Tuesday, 21 March 2023

Cursos 2023 de idioma croata del Circulo Croata Cultural

 CIRCULO CROATA CULTURAL Y DE SOCORROS MUTUOS

Avda. A. Debenedetti Nº 1776, (1871) Dock Sud, Avellaneda, Rep. Argentina

e– mail circulocroata@yahoo.com.ar .  Fundado el 19 de Marzo de 1923

 

     CURSOS DE IDIOMA CROATA DEL CICLO LECTIVO 2023 EN DOCK SUD

EN EL AÑO DE SU CENTÉSIMO ANIVERSARIO

 

 

Serán virtuales y presenciales en la sede del Circulo Croata Cultural de Dock Sud, Av. A. Debenedetti Nº 1776 y/o en el Colegio Cristo Rey de Dock Sud (25 de Mayo y Superí)

 

 

1) Nivel Inicial Avanzado: Los que aprobaron el Nivel Inicial virtual dictado p/la prof. Aldana Lucic  desde Croacia en el año 2022, cursarán este año 2023 los sábados a la mañana en horario a confirmar con la misma profesora.  Podrán incorporarse al curso otros alumnos con adecuado conocimiento de croata (previa evaluación). Cursado será virtual p/medio de meet de google.  

Inicio de las clases:  1 de Abril de 2023 ; Horario curso : sábado  a la mañana en horario a confirmar.

Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.

 

A.2) Segundo Nivel : Los que aprobaron el Primer Nivel en el año 2022 dictado virtual y presencialmente p/el prof. Ing. T. Pavicic, cursarán este año 2023 los sábados de 10:30 a 12:00 h AM con el prof. Ing. Tomislav Pavicic. Lo harán virtualmente por medio de meet de google y al menos menos 2 veces p/mes en forma presencial en la P.Baja o 1er.p. de la sede del Circulo Croata, Av. A. Debenedetti 1776, Dock Sud (presencial : 1er sábado del mes y último sábado del mes).  

Inicio de las clases :  1 de Abril de 2023 (Nota : esta clase será presencial; Horario curso : sábados de 10:30 a 12:00 h.AM

Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.  

 

A.3) Tercer Nivel : Los que aprobaron el Segundo Nivel en el año 2022 dictado virtual y presencialmente p/el prof. Ing. T. Pavicic, cursarán este año 2023 los lunes de 19:00 a 20:30 h AM con el prof. Ing. Tomislav Pavicic. Lo harán este año virtualmente por medio de meet de google y al menos menos 1 o 2 veces p/mes en forma presencial en la P. baja o 1er.p. de la sede del Circulo Croata, Av. A. Debenedetti 1776, Dock Sud (presencial : en días y horarios a acordar, aunque al menos un día debería ser el último sábado del mes).  

Inicio de las clases :  3 de Abril de 2023 (virtual) ; Horario curso : lunes de 19:00 a 20:30 h PM

Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.

 

 

A.4) Nivel Inicial : (nuevo curso, se inicia este año 2023): Será virtual y presencial y lo dictará el prof. Ing. Tomislav Pavicic los sábados de 9:00 a 10:30 h AM (hora argentina). Para dictado del curso virtual los cursantes deben tener computadora o laptop, cámara web, buena conexión a wifi internet. Será virtual p/medio del programa meet de Google y al menos 2 veces p/mes en forma presencial en la P. baja o 1er. piso de la sede del Circulo Croata, Av. A. Debenedetti 1776, Dock Sud (presencial : 1er sábado del mes y último sábado del mes).  

El máximo de inscriptos será de 12/14 alumnos, pero no podrá ser menor de 5/6 .

Incorporación previa inscripción obligatoria p/email  (circulocroata@yahoo.com.ar o tpavicic42@gmail.com), presencial  u otro medio hasta el 25.03.2023. Deben confirmar su participación p/mail o whattsapp indicando en el mismo todos sus datos  (nombre y apellido, domicilio, edad, DNI, celular (indicar si tienen whattsapp), tel fijo, e-mail).

Inicio de las clases :  1 de Abril de 2023 (clase presencial) ; Horario curso : sábados de 9:00 a 10:30 h AM (hora argentina)  

Arancel : $4.000.- p/ mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.

Inscripción y evaluación presencial los días 11.03.2023 y 18.03.202 en la sede del Circulo Croata Cultural,  Av. A. Debenedetti 1776,  Dock Sud de 10 a 12 h.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

A.5) Curso de perfeccionamiento y de conversación avanzado : los alumnos que aprobaron y lo cursaron virtualmente en el 2022, lo cursarán este año 2023 los sábados de 13:30 a 15:00 h (horario a confirmar) con la prof. Dra. Iva Vidic. Virtualmente p/ medio de meet de Google 3 veces p/ mes y al menos 1 vez p/ mes en forma presencial en el aula del 1er. piso de la sede del Circulo Croata Cultural, Av. A. Debenedetti 1776,  Dock Sud. Cualquier cambio al respecto les será informado.

Inicio del curso : 1 de Abril 2023 ; Horario curso : sábados de 13:30 a 15:00 h  PM (a confirmar)

Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo.

 

Nota para los cursos de los ítems. A.1), A.2), A.3) y A.5) : Reinscripción y/o alumnos nuevos: Los que cursaron y promovieron en el año 2022, deberán confirmar hasta el 25.03.2023 p/ tel, e-mail o wattsapp su inscripción y participación efectiva antes del inicio de los cursos. Podrán eventualmente incorporarse alumnos nuevos a los cursos A.1), A.2), A.3) y A.5) previa inscripción obligatoria hasta el 25.03.2023 y evaluación.

 

Notas importantes :

 

1) Los alumnos que se incorporen a posteriori,  pagarán además del arancel mensual del mes correspondiente, la matrícula de inscripción.

Consultas, reinscripciones: p/e-mail a circulocroata@yahoo.com.ar preferentemente) o al mail  tpavicic42@gmail.com . También p/celular al Ing. Tomislav Pavicic (coordinador de los cursos) al 15 6877 5666 (whattsapp +54 9 11 6877 5666). Otros contactos : Prof. Dra. Iva Vidic : +54 9 11 5821 2263 y Matilde Lucic : +54 9 11 5036 9701

 

2) Vale para todos los cursos : Los pagos son p/ adelantado y p/ transferencia al CBU del Circulo Croata Cultural (Banco Santander)CBU 0720009020000001567418. Informar p/ mail,  whattsapp sobre el pago c/ copia de la transferencia, aclarando quien la hizo y concepto del pago (mes, matrícula) al mail del Circulo (circulocroata@yahoo.com.ar) y/o al mail tpavicic42@gmail.com) o p/  whattsapp.  La información permite llevar un registro del curso y en la tesorería.

 

3) toda modificación de la información dada (profesor, días y horarios) les será comunicada  ya que es posible que se incorpore otro/a docente al curso.

 

 


Friday, 17 February 2023

Ususret promociji novoga sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2023

Održivi povratak, dvojezično obrazovanje i transfer znanja –  ključni su tematski impulsi objavljenih publicističkih radova u novome svesku Hrvatskog iseljeničkog zbornika (2023), čija je građa raspoređena u osam tematskih cjelina koje ukupno opsežu 440 stranica

Iz tiska je izišao novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2023., koji donosi 34 samostalna autorska priloga koji s više ili manje informacija povezuju četiri kontinenta. Ova Matičina serijska publikacija kontinuirano privlači čitateljstvo od godine 1955. Matičin godišnjak, otkad ga uređuje Vesna Kukavica, podjednako ažurno prati suvremene digitalne nomade koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja potomaka hrvatskih iseljenika koji su se afirmirali u kulturama domicilnih sredina od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda.  Svjedoci smo i aktualnih preobrazbi društvenog i kulturnog života Lijepe Naše, prateći pozorno u zasebnim autorskim prilozima sudbine modernih pečalbara koji su svoj novi dom našli u tehnološki naprednijim zemljama diljem Starog kontinenta. Održivi povratak, dvojezično obrazovanje i transfer znanja –  ključni su tematski impulsi uvrštenih članaka vrsnih publicista iz domovine i dijaspore.

Neizostavno, Matičin ljetopis sustavno obrađuje i hrvatsko kulturno naslijeđe u migrantskome okružju!

Hrvatski iseljenički zbornik 2023. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Građa je raspoređena na 440 stranica i ilustrirana s 110 fotografija. Simbolično, u čast ulaska Republike Hrvatske u Schengen i europodručje – naslovnicu ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa krase naše eurokovanice oblikovane u skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom.

 

Predstavljanje Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2023. s njegovom elektroničkom inačicom, na koje vās i ovim putem pozivamo, održat će se u četvrtak, 23. veljače 2023. u 13 sati u Velikoj dvorani HMI na Trgu Stjepana Radića 3 u  Zagrebu.

Novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika predstaviti će, nakon pozdravnoga govora ravnatelja HMI profesora Mije Marića, komunikolog prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar povjesničar prof. dr. sc. Željko Holjevac; savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH kroatist dr. sc. Milan Bošnjak, te urednica Zbornika profesorica Vesna Kukavica. Prigodni glazbeni program izvodi operna sopranistica mag. art Barbara Othman. Voditeljica promocije je profesorica Lada Kanajet Šimić, rukovoditeljica Matičina Odjela za obrazovanje i znanost.

 

 

Tekst: Ivana Rora

Pozivnica

HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2023.

 

 

SADRŽAJ

 

Predgovor

 

ZNACI VREMENA

Davor Ivo Stier: Europodručje i Schengen – razvojne i geopolitičke perspektive Hrvatske u četvrtom desetljeću

Nenad Pokos: Demografska slika Lijepe Naše u svjetlu novoga popisa stanovništva

Denis Derk: Odjeci kulturnih postignuća naših umjetnika

Sandra Cvikić: Srbijanski proces tranzicijske pravde i položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini i Srbiji

 

KROATISTIČKI OBZORI

Rona Bušljeta Kardum, Mateja Župančić, Mara Plaza Leutar: Izazovi hrvatske nastave u inozemnim multikulturnim društvima

Stan Granic: Nastojanje prenošenja materinskoga jezika na drugu generaciju - rane hrvatske jezične škole u Kanadi

Katica Jurčević, Marina Perić Kaselj, Ozana Ramljak: Migracijski procesi i identiteti u književnom stvaralaštvu Amelije Batistich

Vesna Kukavica: Hrvatski jezik u dijaspori suvremenog doba

Ivana Vidović Bolt: Zlatno izdanje Zagrebačke slavističke škole

Luka Budak: Odlazak istaknutih promicatelja hrvatskog jezika u Australiji i Novome Zelandu

 

MOSTOVI

Ivana Hebrang Grgić: Mogućnosti istraživanja povijesti Hrvata u Australiji i Novome Zelandu na temelju digitalnih izvora

Stan Granic: Hrabrost i izdržljivost, život i karijera legende kanadskoga boksa Georgea Chuvala

Walter F. Lalich: Transnacionalna memorija posljednjih počivališta iseljenika

Vesna Kukavica: Trideseta obljetnica Hrvatskog svjetskog kongresa

Snježana Radoš: Mediji hrvatskih manjina u srednjoj i jugoistočnoj Europi  

 

POVJESNICA

Ivica Miškulin: Stota obljetnica rođenja utemeljitelja Republike Hrvatske

Iva Kajfeš: Doprinos kanadskih Hrvata stvaranju, međunarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske

Ivica Miškulin: Banket u Clevelandu - o sjevernoameričkoj turneji Dinama 1971.

Vinko Grubišić: Uspomene na jedan buran slavistički kongres u Americi

Tihomir Nuić, Mate Sušac:  Izgon – nezaslužena trauma našeg emigranta iz Švicarske

Gojko Borić: Susreti i doživljaji uz pomoć Radija Deutsche Welle

Đuro Vidmarović: Sjećanja uglednog egzilantskog intelektualca

Mauricij Frka Petešić: Novi prilozi za bio-bibliografiju Hrvatske revije

 

DUHOVNOST

Branka Pavić Blažetin: Hrvatski glasnik – postojan čuvar vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj

Marija Belošević: Radost življenja u novom zavičaju

 

BAŠTINA

Željko Holjevac: Dvjestota obljetnica rođenja Ante Starčevića

Marijan Lipovac: Reformator hrvatskog pravopisa i književnog jezika

 

ZNANOST

Tanja Rudež: Utjecaj kolektivnog psihološkog vlasništva na etničke odnose

Tanja Rudež: San o transferu znanja  našega astrofizičara iz Amerike 

 

NOVE KNJIGE

Marijeta Rajković Iveta: Mladi istraživači i etnološke studije o vojvođanskim Hrvatima

Robert Skenderović: Historiografska sinteza Hrvata iz Mađarske

Sanja Vulić: Kapitalna gradišćanskohrvatska dijalektološka edicija

Lucija Šarčević: Odlično dvojezično izdanje književnosti za djecu

Velimir Srića: Vizija suvremenog hrvatskog zajedništva

 

 

  




Thursday, 5 January 2023

Noć hrvatske glazbe u Čileu

 Noć hrvatske glazbe u Čileu

 

U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Domovina i Hrvatskog stadiona iz Santiaga, te uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u glavnom gradu Čilea 7. siječnja 2023. održava se glazbeni događaj Noć hrvatske glazbe. Nastup će se održati u 19 h u prostorima kulturne institucije Teatro Carabineros de Chile, a prijenos uživo moći ćete pogledati na Facebook stranicama Kulturno-umjetničkog društva Domovina i Matice iseljenika.

 


Pogledajte prijenos uživo na Facebook stranicama Matice iseljenika!

Na ovom glazbenom događaju sudjelovat će nekoliko imigrantskih hrvatskih udruga iz Čilea i Argentine. Kulturno-umjetničko društvo Domovina predstavit će svoj folklorni sastav Baština te žensku klapu Snaga. Pored toga, sa Hrvatskog stadiona bit će predstavljen glazbeni sastav Daleko. Specijalni gosti ove zanimljive glazbene večeri dolaze iz Argentine u još jednom klapskom sastavu muške klape BA.

Klapa BA iz Argentine

Muška klapa BA osnovana je 1988. godine u Argentini, a tvori je sastav od osam prijatelja čiji je glazbeni voditelj Ivo Puches. Njihov repertoar se temelji na klapskim ali i popularnim dalmatinskim pjesmama koje se izvode uz instrumentalnu pratnju.



Foto: Muška klapa BA

 

Ženska klapa Snaga i folkorni sastav Baština iz Čilea

Ženska klapa Snaga osnovana je 2019. godine u Čileu unutar Kulturno-umjetničkog društva Domovina uz potporu voditeljice klapskog pjevanja iz Hrvatske, Stjepane Lukašević. Sastavljena je od pet članica hrvatskih korijena koje se kroz klapsku pjesmu žele povezati sa zemljom svojih predaka.

 


Foto: Ženska klapa Snaga

Kulturno-umjetničko društvo Domovina djeluje od 2007. godine. Osim klape Snaga, unutar ovog društva djeluje i folklorni sastav Baština koji objedinjuje vokalnu, instrumentalnu i plesnu sekciju. Broji 14 članova različitih generacija potomaka hrvatskih iseljenika. U posljednjih 15 godina Baština je provela brojne nastupe diljem Čilea i Južne Amerike.

 



Foto: Folklorni sastav Baština

Glazbeni sastav Daleko iz Čilea

Vokalno-instrumentalni sastav Daleko djeluje unutar društvenog i sportskog kluba Hrvatski stadion u glavnom gradu Čilea. Njihov temeljni repertoar čine dalmatinske pjesme reproducirane kroz zvukove gitare i mandoline.


Foto: Glazbeni sastav Daleko

Klapska glazba osobito je zanimljiv folklorni oblik njegovanja kulture hrvatskih predaka potomaka hrvatskih iseljenika u prekomorskim zemljama. Hrvatski iseljenici i njihovi potomci u Južnoj Americi većinom potječu s dalmatinskih otoka, stoga ne čudi njihov povećan interes za a capella pjevanjem. 

 

Tekst: Sara Večeralo

Foto: Kulturno-umjetničko društvo Domovina

Noche de música croata en Chile

 

Noche de música croata en Chile

 

En la capital de Chile se realizará el evento cultural Noche de Música Croata organizado por la Corporación cultural chileno-croata Domovina y el club deportivo Estadio Croata de Santiago de Chile con el apoyo financiero de la Oficina Central Estatal de los croatas fuera de la República de Croacia. El evento se llevará a cabo a las 19 horas el 7 de enero de 2023 en las instalaciones de la institución cultural Teatro Carabineros de Chile con la entrada gratuita hasta completar los cupos. Cualquier persona interesada puede postularse en el siguiente enlace.

La transmisión en vivo se podrá ver en las páginas de Facebook de la Corporación Domovina y de la Matica iseljenika.

 


¡Mire la transmisión en vivo en la página de Facebook de Matica iseljenika!

 

En este espectáculo participarán varias sociedades croatas de Chile y Argentina. La Corporación Domovina presentará su conjunto folclórico Baština y su klapa feminina Klapa Snaga. Además, el Estadio Croata presentará su conjunto musical Daleko. Los invitados especiales de esta noche musical interesante vienen de Argentina presentando su klapa masculina Klapa BA.

  

La Klapa BA de Argentina

La Klapa BA, una klapa masculina fundada el año 1988 en Argentina es un grupo de ocho amigos llevada por su director musical Ivo Puches. Su repertorio se basa en canciones de klapa, pero incluye también canciones populares croatas con acompañamiento instrumental.


Foto: Klapa BA

Klapa Snaga y el conjunto folclórico Baština de Chile

La Klapa Snaga es una klapa femenina fundada en 2019 en Chile dentro de la Corporación Domovina con el apoyo de una directora de klapa de Croacia, Stjepana Lukašević. Está compuesto por cinco integrantes con raíces croatas que a través del canto klapa intentan conectarse con la tierra de sus antepasados.



Foto: Klapa Snaga

La Corporación Domovina está activa desde el año 2007. Además de la Klapa Snaga, dentro de esta corporación también opera el conjunto folclórico Baština, que une secciones vocales, instrumentales y de baile. Cuenta con 14 integrantes de diferentes generaciones de descendientes de inmigrantes croatas. En los últimos 15 años Baština ha realizado numerosas presentaciones en Chile y Sudamérica.

 



Foto: Conjunto folclórico Baština

Conjunto Daleko de Chile

Conjunto folclórico Daleko opera bajo el techo de club deportivo Estadio Croata en la capital de Chile. Su repertorio principal son las canciones de Dalmacia reproducidas a través de los sonidos de guitarra y mandolina.



Foto: Conjunto folclórico Daleko

La música de klapa es una forma folclórica particularmente interesante para los descendientes de emigrantes croatas en países de ultramar. De esta forma ellos cultivan la cultura de sus antepasados croatas. Los inmigrantes croatas y sus descendientes en América del Sur provienen en su mayoría de las islas dálmatas, por lo que no es de extrañar que hayan aumentado su interés por el canto a capella.

 

Texto: Sara Večeralo

Foto: Corporación Domovina

Monday, 19 December 2022

Tri događaja u Lijepoj Našoj za pamćenje

Tri događaja u Lijepoj Našoj za pamćenje

Hrvatska je 8. prosinca ove godine na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor. Ulaskom u Schengen i eurozonu Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija postaje zaštićenija u odnosu na izazove globalnih kretanja. Oproštaj od kune, prilika je za rast uz euro. K tome, ovih je dana stigla i vijest iz Amerike o potpisu Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja…

Oproštaj od kune, hrvatske službene valute, i prelazak na euro, službenu valutu 19 od 27 zemalja članica Europske unije koje nazivamo europodručjem ili eurozonom, snažno obilježava ovogodišnji Božić u Lijepoj Našoj, stvarajući nadu da će u dolazećoj 2023. život naših građana u domovini i dijaspori biti bolji. Hrvatska s prvim danom nove godine postaje članica europodručja i schengenskoga prostora, drugim riječima ulazi u klub najbogatijih europskih zemalja i otvara se golemom prostoru 26 država koje zajedno obuhvaćaju 4.312.099 četvornih kilometara Staroga kontinenta bez unutarnjih graničnih kontrola. Na vašim i našim mobilnim uređajima dragi prijatelji Hrvatske matice iseljenika, dok božićne blagdane provodite u domovini, ovih dana osvanut će interaktivna karta bankomata na kojoj ćete pronaći najbliži bankomat gdje možete podići eure, najavio je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. 

Većina naših ljudi već je nabavila početni paket eurokovanica, koji sadrži 33 kovanice u svim apoenima. Izgledaju vrlo efektno, a na nacionalnoj strani eurokovanica u skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom i prema izboru hrvatskih građana svoje mjesto imaju: geografska karta Republike Hrvatske na apoenu od dva eura, stilizirani motiv životinje kune nalazi se na apoenu od jednog eura, portret izumitelja iz Like koji je rasvijetlio čovječanstvo Nikole Tesle krasi apoen od 50, 20 i 10 centi dok su slova HR ispisana na glagoljici otisnuta na apoenu od pet, dva i jednog centa. Spomenuti motivi na našim eurokovanicama imaju u pozadini prepoznatljivu hrvatsku povijesnu šahovnicu, odnosno srebrne i bijele kvadrate. U pravnom smislu, odluku o euru Hrvatska je donijela prije 10 godina potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, prema viziji utemeljitelja hrvatske države dr. sc. Franje Tuđmana. Struktura visokoeuriziranoga hrvatskoga gospodarstva, koje još uvijek ovisi o turizmu koji čini 20 posto bruto domaćeg proizvoda, te činjenica da su Hrvati uz velike iseljeničke doznake iz inozemstva - nakon što su zamijenili njemačke marke eurom - nastavili desetljećima štedjeti u devizi (a ne u vlastitoj kuni), stvarala je u političkoj areni poratne tranzicije Republike Hrvatske potporu vodećih političkih stranaka i gospodarskih čimbenika za ulazak RH u europodručje. Vijeće Europske unije konačno je 12. srpnja 2022. donijelo odluku o primitku RH u eurozonu te je određen fiksni tečaj konverzije na 7,534 kuna za jedan euro, dok je odluka o Schengenu potvrđena na ministarskome Vijeću u Bruxellesu 8. prosinca 2022.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić novinarima je rekao kako su osiguravanje opskrbe gotovinom eura i nesmetan platni promet u zemlji bitni segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Još ljetos u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a planirano je da se do Božića otkuje oko 420 milijuna eurokovanica, potvrđuje guverner Vujčić.

Hrvatska ulazi u krug samo petnaestak zemalja koje su istodobno u NATO-u, EU, Schengenu i europodručju i stječe sve moguće referencije kredibiliteta za ulagače, financijske institucije, financijska tržišta i općenito za percepciju zemlje i njezin rast, poručuje predsjednik Vlade Andrej Plenković, dodavši kako je to za 30 godina Lijepe Naše golemo postignuće svih naših građana i političkih elita. Vlada RH, prema premijerovu mišljenju, ostvaruje ciljeve uz socijalnu koheziju hrvatskog društva, uključujući niz mjera kojima potiče očuvanje radnih mjesta i privlači povratak iseljenika u RH.

Postajući dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU-a, bonus nam je istodobni ulazak u schengenski prostor od 1. siječnja 2023. što se tiče graničnih prijelaza, dok primjena slobode kretanja u zračnim lukama stupa na snagu 26. ožujka 2023.

„Nakon ulaska u europodručje i Schengen, Hrvatska će se moći bolje nositi s dolazećim krizama, i građani i poduzeća bit će zaštićeniji u svakom pogledu“, mišljenje je i glavnog analitičara Hrvatske gospodarske komore Gorana Šaravanje, pod čijim vodstvom je komora upravo lansirala HGK Puls, novi proizvod u vidu internetskog ažurnog preglednika analiza i kretanja trendova u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu. Lansirani HGK Puls omogućit će gospodarstvenicima pregled očekivanja u širem kontekstu. Četvrtina hrvatskoga izvoza odnosi se na zemlje koje nisu članice EU-a pa ekspert Šaravanja  (rođen i školovan u iseljeničkoj obitelji u Australiji) najavljuje da će posebnu pozornost dati događajima na drugim tržištima, uključujući i Kinu. „Kinu se kod nas u RH zapravo malo prati, a iznimno je važna zbog Njemačke, kojoj je to najvažnije izvozno tržište, no sve što je vezano uz Njemačku izravno utječe i na gospodarstvo EU-a i Hrvatske, kojoj je Njemačka jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera”, tumači Šaravanja zbog čega će njihove analize obuhvatiti i vijesti iz Azije. Kontekst članstva u Schengenu i europodručju, smatraju iz Hrvatske gospodarske komore, nosi sa sobom niže kamate, povećava konkurentnost te diže i politički i ekonomski rejting zemlje. Makroekonomska kretanja u vrijeme opće financijske neizvjesnosti važna su i građanima koji sve više razmatraju odluke koje se odnose na štednju i pametna ulaganja, poručuje glavni analitičar HGK Šaravanja.

Uz ohrabrujuće povijesne uspjehe u europskoj obitelji naroda, potvrđene dvjema odlukama u Bruxellesu, koje Hrvatsku na isti dan 1. siječnja 2023. uvode u eurozonu i Schengen, naše je građane ovoga prosinca obradovala još jedna važna vijest, ovoga puta iz Amerike - gdje živi gotovo dvomilijunska hrvatska iseljenička zajednica u četvrtom i petom naraštaju. Name, u Washingtonu je 7. prosinca potpisana Konvencija iliti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. S hrvatske strane Konvenciju je potpisao dr. sc. Marko Primorac, ministar financija RH, a s američke Jose W. Fernandez, podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u US Department of State. Potpisana Konvencija donosi brojne pogodnosti pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti. Potpisivanje Konvencije još je jedan u nizu pozitivnih koraka u međusobnim odnosima Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, nakon odluke o ukidanju viza za hrvatske građane, koje će doprinijeti jačanju bilateralnih veza te intenziviranju buduće svekolike suradnje, prvenstveno  trgovinske razmjene, novih investicija, ali i  prijeko potrebnog prijenosa znanja.

Tekst: Vesna Kukavica

Fotografije: Hina / ustupljene fotografije Hrvatske narodne banke





Australske uspomene i pisma Stjepana Asića

 Australske uspomene i pisma Stjepana Asića

Tekst i fotografije: Snježana Radoš

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu je 8. prosinca ove godine, u nazočnosti štovatelja i prijatelja te predstavnika državnih institucija, svečano predstavljena knjiga autora Stjepana Asića „Pisma iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije, 1976. - 2022.“,  uz prijevod na engleski jezik prve Asićeve knjige pod naslovom „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije (1976-2016)“ / „A Cry from Afar  Croats of (Western) Australia (1976-2016)“. Dvostruka je to Asićeva svečanost, uz promociju prijevoda ranije objavljenih memoara, javnosti je predstavljena i dodatna knjiga pisama i dokumenata iz bogate Asićeve pismohrane. Dvostruko izdanje, predstavili  su zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš, autor Stjepan Asić iz Australije i Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI koja je i moderirala programom.   

Građa knjige „Pisma iz daljine, 1976. – 2022.” publiciste Stjepana Asića donosi pred čitateljstvo niz  važnijih pisama, osvrta i članaka, koje je autor kroz desetljeća emigracije razmjenjivao s aktivistima raznih hrvatskih iseljeničkih kulturnih, društvenih i političkih organizacija te pojedinaca, razvivši s njima nerijetko i snažno osobno prijateljstvo.  Godine dopisivanja s istaknutim figurama hrvatskih organizacija i pojedinaca autor je sabrao s vremenskim odmakom, ukoričivši najreprezentativnije  priloge, a oni se doimaju kao efektan dodatak prvoj Asićevoj knjizi „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije 1976.-2016.)“.  Pisma su objelodanjena u kronološkome redoslijedu – autentično zrcaleći emocije i aktivnosti emigranata Asićeva naraštaja, zahvativši period od pet desetljeća, točnije punih 46 godina i to od 1976. do 2022. godine.

Dr. sc. Ivan Tepeš je čestitajući autoru, hrvatskom iseljeniku i političkom emigrantu, na vrijednom doprinosu hrvatskoj historiografiji i znanosti općenito (budući se iseljeništvom bave i druge znanosti), istaknuo veliku vrijednost ovih knjiga kao primarnih javno objavljenih izvora na hrvatskoj i engleskom jeziku. Preko sadržaja objavljenih pisama možemo vidjeti odnose unutar hrvatske političke emigracije, aktivnosti i odnose prema stranim međunarodnim političkim čimbenicima, i vrlo važnom odnosu s edijima imajući u vidu stereotipe o hrvatskoj zajednici u Australiji – rekao je Tepeš.   

Memoari „Vapaj iz daljine“ autora Stjepana Asića s višedesetljetnom australskom adresom kroz paletu osobnih doživljaja istodobno daju i pregled o životu Hrvata iz Zapadne Australije u razdoblju od sredine sedamdesetih prošloga stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća. Sam naslov već daje naslutiti autorov motiv pisanja knjige. Izazovi migrantskog života tijekom četiri najvažnija životna desetljeća u tuđini, uz jezične i ine barijere, mogu se sažeti u znakovitu naslovnu sintagmu „Vapaj iz daljine“. Autor kroz čitavu lepezu aktivnosti iznosi svoju autobiografsku priču, kritički opisujući pojedinosti vlastitog životnog puta na vremenskoj okomici od gotovo pola stoljeća, osvrćući se na važnost podrijetla, na (samo)potvrđivanje kroz rad, značaj domicilnog društva i migrantskih mreža kao i  ostalih društvenih veza za opstanak - malog čovjeka, ali velikih ljudi žarkoga srca - daleko od zavičaja. Kroz autorov pripovjedački izričaj zapažaju se nijanse, raspon i talent dostojne i značajne karijere gospodarstvenika i političara, koji je svojim radom spojio sve tijekove nekadašnjeg i suvremenog hrvatsko-australskog života. Prijevod na engleski njegovih memoara bit će divna uspomena ne samo za njegove unuke, već i za cijelu australsku javnost, gdje već stasa četvrti naraštaj građana hrvatskih korijena, zainteresiran za hrvatsku prošlost i afirmaciju hrvatskih interesa danas. Kao inicijator, osnivač, član upravnih odbora i pokretač mnogih aktivnosti i udruga važnih za očuvanje hrvatskog identiteta u Zapadnoj Australiji, autor Stjepan Asić se susreće i surađuje s nekoliko generacija australskih Hrvata gdje je svima u srcu zapisana domovina Hrvatska. Autor je priču globalnog značaja obogatio osobnim slikama, oglasima i isječcima iz novina, naslovnicama službenih hrvatskih glasila, slikama s javnih nastupa, brošurama te ostalom arhivskom građom, kazala je Vesna Kukavica.     

Autor Stjepan (Stephen) Asić, političar, gospodarski i javni djelatnik rođen je u Zagrebu, 10. ožujka 1944. Osnovnu školu završio je u Splitu (1955). Odselio je, ne bez trauma, u Montevideo (1957), a zatim u Perth (1962), gdje je maturirao i diplomirao na Tehničkoj školi za dizajn (1971). Bio je član Hrvatskoga narodnog vijeća (HNV) od 1976. Predsjednik Mjesnoga odbora u Perthu postao je 1977, a od 1978. do 1992. bio je glavni tajnik te organizacije. Sabornik je znamenitoga Sabora HNV-a od 1985. do godine 1990. Suosnivač je Međudruštvenoga odbora hrvatskih organizacija u Zapadnoj Australiji (1978), čiji je bio tajnik i predsjednik (1991-92). Jedan je od prvih urednika Hrvatskog radio programa u Perthu (1978-1993) i suosnivač Hrvatskoga socijalnog ureda (1992). Također je član Hrvatskoga svjetskog kongresa (od 1995), čijeg je ogranka za Zapadnu Australiju bio dopredsjednik (1995-1997), tajnik (1997-2002) i predsjednik (od 2002). Predsjednik je Kontinentalnoga tijela Australsko-hrvatskoga kongresa (od 2005), dok je na svjetskoj razini bio potpredsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa (2006-12), glavni tajnik (2012-14) te predsjednik (2014-2016). Pridonio je organizaciji Hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu (2014). Bio je i koordinator Hrvatskoga tjedna kulture (1989-2009) te je aktivno sudjelovao pri osnivanju privremenog odbora Hrvatske demokratske zajednice u Australiji (1989), a za Domovinskoga rata u prikupljanju humanitarne pomoći za Hrvatsku, organizaciji javnih demonstracija te na međunarodnom priznanju Hrvatske. Organizator je godišnjih komemoracija bleiburškim žrtvama i Križnoga puta. Autor je više političkih članaka, pisao je o radu hrvatskih društvenih i političkih organizacija u Zapadnoj Australiji. Bio je član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine, kao i predstavnik Australije (2013-2017). Živi u Australiji i uživa s unucima.





Sunday, 4 December 2022

U Santiagu potpisan Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika

 

U Santiagu potpisan Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika

U okviru međunarodne suradnje Društva hrvatskih književnika i uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo predsjednica Povjerenstva za književne veze DHK-a Željka Lovrenčić od 13. do 19. studenog boravila je u Santiagu.  

Gostovala je na Fakultetu za književnost Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta kamo ju je pozvao dekan, akademik Patricio Lizama Amestica. Tu se susrela sa zamjenicom dekana Rosom Maríjom Lazo te s profesorima koji predaju književno prevođenje - voditeljem Odjela za prevođenje Carlesom Tebéom, Leticijom Goellner i Pablom Saavedrom.  Razgovarala je sa studentima prevođenja i u okviru seminara naslovljenog „Razgovori na temu književnog prevođenja“ održala predavanje o hrvatsko-čileanskim književnim vezama. Uz nazočnost veleposlanice RH Mire Martinec i diplomatskog atašea Marte Tomić, potpisan je Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika. U ime gđe Maríje Loreto Massanés Vogel, prorektorice Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta zadužene za ekonomske poslove i  predsjednika DHK-a Zlatka Krilića, potpisali su ih Patricio Lizama Amestica i Željka Lovrenčić.   

Dana 15. studenog Lovrenčić je u Iberoameričkoj zakladi uz dopredsjednika Iberoameričke zaklade i rektora sveučilišta u Asuncionu Joséa Enriquea Schrödera, predstavila prijevod pjesničke zbirke Teodora Elssake „Bljesak munje“ koju je u njenom prijevodu 2019. objavio Istarski ogranak DHK-a i uredio Boris Domagoj Biletić. Na događaju je bio prisutan veliki broj osoba iz čileanskih književnih, kulturnih i znanstvenih krugova među kojima valja istaknuti predsjednika Čileanske akademije za jezik Guillerma Sotoa Vergaru, ravnatelja Čileanske nacionalne knjižnice Pedra Pabla Zegersa, glasovitoga japanskog slikara rođenog u Santiagu koji je naslikao niz slika s temama iz Elssakinih pjesama Roberta Hayashija, skladatelja Alexandera Elssaku, sopranisticu Esperanzu Restucci, Martu Tomić, Guillerma Mimicu… Arhitektica i slikarica te direktorica Iberoameričke zaklade Aramí Elssaca uručila je Željki Lovrenčić priznanje te udruge za uspješno njegovanje kulturnih veza između zemalja Latinske Amerike i Hrvatske.   

U četvrtak 17. studenog na Hrvatskome je stadionu održano svečano predstavljanje knjige Chile Croacia * 30 años de sólida amistad (Čile Hrvatska * 30 godina čvrstog prijateljstva). Na predstavljanje na kojemu se okupio veliki broj ljudi među kojima su, između ostalih, bili  veleposlanica RH u Čileu NJ. E. Mira Martinec i svi djelatnici Veleposlanstva, pripadnici hrvatske zajednice i čileanski književnici Diego Muñoz Valenzuela, Christian Montes Capó, Carmen Troncoso, Ximena Troncoso, Nicoló Gligo i Patricia Štambuk, govorili su Mira Martinec, Željka Lovrenčić i posebno nadahnut predsjednik Udruženja stručnjaka i poduzetnika hrvatskih korijena, književnik Guillermo Mimica. Preko video veze nazočnima se obratio i prvi hrvatski veleposlanik u Čileu g. Frane Krnić te sadašnji čileanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj  NJ. E. Christián Streeter.    

U petak 18. studenog Željka Lovrenčić se u Društvu čileanskih književnika susrela sa sadašnjim predsjednikom Društva čileanskih književnika Davidom Hevijom i bivšim predsjednicima te udruge Robertom Riverom i Reynaldom Lacámerom te s predsjednikom čileanskog PEN-a Germánom Rojasom s kojima je razgovarala o mogućnostima suradnje s Društvom hrvatskih književnika.

            Tekst i fotografije: Marija Tomić