Friday 30 November 2018
Campos Fermo, Bagnoli, Klagenfurt y otros - fotografias
Solicitamos fotografias y otra documentación de los refugiados croatas en Campo Fermo, Bagnoli, Waidmandorf-Klagenfurt, Wolkering u otros campos de refugiados en Italia, Austria o Alemania. Muchos de esos refugiados croatas llegaron luego a la Argentina en 1947 y 1948. Buscamos esas fotos y documentos para el Archivo Croata de Argentina. Las fotos y otro material serán escaneados y devueltos.
El Archivo, que actualmente tiene 10000 (diez mil) items, puede verse en www.studiacroatica.org/museum/museum.htm
Comunicarse a: studiacroatica@gmail.com
Gracias
Wednesday 21 November 2018
Izišao je novi broj časopisa 'Matica' za studeni 2018.
Izišao je novi
broj časopisa 'Matica' za studeni 2018.
'Matica'
vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak
fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i
paralela. Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog
vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović.
Tekst: Danica
Matković
Izišao je novi
broj časopisa Hrvatske matice iseljenika
'Matica' za studeni 2018., donoseći obilje
priloga iz bogate kulturne i društvene ponude hrvatskih zajednica iz brojnih
zemalja svijeta od Amerike do Australije i Novoga Zelanda, kao i europskih
zemalja. Na stranicama ovog jedinstvenog časopisa birani su prilozi o
umjetničkom stvaralaštvu u domovini te novosti iz Vladina sektora posvećenog
iseljeničkoj tematici kroz fokusiranje na projekte Središnjeg državnog ureda za
Hrvate izvan Lijepe Naše. Priloge su
pisali, uz darovite volontere iz hrvatskih iseljeničkih zajednica s udaljenih
meridijana, vrsni domaći i inozemni publicisti poput Željka Holjevca, Sanje
Vulić, Branka Hećimovića, Ivana Milčeca, Zvonka Ranogajca, Marijane Kremer,
Vlatka Marića (Francuska), Franje Bertovića (SAD, Kanada)i Franje Harmata
(Australija, Novi Zeland), Šimuna Šite Ćorića, itd. Potonji
istaknuti publicist s višegodišnjom švicarskom adresom fokusira se na
izazove Hrvata u Bosni i Hercegovini s obzirom na netom provedene izbore. Uz
institucije RH i dužnosnike hrvatskog naroda u BiH, nama je sada svima po
svijetu, slaže se u svome tekstu kolumnist Ćorić s kardinalom Puljićem,
zalagati se za istinu o Hrvatima u BiH, kako bi međunarodna javnost i svjetski
moćnici shvatili da se Hrvatima ondje doista krše ustavom zajamčena prava,
izigravanjem Washingtonskog i Daytonskog sporazuma koji garantiraju
konstitutivnost za sva tri naroda Bošnjake, Hrvate i Srbe u Bosni i
Hercegovini.
Uz stalne
kolumniste, izdvajamo rubrike usredotočene na Strateško partnerstvo Hrvatske s Francuskom, budući dvije zemlje
razvijaju snažne veze koje su posebno oplemenjene dvama velikim festivalima,
koji su nam ojačali suvremeno europsko kulturno zajedništvo posljednjeg
desetljeća. Najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Uniji – onoj u
Njemačkoj posvećeno je više kvalitetnih priloga koji opisuju manifestacije kao što su Hrvatski
dan u Filderstadtu te Hrvatski tjedan u Duisburgu i slično. Tu
je i prikaz knjige dr. sc. Tade Jurića pod naslovom „Iseljavanje Hrvata u
Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?” u nakladi Školske
knjige. Čitatelji će uživati i u ekskluzivnom intervju glazbenika bračnoga para
Dinke Migić-Vlatković i slavnoga Radovana Vlatkovića, koji je u Njemačkoj
nedavno ovjenčan prestižnom nagradom. Pobliže, od dvije najveće europske
nagrade Opus Klassik u Berlinu - hornist Radovan Vlatković osvojio je nagradu
za najbolji album glazbe iz 19. st.
Osobite
informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske
katoličke misije Berlin Anicom Krstanović s kojom je razgovarala Lada Kanajet
Šimić. Naime povod intervju je sudjelovanje HKM Berlin u multimedijskom
međunarodnom projektu 'Igračka u srcu' Hrvatske matice iseljenika i
suradničkih prekooceanskih hrvatskih škola te jedna naljepnica. Naime,
naljepnicu s natpisom „MI GOVORIMO HRVATSKI“ i prepoznatljivom šahovnicom u
podlozi posljednjih mjeseci može se uočiti u Berlinu i okolici na nekim
automobilima, kao i u mnogobrojnim domovima berlinskih Hrvata, a jedan od
njezinih duguljastih oblika može se koristiti i kao dočitnica. Ova sjajna ideja
potekla je iz Hrvatske katoličke misije Berlin, a samo je dio kreativnih ideja
za poticanje očuvanja hrvatskoga jezika koje je od lanjskoga rujna Misija
pokrenula. Osim župnika rođenog Berlinčanina fra Edvarda Sokola, koji je
podržao ne samo ideju nego i njezinu realizaciju, najistaknutiju ulogu u ovome
hvalevrijednome projektu ima gospođa Anica Krstanović, predsjednica Župnog
vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin. Ova Krstanovićeva uspješna voditeljica
odjela Business Intelligence, ugledne njemačke konzultantske tvrtke, od
najranijeg djetinjstva je aktivni član različitih kulturnih, pastoralnih,
humanitarnih grupacija, a odgovornosti na različitim poljima djelovanja u HKM
Berlin preuzela je već kao maturantica, kasnije studentica te konačno akademski
obrazovana građanka Berlina. Radovi naše djece rođene u Berlinu koja su
sudjelovala u projektu 'Igračka u srcu' bit će izloženi u Hrvatskoj matici iseljenika u
finalnom programu u Zagrebu 4. prosinca 2018. Hrvatske
misije u Njemačkoj, pa tako i berlinska, već desetljećima okupljaju najveći
broj Hrvata u iseljeništvu, ne samo na sv. misama, nego i u pastoralu te
različitim kulturnim aktivnostima.
Čitatelji će
uživati i u prikazima knjiga Ivana Aralice, ali i vijestima o novijim prijevodima hrvatske
književnosti na velike svjetske jezike. Publicisti iz iseljeništva usredotočeni
su na tekstove o filantropskim aktivnostima našijenaca iz inozemstva poput
priloga o stipendijama iz SAD-a. Sve u svemu, 'Matica' vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih
priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih
krajobraza s udaljenih meridijana i paralela.
Novi broj 'Matice'
za studeni posvećen je 180 godišnjici rođenja velikana hrvatske književnosti i
kulture - Augustu Šenoi.
Wednesday 7 November 2018
Archivo Croata de Argentina -
Archivo Croata de
Argentina
La asociación civil Instituto Studia Croatica, con el apoyo de la Oficina del Gobierno Croata para los Croatas que viven fuera de Croacia está llevando a cabo un proyecto –que ya se está bastante avanzado– el cual tiene como objetivo en esta primera etapa reunir y publicar 12000 ítems relativos a los croatas de Argentina, desde los primeros inmigrantes hasta nuestros días. Al presente tenemos publicados casi 9000 ítems.
La asociación civil Instituto Studia Croatica, con el apoyo de la Oficina del Gobierno Croata para los Croatas que viven fuera de Croacia está llevando a cabo un proyecto –que ya se está bastante avanzado– el cual tiene como objetivo en esta primera etapa reunir y publicar 12000 ítems relativos a los croatas de Argentina, desde los primeros inmigrantes hasta nuestros días. Al presente tenemos publicados casi 9000 ítems.
Invitamos a hacernos llegar material escrito, fotográfico o escaneado
(en formato jpg) a:
joza20.vrljicak@gmail.com
El Archivo Croata de Argentina (en construcción) se puede
consultar en:
Muchas gracias
Joza Vrljicak
Subscribe to:
Posts (Atom)