Vizionar hrvatske slobode s američkog vidikovca

Vizionar hrvatske slobode s američkog vidikovca

 

Na Kliofestu predstavljena knjiga „Bogdan Radica: bibliografija (1922. – 2018.)“ u organizaciji nakladnika Književnog kruga Split i Hrvatske matice iseljenika.

 

Bibliografija radova Bogdana Radice sabrana među korice jedne knjige kapitalan je doprinos hrvatskoj političkoj i kulturnoj misli 20. stoljeća iz pera tog našeg znamenitog mislioca i disidenta s višedesetljetnom američkom adresom.  Knjiga na više od tri stotine stranica donosi cjelovit pregled radova jednog od najznačajnijih hrvatskih intelektualca 20. stoljeća – povjesničara, književnika i publicista, a koji je veći dio života djelovao u Sjedinjenim  Američkim Državama te predstavlja dragocjen prinos hrvatskoj kulturnoj i historiografskoj baštini, te nezaobilazan izvor za interdisciplinarno proučavanje utjecaja naše dijaspore na demokratske procese u domovini druge polovice 20. stoljeća.

Na Kliofestu – Festivalu povijesti, 7. svibnja, održano je tako predstavljanje knjige „Bogdan Radica: bibliografija (1922. – 2018.)“, vrijednog bibliografskog izdanja koje sustavno obrađuje publicistički opus jednog od najplodnijih hrvatskih poliglota i intelektualaca 20. stoljeća koji je u Sjedinjene Američke Države emigrirao i ondje stvarao pune 53 godine kao pisac, novinski kolumnist i sveučilišni profesor moderne europske i svjetske povijesti. Predstavljanje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizirali su Hrvatska matica iseljenika i nakladnik Književni krug Split. Na predstavljanju su o knjizi govorili povjesničar dr. sc. Wollfy Krašić i informatologinja dr. sc. Ivana Hebrang Grgić te autori mr. sc. Zdravka Bušić i mr. sc. Ivan Miletić, dok je promociju moderirala Vesna Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo. Među istaknutim uzvanicima bili su izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, predstojnik Ureda predsjednika Sabora Matej Brečić; izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić; izaslanik ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, posebni savjetnik dr. sc. Domagoj Knežević; glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević; pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar povjesničar dr. sc. Ivan Hrstić, te prof. dr. sc. Damir Agičić, predsjednik Programskog odbora i utemeljitelj Kliofesta, koji iz godine u godinu na ovom festivalu okuplja vodeće povjesničare iz domovine i inozemstva te mnoštvo studenata povijesti s Filozofskoga fakulteta i Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Povijest hrvatskoga iseljeništva i kulturna povijest Hrvata izvan Republike Hrvatske imaju svoje reprezentativno mjesto u sklopu Kliofesta od njegova utemeljenja. Ovogodišnji program dijasporske tematike poseban je naglasak stavio na iseljeničke bibliografije koje otkrivaju bogatstvo pisane građe o hrvatskoj dijaspori odnosno stvaralaštvu naših ljudi u pokretu koje je sastavni dio i hrvatske kulture i kulturā zemalja u kojima Hrvati žive, od Aljaske do Ognjene zemlje, preko juga Afrike pa sve do Australije i Novoga Zelanda, uključujući europsko susjedstvo. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas pozdravio je okupljene uzvanike i posjetitelje promocije te istaknuo značaj ovog djela.

„Prateći recentnu historiografsku produkciju iseljeničke tematike, uočili smo knjigu Književnog kruga iz Splita koja zavrjeđuje posebnu pozornost svojim sadržajem i opsegom u okviru Festivala povijesti. Posrijedi je impresivna knjiga koja ukoričuje više od četiri tisuće bibliografskih jedinica povjesničara i književnika s polustoljetnom američkom adresom, Bogdana Radice, koju su priredili ovdje nazočni autori, magistri znanosti Zdravka Bušić i Ivan Miletić. Ako uspoređujemo visoke stručne standarde u bibliografiji koje provodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu digitalne epohe, možemo reći da je, kada je iseljeništvo u pitanju, taj standard početkom 21. stoljeća potvrdila doktorica Nataša Bašić sastavivši Retrospektivnu bibliografiju kultne Hrvatske revije, dok je ovaj autorski dvojac Bušić – Miletić proširio naše bibliografske horizonte iščitavajući inozemnu periodiku engleskoga govornog područja u kojoj su rasuta djela povjesničara Bogdana Radice. Jasno, autorski dvojac s Radicom je na američkom tlu dijelio i emigrantsku dramu druge polovice 20. stoljeća, što ih je dodatno osnažilo u izradi ove knjige posvećene perjanici iseljeničkog tiska“, istaknuo je ravnatelj.

U ime nakladnika Književnog kruga Split nazočnima se obratio mr. sc. Luka Marković ističući značaj književne misli i političkog vizionarstva Bogdana Radice te neodoljivi Radičin ponos  na vlastitu mediteransku kolijevku u Splitu u kojoj je rođen.

Povjesničar dr. sc. Wollfy Krašić u svom se izlaganju prisjetio ključnog povijesno-političkog djelovanja Bogdana Radice u američkoj javnosti za vrijeme hladnoratovske podjele svijeta, vizionarski afirmiravši u medijima na Zapadu pravo na samoodređenje hrvatskoga naroda.

„Bitan Radičin doprinos svakako je to što je bio dio intelektualnog kruga koji je već sredinom šezdesetih godina, kroz osobne kontakte i javne tekstove, podržavao djelovanje domovinskih intelektualaca, uključujući i komuniste, od kojih je jedan dio kasnije prešao u disidentske krugove. Tako su temelji onoga što se 1990-ih nazivalo jedinstvom domovinske i iseljene Hrvatske zapravo postavljeni mnogo ranije, u početnim dionicama Hrvatskog proljeća“, objasnio je povjesničar Krašić.

Povjesničar i književnik, slavni Splićanin Bogdan Radica rođen je prije 122 godine u Splitu (1904.), a umro je prije 33 godine u New Yorku (1993.). Doživio je 89 godina i neovisnu suvremenu Republiku Hrvatsku, od toga je pune 53 godine živio i radio u Sjedinjenim Američkim Državama, u koje je emigrirao u svojim zrelim tridesetim. Radica je 18 godina stariji od Franje Tuđmana, kojega je upoznao u kasnim 1960-im u SAD-u i Italiji, a cijenio ga je kao povjesničara i stratega međunarodnog rješenje hrvatskog pitanja.

O bibliografskom značaju knjige govorila je i dr. sc. Ivana Hebrang Grgić, koja je objasnila kako iza ovakvog pothvata stoje dugotrajan rad i iznimna preciznost. Istaknula je kako je ova bibliografija posebno važna u današnje vrijeme kada je u moru informacija ponekad teško prepoznati onu pravu, a upravo takve detaljne i pouzdane informacije ova knjiga doista nudi.

„Ovo nije knjiga koju ćete uzeti i čitati prije spavanja kako biste se zabavili, nego prije svega vrlo važan priručnik u kojem je na jednome mjestu okupljen važan segment hrvatske baštine“, rekla je Hebrang Grgić.

Na kraju su o knjizi govorili autori mr. sc. Zdravka Bušić i mr. sc. Ivan Miletić. Saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske objasnila je kako su proveli mjesece i mjesece skupljajući i pregledavajući djela Bogdana Radice. Otkrila je kako je dio materijala stigao avionom u kutijama, a neka djela bilo je vrlo teško očitati jer su dostupna isključivo u tiskanom obliku koji mora odoljeti zubu vremena i biti zaštićen.

Mr. sc. Bušić istaknula je i kako ovo djelo za nju ima poseban značaj jer je Bogdan Radica ostavio dubok trag u njezinu životu. Prisjetila se njihovih susreta u New Yorku, ali i činjenice koliko su mladi u emigraciji mogli naučiti od njega, ne samo hrvatski studenti već i američka studentska zajednice kojoj je Radica desetljećima predavao europsku i svjetsku povijest i povijest umjetnosti. „Potaknuo nas je na rad, na razmišljanje, upućivao nas je kako da se ne izgubimo u tom velikom svijetu. Bogdan Radica za nas je bio svjetionik. Sve ove sate, dane i mjesece rada od srca sam posvetila čovjeku koji me toliko toga naučio“, rekla je autorica Bušić te pozvala studente Fakulteta hrvatskih studija i Filozofskoga fakulteta koji su prisustvovali promociji da svakako pročitaju djela Bogdana Radice. Izlaganja promotora, te autorskog dvojcā Bušić -Miletić i nakladnika o djelu i nasljeđu Bogdana Radice pokazala su koliko su teme hrvatske kulturne i političke baštine, kao i uloga iseljeništva u očuvanju i predstavljanju hrvatskog identiteta u svijetu i danas važne i aktualne.

Knjiga se mogla kupiti na štandu Književnog kruga Split.

 

Tekst i foto: HMI, ustupljene fotografije  

 

 

Potpisi fotografija

01

Zdeslav Milas, Vesna Kukavica, Wollfy Krašić, Ivana Hebrang Grgić, Zdravka Bušić i Ivan Miletić

02

Visoki uzvanici i izaslanici predsjednika Sabora RH, Vlade RH i ministra vanjskih i europskih poslova na promociji knjige Zdravke Bušić i Ivana Miletića

03

Luka Marković – Književni krug Split, nakladnik bibliografije slavnog Splićanina Bogdana Radice koji je kao emigrant živio u Americi pune 53 godine

04

Damir Agičić, Vesna Kukavica, Wollfy Krašić, Ivana Hebrang Grgić, Zdravka Bušić i Ivan Miletić

05

Promotori Wollfy Krašić i Ivana Hebrang Grgić i autorski dvojac Zdravka Bušić i Ivan Miletić

06

Četiri tisuće bibliografskih jedinica:  „Bogdan Radica: bibliografija (1922. – 2018.)“ – priređivači i autori Zdravka Bušić i Ivan Miletić, Književni krug Split, 2025, 336 str.

07

Štand na Kliofestu nakladnika Književni krug Split

 

Autentična multimedijska izložba o hrvatskim povratnicima s četiri kontinenta

 

Autentična multimedijska izložba o hrvatskim povratnicima s četiri kontinenta

 

U auli Hrvatske matice iseljenika, 6. svibnja svečano je otvorena izložba autorice akademkinje Jasne Čapo

 

Mnogobrojni uzvanici i ugledni predstavnici akademske zajednice Grada Zagreba pratili su sa zanimanjem svečano otvorenje izložbe “Svjetovima hrvatskih povratnika” autorice dr. sc. Jasne Čapo, ugledne etnologinje iz Instituta za etnologiju i folkloristiku i redovite članice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Multimedijskom izložbom  znanstvenica dr. sc. Čapo pruža jedinstven uvid u iskustva hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka koji su se odlučili na povratak u domovinu. Organizator izložbe je Institut za etnologiju i folkloristiku, uz potporu Ministarstva demografije i useljeništva te partnerstvo Hrvatske matice iseljenika i NextGeneration EU. Vizualni identitet izložbe potpisuje Barbara Majnarić, dok je za video produkciju zaslužna Flora Lennihan Ljubimir.

Kroz dvanaest odabranih priča, koje su popraćene tekstualnim, fotografskim i video materijalima, posjetitelji imaju priliku upoznati osobne i obiteljske motive povratka iz dijaspore te svakodnevni život u Hrvatskoj, ali i kroz osobne priče ovih ljudi saznati više o neraskidivim vezama domovine i njezinih iseljenika. Sudionici izložbe dolaze s četiri kontinenta i pripadaju različitim generacijama, a njihove priče zajedno oblikuju kolektivnu fenomenologiju povratništva od 1990-ih godina do danas u Republiku Hrvatsku. U ime domaćina, Hrvatske matica iseljenika, prisutnima se obratio ravnatelj mr. sc. Zdeslav Milas, koji je istaknuo koliko je važno pozitivno govoriti o povratku u Hrvatsku te čuti poticajne povratničke priče.

“I danas ovdje na svečanom otvorenju ima puno povratnika i svatko od njih ima svoju životnu putanju, a te putanje, kada se ispričaju putem audiovizualnog zapisa, mogu svojom vjerodostojnošću pomoći našim ljudima koji žive u inozemnim domicilnim sredinama i moguće ih je ovom multimedijskom izložbom zorno potaknuti na povratak”, rekao je ravnatelj Milas.

Sama autorica izložbe, Jasna Čapo, istaknula je kako se nada da će posjetitelji s izložbe otići s pozitivnim osjećajem jer, iako mnogobrojni stručnjaci u području demografije i migracija ističu kako Hrvatska više nikada neće imati toliki broj stanovnika kao 1991. godine, sve je prisutniji trend povratka u Hrvatsku.

Akademkinja Jasna Čapo naglasila je: “Ova izložba govori o ljudima koji se vraćaju, ali i potvrđuje kako je iseljavanje iz Hrvatske posljednjih 70 godina konstanta. No paralelno ova izložba nosi tračak nade za populacijsku politiku jer govori, uz ostalo, o ljudima koji su se vratili i koji su se odlučili nastaviti život u zemlji svojih djedova - Hrvatskoj, iako su rođeni negdje u inozemstvu”, rekla je Čapo. Izložbu je službeno otvorio državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva Mladen Barać, istaknuvši važnost razumijevanja povratničkih iskustava za jačanje demografske slike Hrvatske. Inače, izložba je rezultat dvadesetogodišnjeg istraživačkog rada autorice te je povezana s njezinom nadolazećom knjigom radnoga naslova “Ljubavna pisma domovini: iseljenici i povratnici”, čije se objavljivanje očekuje uskoro.

Akademkinja Jasna Čapo znanstvena je savjetnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Autorica je dviju nezaobilaznih knjiga o hrvatskoj tradicijskoj kulturi – Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga puka i Hrvatski uskrsni običaji. Uz bavljenje klasičnim temama hrvatske etnologije (povijest obitelji, običaji, seoska društvenost) godinama istražuje izbjegličke, radne i povratničke migracije. Knjige iz tog tematskog opusa objavljene su u Hrvatskoj (Srijemski Hrvati; Dva doma) te u SAD-u (Strangers Either Way) i Njemačkoj (Zwei Zuhause). U pripremi je nova knjiga o povratku Hrvata raznih iseljeničkih generacija u domovinu.

Izložba se može razgledati od 9 do 16 sati svakog radnog dana do 22. svibnja u zgradi Hrvatske matice iseljenika, Trg S. Radića 3, Zagreb.

01

Mladen Barać, državni tajnik MDU: autorica izložbe Jasna Čapo, voditeljica svečanog otvorenja Sara Marđetko i ravnatelj HMI Zdeslav Milas.

 

2.

Ravnatelj Zdeslav MIlas s povratnikom Donom Markušićem

 

3

Mladen Barać, državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva

4

Posjetitelji izložbe, među kojima je bio i predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt te predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić i akademik Anđelko Akrap.

5

Akademkinja Jasna Čapo, autorica izložbe

6

Prizor s izložbe SVJETOVI HRVATSKIH POVRANIKA

 

 

Tekst i foto: HMI – Željka Sablić Odrljin, ustupljene fotografije

U Zagrebu predstavljena knjiga „Bleiburška tragedija i britanska obmana – Svjedočanstva bivših britanskih časnika“

 

U Zagrebu predstavljena knjiga „Bleiburška tragedija i britanska obmana – Svjedočanstva bivših britanskih časnika“

 

U Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, a u organizaciji CroLibertas Publishers, renomirane hrvatsko-američke izdavačke kuće iz Chicaga, predstavljena je dvojezična monografija

 

Predstavljanje dvojezične knjige povjesničara dr. sc. Ante Čuvala „Bleiburška tragedija i britanska obmana – Svjedočanstva bivših britanskih časnika / The Bleiburg Tragedy and British Deception – Testimonies by Former British Officers“ održano je ovih dana, točnije 29. travnja 2026., u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu, okupivši brojne ugledne goste i mnogobrojnu zainteresiranu publiku. Među istaknutim uzvanicima bili su Zdravka Bušić, saborska zastupnica i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, dr. vlč. Tomislav Markić , ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, Milan Kovač, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika i zamjenik predsjednika Počasnog bleiburškog voda, Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, Ante Beljo, bivši ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, te brojni drugi predstavnici javnog i kulturnog života.

Predstavljanje knjige vodio je dr. sc. Božo Skoko, prorektor Sveučilišta Algebra Bernays, koji je istaknuo kako sama knjiga “baca jedno potpuno novo svjetlo na povijesne činjenice otkrivajući dugo čuvanu tajnu britanskih vojnih časnika o uzrocima stradanja, mučenju i zlostavljanju oko 200.000 hrvatskih vojnika i pola milijuna civila nakon završetka Drugog svjetskog rata”.

“Knjiga donosi intervjue s bivšim vojnicima britanske armije koja je Hrvate koji su joj se predali izručila Titovim komunističkim snagama u svibnju 1945. godine. Također ova vrijedna knjiga donosi originalne dokumente iz britanskog nacionalnog arhiva koji potrkrijepljuju tezu o nasilnom izručenju Hrvata koji su pokušali izbjeći pogibiju koja ih je čekala nakon što su predani Titovim partizanima”, objasnio je Skoko.

Okupljene je u ime domaćina, Hrvatske matice iseljenika pozdravio ravnatelj mr. sc. Zdeslav Milas. “Posrijedi je, naime, najbolnija rana u povijesti našega naroda što žudi za istinom koja iscjeljuje svako ljudsko srce i donosi svjetlo nade u praštanje i sretniju budućnost svakog slobodnog čovjeka. Vođen tom mišlju povjesničar dr. sc. Ante Čuvalo, sveučilišni profesor s višedesetljetnom američkom adresom uočio je – kao renomirani humanistički znanstvenik – značaj mulitmedijskih dokumenata i autentičnih snimki svjedoka tih tragičnih zbivanja s kraja Drugog svjetskog rata, koje je sakupio redatelj Palaich, pripadnik trećeg naraštaja hrvatskih iseljenika u Americi. Nije stoga neobična ideja da se taj dokumentarni materijal transkribira i pretoči u knjigu i to u dvojezičnu monografiju – na hrvatskom i engleskom jeziku. Tako će svjedočanstva britanskih časnika na hrvatskom i engleskom jeziku iz ove knjige biti dostupna u važnim bibliotekama i istraživačkim centrima – kako bi znanstvenici mogli donijeti istinit sud o Bleiburškoj tragediji”, istaknuo je ravnatelj Milas.

Predstavljanje u prepunoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu okupilo je brojne ugledne goste i zainteresiranu publiku, uključivši velik broj studenata povijesti.

O knjizi su govorili povjesničari dr. sc. Wollfy Krašić i dr. sc. Vladimir Šumanović s Odsjeka za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, koji su naglasili dokumentarnu vrijednost ukoričenog djela i njegov doprinos rasvjetljavanju povijesnih okolnosti vezanih uz bleiburšku tragediju i poratna stradanja.

Poseban doprinos predstavljanju knjige dao je i Mike Palaich, redatelj i producent filma Bleiburška tragedija iz Sjedinjenih Američkih Država koji je ujedno i intervjuirao bivše britanske časnike i vojnike čija se svjedočanstva nalaze u knjizi.

Sam autor, dr. sc. Ante Čuvalo, sveučilišni profesor i povratnik iz Amerike, govorio je o višegodišnjem istraživačkom radu koji je prethodio nastanku knjige, kao i o motivaciji da se kroz autentična svjedočanstva britanskih vojnih časnika i sudionika dodatno osvijetle povijesne činjenice.

Poseban ugođaj večeri u duhu plemenite kulture sjećanja na žrtve upotpunio je prigodni glazbeni program u izvedbi Ružice Vrbanić, članice Grupe RiM, te Slavka Nedića, glazbenika, skladatelja i urednika Hrvatskoga katoličkog radija.

Više o samoj knjizi, dodali su promotori: Kada govorimo o ovom dvojezičnom djelu ono se bavi jednim od najosjetljivijih i najkontroverznijih poglavlja hrvatske povijesti – događajima iz svibnja 1945. godine, kada su se hrvatski vojnici i civili povlačili prema Austriji u nadi da će se predati zapadnim saveznicima. Autor u knjizi analizira povijesne okolnosti, političke odluke i ulogu britanskih časnika u izručenju zarobljenika jugoslavenskim vlastima, što je za mnoge značilo početak stradanja na tzv. Križnim putovima.

Ono što ovu knjigu izdvaja od dosadašnje literature o bleiburškoj tragediji nisu samo nova svjedočanstva – već je to kombinacija dubinskih intervjua s bivšim časnicima britanske 8. armije i originalnih dokumenata izvučenih iz Britanskog nacionalnog arhiva te njihovo viđenje tadašnjih događaja. Autor kroz analizu tih izvora nastoji dodatno rasvijetliti okolnosti koje i više od osam desetljeća kasnije izazivaju interes javnosti i povjesničara.

Knjiga će nakon Zagreba, 28. svibnja biti predstavljena i u Mostaru.

 

Tekst i foto: Željka Sablić Odrljin, Hrvatska matica iseljenika, ustupljene fotografije

Potpisi slika:

01

Autor dr. sc. Ante Čuvalo, sveučilišni profesor povijesti i povratnik iz Amerike

 

02

Mr. sc. Zdeslav Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika

 

03 a, b i c

Promotori redatelj Mike Palaich (SAD),  dr. sc. Vladimir Šumanović i dr. sc. Wollfy Krašić

 

04

Promociju knjige dr. sc. A. Čuvala pratila je brojna publika u Zagrebu u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika  

 

 

Noć knjige: U Hrvatskoj matici iseljenika predstavljen Leksikon podunavskih Hrvata

 

Noć knjige: U Hrvatskoj matici iseljenika predstavljen Leksikon podunavskih Hrvata

 

Riječ je o jedinstvenom leksikografskom pothvatu Hrvata u Podunavlju prve četvrtine 21. stoljeća, nakladnika Hrvatskog akademskog društva iz Subotice

 

 

Hvalevrijedna manifestacija Noć knjige i ovaj put je obilježena u Hrvatskoj matici iseljenika. Naime, u četvrtak, 23. travnja 2026. godine, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održano je svečano predstavljanje 17. sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.

Događaj su zajednički organizirali Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice, okupivši brojne ugledne goste i zainteresiranu publiku iz akademske zajednice grada Zagreba. Među istaknutim uzvanicima bili su izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić; izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića dr. sc. Milan Bošnjak; izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordana Grlića Radmana, dr. sc. Vanda Babić Galić; dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža te zamjenik glavnog urednika Hrvatskoga biografskog leksikona; saborska zastupnica dr. sc. Marija Blažina; član Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika književnik prof. Đuro Vidmarović, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Marina Perić Kaselj te predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Bačke, Banata i Srijema Ivo Martinović, uz tajnika Zlatka Žužića.

 

Pozdravnu riječ u ime domaćina Hrvatske matice iseljenika uputio je ravnatelj mr. sc. Zdeslav Milas. Između ostalog ravnatelj je istaknuo je kako je prestižna kulturna manifestacija Noć knjige, tradicionalno vezana na „Dan hrvatske knjige“ koji se obilježava u spomen na 22. travnja kada je prije više od pola tisućljeća otac hrvatske književnosti Marko Marulić dovršio spjev „Judita“, dok se 23. travnja obilježava „Svjetski dan knjige i autorskih prava“ prema UNESCO-voj inicijativi u cilju promicanja kulture čitanja, izdavaštva i zaštite autorskih prava pisaca.

“Odjel za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika od početka sudjeluje u manifestaciji Noć knjige, čiji se programi odvijaju u više od 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske – ukazujući na bogatstvo i značaj knjiga, a osobito onih posvećenih Hrvatima izvan domovine. Matičina uloga u proteklih 15 Noći knjige, iako skromna, učinila je vidljivom iseljeničku knjigu svih žanrova od poezije, drame do proze. Inozemna se Croatica, uz hrvatski jezik, pojavljuje na desetak jezika svijeta, a najčešće na španjolskome, engleskome i njemačkom, uključujući jezike iz našeg europskog susjedstva. Hrvatska matica iseljenika u okviru Noći knjige redovito promovira autore iz dijaspore i domovine koji pišu znanstvene knjige o Hrvatima izvan Republike Hrvatske s područja sociologije, etnologije, povijesti migracija, ali i izazova suvremene mobilnosti u Hrvata”, istaknuo je ravnatelj Milas.

Okupljene je pozdravio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića dr. sc. Milan Bošnjak.

“Vlada RH i nadalje će podupirati brojne aktivnosti hrvatskih zajednica širom svijeta, a na poseban način podupiremo, a podupirat ćemo i dalje, znanstveno tematiziranje hrvatskih zajednica, bitnih fenomena za Hrvate izvan RH, bitnih osoba i događaja kroz povijest. Jedno od takvih djela zasigurno je veliki projekt Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, koji ima veliki značaj posebno kad to rade ovako zauzeti pojedinci. Dozvolite mi da u ime predsjednika Vlade čestitam Slavenu Bačiću i njegovom timu što već godinama čine i ne odustaju”, rekao je između ostalog dr. sc. Bošnjak.

Jasna Vojnić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji zahvalila je dr.sc. Slavenu Bačiću na posvećenom vremenu pri stvaranju 17. svezaka.

“Ova djela su svojevrsni kompas svima onima koji se ponekad izgube na putu identiteta da se znaju vratiti. Jako je važno da u ovom svesku, kao i ostalih 16,, jasno stoje opisani Hrvati u Vojvodini i da znamo točno tko smo i što smo. Ovo je projekt kojim se mogu ponositi ne samo Hrvati u Srbiji već i cijela Hrvatska i svesrdno želim da se ovaj projekt dovrši do kraja”, rekla je između ostalog Jasna Vojnić.

O novom svesku Leksikona govorili su izv. prof. dr. sc. Mario Bara, dr. sc. Milan Bošnjak te glavni urednik izdanja dr. sc. Slaven Bačić. Program je moderirala Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika. Promotori i recenzenti doktori znanosti Bara i Bošnjak su naglasili važnost ovoga izdanja za očuvanje identiteta i kulturne baštine Bunjevaca i Šokaca, kao i njegov doprinos hrvatskoj leksikografiji u cjelini.

Izv. prof.. dr. sc. Mario Bara tako je istaknuo kako ovaj Leksikon “vrlo detaljno donosi sadržaje, saznanja i informacije o Hrvatima koji svjedoče upravo o toj dugoj ukorijenjenosti u tom ravničarskom panonskom prostoru”. Dodao je kako Leksikon nije resurs samo za suvremenike koji žive u Republici Srbiji i Republici Mađarskoj nego je to Leksikon za buduće generacije.

Dr. sc. Milan Bošnjak u svom je predstavljanju govorio o tome kako je znanje najveća moć te da publikacije poput Leksikona tome svakako pridonose.

“U današnje vrijeme nije problem doći do informacija jer ih imamo možda i previše, a koje nisu potpuno pouzdane. Upućuje nas na to da je potrebno imati sigurne točke i mjesta na kojima možemo nedvojbeno utvrditi što je istina i na osnovi toga graditi kako našu sliku o prošlosti, tako naše djelovanje u sadašnjosti, ali i planove o budućnosti”, naglasio je Bošnjak.

Na kraju promocije, o samom Leksikonu govorio je i urednik dr. sc. Slaven Bačić koji je najavio kako već rade na sljedećem svesku, onom slova P. Zahvalio je svim dosadašnjim suradnicima te izrazio želju da se tijekom sljedećih godina ovaj hvalevrijedan projekt i završi. Do sada je objavljeno 17 svezaka koji obuhvaćaju 21 slovo abecede (od A do O), s ukupno 2169 stranica i 2351 natuknicom. Posebna vrijednost Leksikona leži u njegovu regionalnom pristupu, koji kroz biografske i tematske članke osvjetljava povezanost pojedinaca s kulturnim i društvenim životom podunavskih Hrvata, na prostoru između Dunava i Tise.

Predstavljeni sedamnaesti svezak Leksikona, objavljen 2025. godine u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, obuhvaća natuknice za slova N, Nj i O – od članka „nacija” do glasila Otac Gerard. Na 154 stranice donosi ukupno 148 priloga koje je oblikovalo četrdesetak autora, uz 21 uputnicu i 95 ilustracija.

U svesku je obrađen veći broj pojmova i izvedenica od riječi nacija (nacionalizam, nacionalna manjina, nacionalna zajednica, nacionalni identitet, nacionalnost itd.) i narod (narodni preporod, Narodnosni dom u Kaćmaru, Narodnosni dom Bačko-kiškunske županije, narodnost…). Obrađen je osobito velik broj novina i časopisa (dvije novine istog imena Narod, Narodna rič, dva istoimena lista Narodne novine, Narodni glas, dva godišnjaka istoga imena Narodni kalendar), kao i drugih listova i časopisa (Napred, Naš kalendar za Bunjevce – Šokce – Hrvate, Naš kalendar, Naša domovina, Naša pozornica, tri lista koja su nosila naslov Naše novine, Naše slovo, Naši radovi, najznačajniji list južnougarskih Hrvata Neven te istoimeni podlistak budimpeštanskih Narodnih novina, Nova pošta, Nova riječ, Novo uredjeni lirski kalendar iliti Svetodanik, Novog stolića glasnik, Njiva, Obchenski ilirski kalendar, Otac Gerard itd.), udruge i ustanove (Nacionalna organizacija Bunjevaca i Šokaca, Naša djeca, NIU Hrvatska riječ, Omladinsko društvo Jugoslavija, OKUD Ivan Goran Kovačić, OKUD Mladost), toponimi (Naseobina Staniše, Neorčića Tapše, Nenadić, Nova Kula, Nova Subotica, Novi Sad, Novi Žednik, Novo Selo – mjesto i subotička četvrt, Odžaci, Ostrogon), etnografski pojmovi (naćve, kartaška igra nasluge, obara, obojak, obranac, oce itd.), biografije značajnih osoba iz prošlosti i sadašnjosti bačkih Hrvata (osobito iz porodica Nimčević, Orčić i Ostrogonac) te nekoliko makropedijskih natuknica (nacija, nacionalna svijest, narodna vijeća, optant, orlovski pokret).

Potporu izlasku i ovoga sveska Leksikona pružili su Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice te Grad Subotica. Uredništvo potpisuje, uz glavnog urednika i pravnog povjesničara Slavena Bačića, renomirani stručnjaci s područja sociologije, kulturne antropologije, jezikoslovlja, književnosti i historiografije kao što su Mario Bara, Ladislav Heka, Eduard Hemar, Stevan Mačković i Petar Vuković.

 

Tekst i foto (ustupljene fotografije): HMI – Željka Sablić Odrljin

 

Veliki jubilej Hrvatske matice iseljenika: 75 godina u službi povezivanja domovine i hrvatskog iseljeništva

Zagreb, 12. veljače 2026. – Hrvatska matica iseljenika svečano je obilježila 75 godina djelovanja, potvrdivši svoju ulogu jedne od ključnih institucija u očuvanju hrvatskog identiteta i jačanju veza između domovine i Hrvata diljem svijeta.

Svečana akademija održana je u dvorani Matis u Zagrebu, uz nazočnost više od 250 uzvanika iz političkog, kulturnog, znanstvenog i društvenog života. Događaj je okupio predstavnike državnih institucija, diplomatskog zbora, hrvatske nacionalne manjine te brojne prijatelje i suradnike Matice. Obljetnica je obilježena upravo na datum osnutka Matice iseljenika Hrvatske – 12. veljače 1951. godine – čime je dodatno naglašena povijesna trajnost i važnost njezina djelovanja. U uvodnom obraćanju zamjenik državnog tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Dario Magdić, istaknuo je kako je Hrvatska matica iseljenika kroz desetljeća ostala temeljna poveznica između Hrvatske i njezinih zajednica u svijetu. Naglasio je da je Matica, unatoč povijesnim promjenama i brojnim izazovima, zadržala svoju prepoznatljivu ulogu izvorišta hrvatskog kulturnog i jezičnog identiteta među Hrvatima izvan domovine. U ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, uzvanicima se obratila predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske mr. sc. Zdravka Bušić, uputivši čestitku povodom obljetnice te naglasivši važnost kontinuiranih programa koje provodi Hrvatska matica iseljenika čime učvršćuje osjećaj pripadnosti Hrvatima izvan domovine.

Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman podsjetio je na povijesni značaj Matice od osnutka, istaknuvši doprinos generacija njezinih djelatnika koji su, često u složenim političkim okolnostima, djelovali kao tihi hrvatski patrioti i čuvari nacionalnog zajedništva.

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, mr. sc. Zdeslav Milas, u svom je govoru posebno naglasio suvremenu ulogu Matice kao institucije koja povezuje ljude, iskustva i identitet kroz generacije. „Naša je zadaća biti trajni most između domovinske i iseljene Hrvatske, čuvati hrvatski jezik, kulturu i osjećaj pripadnosti jedinstvenom narodu, osobito među mladima, jer upravo oni predstavljaju jamstvo budućnosti hrvatskoga identiteta u svijetu“, poručio je Milas.

Izlaganje o bogatoj i slojevitoj povijesti Matice održao je dr. sc. Ivan Tepeš iz Instituta za istraživanje migracija, osvrnuvši se na razdoblje od 1951. godine do danas. Istaknuo je kako je institucija kroz različita društveno-politička razdoblja ostala trajna kulturna i identitetska poveznica hrvatskog naroda izvan granica Republike Hrvatske.

Od osnutka kao kulturno-prosvjetnog društva, Matica je razvila niz prepoznatljivih programa – od škola hrvatskog jezika i folklora, preko kulturnih manifestacija i suradnje s hrvatskim zajednicama u svijetu, do snažne izdavačke djelatnosti i digitalne prisutnosti prilagođene novim generacijama.

U sklopu Svečane akademije održana je i promocija novog Matičina ljetopisa Hrvatskoga iseljeničkog zbornika čija je urednica voditeljica Odjela za nakladništvo HMI-ja, mr. sc. Vesna Kukavica. Zbornik radova kojeg su predstavili prof. dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija i dr.sc. Ivan Hrstić, znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Zbornik donosi 29 raznorodnih bogato ilustriranih autorskih priloga iseljeničke tematike. Posrijedi je popularno znanstveno ukoričeno djelo u kojem je skupina odabranih kroatista, etnologa te povjesničara umjetnosti, jezikoslovca, povjesničara iseljeništva  i sociologa obradila odabrano stvaralaštvo Hrvata izvan Republike Hrvatske kroz prošlost i sadašnjost, uključujući recentne interkulturalne manifestacije u kojima sudjeluju ljudi hrvatskih korijena u 25 zemalja svijeta. Građa ovogodišnjeg Matičina ljetopisa, raspoređena na 404 stranice.

Obilježavanje 75. obljetnice još je jednom potvrdilo da Hrvatska matica iseljenika ostaje trajno mjesto susreta, suradnje i zajedništva, s jasnom vizijom budućnosti: povezivati hrvatski narod bez obzira na granice, njegovati kulturnu baštinu te pružati potporu Hrvatima diljem svijeta u očuvanju njihove povezanosti s domovinom.

Tekst: HMI

 Foto: Jurica Galoić, HMI, ustupljene fotografije

Potpis fotografija:

 

01

Mirjana Ana Maria Piskulić (bivša v. d. ravnateljica HMI) uručila je čestitku  Hrvatske bratske zajednice Amerike ravnatelju Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslavu Milasu za 75. obljetnicu utemeljenja Hrvatske matice iseljenika, koja svjedoči o uspješnoj i kontinuiranoj suradnji naše najuglednije i najmnogoljudnije iseljeničke organizacije u svijetu Hrvatske bratske zajednice Amerike. 

 

Na fotografiji: Mirjana Piskulić, ravnatelj HMI mr. sc. Zdeslav Milas, Vesna Kukavica, veleposlanik Mladen Andrlić, Katarina Milković, Lada Kanajet Šimić i Don Markešić (ACAP)

02

Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas; izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, saborska zastupnica mr. sc. Zdravka Bušić (predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Hrvatskoga Sabora); izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, zamjenica ravnatelja HMI Ivana Rora; Predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine Ivan Gugan (u drugom redu), dr. sc. Vesna Bedeković, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za obrazovanje, kulturu i znanosti Hrvatskog sabora…

Fotogalerija( 3 – 12) : Na fotografiji: Prizori sa Svečane akademije u prigodi 75. obljetnice utemeljenja Hrvatske matice iseljenika, Zagreb, 12. veljače 2026. Na svečanosti je sudjelovalo 250 uzvanika.