Hrvatsko iseljeništvo - znanstvena radionica

U Hrvatskome povijesnom institutu održana znanstvena radionica o hrvatskome iseljeništvu

Objavljeno 8.5.2017.

U sklopu međunarodnoga projekta COURAGE Povezivanje zbirki – Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama 5. svibnja 2017. godine u Hrvatskome institutu za povijest održana je radionica o temi relevantnosti i očuvanja iseljeničke baštine za proučavanje hrvatske povijesti iz socijalističkoga razdoblja pod nazivom Od nepoznatosti do vidljivosti: Hrvatska emigracija (1945. – 1990.) u zbirkama kulturno-baštinskih i znanstvenih ustanova (From Obscurity to Visibility: Croatian Emigrant Communities (1945-1990) in the Collections of Cultural Heritage and Scholarly Institutions). Osim Hrvatskoga povijesnog instituta, u projektu COURAGE sudjelovali su i Hrvatski državni arhiv te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Glavna je svrha radionice bila upoznati znanstvenu zajednicu i šire zainteresiranu javnost s dostupnom iseljeničkom građom u kulturno-baštinskim i znanstvenim ustanovama Republike Hrvatske radi podizanja svijesti o tako bitnoj i neistraženoj baštini te poticanja zanimanja istraživača za tu problematiku.

Pozdravnu riječ u ime Instituta uputio je voditelj Odjela za suvremenu povijest i član Upravnoga vijeća Hrvatskoga instituta dr. sc. Mario Jareb, koji je naglasio važnost ovakvih znanstvenih radionica u poboljšanju hrvatske historiografije. Nacionalna koordinatorica projekta COURAGE dr. sc. Teodora Shek Brnardić predstavila je osnovne ciljeve i dosadašnje rezultate projekta COURAGE, u kojem, uz nju, sudjeluju i doktori znanosti Lidija Bencetić, Stipe Kljaić i Josip Mihaljević.

Plenarno izlaganje naslovljeno Važnost istraživanja političke emigracije za hrvatsku povijest druge polovice 20. stoljeća održao je prof. dr. sc. Ivo Banac s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dr. sc. Vlatka Lemić iz Hrvatskoga državnog arhiva izlagala je o temi Gradivo za istraživanje iseljeništva u Hrvatskom državom arhivu na primjeru Vodiča kroz iseljeništvo. Dr. sc. Željka Lovrenčić, djelatnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, predstavila je Zbirku inozemne Croatice te istaknula njezinu važnost za povijest hrvatskoga iseljeništva, ali i za hrvatsku knjigu u inozemstvu općenito. Martina Jurčić, knjižničarka iz Knjižnice Hrvatskoga instituta za povijest, govorila je o zbirci knjiga hrvatsko-američkoga povjesničara Jere Jareba koja se čuva u Institutskoj knjižnici, dok je Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici, predstavila Zbirku Fištrović koja je tamo pohranjena. Željka Zdelar, kustosica Memorijalne zbirke kustosica Memorijalne zbirke “Jozo Kljaković“, održala je predavanje pod naslovom Umjetnički doprinos Joze Kljakovića u emigraciji – Rim i Buenos Aires, a mr. sc. Koraljka Kos Jurčec iz Galerije Klovićevi dvori govorila je o izabranim djelima akademskoga slikara Josipa Crnoborija nastalima u iseljeništvu u kontekstu Zbirke umjetničkih djela koja je taj slikar darovao Gradu Zagrebu.

Izlaganja su moderirali Stipe Kljaić i Josip Mihaljević, a nakon njih odvijala se rasprava između sudionika i posjetitelja radionice, što je još jedan dokaz vrijednosti i zanimljivosti iseljeničke građe i ustanova koje tu građu čuvaju.