Studia Croatica: 20 Ivo Pilar - Južnoslavensko Pitanje (1918)

Wednesday, 17 January 2018

20 Ivo Pilar - Južnoslavensko Pitanje (1918) - 2. Srbi i njihovi susjedi

Ivo Pilar - Južnoslavensko Pitanje SADRŽAJ

PRVI DIO - POSTANAK BALKANSKIH SLAVENA

DRUGI DIO - HRVATI I STVARANJE HRVATSKE DRŽAVE

TRECI DIO - SRBI I STVARANJE SRBSKE DRŽAVE

1. Seoba i podrucje naseljenja

2. Srbi i njihovi susjedi

Sad ćemo promotriti uvjete, pod kojima je nastala srbska država. Od dvaju središta srbskog naseljivanja, važno je samo sjeverno. Srbi u solunskom tematu nestaju i nisu u poviesti od važnijeg značenja. Sjeverno središte srbskog naseljenja, koje se po gradu Rasu nazvalo Rašom, postalo je središtem, iz koga se razvijala budućnost naroda. Iz prva ne naiđoše Srbi u Raši na iole znatnijeg protivnika. Nađeno stanovničtvo ne bijaše mnogobrojno, a njegova tračka ili ilirska narodna sviest bijaše već pod rimskom vladavinom prilično utrnula, dok je samo romaniziranje bilo uzprkos tome samo površno. Bijaše to jadno stanovničtvo bez kulture, a sastojalo se od seljaka i pastira. Većih gradova ili kulturnih središta uobće nije bilo. Zbog toga ne naiđoše Srbi u prastanovničtvu svoje nove domaje ni izdaleka na onako opasne protivnike kao Hrvati u visoko kulturnom gradskom romanskom pučanstvu Dalmacije. I zato nam poviest do 12. stoljeća ne spominje događaja, koji bi se mogli tumačiti kao kakav veći 1 sukob Srba s tim elementima.

Poradi toga bijaše stvaranje države kod Srba mnogo polaganije nego kod Hrvata.

Ne bijaše romanskog kulturnog elementa, koji je hrvatsku državu onako naglo podigao, ali joj i od početka uciepio mikrobe raztvaranja, koji su je kasnije uništili nakon razmjerno kratkog obstanka. U stvaranju države i u ustrojstvu, koje je zato potrebno, gledam naime samo organizaciono prikupljanje sila, da bi se osvojena zemlja zadržala u vlasti.

Mnogo su na stvaranje srbske države utjecale i susjedne države. Tu dolazi u i prvome redu u obzir Bizant, hrvatska državna organizacija Biela Hrvatska i Duklja (Crvena Hrvatska), te mlado bugarsko carstvo.

Bizant, okružen sjajem veličine i snage nekadašnjeg rimskog carstva, ta država bez premca, nosilac državnog legitimiteta, koji uzto bijaše i vlastnik zemalja, koje Srbi zaposjednuše, taj Bizant vršio je najveći upliv na srbsku državu i srbski narod u nastajanju. To je mogao tim više, što je pokraj državnog ustrojstva, koje počivaše na rimskim tradicijama, imao i crkveno, ustrojstvo, najuže povezano s državom, a čija vrhovna glava bijaše zapravo car (cezaropapizam), te koje stajaše zbog toga posve u službi državne ideje. Veličinu tog utjecaja možemo najbolje prosuditi, ako uzmemo u obzir, da su po Porfirogenetu Srbi za razliku od Hrvata pokršteni od grčkih svećenika i da su prema tome čitavo svoje svećenstvo dobili iz Bizanta. Ovako nam je jasno, da ~i je početak stvaranja srbske države bio sasvim u duhu bizantskog utjecaja. Drugi politički činbenik bijahu hrvatske državne tvorevine, poimence Crvena Hrvatska, koja izprvice obuhvaćaše današnju Hercegovinu i Crnu Goru 1. Zaista se opravdano misli, da je u 8. st. hrvatsko plemstvo za neko vrieme zavladalo nad srbskim seljacima — gorštacima. Flavije Blondo nas izvješćuje, da se Raša smatra pokrajinom Hrvatske.

Ali se čini, da su Bizantu skloni Srbi s pomoću svog svećenstva ubrzo slomili vladavinu Rimu sklonog hrvatskog plemstva. Tako tamo dođe do miešanja obih naroda, a pri tome nadvladaše konačno Srbi. Opaža se, da sredovječni grčki pisci, a osobito Zonaras i Cedren zovu narod u Raši i Duklji »Srbima, koji se zovu i Hrvati« ili »Hrvatima, koji se i Srbi zovu«. To isto spominje i Scvlices. Budući da stvaranje hrvatske države i njen razvitak počinje veoma rano, sasvim je naravno, da su u državu prije orgamizirani Hrvati povremeno pretegnuli svoju vlast i na neorganizirane ili slabije organizirane Srbe.

Treći politički činbenik bijahu Bugari, nekadašnji saveznik Avara. Ovo se uraloaltajsko pleme odieli od njih i pođe pod vodstvom kana Kubrata u nizinu između Dunava i Balkana, gdje se stalno naseli (679). Ovaj narod donio je, mogli bismo reći, već gotovu državu u svoju novu postojbinu. Razpolagao je veličajnom vojničkom organizacijom, koja je postala sigurnom osnovom njihova državnog ustrojstva.

http://www.studiacroatica.org/pilar/pilar20.htm