ver también:
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2012/11/cuarteto-de-saxofones-de-zagreb-programa.html
El Cuarteto de Saxofones de Zagreb, fundado por los
graduados de la Academia de Música de la Universidad Zagreb de la clase del
Prof. Josipa Nochta, es activo en la composición acutal desde el año 1989. Sus
integrantes son DRAGAN
SREMEC, profesor de saxofón y Vicedecano de Academia de Música
de la Universidad de Zagreb – saxofón soprano, GORAN
MERČEP, profesor de música de cámara en la Academia de Música de
la Universidad de Zagreb – saxofon alto, SAŠA
NESTOROVIĆ, profesor de música de cámara en la de Academia de
Música de la Universidad de y director del Big Band de la Radiotelevisión
Croata - saxofón tenor y MATJAŽ
DREVENŠEK, profesor de saxofon en la Academia de Música de la
Universidad de Ljubljana, Eslovenia- saxofón barítono.
Se presentaron en varios países europeos (Austria, Bélgica,
Bosnia y Herzegovina, Montenegro, Dinamarca, Grecia, Italia, Lituania,
Macedonia, Mónaco, Alemania, Rusia, Eslovenia, Serbia, España, Suiza, Gran
Bretaña) y en el mundo: Turquía, Hong Kong, Canadá y Estados Unidos (Arizona,
Connecticut, Georgia, Indiana, Iowa, Louisiana, Massachusetts, Michigan,
Minnesota, Nebraska, New York, New York City, North Carolina, North Dakota,
Ohio, Pennsylvania, Texas, Utah, Wisconsin) en salas renombradas: Emerson
Concert Hall en Atlanta, Porgy & Bess Club en Viena, Austria, Hôtel de
Ville en Bruselas, Ny Carlsberg Glyptothek en Copenhague, Palacio Ducal de
Dubrovnik, Cankarjev dom y Filarmónica de Eslovenia en Ljubljana, Círculo de
Bellas Artes de Madrid, Ted Mann Hall en Minneapolis, la Catedral de Monte Carlo,
Tchaikovsky de Moscú, Franz-Joseph de Munich, Weill Recital Hall - Carnegie
Hall en Nueva York, Theatre at the Canadian Museum of Civilization en Ottawa/Gatineau,
Grand Palais de París, Richard Wagner en Riga, Sala Victor de Sabata en Trieste,
Palau de la Musica en Valencia, el Instituto Musical Croata y la Sala de
Conciertos de Zagreb, Palais des Nations en Ginebra etc.
Como solistas se presentaron con la Filarmónica de
Zagreb, Big Band de la Radiotelevisión Croata, la Orquesta de Viento Sinfónica
del Ejército Croata, la Orquesta Filarmónica de Eslovenia, la Orquesta de la
Guardia Republicana Francesa, la Orquesta de Vientos de Hong Kong, el Ensemble
de Viento de la Universidad Emory, el Ensamble de Viento la Universidad de Minnesota,
bajo la dirección de directores reconocidos, tales como François Boulanger,
Pavle Dešpalj, Alun Francis, Hans Graf, David Itkin, Marko Letonja, Kazushi
Ono, Jurij Simonov, Vjekoslav Šutej, etc. Ensembles y solistas renombrados,
tales como el Quinteto Trobil de Eslovenia, Quartetta Academia (I), Tomislav
Mužek, compositor croata Miljenko Prohaska y saxofonistas franceses Vincent David,
Claude Delangle (oba F), norteamericanos Keneth Tse, Debra Richtmeier, Eugene
Rousseau y el holandés Arno Bornkamp (NL) participan a menudo en sus conciertos
y grabaciones.
La crítica y el público alabaron sus conciertos en el
Festival de Teatro de Dubrovnik, el Festival de Verano de Split, el Festival de
Verano de Ohrid, Macedonia, de Ljubljana, la Biennale Musical de Zagreb, la Europhonia
de Zagreb, Musicora de París, Open Europe 2000 Berlin, en Europamusicale 2000
München, NOMUS-u 2003, festivalu Nei suoni dei luoghi '03, como también en
congresos mundiales de saxofonistas de Pesaro, Valencia, Montreal, Minneapolis,
Ljubljana, en el VIII Festival de Música de Cámara Julian Rachlin & amigos
de Dubrovnik etc.etc.
Fue galardonado con varios premios (Milka Trnina,
Judita, Vatroslav Lisinski). Además de varias grabaciones de radio y televisión
en Croacia y en el exterior sacaron un CD en Estados Unidos Tsunagari (Liscio
Recordings, 2002) y participaron en
varios CDs de compositores: Milko Lazar Album 1999 - 2002 (Ed. DSS, 2003),
Peter Šavlija Devant une neige (Ed. DSS, 2003), Igor Lunder Reeeeeeds (Sloway
Music Editions, 2006), Silvije Glojnarić Portrait (Cantus, HDS, HRT, 2006) como
también en el CD Saxophonia (Ed. DSS, 2005), publicado con motivo del XIV
Congreso de Saxofonistas de Ljubljana.
Además del repertorio clásico para un cuarteto de
saxofones, presentan composiciones de varios estilos musicales (desde el
Renacimiento hasta el jazz progresivo), que podemos escuchar en sus conciertos,
el cuarteto estrenó más de cincuenta obras nuevas de autores croatas, eslovenos
y otros (B. Bjelinski, S. Dedić, D.
Detoni, S. Glojnarić, S. Foretić, J. Gregorc, N. Hall, S. Horvat, O. Jelaska,
A. Kumar, A. Klobučar, M. Lazar, I. Lunder, J. Matičič, P. Merkù, B.
Papandopulo, I. Petrić, M. Prohaska, R. Radica, P. Ramovš, M. Ruždjak, P. Šavli,
B. Šipuš, M. Tarbuk, T. Uhlik.
Tuesday 6 November 2012
Ciudadanía croata - Reglamento
IDIOMA Y CULTURA CROATA - REQUISITOS PARA LA
CIUDADANÍA
Hace unos meses el Ministerio del Interior de
la República de Croacia ha publicado el REGLAMENTO SOBRE LA MANERA DE
VERIFICAR EL CONOCIMIENTO DEL IDIOMA CROATA, DE LA ESCRITURA LATINA, DE LA
CULTURA CROATA Y DE LA ORGANIZACIÓN SOCIAL DURANTE LA TRAMITACIÓN DE LA
OBTENCIÓN DE LA CIUDADANÍA CROATA. (PRAVILNIK O NAČINU PROVJERE POZNAVANJA
HRVATSKOG JEZIKA I LATINIČNOG PISMA, HRVATSKE KULTURE I DRUŠTVENOG UREĐENJA U
POSTUPCIMA STJECANJA HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA)
En dicho Reglamento se definen los requisitos
de idioma y cultura croata para la obtención de la ciudadanía croata. Para los
descendientes de emigrados croatas se exige conocimiento del idioma croata y de
la cultura que serán verificados por la autoridad consular correspondiente de
la siguiente forma:
IDIOMA: el solicitante deberá poder completar de puño y letra los
formularios de solicitud de ciudadanía que se encuentran en idioma croata y
redactar (también de puño y letra) en idioma croata ante la autoridad consular
un texto con su historia de vida y de su familia (curriculum), así como también
referir a sus proyectos y a los motivos por los que desea obtener la ciudadanía
croata.
CULTURA: el solicitante deberá poder responder
correctamente por escrito en idioma croata a 10 de 15 preguntas que se le
planteen, las que serán elegidas al azar entre las 100 preguntas que se
encuentran publicadas en el Reglamento citado.
----------
Recordamos que Studia Croatica -Instituto de
Cultura Croata- dicta cursos de idioma y cultura croata
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2015/06/clases-de-idioma-croata.html
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2015/06/clases-de-idioma-croata.html
Para más información escribir a: studiacroatica@gmail.com
MINISTARSTVO
UNUTARNJIH POSLOVA
2563
Na temelju članka 18. stavka 3.
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (»Narodne
novine« broj: 130/2011), ministar unutarnjih poslova, uz suglasnost ministra
znanosti, obrazovanja i sporta i ministrice kulture donosi
PRAVILNIK
O NAČINU PROVJERE POZNAVANJA HRVATSKOG JEZIKA I
LATINIČNOG PISMA, HRVATSKE KULTURE I DRUŠTVENOG UREĐENJA U POSTUPCIMA STJECANJA
HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način
provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i
društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva.
Članak 2.
U postupcima stjecanja hrvatskog
državljanstva na temelju članka 8. Zakona o hrvatskom državljanstvu, poznavanje
hrvatskog jezika i latiničnog pisma može se dokazivati:
– potvrdom o položenom ispitu iz
poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na visokom učilištu,
srednjoškolskoj ustanovi ili ustanovi za obrazovanje odraslih koje na temelju
odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje izvode programe iz hrvatskog
jezika;
– svjedodžbom o završenom osnovnom,
srednjem ili visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj;
– svjedodžbom inozemne obrazovne
ustanove kojom se potvrđuje da je obrazovanje provedeno po programu na
hrvatskom jeziku ili svjedodžbom o završenom tečaju najmanje B1 stupnja znanja
hrvatskog jezika.
Članak 3.
Stranci koji su do dana podnošenja
zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva u Republici Hrvatskoj bili u
statusu izbjeglice najmanje 10 godina i stranci koji su imali prebivalište u
Republici Hrvatskoj na dan 8. listopada 1991. godine, a koji su korisnici
programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, poznavanje hrvatskog
jezika i latiničnog pisma u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva
dokazuju popunjavanjem obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva
prirođenjem.
Izbjeglički status i status
korisnika programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja dokazuje se
potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice.
Članak 4.
Stranci koji zahtjev za stjecanje
hrvatskog državljanstva podnose na temelju članka 11. Zakona o hrvatskom
državljanstvu, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u postupcima
stjecanja hrvatskog državljanstva dokazuju popunjavanjem obrasca zahtjeva za
stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem.
Članak 5.
Stranci iz članka 3. i 4. ovoga
Pravilnika obrazac zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem
popunjavaju pred službenikom policijske uprave/policijske postaje Ministarstva
unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), odnosno službenikom
diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, koji
zaprima zahtjev.
Obrazac iz stavka 1. ovoga članka
popunjava se samostalno, bez konzultacija s drugim osobama, odmah, na licu
mjesta, prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva.
Članak 6.
Poznavanje hrvatske kulture i
društvenog uređenja dokazuje se popunjavanjem upitnika o poznavanju hrvatske
kulture i društvenog uređenja.
Članak 7.
Upitnik o poznavanju hrvatske
kulture i društvenog uređenja sastoji se od 15 pitanja iz područja društvenog
uređenja, povijesti, kulture, običaja, umjetnosti, književnosti, sporta,
gospodarstva, turizma i zemljopisnog položaja Republike Hrvatske.
Upitnik o poznavanju hrvatske
kulture i društvenog uređenja, određen nasumičnim odabirom službene osobe,
popunjava podnositelj zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva samostalno,
bez konzultacija s drugim osobama, pred službenikom policijske
uprave/policijske postaje Ministarstva, odnosno službenikom diplomatske
misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, koji zaprima zahtjev.
Upitnik
se popunjava na način da se na postavljeno pitanje zaokruži samo jedan odgovor
ili se pitanje dopuni traženim.
Službena
osoba odmah ocjenjuje upitnik, te podnositelja zahtjeva za stjecanje hrvatskog
državljanstva obavještava je li ili nije dokazao poznavanje hrvatske kulture i
društvenog uređenja.
Smatra
se da je stranac dokazao svoje poznavanje hrvatske kulture i društvenog
uređenja Republike Hrvatske ukoliko je točno odgovorio na najmanje 10 pitanja
iz upitnika.
Podnositelju
zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva koji nije dokazao poznavanje
hrvatske kulture i društvenog uređenja ocijenjeni upitnik službena osoba može,
na njegov zahtjev, dati na uvid. Stranac ne može kopirati i iznositi upitnik iz
službenih prostorija Ministarstva odnosno diplomatske misije/konzularnog ureda
Republike Hrvatske u inozemstvu.
Članak 8.
Sastavni
dio ovoga Pravilnika čini Prilog 1 koji sadrži 100 pitanja pomoću kojih se vrši
provjera poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Pitanja
sadržana u Prilogu 1 se razvrstavaju po upitnicima koje stranci popunjavaju
prilikom podnošenja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo.
Članak 9.
Ovaj
Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Broj:
511-01-152-45570/4-2012.
Zagreb,
19. listopada 2012.
Ministar
Ranko Ostojić, v. r.
Ranko Ostojić, v. r.
PRILOG 1
1. Nositelj zakonodavne vlasti u Republici
Hrvatskoj je:
______________________________________________
2. U Republici Hrvatskoj svatko je dužan:
a) držati se
Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske
b) držati se samo zakona
c) držati se samo Ustava
d) samo
poštivati pravni poredak Republike Hrvatske
3. Dana 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj je
blagdan:
a) Praznik rada
b) Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
c) Svi Sveti
d) Dan antifašističke borbe
4. Himna Republike Hrvatske je
______________________________________________
5. U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost
pripadnicima svih ___________________________________ manjina.
6. U studenome 1991. godine, nakon što su tri mjeseca
stotinama artiljerijskih granata svakodnevno razarali mjesto, jugoslavenska
vojska i paravojne formacije okupirali su grad. Ubijeno je preko 2.000 građana
i branitelja, a 800 osoba je nestalo i do danas se ne zna njihova sudbina. Taj
grad je:
______________________________________________
7. Povijesna građevina, najveći rimski
amfiteatar na području današnje Hrvatske nalazi se u:
a) Puli
b) Zagrebu
c) Osijeku
d) Zadru
8. Druga najduža europska rijeka koja protječe
kroz istočni dio Republike Hrvatske zove se
______________________________________________
9. Poznati nacionalni park koji čine 16
međusobno povezanih jezera, pod zaštitom UNESCO-a, je:
______________________________________________
10. Brončane kipove biskupa Grgura Ninskog, koji
se nalaze u gradovima Ninu, Splitu i Varaždinu, izradio je poznati hrvatski
kipar:
a) Robert
Frangeš
b) Ivan
Meštrović
c) Antun Augustinčić
d) Frano Kršinić
11. Jedna od poznatih znamenitosti Zagreba,
glavnog grada Republike Hrvatske je:
a) katedrala
b) amfiteatar
c) dvorac Trakošćan
d) morske orgulje
12. Osnivač Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti bio je đakovačko-srijemski biskup:
a) Juraj Dobrila
b) Josip Jelačić
c) Josip Juraj Strossmayer
d) Juraj Jezerinac
13. Hrvatski grad kroz koji prolaze četiri
rijeke (Korana, Kupa, Mrežnica i Dobra) zove se:
a) Karlovac
b) Dubrovnik
c) Varaždin
d) Rijeka
14. Poznati
hrvatski matematičar, astronom, geodet i fizičar po kome je nazvan Institut
koji predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području
prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša je:
a) Juraj Dobrila
b) Ruđer Bošković
c) Lavoslav Ružička
d) Ivan Vučetić
15. Dražen Petrović, Toni Kukoč i Dino Rađa
natjecali su se u istom sportu i postizali zapažene rezultate. Oni su se bavili
a) tenisom
b) skijanjem
c) atletikom
d) košarkom
16. Nositelj izvršne vlasti u Republici
Hrvatskoj je:
a) Vlada Republike Hrvatske
b) Vrhovni sud Republike Hrvatske
c) Hrvatski sabor
d) Pučki pravobranitelj
17. Osnivanje političkih stranaka u Republici
Hrvatskoj je slobodno. To u praksi znači da se mogu osnivati sve političke
stranke:
a) koje prikupe dovoljan broj osnivača, bez
ikakvih zakonskih ograničenja
b) koje prikupe dovoljna financijska sredstva za
ostvarivanje programa i djelovanja
c) koje svojim programom jamče da će moći
sudjelovati u parlamentu
d) osim onih koje svojim programom ili nasilnim
djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnog demokratskog poretka
18. Dana 1. svibnja u Republici Hrvatskoj je
blagdan:
a) Praznik rada
b) Dan neovisnosti
c) Svi Sveti
d) Dan antifašističke borbe
19. U Republici Hrvatskoj državna je vlast
ustrojena na načelu diobe vlasti na:
a) zakonodavnu, izvršnu i sudbenu
b) izvršnu i sudbenu
c) zakonodavnu i sudbenu
d) zakonodavnu i izvršnu
20. Navedite nazive barem tri županije u
Republici Hrvatskoj:
______________________________________________
21. Najpoznatija vrsta ugroženih ptica, koje
obitavaju na hrvatskim otocima (pretežno na Cresu) jest:
a) galeb
b) golub
c) roda
d) bjeloglavi sup
22. Jedan od najpoznatijih dvoraca u sjevernom
dijelu Republike Hrvatske je:
a) Stari Grad
b) Trakošćan
c) Dioklecijanova palača
d) Eufrazijeva bazilika
23. Kako se zove rijeka koja je, prema ukupnoj
duljini vodotoka, najdulja rijeka u Republici Hrvatskoj (562 km)? ____________
24. S kojom državom Republika Hrvatska ima
najkraću kopnenu granicu, dugu svega 14 kilometara? ____________________
25. Prvi
hrvatski roman Planine 1536. godine napisao je:
a) Silvije
Strahimir Kranjčević
b) August Šenoa
c) Petar Zoranić
d) Petar Preradović
26. Vođa hrvatskog narodnog preporoda pokrenuo
je na hrvatskom jeziku 1835. godine »Novine horvatzke«. Njegovo ime je:
a) Ranko Marinković
b) Dimitrije Demeter
c) Ljudevit Gaj
d) Antun Šoljan
27. Pejzaž I
i II djela su poznatog hrvatskog lirika:
a) Hanibala Lucića
b) Šiška Menčetića
c) Andrije Kačića Miošića
d) Vladimira Vidrića
28. Katedrala sv. Jakova 2000. godine uvrštena u
UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa nalazi se u:
a) Splitu
b) Zagrebu
c) Puli
d) Šibeniku
29. Središnja
banka Republike Hrvatske je:
a) Hrvatska
banka za obnovu i razvoj
b) Hrvatska
gospodarska banka
c) Hrvatska
narodna banka
d) Hrvatska
poštanska banka
30. Mate
Parlov, Damir Škaro i Željko Mavrović natjecali su se u istom sportu, ali u
različito vrijeme i postizali zapažene rezultate. Oni su se bavili
a) tenisom
b) skijanjem
c) atletikom
d) boksom
31. Jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost
građana osigurava:
a) Visoki
upravni sud Republike Hrvatske
b) Vrhovni
sud Republike Hrvatske
c) Vlada
Republike Hrvatske
d) Pučki
pravobranitelj
32. Hrvatski
državljani stječu opće i jednako biračko pravo:
a) s
navršenih 16 godina života
b) muškarci s
navršenih 16, a žene s navršenih 18 godina života
c) s
navršenih 18 godina života
d) s
navršenom 21 godinom života
33. Dana 25. lipnja u Republici Hrvatskoj je
blagdan:
a) Praznik rada
b) Dan neovisnosti
c) Svi Sveti
d) Dan državnosti
34. Lijepa naša domovino…, je početak teksta:
______________________________________________
35. Prvi papa koji je posjetio Republiku
Hrvatsku bio je:
______________________________________________
36. Slava Raškaj bila je poznata hrvatska:
a) književnica
b) balerina
c) slikarica
d) liječnica
37. Poznati hrvatski političar, ubijen u
atentatu 1928. godine u beogradskoj skupštini, bio je:
a) Stjepan Radić
b) Josip Jelačić
c) Petar Zrinski
d) Franjo Rački
38. Morske orgulje jedna su od znamenitosti
grada:
a) Zadra
b) Osijeka
c) Varaždina
d) Pule
39. Marija Jurić Zagorka bila je:
a) prva profesionalna novinarka i poznata
hrvatska književnica
b) operna pjevačica
c) sportašica
d) skladateljica
40. Hrvatska je 1987. godine bila domaćin mladim
sportašima iz cijeloga svijeta, na natjecanju:
a) Svjetsko nogometno prvenstvo za mlade igrače
do 21 godine
b) Univerzijada
c) Svjetsko atletsko prvenstvo
d) Olimpijske igre mladih
41. Poznati park prirode u Baranji je:
a) Velebit
b) Kopački
rit
c) Brijuni
d) Kornati
42.
Književnost baroka u Republici Hrvatskoj obilježio je svojim epovima Ivan
Gundulić. Njegova poznata djela su:
a) »Osman« i »Dubravka«
b) »Zlatarevo zlato« i »Čuvaj se senjske ruke«
c) »Smrt
Smail-age Čengića« i »Ribanje i ribarsko prigovaranje«
d) »Zagrepčanka«
i »Na Drini ćuprija«
43. Jedan od
najstarijih spomenika hrvatske pismenosti, iz razdoblja oko 1100. godine,
sačuvan je na otoku Krku. Pisan je glagoljskim pismom. To je:
a) Ljetopis
popa Dukljanina
b) Baščanska
ploča
c) Vinodolski
zakonik
d) Judita
44. Na
Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine Republika Hrvatska osvojila je zlatnu
medalju u:
a) nogometu
b) vaterpolu
c) rukometu
d) odbojci
45. S kojom državom Republika Hrvatska ima
najdužu kopnenu granicu?
______________________________________________
46. Zastupnici u Hrvatskom saboru biraju se na
vrijeme od:
a) 2 godine
b) 3 godine
c) 4 godine
d) 5 godine
47. U Republici Hrvatskoj smrtna kazna:
a) ne postoji
b) postoji, ali se ne primjenjuje
c) postoji samo za ratni zločin i zločin protiv
čovječnosti
d) postoji samo za djelo veleizdaje, u situaciji
neposredne ratne opasnosti
48. Opunomoćenik Hrvatskog sabora koji štiti
ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima –
Ombudsman, na hrvatskom jeziku naziva se:
______________________________________________
49. Dan antifašističke borbe u Republici
Hrvatskoj je dan:
a) 9. svibnja
b) 15. svibnja
c) 22. lipnja
d) 5. kolovoza
50. Početkom 4. stoljeća rimski car Dioklecijan
izgradio je svoju palaču na području Dalmacije. Kako se danas zove grad čija je
povijesna jezgra Dioklecijanova palača? ______________
51. Katolički svećenik, zagrebački nadbiskup
koji je bio proganjan u bivšoj državi, nakon II. svjetskog rata, zvao se:
a) Josip Juraj Strossmayer
b) Alojzije Stepinac
c) Maksimilijan Vrhovac
d) Franjo Kuharić
52. Godine 1993. Hrvatska vojska izvela je
munjevitu vojnu akciju kojom je, kopnenim putem, povezala sjever i jug
Hrvatske, koji je agresor okupacijom prostora razdvojio. To je bila akcija:
a) Maslenica
b) Bljesak
c) Oluja
d) Ljeto
53. Nacionalni park koji je dobio ime po rijeci,
a smješten je nedaleko Šibenika je:
a) Cetina
b) Krka
c) Biokovo
d) Kopački rit
54. Ivana Brlić Mažuranić bila je poznata
hrvatska:
a) književnica
b) glumica
c) slikarica
d) liječnica
55. Vatroslav Lisinski skladao je prve hrvatske
opere:
a) »Ljubavi i
zloba« i »Porin«
b) »Ero s onoga svijeta« i »Hasanaginica«
c) »Gubec
beg« i »Nikola Šubić Zrinski«
d) »Još Horvatska nij’ propala« i »Lijepa naša
domovino«
56. Prvi
predsjednik Republike Hrvatske bio je ______________
57.
Renesansni dubrovački dramski pisac i komediograf, koji je živio 1508. – 1567.
godine, autor je poznatih djela: »Dundo Maroje«, »Skup« i »Novela od Stanca«.
Njegovo ime je:
a) Matija
Vlačić
b) Ruđer
Bošković
c) Marin
Držić
d) Marin Getaldić
58. Dalmacija je poznata po uzgoju:
a) maslina i
smokvi
b) šljiva i
jabuka
c) ananasa i banana
d) jagoda i malina
59. U parku Olimpijskog muzeja u Lausanni
postavljena je skulptura poznatog hrvatskog i, u vrijeme dok je igrao,
ponajboljeg europskog košarkaša. To je skulptura __________________
60. Ustav
Republike Hrvatske proglašen je:
a) 29.
svibnja 1990.
b) 22. prosinca 1990.
c) 25. lipnja 1991.
d) 15. siječnja 1992.
61. Bojni ples s mačevima koji se od 15.
stoljeća tradicionalno održava na Korčuli zove se _________________________
62. Opišite zastavu Republike Hrvatske:
Sastoji se od tri boje koje su položene
vodoravno i to ovim redom (odozgo prema dolje):
______________, ______________ i ______________,
a u sredini zastave nalazi se__________________________ .
63. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda
zajamčena je najvišim državnim aktom. To je: _________________________
64. Prvi hrvatski kralj, vladao je u prvoj
polovini 10. stoljeća. Njegov se spomenik nalazi na istoimenom trgu, preko puta
glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu. To je:
a) Trpimir
b) Zdeslav
c) Tomislav
d) Držislav
65. Kojim je zakonom regulirano stjecanje
hrvatskog državljanstva?
______________________________________________
66. Banovina Hrvatska postaje sporazumom
Cvetković-:
a) Tito
b) Trumbić
c) Tuđman
d) Maček
67. Republika
Hrvatska ima dugu morsku granicu na moru, koje se na hrvatskom jeziku zove
___________________________.
68. Najviša
planina u Hrvatskoj, s najvišim vrhom od 1.831 m, jest:
a) Medvednica
b) Ivančica
c) Plješivica
d) Dinara
69. Svjetski afirmirani slikar, koji je studirao
u Parizu, a slikao je alegorijske i povijesne kompozicije i portrete te je
izradio svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu »Hrvatski narodni
preporod«, zvao se:
a) Edo Murtić
b) Julije Klović
c) Vlaho Bukovac
d) Ivan Lacković Croata
70. »Tko pjeva zlo ne misli«, antologijsku
»ljubavnu komediju s pjevanjem«, na temelju »Dnevnika malog Perice« Vjekoslava
Majera, režirao je:
a) Boris
Papandopulo
b) Krešo
Golik
c) Vatroslav
Lisinski
d) Krsto
Hegedušić
71. Vođa
seljačke bune 1573. godine na području današnje sjeverozapadne Hrvatske bio je
__________________________
72. U Republici Hrvatskoj u uporabi je
_______________ jezik i _________________ pismo.
73. U Republici Hrvatskoj novčana jedinica zove
se ____________, a njezin stoti dio je __________________ .
74. Najpoznatija hrvatska skijašica, osvajačica
4 zlatne i 2 srebrne olimpijske medalje u alpskom skijanju, zove se:
a) Sanda Dubravčić Šimunjak
b) Janica Kostelić
c) Ana Jelušić
d) Nika Fleiss
75. Republiku
Hrvatsku zastupa i predstavlja u zemlji i inozemstvu
______________________________________________
77. Koji je
glavni grad Republike Hrvatske? ________________
78. Najviše vrednote ustavnog poretka su:
a) vladavina radnika, državno vlasništvo,
jednostranački sustav
b) načelo samoodrživosti, nesvrstanosti, oslonca
na vlastite snage i radničko samoupravljanje
c) sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost,
nepovredivost vlasništva
d) univerzalnost Katoličke crkve, kršćanski
odgoj, jednakost pred Bogom i narodom, solidarnost s drugim kršćanskim narodima
79. Svjetski poznat izumitelj, fizičar i
elektrotehničar rođen 1856. godine u Smiljanima kod Gospića po kome je nazvana
mjerna jedinica magnetskog polja je:
a) Ruđer Bošković
b) Nikola Tesla
c) Ivan Supek
d) Slavoljub
Penkala
80. Hrvatski
redarstvenik Josip Jović, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu, poginuo je
1991. godine
______________________________________________
(navesti
mjesto)
81. Godine
1999., zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, živog svijeta i iznimnih
prirodnih ljepota na relativno malom prostoru, nacionalnim parkom proglašen je
dio jedne planine. To je:
a) sjeverni
Velebit
b) sjeverno
Biokovo
c) sjeverna
Medvednica
d) sjeverna
Plješivica
82. Poznati
hrvatski pjesnik, pripovjedač i esejist, autor poeme Jama, je:
a) Miroslav
Krleža
b) Ivan Goran
Kovačić
c) Mate
Lovrak
d) Ivan
Meštrović
83. Hrvatski
ban, po čijem imenu naziv nosi glavni trg u gradu Zagrebu, zvao se:
______________________________________________
84. Koje
najviše tijelo antifašističkog pokreta je 1943. godine donijelo odluku o
priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj?
______________________________________________
85.
Dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata i smatra se
izvornim hrvatskim proizvodom je _______
______________________________________________
86. Eufrazijeva bazilika poznata je znamenitost
grada u Istri:
a) Poreča
b) Koprivnice
c) Biograda
d) Gospića
87. Ivo Robić, Mišo Kovač i Oliver Dragojević,
poznati su hrvatski:
a) pisci
b) pjevači
c) slikari
d) sportaši
88. Dopunite
tekst himne Republike Hrvatske:
Lijepa naša domovino
______________________________________________
______________________________________________
Da bi vazda sretna bila.
89. Pravo predlagati zakone u Hrvatskom saboru
ima
a) samo
predsjednik Republike Hrvatske
b) samo
političke stranke zastupljene u Hrvatskom saboru
c) svaki
državljanin Republike Hrvatske
d) svaki
zastupnik u Hrvatskom saboru
90. O udruživanju u saveze s drugim državama
prethodno:
a) odlučuju
građani putem referenduma
b) odlučuje
Predsjednik Republike Hrvatske
c) odlučuje
Hrvatski sabor
d) odlučuje
Vlada Republike Hrvatske
91.
Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike
Hrvatske i objavljeni te su na snazi, po pravnoj su snazi:
a) iznad
zakona Republike Hrvatske
b)
izjednačeni s pravnom snagom zakona, a Hrvatski sabor arbitrira kod primjene
ako su im odredbe u suprotnosti
c) ispod
zakona Republike Hrvatske
d)
primjenjuju se samo ako to zakonom nije drugačije uređeno
92. Bitka na
Mohačkom polju, između Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i Osmanskog carstva, bila
je:
a) 426.
godine
b) 1026.
godine
c) 1526.
godine
d) 1926.
godine
93. Ime
poznate hrvatske glumice tragično preminule 15. 8. 2000. godine, koja je
glumila u poznatim hrvatskim filmovima: Glembajevi, Treća žena i Tri muškarca Melite
Žganjer, je:
a) Mia Oremović
b) Vida Jerman
c) Ena
Begović
d) Zdravka
Krstulović
94. Kako se
zove uspješna hrvatska atletičarka, dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis?
______________________________________________
95. Svjetski
poznati izvozni proizvod hrvatske prehrambene industrije je začin:
a) mažuran
b) vegeta
c) papar
d) origano
96. Kako se zove najveći grad u Slavoniji,
četvrti po veličini grad u Republici Hrvatskoj?
______________________________________________
97. Hrvatska viteška igra koja se održava svake
godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad
turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine, zove se
______________________________________________
98. Krešimir Ćosić, velikan hrvatskog sporta
‘60-ih, ‘70-ih i početka ‘80-ih godina prošlog stoljeća, poznat je izvan
granica Republike Hrvatske. Kojim se sportom bavio?
______________________________________________
99. Poznatu slikarsku školu osnovao je, u
podravskom selu Hlebine, slikar:
a) Josip Račić
b) Hrvoje Hegedušić
c) Krsto Hegedušić
d) Ljubo Babić
100. Od 1972. godine Grad Zagreb i produkcijska
kuća »Zagreb film«, kao osnivači, pokrenuli su svjetski filmski festival:
a) igranog filma
b) dokumentarnog filma
c) kratkometražnog filma
d) animiranog filma.
Subscribe to:
Posts (Atom)