- 1. Doseljenje i stvaranje države
- 2. Hrvati na raskrižju Iztoka i Zapada
- 3. Sjajno doba Hrvatske
- 4. Propast hrvatske države i prikljucak Ugarskoj
- 5. Hrvati za vrieme Arpadovica i Anžuvinaca
- 6. Razdoblje od Anžuvinaca do Habsburgovaca
- 7. Tursko doba i njegove nevolje
- 8. Komadanje hrvatskog podrucja
- 9. Vojna Krajina
- 10.Hrvatska pragmaticka sankcija (1712.)
- 11.Hrvatski narodni preporod
- 12.Od 1848. do 1867
- 1. Seoba i podrucje naseljenja
- 2. Srbi i njihovi susjedi
- 3. Obilježje prvih srbsklh državnih tvorevina
- 4. Nemanjici kao prvi osnivaci srbske države
- 5. Sveti Sava
- 6. Sjajno doba srbske države
- 7. Propast Srbije
- 8. Tursko doba
- 9. Uskrs Srbije
- 10.Pravci razvoja suvremene Srbije
2. Bosna kao nacionalni problem
Tražimo li u poviestnoj književnosti obavještenja o narodnoj pripadnosti Bosne, ne ćemo u tom pravcu naći jasnoće. To nas mora tim više začuditi, što je književnost o Bosni razmjerno bogata i seže mnogo dalje unatrag nego historiografija većine južnoslavenskih zemalja.
Već godine 1787. izađe u Beču »Politička poviest kraljevine Bosne i Rame« od Maksimiliana Šimeka, djelo za ono doba dobro i razmjerno kritično. O nacionalnoj pripadnosti Bosne izrazuje se Šimek nejasno. On veli: »Srbi, koji su grčkom piscu poznati, jer bijahu najmoćniji, naselili su navodno čitavu Bosnu.' Ali ima i Hrvata, osobito u donjoj Bosni, između Une i Vrbasa. A navodno nas poviest uči, da su Hrvati i na jugu Bosne bili vrlo jaki i da su osnovali i Crvenu Hrvatsku.
Ali kad je koncem 18. i početkom 19. stoljeća započeo srbski pokret za oslobođenjem, a s njime zajedno i smutnje u Bosni i Hercegovini, započeše poviest Bosne i Hercegovine prikazivati sve više zajednički s poviešću Srbije. Tako poimence Srbin Jovan Rajić, Hrvat Franjo Pejačević Virovitički i njemačko-mađarski povjestničar Johann Christian v. Engel. A kada je onda kapacitet svjetskog glasa Leopold v. Ranke napisao svoje djelo »Srbija i Turska u 1 9. stoljeću«, i u to djelo uvrstio i članak o Bosni te izrazio mišljenje, da Bosnu smatra srbskom zemljom, bijaše sasvim naravna posljedica, da si to mišljenje nije prokrčilo put samo u Njemačkoj, nego i u Čitavoj Europi. I izvrstno djelo Kallavevo zastupa to isto mišljenje. Istoga mišljenja je i Helfert u svojoj poviesti Bosne. U svom prijašnjem djelu »Bosnisches« zove on bosanske muslimane izravno »poturčeni Srbi«.
- 3. Bosna je hrvatska zemlja
- 4. Bogumili
- 5. Politicka pozadina bogumilskog pokreta
- 6. Sudbina Bosne kao bogumilske države
- 7. Prielaz bogumila na islam
- 8. Problem balkanskih Romana
- 9. Postanak Srba a Bosni
- 10.Etnicka sudbina Bosne istovjetna je sa sudbinom Trojedne kraljevine
- 11.Zakljucak
- 1. Uvod
- 2. Pravi je razlog crkvenom razkolu politicke prirode
- 3. Poviestni temelji razlikovanja obiju Crkava
- 4. Državno-politicke posljedice razkola
- 5. Socialno-politicke posljedice razkola
- 6. Osnovna misao bizantinizma i pravoslavlja
- 7. Bizantinska mržnja
- 8. Bizantinska opasnost
- 1. Pojam velikosrbstva
- 2. Srbska državna i crkvena predaja
- 3. Srbsko-pravoslavna Crkva kao narodno-politicki cinbenik
- 4. Pecka patriarhija
- 5. Nomadski element kao družtvovni i politicki cinbenik
- 6. Šafarik i Vuk Karadžic kao znanstveni osnivaci današnjeg nacionalno-politickog svesrbstva
- 7. Svesrbstvo kao misao vodilja srbske državne politike
- 8. Nova formulacija svesrbskih nastojanja
- 9. Odnos Srbije prema Bugarskoj i Crnoj Gori
- 1. Uvod
- 2. Austrija i južni Slaveni do beckog kongresa 1815.
- 3. God. 1848. kod južnih Slavena u Austriji
- 4. Od 1867. do 1868.
- 5. Hrvatska i Slavonija od god. 1867.
- 6. Dalmacija od god. 1797.
- 7. Bosna i Hercegovina od god. 1878.
- 8. Madari i južni Slaveni
- 9. Austro -Ugarska pod utjecajem Bizanta
- 10. U svjetski rat
No comments:
Post a Comment