Studia Croatica: 01. Branka Bezić Filipović

01. Branka Bezić Filipović - Hrvatski Tragovi u Svijetu

Branka Bezić Filipović

Hrvatski Tragovi u Svijetu

NAKLADNIK/ZA NAKLADNIKA

Naklada Bošković

AUTORICA

Branka Bezić Filipović

RECENZIJA/PREDGOVOR:

Vesna Kukavica

LEKTORICA

Jelena Mijatović

PRIJEVODI:

Prijevod na španjolski: Kate Špika

Prijevod uvoda na španjolski: Claudia Miličević

Prijevod na engleski: Almis Roje

Prijevod uvoda na engleski: Tania Blažević

OBLIKOVANJE/PRIPREMA ZA TISAK

Branka Bezić Filipović

KORICE

Vicko Bezić

Branka Bezić Filipović

Hrvatski Tragovi u Svijetu

Split, 2016.

U spomen na moga dragog papu, Borisa Bezića

PREDGOVOR

U rukopisu knjige pod naslovom Hrvatski tragovi u svijetu autorice Branke Bezić Filipović uvršteni su i opisani povijesni izvori o našim migrantskim stvaralačkim ličnostima, vidljivi u kulturnim krajobrazima na raznim meridijanima i paralelama u inozemstvu. Susrećemo ih u imenima ulica stranih gradova, gradskih četvrti, nazivima palača, mostova, imenima institucija, spomen parkova, filatelističkim i numizmatičkim zbirkama, grobljima, ali i nazivima prirodnih ljepota: živopisnih brežuljaka i čarobnih rijeka…

Knjiga se sastoji od četiri cjeline, nenametljivo i pregledno naslovljene – Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika i Oceanija – koje prate geografske pokazatelje hrvatskih tradicionalnih migrantskih ruta s mnoštvom fotografija snimljenih na šezdesetak autentičnih lokaliteta od Sjevernoga do Južnoga pola.

Budući da Hrvati i građani hrvatskoga podrijetla žive stoljećima integrirani u zemljama raznih kulturnih obilježja i ostvaruju zamjetne stvaralačke tragove na tim geografskim širinama, logičan je interes Matičine djelatnice za hrvatskom dionicom u tim multietničkim i multikulturnim mozaicima udaljenih kontinenata.

Zamjetan kulturni trag, nerijetko visokih estetskih dosega, naših ljudi autorica je pronašla putujući brojnim državama svijeta od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, ali i diljem europskog susjedstva.

Knjiga je namijenjena svima koje zanima pozicija hrvatskoga iseljeništva našega doba, a slavi običnog čovjeka koji je imao dovoljno znatiželje i hrabrosti krenuti ususret novim horizontima i drukčijim kulturama.

Pred nama je vrijedan nakladnički projekt o Hrvatskim tragovima u svijetu na čijim stranicama ima tisuće i tisuće dosad ne obrađenih i manje poznatih činjenica iz naše kulturne, društvene pa i političke povijesti koja se stvarala u iseljeništvu gotovo od sredine drugog tisućljeća do naših dana.

Riječ je o povijesnoj građi koja će imati dvojaku težinu: s jedne strane, ona će predstavljati javnosti nepoznate tragove vezane uz hrvatske migrante, a s druge pak strane komentari istraživačice toliko su sadržajni da pružaju svojevrsni kulturološki presjek kroz iseljeničku povijest i koji je nedostajući segment naše ukupne nacionalne i kulturne povijesti.

Uz sve to, ova studija neizravno upućuje i na potrebu sustavnijega ubaštinjavanja hrvatskih kulturnih tragova diljem svijeta. Isto tako, ova je Bezićkina studija izvorno osmišljeno autorsko djelo i kao takvo ne samo koristan vodič zainteresiranom stručnom krugu nego i doprinos poznavanju čega sve u stvari ima o hrvatskom iseljeništvu, a čega često puta nismo ni svjesni u mjeri u kojoj bi to bilo potrebno. Autorica Branka Bezić Filipović je do te mjere proniknula u srž problematike kojom je zaokupljena na stranicama svoje knjige, u mnoge zamršene odnose u multietničkim sredinama drugih kontinenata. Stoga će knjiga, u mnogim segmentima vjerujemo ostvariti kvalitetan doprinos, namijenjen stručnjacima, ali i najširoj čitalačkoj publici.

Knjiga posjeduje preglednost te metodološku dosljednost i mnoštvo fotografija kao i mnoge druge atribucije koje će joj u koncepcijskom, misaonom i svakom drugom pogledu osigurati ono mjesto koje joj očekivano pripada. Knjiga sadrži više stotina fotografija koje svjedoče o autentičnosti opisanih hrvatskih tragova u četrdesetak zemalja.

Vesna Kukavica, prof.

UVOD

Moj posao u Hrvatskoj matici iseljenika vezan je za posjete hrvatskim zajednicama u svijetu, za surađivanje s hrvatskim društvima preko raznih programa te za održavanje hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta. Društva, odnosno klubove Hrvati su osnivali da bi se imali gdje okupljati i gdje bi mogli čuti hrvatsku riječ koju, u nedostatku hrvatskoga svećenstva, često nisu mogli čuti ni u crkvi. Na tim se mjestima načas zaboravi da se čovjek nalazi daleko od domovine. Tu se liječi nostalgija, tu se opušta na hrvatski način.

U svojim novim zajednicama Hrvati su se izborili i za posebna priznanja. U multinacionalnim državama priskrbili su si počasti koje im je podarila strana zemlja. U sredinama gdje je teško riješiti se stigme doseljenika mnoge su države morale priznati da su baš Hrvati, vrijedan i nadaren narod, doprinijeli njihovu općem boljitku.

Zato nije teško naići na ulicu koja se zove po našoj domovini ili po našemu čovjeku; na spomenik, spomen ploču, na rad našeg umjetnika na javnom mjestu ili na most koji nosi ime po Hrvatu. Mene takav trag Hrvatske negdje daleko uvijek iznenadi; ispuni me ponosom, jer Hrvati su ga zaslužili svojim trudom. No izazove u meni i sjetu, pri pomisli da je za postići takvo što trebalo otići od kuće.

Neke su države našim ljudima posvetile poštanske marke, druge su dopustile da im se škole zovu hrvatskim imenom – mada je u njima sve manje učenika hrvatskoga porijekla, a neki hrvatski sportaši ušli su u Kuće slave drugih država. Iz ovoga se vidi koliko Hrvati drže do svojih korijena i da se ne žele neopaženo utopiti u oceanu drugih nacija.

Posjećujući hrvatske zajednice, naišla sam na niz ovakvih primjera, a pri pisanju ove knjige ograničila sam se samo na ono što sam vidjela. Fotografije na kojima nije naznačen izvor moje su vlastite. Jasno je da mi je u vezi s ovom temom još mnogo toga nepoznato. Međutim, već se i u ovome što je ovdje opisano jasno vidi snaga hrvatskih zajednica u iseljeništvu i upornost kojom su Hrvati u svijetu htjeli ostaviti vidljiv trag svoje ljubavi prema matičnoj domovini.

Autorica