Svjetski dan glazbe - Čudesan doček ljeta u Dubrovniku: Ana Rucner održala veličanstveni koncert na Srđu

Čudesan doček ljeta u Dubrovniku: Ana Rucner održala veličanstveni koncert na Srđu

Naša vrhunska violončelistica Ana Rucner pozdravila je prvo ljetno sunce u sklopu svog projekta „Ana u Gradu“ u prepunom amfiteatru na dubrovačkom Srđu.

Danas u zoru, 21. lipnja je i službeno stiglo ljeto, taj divni period u godini kada je sve moguće. Dani su duži, noći vrele, energija posebnija i ljubav zanosnija. Na prvi dan ljeta obilježava se i Svjetski dan glazbe, pa tako glazbenici diljem planeta nastupaju na javnim gradskim površinama, podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnom životu.

Jedna od tih glazbenika je i slavna Ana Rucner, sjajna violončelistica, čiji se autorski festival „Ana u Gradu“ održava upravo na današnji dan, a ove godine obilježava okruglih 10 godina. Tokom posljednjeg desetljeća Ana je na prelijepoj prirodnoj pozornici, amfiteatru Excelsa nekretnina na dubrovačkom Srđu, ugostila brojne umjetnike te pred nekoliko tisuća posjetitelja izvela razne čarobne skladbe zadivljujućih melodija.

Danas se Ani na pozornici pridružio i briljantni glazbenik, hrvatski pijanist i skladatelj svjetskog ugleda Matej Meštrović, a zajedno su izveli mnoga poznata djela klasične glazbe, počevši sa Meštrovićevom obradom Vivaldijevog „Ljeta“. Tijekom koncerta Matej i Ana praizveli su skladbu „Dolcello Mediterana“, koju je Matej skladao upravo za Anu.

Odjevena u lepršavu plavu haljinu modne dizajnerice Andree Zvono, koja ju godinama scenski odijeva upravo za ovaj projekt, Ana je izgledala poput morske vile, a sa svojim čarobnim štapićem – violončelom – začarala je sve prisutne, uvevši ih u dugo, toplo ljeto. Među brojnom publikom, koncertu su nazočili i dubrovački župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Nakon koncerta njezina mama također glazbenica Snježana uručila joj je tortu koju je za ovu prigodu posebno pripremila Alisa Nenadić iz dubrovačke slastičarnice Dolce Vita, kojom su svi zajedno proslavili jubilarnu obljetnicu projekta „Ana u Gradu“, a Ana je izjavila : „Današnji koncert zauvijek ću pamtiti jer baš kada se sve činilo nemogućim mi smo ipak uspjeli održati tradiciju i dočekati prvi dan ljeta. Glazba i priroda ponovno su pokazale svoju ljepotu i moć. Hvala svima što su bili sa mnom na ovaj divan dan! Koncert „Pozdrav ljetu“ zapravo je naš zajednički projekt, on će trajati i živjeti onoliko koliko god će publika to htjeti!“

Unatoč događajima koji su proteklih mjeseci utjecali na naše živote, radi kojih je na tren život gotovo i stao, na radost brojnih ljubitelja umjetnosti i Aninog hvalevrijednog projekta danas je uspješno nastavljena tradicija festivala „Ana u Gradu“ i njezin „Pozdrav ljetu“, na kojem su Ana, Matej i njihovi gosti u čarobnom dubrovačkom ambijentu pozdravili prvo ljetno sunce.

Tekst I. B. T; Foto: Tonći Plazibat

Objavljen lipanjski broj časopisa Matica

Uz mnoštvo priloga iz hrvatskih zajednica s raznih kontinenata časopis Matica u broju 6 (2020) u seriji Jadranski otoci donosi iseljeničke priče Pažana te kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti srednjojadranskog otoka Paga, smještenog između Velebitskog kanala i Kvarnerića…

Iz tiska je izišao lipanjski broj časopisa Matica koji sadrži šezdesetak raznovrsnih domovinskih i iseljeničkih priloga od Sjeverne do Južne Amerike kao i europskoga susjedstva Lijepe Naše. Građa je pregledno raspoređena na sedamdesetak stranica magazinskog formata te ilustrirana sa stotinjak fotografija snimljenih u autentičnim prekooceanskim lokalitetima metropolitanskih područja Sjeverne i Južne Amerike, gdje naraštajima žive hrvatske iseljeničke zajednice poput Pittsburgha ili Santiaga de Chilea… Svaki prilog časopisa Matica ima i sažetak na engleskom jeziku. Urednica časopisa Matica je Ljerka Galic, a nakladnik mu je Hrvatska matica iseljenika. Časopis je u 69 godištu kontinuiranog izlaženja.

Ne propustite priloge renomiranih Matičinih kolumnista kao što su abecednim redom Šimun Šito Ćorić, Darko Mihelj, Marin Knezović, Marjana Kremer, Vesna Kukavica, Davor Schopf, Nino Sorić i Sanja Vulić.

Vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH posvećene su studentima iz iseljeništva koji žele studirati u domovini na visokim učilištima u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Vukovaru. Opisani su studijski uvjeti za iseljeničku mladež i pripadnike naših manjinskih zajednica iz europskoga susjedstva na hrvatskim fakultetima i učilištima u akademskoj godini 2020./2021. Ovaj studijski program odnedavno kvalitetno provode Sveučilište u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Zadru te Veleučilište Lavoslava Ružičke u Vukovaru, osiguravši se posebnom upisnom kvotom za mlade iz hrvatske dijaspore.

Uz teme vezane za proslavu 30. Dana državnosti Republike Hrvatske koji je obilježen 30. svibnja, donosimo reportažu o spomen danu glavnoga grada svih Hrvata – Zagrebu, koji trenutačno snagom svojih građana i njihovom kreativnošću odolijeva svim nevoljama koje mu je zadao nedavni potres. Opisani su događaji vezani uz hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.  Filantropija američkih Hrvata zorno se može pratiti u prilogu o pokretanju stotog fonda Školarinske zaklade Hrvatske bratske zajednice Amerike koji nosi ime Elizabeth Salinger, a utemeljen je s Elizabethinim ulogom od 250.000 dolara. Fond pri ovoj Zakladi, koja u lipnju obilježava 62 rođendan, može se otvoriti s najmanjim ulogom od 10.000 dolara. Podsjetimo, Školarinska zaklada Hrvatske bratske zajednice Amerike jedinstven je obrazovni potporni program američkih Hrvata i njihovih prijatelja na sjevernoameričkom kontinentu sa sjedištem u Pittsburghu. Franjo Bertović, potpredsjednik HBZ-a s ponosom ističe kako Fond Školarinske zaklade Hrvatske bratske zajednice Amerike ima na svom računu više od 7 milijuna američkih dolara, napominjući kako taj iznos kontinuirano raste sa svakom novom akademskom godinom. Usto, zanimljiv je i Bertovićev prilog o 70. obljetnici Ansambla St.George Junior Tamburitzans iz Cokeburga, koji je na svom 70-godišnjem putu privukao u svoje okrilje na stotine mladih. Ljubitelji hrvatske kulture, rođeni i školovani u Americi, djeca su informacijsko-komunikacijskoga doba koja svoje slobodne aktivnosti usmjeravaju i na njegovanje tradicijske kulture. Tamburaški festival Kulturne federacije mladih HBZ-a najvitalniji je njezin projekt čijoj je autentičnosti doprinio ansambl St. George Junior Tamburitzans iz Cokeburga.

Lipanjski broj ima tri zanimljiva intervjua. Prvi razgovor vidio je hrvatsko-američki pisac dr. sc. Vladimir Goss s komunikologom i sveučilišnim profesorom s zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Božom Skokom o izazovima aktualne pandemije koronavirusa i njenim odrazima na zdravstvenu i gospodarsku krizu u europskome društvu. Drugi intervju potpisuje mlada Sara Večeralo s hispanisticom iz Santiaga de Chilea Martom Tomić o čileansko-hrvatskim kulturnim vezama. Treći razgovor vodio je dr. sc. Vladimir Goss s ravnateljem Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Gordanom Ravančićem, u kojem taj renomirani povjesničar analizira status historiografije u hrvatskom društvu, predstavivši strateške planove tog Instituta te Institutovu bogatu nakladničku djelatnost, ali i potresom oštećenu gornjogradsku Zlatnu dvoranu kao i radne prostore velebne palače u kojoj je smješten Hrvatski institut za povijest.

Osobite zanimljivosti je prilog o iseljeniku s Kvarnera inženjeru Erazmu Tićcu, glavnom projektantu prvog trgovačkog broda na nuklearni pogon proizvedenog u SAD, u mjesecu njegovog rođenja, uz prisjećanje na priznanja i nagrade koje je osvoji taj ugledni inovator u području brodogradnje svoga doba.

Temat Jadranski otoci posvećen je kulturno-povijesnim i prirodnim znamenitostima otoka Paga. Naslovnicu krasi snimak zgrade u Zagrebu otvorene 27.svibnja u prigodi obilježavanja Dana hrvatske vojske.

Poveznica Matica 6/2020.( https://matis.hr/wp-content/uploads/2020/06/Matica6.pdf )

Pozivnica - utorak, 16. lipnja 2020.- Promocija knjige „Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću“ u Maksimiru

Pozivnica - utorak, 16. lipnja 2020. u 12 sati, Centar za kulturu Maksimir, Švarcova 18, Zagreb

Promocija knjige „Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću“ u Maksimiru

Centar za kulturu i informacije Maksimir, u suradnji s Centrom za istraživanje hrvatskog iseljeništva, poziva vas u utorak, 16. lipnja u 12:00 sati, u multimedijsku dvoranu Centra za kulturu i informacije Maksimir (Švarcova 18) na predstavljanje knjige više autora „Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću“.

Knjigu će predstaviti: professor emeritus Mijo Korade, prof. dr. sc. Josip Jurčević i dr. sc. Marin Sopta.

Knjiga „Hrvatska politička emigracija u 20. stoljeću“ je zbornik radova s istoimene međunarodne konferencije održane 21. – 22. veljače 2019. u Zagrebu u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Opsežna knjiga ina 334 stranice i donosi najvažnije podatke o konferenciji, 25 izlaganja te 4 pridružena priloga iz povijesti hrvatskog iseljeništva 19. i 20. stoljeća, uz cjelovit znanstveni aparat. Povijest hrvatskog iseljeništva je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti pa je želja organizatora konferencije bila okupljanje znanstvenika i stručnjaka fokusiranih na istraživanje uloge i ostvarenja hrvatske političke emigracije na pet kontinenata – koja su na različite načine utjecala na demokratske procese u matičnoj zemlji te slobode stvaralaštva u raznim granama ljudske djelatnosti od kulture do gospodarstva.

Hrvatska politička emigracija imala je bitnu ulogu u društvenim i političkim  promjenama koje su se odigrale u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću. Objavljeni radovi pridonose upoznavanju hrvatske javnost s akterima i događajima iz tih burnih vremena 20. stoljeća, argumentirano rušeći negativne stereotipe o našoj emigraciji i snažnom izvandomovinskom disidentskom pokretu tijekom hladnoratovske podjele svijeta uoči pada komunizma u Europi, uključujući i u Lijepoj Našoj.

U knjigu su uvršteni radovi znanstvenika mlađeg naraštaja s područja povijesti i sociologije s većine hrvatskih sveučilišta i instituta, ali i jedan broj renomiranih povjesničara poput dr. sc. Jure Krište i drugih autora njegova naraštaja.

Radujemo se susretu!

Organizatori:

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva

Centar za kulturu i informacije, Švarcova 18, Zagreb

Međunarodni znanstveno-stručni skup "Gastarbajterska iseljenička poema - od stvarnosti do romantizma"

Poštovani,

međunarodni znanstveno-stručni skup "Gastarbajterska iseljenička poema - od stvarnosti do romantizma" održat će se 19. i 20. listopada 2020. godine na Fakultetu hrvatskih studija, Sveučilišni kampus Borongaj, Borongajska cesta 83d, Zagreb.

Predviđeni paneli su: 1.)  Političke i ekonomske uvjetovanosti iseljavanja; 2.) Demografski potencijali i gubici; 3.) Društvena i politička marginalizacija gastarbajtera; 4.) Politička emigracija i emigrantski tisak; 5.) Gastarbajterski romantizam (san o povratku); 6.) Umjetnost u egzilu (pisci, pjesnici, književnici u egzilu); 7.) Identitetsko bogatstvo dijaspore (uloga hrvatskih katoličkih misija, hrvatskih udruga i dr.); 8.) Uloga gastarbajtera u obrani i oslobađanju Hrvatske.

Jedan zaseban panel je rezerviran za studentska izlaganja. Srdačno pozivamo studente svih sveučilišta u Hrvatskoj kao i hrvatskog susjedstva da nam se priključe svojim referatima, koji će također biti objavljeni u zasebnom djelu zbornika. Studentski panel obuhvaća osim svih navedenih tema konferencije i teme vezane uz suvremeno iseljavanje mladih.

U sklopu konferencije bit će organizirana i izložba o gastarbajterima. Ovim putem pozivamo i sve umjetnike koji žele dati doprinos ovoj temi da nam se priključe.

Kako bi se konferenciji mogli priključiti i sudionici koji iz opravdanih razloga ne budu mogli fizički sudjelovati, bit će organiziran i zaseban live online panel. Tehničke upute će biti objavljene na web stranici Fakulteta hrvatskih studija www.hrstud.unizg.hr.

Rok za predaju sažetaka je 15. srpanj 2020. godine. Sažetak rada ne bi trebao sadržavati više od 500 znakova. Može biti napisan na hrvatskom, njemačkom ili engleskom jeziku.

Svoje prijave i sažetke molimo slati na e-mail adresu: wkrasic@hrstud.hr

• Predviđeno vrijeme za izlaganje je 15 minuta
• Službeni i radni jezici skupa su hrvatski, njemački i engleski.
• Za prijavu teme potrebno je poslati naslov teme, sažetak do 500 riječi i 5 ključnih riječi na hrvatskom i engleskom ili njemačkom jeziku.
• Sažetak treba poslati u Wordovom dokumentu, font TNR, veličina 12, jednostrukog razmaka
• Nakon skupa bit će objavljen zbornik s recenziranim radovima

Nadamo se što većem odazivu!

Lijepi pozdrav!

Za znanstveno-organizacijski odbora skupa

Wollfy Krašić

Adresa održavanja skupa: Fakultet hrvatskih studija, Sveučilišni kampus Borongaj, Borongajska cesta 83d, Zagreb 

www.hrstud.unizg.hr 

Za sva pitanja molimo kontaktirati: wkrasic@hrstud.hr 

S poštovanjem, 

U ime znanstveno-organizacijskog odbora skupa 

doc. dr. sc. Stjepan Šterc 

doc. dr. sc. Tado Jurić

El castillo de Medvedgrad y una historia de amor

El castillo de Medvedgrad y una historia de amor

Medvedgrad (la fortaleza del oso) es una ciudad fortificada medieval ubicada en la ladera sur de la montaña Medvednica, aproximadamente a medio camino de la capital croata Zagreb a la cima de la montaña Sljeme.

En 1242, los mongoles invadieron Zagreb. La ciudad fue destruida y quemada hasta los cimientos. Esto incentivó la construcción de Medvedgrad.

Animado por el papa Inocencio IV, Filip Türje, obispo de Zagreb, construyó la fortaleza entre 1249 y 1254. Más tarde fue propiedad de los Banes de Eslavonia. El poeta y Ban de Eslavonia Ivan Česmički (1434 - 1472) y Ban de Croacia Ivan Karlović (c. 1485 – 1531), murieron en el castillo de Medvedgrad.

Los últimos propietarios y habitantes de Medvedgrad fueron la familia Gregorijanec, que tomó posesión de Medvedgrad en 1562. En 1574, los muros de Medvedgrad se reforzaron, pero después del terremoto de 1590, la fortaleza sufrió graves daños y finalmente fue abandonada. Permaneció en ruinas hasta finales del siglo XX, cuando fue parcialmente restaurado -y sigue siendo restaurado- y ofrece una vista panorámica de la ciudad desde una altitud de más de 500 metros.

August Šenoa describió el conflicto entre el último señor de Medvedgrad Stjepko Gregorijanec y los ciudadanos de Zagreb en su novela Zlatarovo zlato - El tesoro del orfebre, que trata en un contexto histórico la trama del amor del hijo de Stjepko, Pavao y Dora Krupićeva, la hija del orfebre de Grič.

Upis Hrvata izvan RH na studijske programe Fakulteta hrvatskih studija

Upis Hrvata izvan RH na studijske programe Fakulteta hrvatskih studija

Poziv za studije Hrvatima diljem svijeta na upis na Fakultet Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu na različitim jezicima…

Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu pokrenuti su 1992. godine. Status fakulteta dobivaju 10. prosinca 2019. kada postaju Fakultet hrvatskih studija. Danas se visokoškolska djelatnost Fakulteta hrvatskih studija odvija na osam odsjeka, za:  demografiju i hrvatsko iseljeništvo; edukacijske znanosti i naobrazbu nastavnika; filozofiju; komunikologiju; kroatologiju; povijest; psihologiju i sociologiju.

Fakultet hrvatskih studija istražuje i poučava tradicionalne i suvremene kulturološke, identitetske, humanističke i društvene teme vezane uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.

Podnošenje zamolbi za upis u prvu godinu preddiplomskog studija:

➢u prvom roku do nedjelje 5. srpnja 2020. u 23.59 prema srednjoeuropskom ljetnom računanju vremena

➢ u drugom roku do nedjelje 13. rujna 2020. u 23.59 prema srednjoeuropskom ljetnom računanju vremena

Hrvati izvan RH – Hrvatski 2020

Hrvati izvan RH – English 2020

Hrvati izvan RH – Español 2020

Hrvati izvan RH – Deutschland 2020

Izvor: Hrvatski studiji

INSTITUTO CROATA DE HISTORIA – PEDIDO DE DONACIONES

INSTITUTO CROATA DE HISTORIA – PEDIDO DE DONACIONES

¡Necesitamos su ayuda!

El Instituto Croata de Historia se encuentra en el palacio de Opaticka 10 (Zagreb, Croacia). Este es un edificio único, rico en historia y valores, entre los cuales hay que destacar el Salón Dorado, el Salón de Pompeya y el Estudio Renacimiento. Estas instalaciones representativas se utilizan para la organización de reuniones científicas y conciertos de música clásica.

Los académicos del Instituto realizan investigaciones exhaustivas y elaboran análisis para una mejor comprensión de la historia croata en el contexto regional y europeo que abarca los períodos desde la Edad Media hasta la historia contemporánea.

Tras el terremoto que sacudió a Zagreb el 22 de marzo de 2020, el palacio del Instituto Croata de Historia ha sufrido daños reiterados. Es una propiedad cultural protegida de la República de Croacia (Palacio de Teología y Enseñanza, Z-192). Aunque el palacio no fue dañado en su estructura, todos los espacios históricos, representativos y de trabajo sufrieron numerosos daños.

Lamentablemente, una evaluación detallada de daños y una estimación de costos para la reconstrucción completa del edificio y las piezas de arte aún no se han realizado debido a razones objetivas, pero estamos trabajando activamente en ello.

La estimación aproximada de los costos urgentes de reconstrucción del techo y los espacios de trabajo dañados lamentablemente excede las capacidades financieras del Instituto. Estas reparaciones son cruciales para que el Palacio y el personal del Instituto puedan soportar el invierno y esperar con seguridad una reconstrucción completa. La cantidad aproximada estimada de las reparaciones necesarias (cierre del techo y reparaciones de los techos para 5 espacios de trabajo dañados) es de 220,000 HRK / 28 981,36 EURO.

Así que por favor ayúdenos!

Cada contribución es valiosa para nosotros. Invitamos a todas las empresas e instituciones, amigos, admiradores de la historia, de la ciencia histórica y las artes y a todos los que estén dispuestos a ayudarnos a apoyar financieramente nuestra acción para que la reconstrucción del edificio se pueda completar lo antes posible y para ayudarnos a proporcionar espacios de trabajo adecuados y seguros para nuestro personal de investigación científica. Sobre todo, ayúdenos a preservar el invaluable patrimonio cultural croata de la pintura y la arquitectura de los siglos XIX / XX.

Si desea contribuir a la reconstrucción del Instituto de Historia de Croacia, contáctenos en días laborables:

en el teléfono: + 385-1-4851 721,

GSM: + 385-99-5293821

o

por correo electrónico: kjagic@isp.hr

para la asistencia con donaciones y la realización del apoyo financiero.

Si necesita asistencia para comunicarse en español, puede contactarnos a studiacroatica@gmail.com

Para más detalles, no dude en visitar nuestro sitio web:

http://www.isp.hr/en/sanacija-i-obnova-palace-hip-a/