Friday 30 November 2012

La UBA distinguió a Esteban Cvitkovic con el título de Doctor Honoris Causa


14.09.2012 |

La UBA distinguió a Esteban Cvitkovic con el título de Doctor Honoris Causa

Fue en el cierre de las XXVIII Jornadas de Oncología que se llevaron a cabo en el Instituto de Oncología Ángel H. Roffo. Tuvo a su cargo la entrega del diploma el rector, Ruben Hallu.

En el Auditorium del Instituto de Oncología Ángel H. Roffo, el  rector de la Universidad de Buenos Aires, Ruben Hallu, hizo entrega del diploma que acredita como Doctor Honoris Causa de esta casa de altos estudios al médico Esteban Cvitkovic.

En el estrado se encontraban, además del rector de la UBA, el director del Instituto de Oncología Ángel H. Roffo, Dr.Ricardo Kirchuk, quien tuvo a su cargo el elogio académico, y autoridades del Instituto.

La distinción otorgada al médico Cvitkovic fue en el cierre de las XXVIII Jornadas Multidisciplinarias de Oncología del Instituto Ángel H. Roffo que se desarrollaron en el establecimiento entre el 11 y el 14 de septiembre bajo el lema “Un siglo marcando pautas en el conocimiento”.

Antes de otorgar el Honoris Causa, las autoridades del Instituto Roffo  premiaron a los médicos por los trabajos de investigación presentados en las Jornadas y luego se realizó un emotivo homenaje a la Dra. Eugenia Sacerdote de Lustig y se bautizó con su nombre al Auditorium donde se realizó la ceremonia.

Kirchuk, al historiar la vida académica  y profesional de Cvitkovic destacó su trayectoria y reconocimiento a nivel mundial por su contribución para la facilitación del uso de cisplatino, principal droga antineoplástica desde la década del 80, que redundó en la curación de pacientes con diferentes tumores, fundamentalmente el de tumores en jóvenes, habiendo ideado este esquema como así también el Cáncer de Cavum.
Fue el rector Ruben Hallu el encargado de entregar a Esteban Cvitkovic, junto con la medalla de la UBA, el diploma que confiere al profesor el título de Doctor Honoris Causa, el máximo galardón que otorga esta casa de estudios.

Luego Cvitkovic manifestó su gratitud por la distinción: " me encuentro muy emocionado y agradezco esta distinción y en especial al Instituto Roffo y sus médicos que llevan a cabo una importante labor”.

Finalmente y antes del cierre con piezas de música clásica en vivo, el rector Hallu dirigió unas palabras a los presentes, en las que hizo hincapié en la trayectoria de Eugenia Sacerdote de Lustig y “la importancia del trabajo realizado por Esteban Cvitkovic quien posibilitó con su descubrimiento una mayor y mejor calidad de vida para muchos pacientes con cáncer” y  fundamentalmente “un especial agradecimiento al Dr. Kirchuk y a todos los médicos y el personal del Instituto Roffo que, día a día ponen lo mejor de sí para atender a los pacientes que padecen esta enfermedad”.


Wednesday 28 November 2012

Vinko Nikolić - Književno-znanstveni skup o Hrvatskoj reviji



Književno-znanstveni skup o Hrvatskoj reviji u povodu 100. obljetnice rođenja Vinka Nikolića

Zagreb,

13. — 15. prosinca 2012.
Društvo hrvatskih književnika



ORGANIZACIJSKI ODBOR

Članovi

Božidar Petrač
predsjednik Društva hrvatskih književnika

Igor Zidić
predsjednik Matice hrvatske

Prof. dr. sc. Vinko Brešić
Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Dr. sc. Jasna Turkalj
ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest

Dr. sc. Vlado Šakić
ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar

Dunja Seiter Šverko, prof.
glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Mr. sc. Marin Knezović
ravnatelj Hrvatske matice iseljenika

Pokrovitelj

Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba

Vinko Nikolić

(Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.)



CETVRTAK, 13. PROSINCA 2012.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica
Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb

15 – 16 sati

Svečano otvorenje

Književno-znanstvenog skupa o Hrvatskoj reviji i izložbe „Hrvatska revija 1951. – 1990.“ u povodu 100. obljetnice rođenja Vinka Nikolića

Pozdravni govori

Božidar Petrač
predsjednik Društva hrvatskih književnika

Dr. sc. Mirjana Polić Bobić
glavna urednica “Hrvatske revije“

Dunja Seiter Šverko, prof.
glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

16 – 18 sati

Izlaganja

Akademik Dubravko Jelčić
Vinko Nikolić, urednik „Hrvatske revije“

Prof. dr. sc. Jure Krišto
Emigracija, izostavljena dimenzija novije hrvatske povijesti

Prof. dr. sc. Vinko Brešić
Emigrantska „Hrvatska revija“ i nacionalna periodika

Ivona Dončević
Argentinski početci „Hrvatske revije“ u egzilu

 – Stanka i osvježenje –

18,30 – 20 sati

Izlaganja

Dr. sc. Ivica Miškulin
Položaj hrvatskog naroda u monarhističkoj Jugoslaviji na stranicama „Hrvatske revije“

Dr. sc. Ivan Čizmić
„Hrvatska revija“ prema zbivanjima u Hrvatskoj i Jugoslaviji nakon Titova udara u Karađorđevu 1. 12. 1971.

Dunja Seiter Šverko, prof.
Pokretanje „Hrvatske revije“ u inozemstvu u pismima A. Bonifačića i V. Nikolića

Dr. sc. Zdravko Sančević
Usporedba emigrantske (Nikolićeve) „Hrvatske revije“ i domovinske „Hrvatske revije“ Matice hrvatske



PETAK, 14. PROSINCA 2012.

Društvo hrvatskih književnika
Trg bana Josipa Jelačića 7/I, Zagreb

10 – 13 sati

Izlaganja

Prof. dr. sc. Branka Brlenić Vujić
„Lirika sjećanja“ Viktora Vide

Dr. sc. Srećko Listeš
Priča i novela u emigrantskoj „Hrvatskoj reviji“

Nikica Mihaljević
Riječ Vinka Nikolića na stranicama londonske „Nove Hrvatske“

Prof. dr. sc. Cvjetko Milanja
Jezik i poetika pjesničkih priloga „Hrvatske revije“ u egzilu

Božidar Petrač
Poezija Luke Brajnovića

Davor Šalat
Poezija Lucijana Kordića

 – Stanka i osvježenje –

16 – 19 sati

Izlaganja

Dr. sc. Stjepan Matković
Pravaške teme na stranicama „Hrvatske revije“

Dr. sc. Tomislav Sunić
„Hrvatska revija“: sredstvo kulturnopolitičke promidžbe

Mr. sc. Tomislav Jonjić, mag. iur
„Revijin“ suradnik Vinko Krišković i pokušaji osiguranja hrvatske državne neovisnosti 1941. – 1945. godine

Domagoj Tomas, prof.
Pogled na život i djelo dr. don Ivana Tomasa kroz „Hrvatsku reviju“

Prof. dr. sc. Tomislav Žigmanov
Marko Cović i „Hrvatska revija“

Dr. sc. Marina Perić Kaselj
Život izvan domovine, posvećen borbi za Hrvatsku: Uloga i doprinos utemeljitelja prvog Hrvatskog društva u Švicarskoj na stranicama „Hrvatske revije“

Vinko Grubišic
Sjećanje na Vinka Nikolića i suradnja s “Hrvatskom revijom“


SUBOTA, 15. PROSINCA 2012.

Velika dvorana Matice hrvatske
Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb

10 – 13 sati

Izlaganja

Doc. dr. sc. Sanja Vulić
Zastupljenost hrvatskih autohtonih zajednica u „Hrvatskoj reviji“ dok ju je uređivao Vinko Nikolić

Mile Pešorda
Lica domovine u zrcalu „Hrvatske revije“

Prof. dr. sc. Alojz Jembrih
Zagrebačka „Hrvatska revija“ preteča Nikolićevoj „Hrvatskoj reviji“

Dr. sc. Bogdan Mesinger
Nevidljiva povijest književnih Vinkovaca (Vinkovački književni krug kao jezgro otpora totalitarnim ideologijama)

Prof. dr. sc. Nikola Benčić
Časopis „Hrvatska revija“ i gradišcanski Hrvati

Mr. sc. Stjepan Blažetin
Časopisi i hrvatska književnost u Mađarskoj od 1945. do 2010.

Zdravko Luburić
Fikcija pod božjim nadzorom

Malkica Dugeč
Mimohod čudenja (uz stoti rođendan Vinka Nikolića)


– Stanka i osvježenje –


16 – 19 sati

Izlaganja

Stjepan Sučić
Matica hrvatska i „Hrvatska revija“

Mario Bara, prof.
„Hrvatska revija“ i bački Hrvati: empatija prema hrvatskoj rubnosti

Dr. sc. Željka Lovrenčić
„Hrvatska revija“ i hispanistički svijet

Dr. sc. Ivan Kosić
Rukopisna ostavština „Hrvatske revije“ u zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Anita Marin, prof.
Bibliografija u kulturnom pregledu „Hrvatske revije“

Dubravka Luić Vudrag, prof.
Darovi Vinka Nikolića hrvatskim knjižnicama


Sunday 25 November 2012

Argentina y la selección juvenil croata de softbol


Argentina y la selección juvenil croata de softbol

Argentina se consagró el domingo 18 de noviembre Campeón del Mundo, por primera vez en la historia, en la final del IX Campeonato Mundial Masculino Juvenil de Softbol disputado en la ciudad de Paraná.

En este campeonato también participó el Seleccionado Nacional Juvenil Masculino de softbol de CROACIA.


En Paraná estuvieron para alentarlos la Lic. Rosa Bondulich, los jóvenes de Hrvatsko Srce y otros socios de la Asociación Croata de Santa Fe.










Croacia en Espacio Mujer


CROACIA EN ESPACIO MUJER

En el marco de la Feria a realizarse en La Rural, entre los días 28 de noviembre y 2 de diciembre de 2012, la Embajada de Croacia y la UACRA (Unión de Asociaciones Croatas de la República Argentina) invitan a participar en las siguientes actividades:

·        Stand de Croacia en el Espacio denominado “Mujeres sin Fronteras”
·        Jueves 29 de Noviembre 19 hs: Participación en el Desfile de trajes típicos
·        Sábado 1 de Diciembre Auditorio 2 de 16.00 a 16.50 hs: “Mujeres croatas en Argentina: historia y  en canto”

§  Conjunto Vocal Femenino” Valovi”: música croata interpretada por el grupo vocal "Valovi" conformado por 8 mujeres

§  Participación de la Lic. Carmen Verlichak, escritora y periodista con la charla “MUJERES CROATAS EN LA PATRIA DE LOS ARGENTINOS”.

·        Domingo 2 de Diciembre 16 hs: Participación de la Sra Ana Blažeković en el Stand de Croacia con el relato de “El origen del café con medialunas” de su libro “La Campana, otra Mirada, otra Ventana”. Contribución de la mujer croata en el rescate de la cultura.

Friday 23 November 2012

"Malvinas”: Los vuelos Secretos de Aerolíneas


HRVATSKO ARGENTINSKI  KULTURNI KLUB - CLUB CULTURAL CROATA    -   ARGENTINO
Mendoza 3132  -  (CP 1282) Ciudad de Buenos Aires

"Malvinas”: Los vuelos Secretos de Aerolíneas.
Tenemos el agrado de invitar a todos los socios y amigos de nuestra institución a la disertación que darán tres de los Comandantes que realizaron estas operaciones. En esta oportunidad el tema a desarrollar  será: "Malvinas”: Los vuelos Secretos de Aerolíneas. La reunión se llevará a cabo en nuestra Sede Social – Club Cultural Croata Argentino – Mendoza 3132. Buenos Aires sábado 24 de noviembre a las 20:00hs. - Al finalizar se servirá un copetín ($ 40,00)

Tuesday 20 November 2012

Conferencia del Dr. Boris Vujcic


Conferencia del Dr. Boris Vujcic
El Dr. Boris Vujcic, Gobernador del Banco Nacional de Croacia, dictó el pasado miércoles 14 de noviembre, una conferencia en la Universidad Torcuato Di Tella, sobre el tema: Eurozone Crisis: Causes and Cures.
La versión grabada se encuentra en los links que siguen. Quien desee las pantallas que fueron usadas en la conferencia (versión pdf) puede solicitarlas a studiacroatica@gmail.com

Dr Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 01

Dr Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 02

Dr Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 03

Dr Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 04

Dr Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 05

Dr Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 06

Dr Boris Vujcic: Eurozone Crisis - 07

Wednesday 7 November 2012

Cuarteto de Saxofones de Zagreb – Programa


Cuarteto de Saxofones de Zagreb – Programa

Para mayor informaciónhttp://studiacroatica.blogspot.com.ar/2012/11/concierto-del-cuarteto-de-saxofones-de.html

         www.zagrebsax4.net

Dragan Sremec, saxofón soprano
Goran Merčep, saxofón alto
Saša Nestorović, saxofón tenor
Matjaž Drevenšek, saxofón barítono




Joseph Haydn                                   CUARTETO op. 20 no. 5
                                                           -Allegro moderato
                                                           -Menuetto
                                                           -Adagio
                                                           -Finale – Fuga a due Soggetti


Florent Scmitt                                   CUARTETO op. 102
-Avec une sage décision
-Vif
-Assez lent
-Animé sans excès

                                      -------------------------------


Boris Papandopulo                          SEIS CROQUIS
-Allegro moderato
-Andante tranquillo
-Allegro vivace
-Andante sostenuto
-Allegro vivace
-Con brio


Astor Piazzolla                                 HISTOIRE DU TANGO
(arr. Claude Voirpy)                          -Bordel 1900
                                                           -Café 1930                                                                                                                            -Night Club 1960
                                                           -Concert d'aujourd'hui 

Concierto del Cuarteto de Saxofones de Zagreb



CONCIERTO DEL CUARTETO DE SAXOFONES DE ZAGREB
29 de noviembre a las 20 hs en el Auditorio de la Usina del Arte, Av. Pedro de Mendoza esq. Caffarena.
Auspiciado por la Embajada de la República de Croacia
ENTRADA LIBRE Y GRATUITA
Ver también: 
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2012/11/cuarteto-de-saxofones-de-zagreb-programa.html

El Cuarteto de Saxofones de Zagreb, fundado por los graduados de la Academia de Música de la Universidad Zagreb de la clase del Prof. Josipa Nochta, es activo en la composición acutal desde el año 1989. Sus integrantes son DRAGAN SREMEC, profesor de saxofón y Vicedecano de Academia de Música de la Universidad de Zagreb – saxofón soprano, GORAN MERČEP, profesor de música de cámara en la Academia de Música de la Universidad de Zagreb – saxofon alto, SAŠA NESTOROVIĆ, profesor de música de cámara en la de Academia de Música de la Universidad de y director del Big Band de la Radiotelevisión Croata - saxofón tenor y MATJAŽ DREVENŠEK, profesor de saxofon en la Academia de Música de la Universidad de Ljubljana, Eslovenia- saxofón barítono.

Se presentaron en varios países europeos (Austria, Bélgica, Bosnia y Herzegovina, Montenegro, Dinamarca, Grecia, Italia, Lituania, Macedonia, Mónaco, Alemania, Rusia, Eslovenia, Serbia, España, Suiza, Gran Bretaña) y en el mundo: Turquía, Hong Kong, Canadá y Estados Unidos (Arizona, Connecticut, Georgia, Indiana, Iowa, Louisiana, Massachusetts, Michigan, Minnesota, Nebraska, New York, New York City, North Carolina, North Dakota, Ohio, Pennsylvania, Texas, Utah, Wisconsin) en salas renombradas: Emerson Concert Hall en Atlanta, Porgy & Bess Club en Viena, Austria, Hôtel de Ville en Bruselas, Ny Carlsberg Glyptothek en Copenhague, Palacio Ducal de Dubrovnik, Cankarjev dom y Filarmónica de Eslovenia en Ljubljana, Círculo de Bellas Artes de Madrid, Ted Mann Hall en Minneapolis, la Catedral de Monte Carlo, Tchaikovsky de Moscú, Franz-Joseph de Munich, Weill Recital Hall - Carnegie Hall en Nueva York, Theatre at the Canadian Museum of Civilization en Ottawa/Gatineau, Grand Palais de París, Richard Wagner en Riga, Sala Victor de Sabata en Trieste, Palau de la Musica en Valencia, el Instituto Musical Croata y la Sala de Conciertos de Zagreb, Palais des Nations en Ginebra etc.

Como solistas se presentaron con la Filarmónica de Zagreb, Big Band de la Radiotelevisión Croata, la Orquesta de Viento Sinfónica del Ejército Croata, la Orquesta Filarmónica de Eslovenia, la Orquesta de la Guardia Republicana Francesa, la Orquesta de Vientos de Hong Kong, el Ensemble de Viento de la Universidad Emory, el Ensamble de Viento la Universidad de Minnesota, bajo la dirección de directores reconocidos, tales como François Boulanger, Pavle Dešpalj, Alun Francis, Hans Graf, David Itkin, Marko Letonja, Kazushi Ono, Jurij Simonov, Vjekoslav Šutej, etc. Ensembles y solistas renombrados, tales como el Quinteto Trobil de Eslovenia, Quartetta Academia (I), Tomislav Mužek, compositor croata Miljenko Prohaska y saxofonistas franceses Vincent David, Claude Delangle (oba F), norteamericanos Keneth Tse, Debra Richtmeier, Eugene Rousseau y el holandés Arno Bornkamp (NL) participan a menudo en sus conciertos y grabaciones.

La crítica y el público alabaron sus conciertos en el Festival de Teatro de Dubrovnik, el Festival de Verano de Split, el Festival de Verano de Ohrid, Macedonia, de Ljubljana, la Biennale Musical de Zagreb, la Europhonia de Zagreb, Musicora de París, Open Europe 2000 Berlin, en Europamusicale 2000 München, NOMUS-u 2003, festivalu Nei suoni dei luoghi '03, como también en congresos mundiales de saxofonistas de Pesaro, Valencia, Montreal, Minneapolis, Ljubljana, en el VIII Festival de Música de Cámara Julian Rachlin & amigos de Dubrovnik etc.etc.

Fue galardonado con varios premios (Milka Trnina, Judita, Vatroslav Lisinski). Además de varias grabaciones de radio y televisión en Croacia y en el exterior sacaron un CD en Estados Unidos Tsunagari (Liscio Recordings, 2002)  y participaron en varios CDs de compositores: Milko Lazar Album 1999 - 2002 (Ed. DSS, 2003), Peter Šavlija Devant une neige (Ed. DSS, 2003), Igor Lunder Reeeeeeds (Sloway Music Editions, 2006), Silvije Glojnarić Portrait (Cantus, HDS, HRT, 2006) como también en el CD Saxophonia (Ed. DSS, 2005), publicado con motivo del XIV Congreso de Saxofonistas de Ljubljana.

Además del repertorio clásico para un cuarteto de saxofones, presentan composiciones de varios estilos musicales (desde el Renacimiento hasta el jazz progresivo), que podemos escuchar en sus conciertos, el cuarteto estrenó más de cincuenta obras nuevas de autores croatas, eslovenos y otros  (B. Bjelinski, S. Dedić, D. Detoni, S. Glojnarić, S. Foretić, J. Gregorc, N. Hall, S. Horvat, O. Jelaska, A. Kumar, A. Klobučar, M. Lazar, I. Lunder, J. Matičič, P. Merkù, B. Papandopulo, I. Petrić, M. Prohaska, R. Radica, P. Ramovš, M. Ruždjak, P. Šavli, B. Šipuš, M. Tarbuk, T. Uhlik. 

Tuesday 6 November 2012

Ciudadanía croata - Reglamento


IDIOMA Y CULTURA CROATA - REQUISITOS PARA LA CIUDADANÍA

Hace unos meses el Ministerio del Interior de la República de Croacia ha publicado el REGLAMENTO SOBRE LA MANERA DE VERIFICAR EL CONOCIMIENTO DEL IDIOMA CROATA, DE LA ESCRITURA LATINA, DE LA CULTURA CROATA Y DE LA ORGANIZACIÓN SOCIAL DURANTE LA TRAMITACIÓN DE LA OBTENCIÓN DE LA CIUDADANÍA CROATA. (PRAVILNIK O NAČINU PROVJERE POZNAVANJA HRVATSKOG JEZIKA I LATINIČNOG PISMA, HRVATSKE KULTURE I DRUŠTVENOG UREĐENJA U POSTUPCIMA STJECANJA HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA)


En dicho Reglamento se definen los requisitos de idioma y cultura croata para la obtención de la ciudadanía croata. Para los descendientes de emigrados croatas se exige conocimiento del idioma croata y de la cultura que serán verificados por la autoridad consular correspondiente de la siguiente forma:

IDIOMA: el solicitante deberá poder completar de puño y letra los formularios de solicitud de ciudadanía que se encuentran en idioma croata y redactar (también de puño y letra) en idioma croata ante la autoridad consular un texto con su historia de vida y de su familia (curriculum), así como también referir a sus proyectos y a los motivos por los que desea obtener la ciudadanía croata.

CULTURA: el solicitante deberá poder responder correctamente por escrito en idioma croata a 10 de 15 preguntas que se le planteen, las que serán elegidas al azar entre las 100 preguntas que se encuentran publicadas en el Reglamento citado.

----------

Recordamos que Studia Croatica -Instituto de Cultura Croata- dicta cursos de idioma y cultura croata 

http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2015/06/clases-de-idioma-croata.html

Para más información escribir a: studiacroatica@gmail.com 




MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
2563
Na temelju članka 18. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine« broj: 130/2011), ministar unutarnjih poslova, uz suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta i ministrice kulture donosi
PRAVILNIK
O NAČINU PROVJERE POZNAVANJA HRVATSKOG JEZIKA I LATINIČNOG PISMA, HRVATSKE KULTURE I DRUŠTVENOG UREĐENJA U POSTUPCIMA STJECANJA HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se način provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva.
Članak 2.
U postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva na temelju članka 8. Zakona o hrvatskom državljanstvu, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma može se dokazivati:
– potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na visokom učilištu, srednjoškolskoj ustanovi ili ustanovi za obrazovanje odraslih koje na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje izvode programe iz hrvatskog jezika;
– svjedodžbom o završenom osnovnom, srednjem ili visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj;
– svjedodžbom inozemne obrazovne ustanove kojom se potvrđuje da je obrazovanje provedeno po programu na hrvatskom jeziku ili svjedodžbom o završenom tečaju najmanje B1 stupnja znanja hrvatskog jezika.
Članak 3.
Stranci koji su do dana podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva u Republici Hrvatskoj bili u statusu izbjeglice najmanje 10 godina i stranci koji su imali prebivalište u Republici Hrvatskoj na dan 8. listopada 1991. godine, a koji su korisnici programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva dokazuju popunjavanjem obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem.
Izbjeglički status i status korisnika programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja dokazuje se potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice.
Članak 4.
Stranci koji zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnose na temelju članka 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva dokazuju popunjavanjem obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem.
Članak 5.
Stranci iz članka 3. i 4. ovoga Pravilnika obrazac zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem popunjavaju pred službenikom policijske uprave/policijske postaje Ministarstva unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), odnosno službenikom diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, koji zaprima zahtjev.
Obrazac iz stavka 1. ovoga članka popunjava se samostalno, bez konzultacija s drugim osobama, odmah, na licu mjesta, prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva.
Članak 6.
Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja dokazuje se popunjavanjem upitnika o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Članak 7.
Upitnik o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja sastoji se od 15 pitanja iz područja društvenog uređenja, povijesti, kulture, običaja, umjetnosti, književnosti, sporta, gospodarstva, turizma i zemljopisnog položaja Republike Hrvatske.
Upitnik o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja, određen nasumičnim odabirom službene osobe, popunjava podnositelj zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva samostalno, bez konzultacija s drugim osobama, pred službenikom policijske uprave/policijske postaje Ministarstva, odnosno službenikom diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, koji zaprima zahtjev.
Upitnik se popunjava na način da se na postavljeno pitanje zaokruži samo jedan odgovor ili se pitanje dopuni traženim.
Službena osoba odmah ocjenjuje upitnik, te podnositelja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva obavještava je li ili nije dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Smatra se da je stranac dokazao svoje poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske ukoliko je točno odgovorio na najmanje 10 pitanja iz upitnika.
Podnositelju zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva koji nije dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja ocijenjeni upitnik službena osoba može, na njegov zahtjev, dati na uvid. Stranac ne može kopirati i iznositi upitnik iz službenih prostorija Ministarstva odnosno diplomatske misije/konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
Članak 8.
Sastavni dio ovoga Pravilnika čini Prilog 1 koji sadrži 100 pitanja pomoću kojih se vrši provjera poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenja.
Pitanja sadržana u Prilogu 1 se razvrstavaju po upitnicima koje stranci popunjavaju prilikom podnošenja zahtjeva za primitak u hrvatsko državljanstvo.
Članak 9.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Broj: 511-01-152-45570/4-2012.
Zagreb, 19. listopada 2012.
Ministar

Ranko Ostojić, v. r.
                                                PRILOG 1
1. Nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj je:
______________________________________________
2. U Republici Hrvatskoj svatko je dužan:
a) držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske
b) držati se samo zakona
c) držati se samo Ustava
d) samo poštivati pravni poredak Republike Hrvatske
3. Dana 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj je blagdan:
a) Praznik rada
b) Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
c) Svi Sveti
d) Dan antifašističke borbe
4. Himna Republike Hrvatske je
______________________________________________
5. U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih ___________________________________ manjina.
6. U studenome 1991. godine, nakon što su tri mjeseca stotinama artiljerijskih granata svakodnevno razarali mjesto, jugoslavenska vojska i paravojne formacije okupirali su grad. Ubijeno je preko 2.000 građana i branitelja, a 800 osoba je nestalo i do danas se ne zna njihova sudbina. Taj grad je:
______________________________________________
7. Povijesna građevina, najveći rimski amfiteatar na području današnje Hrvatske nalazi se u:
a) Puli
b) Zagrebu
c) Osijeku
d) Zadru
8. Druga najduža europska rijeka koja protječe kroz istočni dio Republike Hrvatske zove se
______________________________________________
9. Poznati nacionalni park koji čine 16 međusobno povezanih jezera, pod zaštitom UNESCO-a, je:
______________________________________________
10. Brončane kipove biskupa Grgura Ninskog, koji se nalaze u gradovima Ninu, Splitu i Varaždinu, izradio je poznati hrvatski kipar:
a) Robert Frangeš
b) Ivan Meštrović
c) Antun Augustinčić
d) Frano Kršinić
11. Jedna od poznatih znamenitosti Zagreba, glavnog grada Republike Hrvatske je:
a) katedrala
b) amfiteatar
c) dvorac Trakošćan
d) morske orgulje
12. Osnivač Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je đakovačko-srijemski biskup:
a) Juraj Dobrila
b) Josip Jelačić
c) Josip Juraj Strossmayer
d) Juraj Jezerinac
13. Hrvatski grad kroz koji prolaze četiri rijeke (Korana, Kupa, Mrežnica i Dobra) zove se:
a) Karlovac
b) Dubrovnik
c) Varaždin
d) Rijeka
14. Poznati hrvatski matematičar, astronom, geodet i fizičar po kome je nazvan Institut koji predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša je:
a) Juraj Dobrila
b) Ruđer Bošković
c) Lavoslav Ružička
d) Ivan Vučetić
15. Dražen Petrović, Toni Kukoč i Dino Rađa natjecali su se u istom sportu i postizali zapažene rezultate. Oni su se bavili
a) tenisom
b) skijanjem
c) atletikom
d) košarkom
16. Nositelj izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj je:
a) Vlada Republike Hrvatske
b) Vrhovni sud Republike Hrvatske
c) Hrvatski sabor
d) Pučki pravobranitelj
17. Osnivanje političkih stranaka u Republici Hrvatskoj je slobodno. To u praksi znači da se mogu osnivati sve političke stranke:
a) koje prikupe dovoljan broj osnivača, bez ikakvih zakonskih ograničenja
b) koje prikupe dovoljna financijska sredstva za ostvarivanje programa i djelovanja
c) koje svojim programom jamče da će moći sudjelovati u parlamentu
d) osim onih koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnog demokratskog poretka
18. Dana 1. svibnja u Republici Hrvatskoj je blagdan:
a) Praznik rada
b) Dan neovisnosti
c) Svi Sveti
d) Dan antifašističke borbe
19. U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na:
a) zakonodavnu, izvršnu i sudbenu
b) izvršnu i sudbenu
c) zakonodavnu i sudbenu
d) zakonodavnu i izvršnu
20. Navedite nazive barem tri županije u Republici Hrvatskoj:
______________________________________________
21. Najpoznatija vrsta ugroženih ptica, koje obitavaju na hrvatskim otocima (pretežno na Cresu) jest:
a) galeb
b) golub
c) roda
d) bjeloglavi sup
22. Jedan od najpoznatijih dvoraca u sjevernom dijelu Republike Hrvatske je:
a) Stari Grad
b) Trakošćan
c) Dioklecijanova palača
d) Eufrazijeva bazilika
23. Kako se zove rijeka koja je, prema ukupnoj duljini vodotoka, najdulja rijeka u Republici Hrvatskoj (562 km)? ____________
24. S kojom državom Republika Hrvatska ima najkraću kopnenu granicu, dugu svega 14 kilometara? ____________________
25. Prvi hrvatski roman Planine 1536. godine napisao je:
a) Silvije Strahimir Kranjčević
b) August Šenoa
c) Petar Zoranić
d) Petar Preradović
26. Vođa hrvatskog narodnog preporoda pokrenuo je na hrvatskom jeziku 1835. godine »Novine horvatzke«. Njegovo ime je:
a) Ranko Marinković
b) Dimitrije Demeter
c) Ljudevit Gaj
d) Antun Šoljan
27. Pejzaž I i II djela su poznatog hrvatskog lirika:
a) Hanibala Lucića
b) Šiška Menčetića
c) Andrije Kačića Miošića
d) Vladimira Vidrića
28. Katedrala sv. Jakova 2000. godine uvrštena u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa nalazi se u:
a) Splitu
b) Zagrebu
c) Puli
d) Šibeniku
29. Središnja banka Republike Hrvatske je:
a) Hrvatska banka za obnovu i razvoj
b) Hrvatska gospodarska banka
c) Hrvatska narodna banka
d) Hrvatska poštanska banka
30. Mate Parlov, Damir Škaro i Željko Mavrović natjecali su se u istom sportu, ali u različito vrijeme i postizali zapažene rezultate. Oni su se bavili
a) tenisom
b) skijanjem
c) atletikom
d) boksom
31. Jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana osigurava:
a) Visoki upravni sud Republike Hrvatske
b) Vrhovni sud Republike Hrvatske
c) Vlada Republike Hrvatske
d) Pučki pravobranitelj
32. Hrvatski državljani stječu opće i jednako biračko pravo:
a) s navršenih 16 godina života
b) muškarci s navršenih 16, a žene s navršenih 18 godina života
c) s navršenih 18 godina života
d) s navršenom 21 godinom života
33. Dana 25. lipnja u Republici Hrvatskoj je blagdan:
a) Praznik rada
b) Dan neovisnosti
c) Svi Sveti
d) Dan državnosti
34. Lijepa naša domovino…, je početak teksta:
______________________________________________
35. Prvi papa koji je posjetio Republiku Hrvatsku bio je:
______________________________________________
36. Slava Raškaj bila je poznata hrvatska:
a) književnica
b) balerina
c) slikarica
d) liječnica
37. Poznati hrvatski političar, ubijen u atentatu 1928. godine u beogradskoj skupštini, bio je:
a) Stjepan Radić
b) Josip Jelačić
c) Petar Zrinski
d) Franjo Rački
38. Morske orgulje jedna su od znamenitosti grada:
a) Zadra
b) Osijeka
c) Varaždina
d) Pule
39. Marija Jurić Zagorka bila je:
a) prva profesionalna novinarka i poznata hrvatska književnica
b) operna pjevačica
c) sportašica
d) skladateljica
40. Hrvatska je 1987. godine bila domaćin mladim sportašima iz cijeloga svijeta, na natjecanju:
a) Svjetsko nogometno prvenstvo za mlade igrače do 21 godine
b) Univerzijada
c) Svjetsko atletsko prvenstvo
d) Olimpijske igre mladih
41. Poznati park prirode u Baranji je:
a) Velebit
b) Kopački rit
c) Brijuni
d) Kornati
42. Književnost baroka u Republici Hrvatskoj obilježio je svojim epovima Ivan Gundulić. Njegova poznata djela su:
a) »Osman« i »Dubravka«
b) »Zlatarevo zlato« i »Čuvaj se senjske ruke«
c) »Smrt Smail-age Čengića« i »Ribanje i ribarsko prigovaranje«
d) »Zagrepčanka« i »Na Drini ćuprija«
43. Jedan od najstarijih spomenika hrvatske pismenosti, iz razdoblja oko 1100. godine, sačuvan je na otoku Krku. Pisan je glagoljskim pismom. To je:
a) Ljetopis popa Dukljanina
b) Baščanska ploča
c) Vinodolski zakonik
d) Judita
44. Na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. godine Republika Hrvatska osvojila je zlatnu medalju u:
a) nogometu
b) vaterpolu
c) rukometu
d) odbojci
45. S kojom državom Republika Hrvatska ima najdužu kopnenu granicu?
______________________________________________
46. Zastupnici u Hrvatskom saboru biraju se na vrijeme od:
a) 2 godine
b) 3 godine
c) 4 godine
d) 5 godine
47. U Republici Hrvatskoj smrtna kazna:
a) ne postoji
b) postoji, ali se ne primjenjuje
c) postoji samo za ratni zločin i zločin protiv čovječnosti
d) postoji samo za djelo veleizdaje, u situaciji neposredne ratne opasnosti
48. Opunomoćenik Hrvatskog sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima – Ombudsman, na hrvatskom jeziku naziva se:
______________________________________________
49. Dan antifašističke borbe u Republici Hrvatskoj je dan:
a) 9. svibnja
b) 15. svibnja
c) 22. lipnja
d) 5. kolovoza
50. Početkom 4. stoljeća rimski car Dioklecijan izgradio je svoju palaču na području Dalmacije. Kako se danas zove grad čija je povijesna jezgra Dioklecijanova palača? ______________
51. Katolički svećenik, zagrebački nadbiskup koji je bio proganjan u bivšoj državi, nakon II. svjetskog rata, zvao se:
a) Josip Juraj Strossmayer
b) Alojzije Stepinac
c) Maksimilijan Vrhovac
d) Franjo Kuharić
52. Godine 1993. Hrvatska vojska izvela je munjevitu vojnu akciju kojom je, kopnenim putem, povezala sjever i jug Hrvatske, koji je agresor okupacijom prostora razdvojio. To je bila akcija:
a) Maslenica
b) Bljesak
c) Oluja
d) Ljeto
53. Nacionalni park koji je dobio ime po rijeci, a smješten je nedaleko Šibenika je:
a) Cetina
b) Krka
c) Biokovo
d) Kopački rit
54. Ivana Brlić Mažuranić bila je poznata hrvatska:
a) književnica
b) glumica
c) slikarica
d) liječnica
55. Vatroslav Lisinski skladao je prve hrvatske opere:
a) »Ljubavi i zloba« i »Porin«
b) »Ero s onoga svijeta« i »Hasanaginica«
c) »Gubec beg« i »Nikola Šubić Zrinski«
d) »Još Horvatska nij’ propala« i »Lijepa naša domovino«
56. Prvi predsjednik Republike Hrvatske bio je ______________
57. Renesansni dubrovački dramski pisac i komediograf, koji je živio 1508. – 1567. godine, autor je poznatih djela: »Dundo Maroje«, »Skup« i »Novela od Stanca«. Njegovo ime je:
a) Matija Vlačić
b) Ruđer Bošković
c) Marin Držić
d) Marin Getaldić
58. Dalmacija je poznata po uzgoju:
a) maslina i smokvi
b) šljiva i jabuka
c) ananasa i banana
d) jagoda i malina
59. U parku Olimpijskog muzeja u Lausanni postavljena je skulptura poznatog hrvatskog i, u vrijeme dok je igrao, ponajboljeg europskog košarkaša. To je skulptura __________________
60. Ustav Republike Hrvatske proglašen je:
a) 29. svibnja 1990.
b) 22. prosinca 1990.
c) 25. lipnja 1991.
d) 15. siječnja 1992.
61. Bojni ples s mačevima koji se od 15. stoljeća tradicionalno održava na Korčuli zove se _________________________
62. Opišite zastavu Republike Hrvatske:
Sastoji se od tri boje koje su položene vodoravno i to ovim redom (odozgo prema dolje):
______________, ______________ i ______________, a u sredini zastave nalazi se__________________________ .
63. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena je najvišim državnim aktom. To je: _________________________
64. Prvi hrvatski kralj, vladao je u prvoj polovini 10. stoljeća. Njegov se spomenik nalazi na istoimenom trgu, preko puta glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu. To je:
a) Trpimir
b) Zdeslav
c) Tomislav
d) Držislav
65. Kojim je zakonom regulirano stjecanje hrvatskog državljanstva?
______________________________________________
66. Banovina Hrvatska postaje sporazumom Cvetković-:
a) Tito
b) Trumbić
c) Tuđman
d) Maček
67. Republika Hrvatska ima dugu morsku granicu na moru, koje se na hrvatskom jeziku zove ___________________________.
68. Najviša planina u Hrvatskoj, s najvišim vrhom od 1.831 m, jest:
a) Medvednica
b) Ivančica
c) Plješivica
d) Dinara
69. Svjetski afirmirani slikar, koji je studirao u Parizu, a slikao je alegorijske i povijesne kompozicije i portrete te je izradio svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu »Hrvatski narodni preporod«, zvao se:
a) Edo Murtić
b) Julije Klović
c) Vlaho Bukovac
d) Ivan Lacković Croata
70. »Tko pjeva zlo ne misli«, antologijsku »ljubavnu komediju s pjevanjem«, na temelju »Dnevnika malog Perice« Vjekoslava Majera, režirao je:
a) Boris Papandopulo
b) Krešo Golik
c) Vatroslav Lisinski
d) Krsto Hegedušić
71. Vođa seljačke bune 1573. godine na području današnje sjeverozapadne Hrvatske bio je __________________________
72. U Republici Hrvatskoj u uporabi je _______________ jezik i _________________ pismo.
73. U Republici Hrvatskoj novčana jedinica zove se ____________, a njezin stoti dio je __________________ .
74. Najpoznatija hrvatska skijašica, osvajačica 4 zlatne i 2 srebrne olimpijske medalje u alpskom skijanju, zove se:
a) Sanda Dubravčić Šimunjak
b) Janica Kostelić
c) Ana Jelušić
d) Nika Fleiss
75. Republiku Hrvatsku zastupa i predstavlja u zemlji i inozemstvu
______________________________________________
77. Koji je glavni grad Republike Hrvatske? ________________
78. Najviše vrednote ustavnog poretka su:
a) vladavina radnika, državno vlasništvo, jednostranački sustav
b) načelo samoodrživosti, nesvrstanosti, oslonca na vlastite snage i radničko samoupravljanje
c) sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, nepovredivost vlasništva
d) univerzalnost Katoličke crkve, kršćanski odgoj, jednakost pred Bogom i narodom, solidarnost s drugim kršćanskim narodima
79. Svjetski poznat izumitelj, fizičar i elektrotehničar rođen 1856. godine u Smiljanima kod Gospića po kome je nazvana mjerna jedinica magnetskog polja je:
a) Ruđer Bošković
b) Nikola Tesla
c) Ivan Supek
d) Slavoljub Penkala
80. Hrvatski redarstvenik Josip Jović, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu, poginuo je 1991. godine
______________________________________________
(navesti mjesto)
81. Godine 1999., zbog izrazite raznolikosti krških fenomena, živog svijeta i iznimnih prirodnih ljepota na relativno malom prostoru, nacionalnim parkom proglašen je dio jedne planine. To je:
a) sjeverni Velebit
b) sjeverno Biokovo
c) sjeverna Medvednica
d) sjeverna Plješivica
82. Poznati hrvatski pjesnik, pripovjedač i esejist, autor poeme Jama, je:
a) Miroslav Krleža
b) Ivan Goran Kovačić
c) Mate Lovrak
d) Ivan Meštrović
83. Hrvatski ban, po čijem imenu naziv nosi glavni trg u gradu Zagrebu, zvao se:
______________________________________________
84. Koje najviše tijelo antifašističkog pokreta je 1943. godine donijelo odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj?
______________________________________________
85. Dekorativni odjevni predmet, oblika vrpce, koji se nosi oko vrata i smatra se izvornim hrvatskim proizvodom je _______
______________________________________________
86. Eufrazijeva bazilika poznata je znamenitost grada u Istri:
a) Poreča
b) Koprivnice
c) Biograda
d) Gospića
87. Ivo Robić, Mišo Kovač i Oliver Dragojević, poznati su hrvatski:
a) pisci
b) pjevači
c) slikari
d) sportaši
88. Dopunite tekst himne Republike Hrvatske:
Lijepa naša domovino
______________________________________________
______________________________________________
Da bi vazda sretna bila.
89. Pravo predlagati zakone u Hrvatskom saboru ima
a) samo predsjednik Republike Hrvatske
b) samo političke stranke zastupljene u Hrvatskom saboru
c) svaki državljanin Republike Hrvatske
d) svaki zastupnik u Hrvatskom saboru
90. O udruživanju u saveze s drugim državama prethodno:
a) odlučuju građani putem referenduma
b) odlučuje Predsjednik Republike Hrvatske
c) odlučuje Hrvatski sabor
d) odlučuje Vlada Republike Hrvatske
91. Međunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni te su na snazi, po pravnoj su snazi:
a) iznad zakona Republike Hrvatske
b) izjednačeni s pravnom snagom zakona, a Hrvatski sabor arbitrira kod primjene ako su im odredbe u suprotnosti
c) ispod zakona Republike Hrvatske
d) primjenjuju se samo ako to zakonom nije drugačije uređeno
92. Bitka na Mohačkom polju, između Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i Osmanskog carstva, bila je:
a) 426. godine
b) 1026. godine
c) 1526. godine
d) 1926. godine
93. Ime poznate hrvatske glumice tragično preminule 15. 8. 2000. godine, koja je glumila u poznatim hrvatskim filmovima: Glembajevi, Treća žena i Tri muškarca Melite Žganjer, je:
a) Mia Oremović
b) Vida Jerman
c) Ena Begović
d) Zdravka Krstulović
94. Kako se zove uspješna hrvatska atletičarka, dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis?
______________________________________________
95. Svjetski poznati izvozni proizvod hrvatske prehrambene industrije je začin:
a) mažuran
b) vegeta
c) papar
d) origano
96. Kako se zove najveći grad u Slavoniji, četvrti po veličini grad u Republici Hrvatskoj?
______________________________________________
97. Hrvatska viteška igra koja se održava svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine, zove se
______________________________________________
98. Krešimir Ćosić, velikan hrvatskog sporta ‘60-ih, ‘70-ih i početka ‘80-ih godina prošlog stoljeća, poznat je izvan granica Republike Hrvatske. Kojim se sportom bavio?
______________________________________________
99. Poznatu slikarsku školu osnovao je, u podravskom selu Hlebine, slikar:
a) Josip Račić
b) Hrvoje Hegedušić
c) Krsto Hegedušić
d) Ljubo Babić
100. Od 1972. godine Grad Zagreb i produkcijska kuća »Zagreb film«, kao osnivači, pokrenuli su svjetski filmski festival:
a) igranog filma
b) dokumentarnog filma
c) kratkometražnog filma
d) animiranog filma.