ČETVRTI DIO
BOSNA I STVARANJE BOSANSKE DRŽAVE
1. Bosna kao politički, zemljopisni i sociološki problem
Ne bi bilo sasvim na odmet i bez zanimanja, da se sad ukratko prikaže i treća poviest južnih Slavena, bugarska. Ali ovo prikazivanje povećalo bi još i više obseg ovog djela, koje je već i onako preobsežno. Zbog toga ću se toga odreći, tim više, što potanje prikazivanje bugarske poviesti s našeg stanovišta, t. j. sa stanovišta najbližih probitaka Austro-ugarske monarhije, nije baš potrebno. Onoliko, koliko je, od toga potrebno za prosuđivanje ukupnog južnoslavenskog problema, mjestimice sam već umetnuo u moje dosadašnje razlaganje, a ako se pokaže potreba, umetnut će se i na drugim mjestima.
Tim više treba posvetiti pozornost jednom drugom pitanju, pitanju Bosne i Hercegovine. Neka mi je ovdje dopušteno spomenuli, da ću ubuduće ove dvie pokrajine zvati skupnim imenom Bosna i dvostruko ime upotrebljavati samo onda, kad to budu zahtievale izvanredne okolnosti.
Bliže promatranje ovih zemalja nije potrebno samo zbog toga što je Bosna posljednjih 40 godina postala središtem južnoslavenskog pitanja u Monarhiji, nego i zbog činjenice, koja se ne može poreći, da bosansko pitanje već pol vieka sve više zaposluje austrougarsku vanjsku politiku, da je u posljednje vrieme ta vanjska politika njime upravo prožeta i da ono odtada snažno, a nažalost i nesretno djeluje i na našu čitavu unutarnju politiku.
Koliko god je to pitanje važno, treba ipak utvrditi, da je poviest Bosne najmanje poznati dio poviesti južnih Slavena, i da prema tome vlada često zbrka i u najtemeljnijim pojmovima. Pošto se ova zbrka izkorišćuje uviek samo na štetu Monarhije, pokušat ću ovo pitanje razjasniti.
Moje stanovište prema bosanskom, pitanju razložit ću sasvim jasno. Već preko 40 godina pati Monarhija od toga, Što Srbi pružaju proždrljivo svoje ruke na Bosnu. I ovaj rat nastao je zapravo zbog toga njihova nastojanja. Jedino opravdanje ovog zahtjeva je t. zv. načelo narodnosti. Ostavljam po strani pitanje, koliko je to načelo samo po sebi opravdano i koliko se njime mogu opravdati prohtjevi za tuđim posjedom. Nas zanima više pitanje, jesu li Bosna i Hercegovina zaista srbske zemlje. Kroz čitavo dugačko doba, što je Monarhija prepatila, nije se nitko našao, tko bi se s tim neobično važnim pitanjem pobliže pozabavio i nastojao izbliza osvietliti taj problem na temelju
poviestnih činjenica. Usudit ću se prići tom težkom pitanju i dokazat ću, da Srbi nemaju nikakva prava na Bosnu i Hercegovinu čak ni onda, kad bismo u cielosti usvojili t. zv. načelo narodnosti. Bosna ne bijaše nikada srbski narodni posjed, ona to ni danas nije, a pitanje je budućnosti, hoće li to ikada biti.
Polazeći s toga gledišta pristupit ćemo ovom problemu.
No comments:
Post a Comment