Friday 14 December 2018

Campos Fermo, Bagnoli, Klagenfurt y otros - fotografias y otro material

Solicitamos fotografias y otra documentación de los refugiados croatas en Campo Fermo, Bagnoli, Udine, Treviso,Bologna, Modena, Reggio Emilia, Palombini en Italia, Waidmandorf-Klagenfurt, Wolkering u otros campos de refugiados en Italia, Austria o Alemania. Muchos de esos refugiados croatas llegaron luego a la Argentina en 1947 y 1948. Buscamos esas fotos y documentos para el Archivo Croata de Argentina. Las fotos y otro material serán escaneados y devueltos.
El Archivo, que actualmente tiene 10500 items, puede verse en  www.studiacroatica.org/museum/museum.htm

Comunicarse a: studiacroatica@gmail.com

Gracias

Tuesday 4 December 2018

Izložba Igračka u srcu u Matici


Izložba Igračka u srcu u Matici

Dobra ideja objedinila je tri kontinenata i predstavila kreativne potencijale mladih Hrvata domovine i dijaspore, a očekujemo da će i Igračka svoj put do srca, baš poput ostalih Matičinih projekata, nalaziti još desetljećima


U Hrvatskoj matici iseljenika otvorena je 4. prosinca multimedijska izložba likovnih, fotografskih, video i literarnih pobjedničkih radova djece i mladih iz hrvatskih zajednica u svijetu te radova škola iz Hrvatske u natječaju u kojem je sudjelovalo više od dvije stotine djece i četrdesetak mentora iz Australije, BiH, Crne Gore, Italije, SAD-a, Srbije, Švedske i Njemačke.

Naime, Igračka u srcu multimedijski je međunarodni program inspiriran hrvatskom tradicijskom kulturom koji provodi Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska škola Boston (SAD) i Zaklada hrvatskih studija Sydney (Australija) s hrvatskim školama, katoličkim misijama, društvima i udrugama te drugim relevantnim  izvandomovinskim institucijama. Cilj mu je poticanje i razvoj kreativnosti djece i mladih uz učenje i promociju hrvatske tradicijske kulture, njegovanje hrvatskoga jezika, međusobno povezivanje i umrežavanje te povezivanja s domovinom Hrvatskom.

Na zagrebačko otvorenje došla su djeca iz Bačkoga Monoštora, Čitluka, Sovića, Dubrovnika, Ljubuškoga, Bregane i Zagreba, a održale su se i radionice HAI – Hrvatske autentične igračke te Drvu u čast. Izloženi radovi sudionika natječaja https://matis.hr/vijesti/objava-rezultata-natjecaja-igracka-u-srcu/, suradničkih škola iz Hrvatske te polaznika Male škole hrvatskoga jezika i kulture obuhvatile su četiri kategorije radova (likovne, fotografske, multimedijske i literarne). Otvaranju su nazočili i studenti Studija dizajna na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu.

Prvi dio projekta realiziran je natječajem kojeg su provela sva tri koordinatora, odnosno organizatora. Sjajna završnica bila je izložba u zgradi HMI-ja. Program otvaranja i radionice 'HAI - Hrvatske autentične igračke' mogle su se pratiti i u realnome vremenu putem interneta. 

Događanja u Matici započela su nastupom dječje skupine HKUD-a „Bodrog“iz Bačkog Monoštora u narodnim nošnjama a nastavljen je pozdravnim slovom voditeljice projekta, prof. Lade Kanajet Šimić. Prisutnima se potom nadahnutom besjedom obratio Matičin ravnatelj, prof. Mijo Marić. Među uzvanicima na otvaranju izložbe bili su : izaslanica predsjednice Republike Renata Margetić Urlić, izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik Zvonko Milas, izaslanica ministrice za kulturu Maja Zrnčić, predsjednik UO Matice Milan Kovač i više predstavnica zagrebačkog Ureda za kulturu. Uslijedio je ulomak iz nagrađenog rada koji je pročitala Gabrijela Dugančić iz Čitluka i božićni napjev odsviran na tamburici Karoline Šoić iz Bregane. 




Prisutnima se uime organizatora obratila i rukovoditeljica Odjela za kulturu prof. Snježana Jurišić, autorica koncepta izložbe. Uz pozdravne govore izaslanice predsjednice Grabar- Kitarović i državnog tajnika Zvonka Milasa, prisutnima su se i video porukom javili polaznici HN iz Helsinkborga u Švedskoj s učiteljicom hrvatskoga jezika Martinom Mihalić. Pozdrav Zagrebu uputili su prisutnima i učenici iz Australije. Prije dodjele nagrada, govorile su i direktorica Etnografskog muzeja -institucije partnera Goranka Forjan i članica ocjenjivačkog suda Natječaja, književnica Nada Zidar Bogadi.

Nagrade i priznanja sudionicima Natječaja iz Hercegovine, Vojvodine i Hrvatske podijelio je u srdačnoj atmosferi, uz darove i puno fotografiranja, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika. Posljednju točku programa -gangu- izvele su oduševljenoj publici Marija Spajić, Petra Spajić, Marija Bušić i Lana Galić iz OŠ Fra Stipana Vrljića Sovići.  

Izložba i projekt veliki su i novi  uspjeh Matice – najviše rukovoditeljice Odjela za školstvo, znanost i šport i rukovoditeljice Odjela za kulturu. U to se plodonosno uklopila i dugogodišnja suradnja s Irenom Stanić Rašin, ravnateljicom Hrvatske škole – Boston i Jasnom Novak Milić, tajnicom Zaklade za hrvatske studije – Sydney. Tako je dobra ideja objedinila tri kontinenata i predstavila kreativne potencijale mladih Hrvata domovine i dijaspore. Uostalom, ravnatelj Marić vjeruje kako je, vidjelo se i čučo, hrvatstvo u sigurnim rukama mladih Hrvata izvan Hrvatske a državni tajnik Milas je, otvarajući izložbu, kazao da je ovaj projekt poruka i živi dokaz hrvatskog zajedništva. Očekujemo da će i Igračka svoj put do srca, baš poput ostalih Matičinih vrijednih i dugovječnih projekata, nalaziti još desetljećima.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek
Fotografije: Snježana Radoš





Na Amazonu nova knjiga o hrvatskom identitetu


Na Amazonu nova knjiga o hrvatskom identitetu  

Dr.sc. Božo Skoko, profesor Sveučilišta u Zagrebu i stručnjak za identitet i imidž država, nakon iznimno uspješne i rasprodane knjige na hrvatskom jeziku pod nazivom „Kakvi su Hrvati“, objavio je dopunjeno i izmijenjeno izdanje na engleskom jeziku pod nazivom „Understanding Croatia - A Collection of Essays on Croatian Identity“. Riječ je o jednome od rijetkih izdanja dostupnih čitateljima diljem svijeta putem Amazon-a, koja na popularan, zanimljiv, ali i kritičan način progovara o hrvatskom identitetu i imidžu u svijetu. Knjiga je doživjela pozitivne pohvale kritike i publike, a već prvi mjesec prodaje na Amazonu bilježi rekorde među izdanjima o Hrvatskoj.

Knjiga kroz zbir eseja o hrvatskom identitetu, imidžu, politici, kulturi, načinu života i posebnostima progovara o Hrvatima, njihovoj povijesti, doprinosima svijetu, nasljeđu života u socijalističkoj Jugoslaviji, odnosu domovine i dijaspore, snalaženjima u Europskoj uniji te mentalitetu. Pisana je na temelju mnogobrojnih činjenica i istraživanja, ali vrlo pitko, zabavno i edukativno. Tako će nedvojbeno biti sjajan priručnik za upoznavanje Hrvatske i Hrvata, za koje je jako poraslo zanimanje nakon velikih sportskih uspjeha, osobito nakon drugog mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji prošlo ljeto.

Neke od zanimljivih tema o kojima možete čitati u knjizi: Hrvatski mentalitet, Europski stereotipi o Hrvatima kroz povijest, Posljedice jugoslavenske i srbijanske propagande ranih devedesetih, Hrvati po rođenju i Hrvati po izboru, 14 lekcija koje Hrvatska treba naučiti od Dubrovačke Republike, Zaboravljeni hrvatski velikani, Kako se Hrvati prezentiraju Europi, a kako ih Europa percipira, Što su stvarni dosezi hrvatske diplomacije, Što je Hrvatska donijela Europskoj uniji u miraz? Zašto su Danci sretni, a Hrvati nisu? Zašto je Hrvatima draži zaštitnik Irske, nego zaštitnik Hrvatske? Sličnosti i razlike između Hrvata i Srba, Hrvati kao prvi slavenski narod koji je primio kršćanstvo, Kako je papa Ivan Pavao II brendirao Hrvatsku, Inovativna i kreativna Hrvatska, Hrvatski sportski gen i dr.

Jedan od recenzenata knjige dr.sc. Robin Harris, povjesničar s Oxforda, koji je postao poznat u svijetu kao autor najbolje knjige o povijesti Dubrovnika, pročitao je među prvima knjigu i napisao sljedeće: “Božo Skoko je napisao knjigu kakvu jedino Hrvat može napisati, ali takvu da ju svatko koga Hrvatska zanima mora pročitati.  On je pošten i iskren, te odlučno pravedan u sagledavanju toga što je ispravno, a što krivo u ovoj mladoj državi s takvim neispunjenim potencijalom. On opisuje ono što je jedinstveno, a često zlonamjerno iskrivljeno u hrvatskom povijesnom identitetu. On razmatra ono što je samodestruktivno i teško, ali dobronamjerno prema svome narodu. Ne manje važno, bavi se i vladajućim elitama te izlaže ono što je žalosno i neoprostivo u pogledu njihova nečinjenja. Nadam se da neki više neće mirno spavati, ali ne bih se kladio na to.”
 
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić, koji je napisao predgovor za hrvatsko izdanje knjige kaže: „Autor o Hrvatima progovara samokritički, argumentirano i znalački upozoravajući na greške i propuste koje svjesno ili nesvjesno činimo u osvješćivanju svog identiteta i svojoj promociji u Europi i svijetu.“

Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, vodećeg hrvatskog nacionalnog dnevnog lista piše: Ova je knjiga odlična dijagnoza hrvatskog društva, suočavanje s njegovim izazovima i kompleksima, lutanjima i mogućnostima. Istovremeno je argumentirano razbijanje nekih povijesnih stereotipa, predrasuda i krivih percepcija o Hrvatima, kao starom europskom narodu i Hrvatskoj, kao mladoj državi.“.

Predgovor za englesko izdanje napisao je dugogodišnji hrvatski iseljenik, profesor emeritus i jedan od vodećih hrvatskih povjesničara umjetnosti dr.sc. Vladimir Peter Goss. On posebno hvali doprinos knjige u sagledavanju svih hrvatskih potencijala te uputama kako te potencijale mudro iskoristiti, ponovnom povezivanju domovine i dijaspore na zajedničkom projektu. Dodaje kako će knjiga uvelike približiti Hrvatsku svijetu, ali i pripomoći vlastitoj samospoznaji. Definitivno, riječ je o prvoj ozbiljnoj knjizi koja se na objektivan način bavi hrvatskim identitetom i razbija stereotipe, a koja se pojavila na Amazon.com. Zato je idealan Božićni dar našim iseljenicima i njihovim potomcima, ali i svim hrvatskim prijateljima da još bolje upoznaju našu lijepu domovinu.  

Adrian Beljo





Friday 30 November 2018

Campos Fermo, Bagnoli, Klagenfurt y otros - fotografias


Solicitamos fotografias y otra documentación de los refugiados croatas en Campo Fermo, Bagnoli, Waidmandorf-Klagenfurt, Wolkering u otros campos de refugiados en Italia, Austria o Alemania. Muchos de esos refugiados croatas llegaron luego a la Argentina en 1947 y 1948. Buscamos esas fotos y documentos para el Archivo Croata de Argentina. Las fotos y otro material serán escaneados y devueltos.
El Archivo, que actualmente tiene 10000 (diez mil) items, puede verse en www.studiacroatica.org/museum/museum.htm

Comunicarse a: studiacroatica@gmail.com

Gracias

Wednesday 21 November 2018

Izišao je novi broj časopisa 'Matica' za studeni 2018.


Izišao je novi broj časopisa 'Matica' za studeni 2018.

'Matica' vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i paralela. Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović.

Tekst: Danica Matković

Izišao je novi broj časopisa Hrvatske matice iseljenika   'Matica' za studeni 2018., donoseći obilje priloga iz bogate kulturne i društvene ponude hrvatskih zajednica iz brojnih zemalja svijeta od Amerike do Australije i Novoga Zelanda, kao i europskih zemalja. Na stranicama ovog jedinstvenog časopisa birani su prilozi o umjetničkom stvaralaštvu u domovini te novosti iz Vladina sektora posvećenog iseljeničkoj tematici kroz fokusiranje na projekte Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Lijepe Naše.  Priloge su pisali, uz darovite volontere iz hrvatskih iseljeničkih zajednica s udaljenih meridijana, vrsni domaći i inozemni publicisti poput Željka Holjevca, Sanje Vulić, Branka Hećimovića, Ivana Milčeca, Zvonka Ranogajca, Marijane Kremer, Vlatka Marića (Francuska), Franje Bertovića (SAD, Kanada)i Franje Harmata (Australija, Novi Zeland), Šimuna Šite Ćorića, itd.  Potonji  istaknuti publicist s višegodišnjom švicarskom adresom fokusira se na izazove Hrvata u Bosni i Hercegovini s obzirom na netom provedene izbore. Uz institucije RH i dužnosnike hrvatskog naroda u BiH, nama je sada svima po svijetu, slaže se u svome tekstu kolumnist Ćorić s kardinalom Puljićem, zalagati se za istinu o Hrvatima u BiH, kako bi međunarodna javnost i svjetski moćnici shvatili da se Hrvatima ondje doista krše ustavom zajamčena prava, izigravanjem Washingtonskog i Daytonskog sporazuma koji garantiraju konstitutivnost za sva tri naroda Bošnjake, Hrvate i Srbe u Bosni i Hercegovini.

Uz stalne kolumniste, izdvajamo rubrike usredotočene na Strateško partnerstvo Hrvatske s Francuskom, budući dvije zemlje razvijaju snažne veze koje su posebno oplemenjene dvama velikim festivalima, koji su nam ojačali suvremeno europsko kulturno zajedništvo posljednjeg desetljeća. Najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Uniji – onoj u Njemačkoj posvećeno je više kvalitetnih priloga koji opisuju  manifestacije kao što su   Hrvatski dan u Filderstadtu te         Hrvatski tjedan u Duisburgu i slično. Tu je i prikaz knjige dr. sc. Tade Jurića pod naslovom „Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?” u nakladi Školske knjige. Čitatelji će uživati i u ekskluzivnom intervju glazbenika bračnoga para Dinke Migić-Vlatković i slavnoga Radovana Vlatkovića, koji je u Njemačkoj nedavno ovjenčan prestižnom nagradom. Pobliže, od dvije najveće europske nagrade Opus Klassik u Berlinu - hornist Radovan Vlatković osvojio je nagradu za najbolji album glazbe iz 19. st.

Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović s kojom je razgovarala Lada Kanajet Šimić. Naime povod intervju je sudjelovanje HKM Berlin u multimedijskom međunarodnom projektu 'Igračka u srcu' Hrvatske matice iseljenika i suradničkih prekooceanskih hrvatskih škola te jedna naljepnica. Naime, naljepnicu s natpisom „MI GOVORIMO HRVATSKI“ i prepoznatljivom šahovnicom u podlozi posljednjih mjeseci može se uočiti u Berlinu i okolici na nekim automobilima, kao i u mnogobrojnim domovima berlinskih Hrvata, a jedan od njezinih duguljastih oblika može se koristiti i kao dočitnica. Ova sjajna ideja potekla je iz Hrvatske katoličke misije Berlin, a samo je dio kreativnih ideja za poticanje očuvanja hrvatskoga jezika koje je od lanjskoga rujna Misija pokrenula. Osim župnika rođenog Berlinčanina fra Edvarda Sokola, koji je podržao ne samo ideju nego i njezinu realizaciju, najistaknutiju ulogu u ovome hvalevrijednome projektu ima gospođa Anica Krstanović, predsjednica Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin. Ova Krstanovićeva uspješna voditeljica odjela Business Intelligence, ugledne njemačke konzultantske tvrtke, od najranijeg djetinjstva je aktivni član različitih kulturnih, pastoralnih, humanitarnih grupacija, a odgovornosti na različitim poljima djelovanja u HKM Berlin preuzela je već kao maturantica, kasnije studentica te konačno akademski obrazovana građanka Berlina. Radovi naše djece rođene u Berlinu koja su sudjelovala u projektu 'Igračka u srcu'  bit će izloženi u Hrvatskoj matici iseljenika u finalnom programu u Zagrebu 4. prosinca 2018. Hrvatske misije u Njemačkoj, pa tako i berlinska, već desetljećima okupljaju najveći broj Hrvata u iseljeništvu, ne samo na sv. misama, nego i u pastoralu te različitim kulturnim aktivnostima. 

Čitatelji će uživati i u prikazima knjiga Ivana Aralice, ali i vijestima o novijim prijevodima hrvatske književnosti na velike svjetske jezike. Publicisti iz iseljeništva usredotočeni su na tekstove o filantropskim aktivnostima našijenaca iz inozemstva poput priloga o stipendijama iz SAD-a. Sve u svemu, 'Matica' vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i paralela.

Novi broj 'Matice' za studeni posvećen je 180 godišnjici rođenja velikana hrvatske književnosti i kulture - Augustu Šenoi.






Wednesday 7 November 2018

Archivo Croata de Argentina -

Archivo Croata de Argentina

La asociación civil Instituto Studia Croatica, con el apoyo de la Oficina del Gobierno Croata para los Croatas que viven fuera de Croacia está llevando a cabo un proyecto –que ya se está bastante avanzado– el cual tiene como objetivo en esta primera etapa reunir y publicar 12000 ítems relativos a los croatas de Argentina, desde los primeros inmigrantes hasta nuestros días. Al presente tenemos publicados casi 9000 ítems.

Invitamos a hacernos llegar material escrito, fotográfico o escaneado (en formato jpg) a:

joza20.vrljicak@gmail.com

El Archivo Croata de Argentina (en construcción) se puede consultar en:


Muchas gracias

Joza Vrljicak




Wednesday 17 October 2018

Grozote u Odesi 1916. – 1917. - Predstavljanje knjige dr. sc. Ante Čuvala

Grozote u Odesi 1916. – 1917.

Predstavljanje knjige dr. sc. Ante Čuvala

U povodu 100. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko kulturno vijeće i CroLibertas pozivaju vas na predstavljanje knjige „100. obljetnica pravaške saborske interpelacije 1918. – 2018. Grozote u Odesi 1916. – 1917.“, koju je priredio dr. sc. Ante Čuvalo.
Predstavljanje će se održati u srijedu, 24. listopada 2018. u 19 sati u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, Kaptol 29a, Zagreb.
Knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Ivo Banac, književnik Hrvoje Hitrec, dr. sc. Stjepan Matković i dr. sc. Tomislav Jonjić. Moderator predstavljanja bit će novinar i publicist Davor Dijanović.

"U Odesi je počelo. U krvavoj Odesi, u Kanatnom zavodu, gdje se masakriralo en masse i gdje su pokapajući mrtvace rekli onom grobaru, da ne treba da znade tko su ljudi, jer to su Hrvati. U Odesi se je klalo, tamo su pucale kosti i tamo su se davili utopljenici..."
(Miroslav Krleža, Deset krvavih godina i drugi politički eseji. Sarajevo: 1990. (1957.), str. 282.)
hkv

Spomenici Hrvatske kulture u zagrljaju Dunava

Ivan Horvat

Želja nam je upoznati širu javnost koji su to spomenici hrvatske kulture i poznati Hrvati koji su rođeni, stvarali i radili u Srbiji kao i sa radom Hrvatskog kulturnog centra.

Od samog osnivanja Hrvatski kulturni centar iz Novog Sada organizira humanitarne akcije i već u godini osnivanja 1999.g. organizirali smo prvu humanitarnu akciju tj. slikarsku koloniju „Kapija evrope 99“ – i sve slike poklonjene su Porodilištu u Novom Sadu.

Učesnici smo mnogih humanitarnih akcija. Tako i ove godine Hrvatski kulturni centar organizirao je humanitarnu slikarsku koloniju „Poklon za budućnost“ čiji je pokrovitelj bio Grad Novi Sad, a na kojoj su učestvovali hrvatski slikari iz Hrvatske i Srbije. Novac koji smo dobili od prodaje slika upotrebljen je u humanitarne svrhe. Porodilištu u Novom Sadu kupljen je laboratorijski inkubator i bezkontaktni toplomjeri, a slike koje nisu prodate krase sobe Porodilišta u Novom Sadu.

Kao i slikarsku koloniju i mnoge druge naše projekte podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Ovaj DVD „Spomenici Hrvatske kulture u zagrljaju Dunava“ posvećen je znamenitim Hrvatima koji su živjeli i stvarali u Novom Sadu i Petrovaradinu.

Napomenut ću samo neke od njih. Na današnji dan u Petrovaradinu rođen je veliki Hrvatski ban Josip Jelačić. Na Uspenskom groblju pokopan je Josip Runjanin skladatelj Hrvatske himne „Lijepa naša domovino“, a u Petrovaradinu je živio i stvarao. Franjo Štefanović čija se opera smatra prvom operom u svijetu napisana za decu.


DVD je snimljen u HD i 4K rezoluciji u tiražu od 500 primjeraka i veći dio biti će podjeljen hrvatskim udrugama u svetu.

https://drive.google.com/file/d/1C0egS-_h-5Rh08C8yEf5088KkbSPnccD/view






Monday 15 October 2018

Izašao novi broj Matice - časopisa Hrvatske matice iseljenika


Izašao novi broj Matice

Časopis donosi i povratničke priče južnoafričke Opatijke Katice Hauptfeld i leipziške Iločanke, današnje gradonačelnice Marine Budimir. Važna vijest za Hrvate izvan domovine je, uz otvorenje šestog diplomatskog predstavništva u BiH - konzulata u Livnu, i predstavljanje Registra hrvatskih subjekata izvan RH Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u Zagrebu.

Iz tiska je upravo izašao deseti broj Matice, časopisa Hrvatske matice iseljenika. Listopadski broj donosi pregršt zanimljivosti, susreta i događanja u hrvatskim zajednicama u europskim i prekomorskim hrvatskim zajednicama. Prebogatu Matičinu programsku godinu prate napisi o Školi folklora u Zadru Plesni običaji jadranskoga područja Snježane Jurišić, Foruma mladih pripadnika hrvatskih manjina u Koljnofu Perspektive obrazovanja mladih iz hrvatskih zajednica Srednje i Jugoistočne Europe Marina Knezovića te članak o rujanskoj tribini u HMI-ju Ljetopis je promotor jezika panonskoga prostora Diane Šimurine-Šoufek. 
Matica je bila prisutna i na 6. Večeri Hercegovine u Posavini i 23. Danima hrvatskoga filma u Orašju, na XXI. Rešetaračkim susretima pjesnika u slavonskim Rešetarima i na 40. obljetnici HKUD-a Fala iz švicarskoga Schaffhausena. Časopis donosi i povratničke priče južnoafričke Opatijke Katice Hauptfeld i leipziške Iločanke, današnje gradonačelnice Marine Budimir. Važna vijest za Hrvate izvan domovine je, uz otvorenje šestog diplomatskog predstavništva u BiH - konzulata u Livnu, i predstavljanje Registra hrvatskih subjekata izvan RH Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u Zagrebu. Obljetničke teme tekstovima su popratili Branka Bezić Filipović, Karla Franić, Vesna Kukavica, Ljerka Galic, Aleksandar Vodopija i Naida Šehović. I u ovom, jesenskom broju Matice, na radost vjernih čitatelja diljem svijeta, pišu kolumnisti Vesna Kukavica, Sanja Vulić, Šimun Šito Ćorić, Željko Holjevac i Zvonko Ranogajec.

Izdvajamo kolumnu Globalna Hrvatska , koju prenosimo u cjelosti:

Argentinsko kulturno vrelo časopisa Studia Croatica

Poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao važno sredstvo komuniciranja ljudi zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Internetu čitatelje iz cijeloga svijeta


Ovih je dana u Buenos Airesu objelodanjena dvojezična knjiga pod naslovom Historia de la revista / Povijest časopisa Studia Croatica koju je uredio istaknuti publicist José Maria Vrljicak / Joza Vrljičak. Dvojezično izdanje, čiji je nakladnik istoimeni argentinski Instituto Studia Croatica, financijski je podupro Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Građa je pregledno izložena na 151 stranici, sažimajući šest burnih desetljeća publicističkih napora hrvatskih egzilanata koji su našili utočište nakon druge svjetske kataklizme u Južnoj Americi, ali i njihovih potomaka (rođenih u hispanističkome svijetu) koji su svoje medijske  aktivnosti temeljili na poštovanju domicilne sredine te očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta u uvjetima političke emigracije, a u ozračju zapadnih demokracija. Upravo je taj naraštaj hrvatskih publicista rođenih u dijaspori osvjetlao obraz našoj modernoj publicistici u globalnoj političkoj areni druge polovice 20. stoljeća, otvarajući međunarodnoj čitateljskoj publici (koja je svjedočila zlosilju komunizma) hrvatsku tematiku iz Titove nesvrstane SFRJ tijekom hladnoratovske podjele svijeta – vezanu uz pravo na samoodređenje naroda s vlastitom kulturnom i jezičnom osobnošću i to na jednom od velikih svjetskih jezika kakav je španjolski jezik s više od 400 milijuna izvornih govornika.

Prva pera časopisa Studia Croatica, kao predstavnici disidentske hrvatske zajednice, sudjeluju u međunarodnom rješenju prošlostoljetnoga hrvatskog pitanja od 1962. kada je održan Svehrvatski kongres u New Yorku, do više saborā Hrvatskoga narodnog vijeća održanih od Toronta (1975.), Bruxellesa (1977.) do Londona (1980.) i zaključnog sabora HNV-a upriličenog u Münchenu i uspješno okončanog u skladu s programskom agendom s neovisnošću Republike Hrvatske u Zagrebu krajem kolovoza 1990. Knjiga ima tri tematske cjeline. Prva je posvećena Hrvatskome latinoameričkome kulturnom institutu, koji je od utemeljenja u Buenos Airesu prije 59 godina zaslužan za pokretanje časopisa SC, dok ga od lani nakladnički potpisuje Instituto SC, naslijedivši uz istoimeni kultni časopis i njegovu djelatnost na novim programskim osnovama sa sjedištem u glavnome gradu te južnoameričke zemlje, kako stoji u službenom Registru argentinskih udruga od 2017. U četrnaest zasebnih tekstova opisane su ključne figure političke emigracije koje su se u Buenos Airesu angažirale oko ove časopisne serije, razumijevajući tragiku koju su (pro)živjeli, a okrećući se svjesno pozitivnim vrijednostima čovječanstva. Druga tematska cjelina znakovito je naslovljena Novo doba, a poklapa se s devedesetima i uspostavom neovisnosti Lijepe Naše, kada naraštaj političkih izbjeglica završava nakladnički ciklus u skladu s vlastitom programskom orijentacijom (I. Bogdan, F. Nevistić, R. Latković…), predavši časopis SC u ruke naraštaja rođenih u Argentini s fakultetskim obrazovanjem kada uredničku dužnost preuzima poliglot mr. Joza Vrljičak 9. XII. 1994. Treći dio knjige donosi 20 biografija publicista koji su obilježili ovu serijsku publikaciju kao vrelo povjesničarima i sociolozima migracijskih ruta našijenaca. Zanimljivo, suradnik SC bio je i dr. sc. Franjo Tuđman još od osamdesetih, kasniji utemeljitelj suvremene hrvatske države.

Revija SC objavila je dosad 147 tiskanih brojeva s područja širokog spektra tisućljetne hrvatske kulturne i jezične riznice, povijesti i politike, uključujući tekstove o pravu na samoodređenje naroda. Kao tromjesečna serijska publikacija s kulturno-političkom tematikom SC je upućivana na 134 ustanove, postavši pristupačna širokom krugu čitatelja u 54 države svijeta, koje su među prvima priznale neovisnost Lijepe Naše, ocijenila je prva savjetnica za kulturu Veleposlanstva RH u Argentini dr. sc. Maja Lukač Stier.  

Glavni urednik Vrljičak pokazao se izvrsnim kreatorom te revije i na novim medijima, učinivši je jednom od prvih publikacija toga tipa s internetskim izdanjem (www.studiacroatica.org), još od godine 1996. Time se krug čitatelja časopisa SC proširio i internacionalizirao, postavši najveća multimedijska mrežna stranica hrvatske dijaspore na španjolskome jeziku zadnje 22 godine. Sadrži oko 13.000 stranica revije, 12.000 stranica raznih knjiga na španjolskome, engleskome, francuskome i hrvatskome jeziku, te 1.100 audiovizualnih zapisa s više od 80 sati snimljenoga materijala, koji postižu na Mreži više od 3.000.000 posjeta godišnje. Nedvojbeno, poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao tako važno sredstvo informiranja mnoštva ljudi u svijetu zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Mrežu  potomke hrvatskih iseljenika i njihove prijatelje koji ne govore hrvatski. Glavnome uredniku pridružila se prije tri godine pravnica Adriana Smajić, koja je preuzela dužnost izvršne urednice, ujedno se potvrdivši i kao prevoditeljica na hrvatski građe ove knjige o slavnome argentinskome periodičniku.

Napisala: Dijana Šimurina Šoufek





Wednesday 3 October 2018

Dvije knjige prof. dr. sc. Ante Čuvala

Dvije knjige prof. dr. sc. Ante Čuvala

Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Podružnica Ljubuški i Općinom Ljubuški večeras su u Gradskoj vijećnici organizirali predstavljanje dvije hvalevrijedne knjige autora Ante Čuvala. Prva knjiga Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.) i druga Croatian Martyrs for the Faith (Hrvatski mučenici za vjeru). Ante Čuvalo je još jednom dokazao kako znati istinu i čuvati ju, ne bismo mogli bez ovakvih knjiga, svjedoka i svjedočanstava, bez povjesničara i pisaca koji nam prošlost predočuju i čine dostupnom.

Uz autora koji je večeras zbog svog rada i djelovanja okupio mnoge, nešto više o ovoj knjizi rekao je dr. Ivo Lučić, a nakon njega je i dr. Ivica Šarac s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru je podijelio s prisutnima svoje razmišljanje o knjizi te se obratio profesor Boris Brkić. Profesorica Ljilja Marić je pročitala prijavu i saslušanje iz knjige.

Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.) ima 500 stranica i temeljena je na arhivskim materijalima koji se nalaze u podrumu općinske zgrade u Ljubuškom. Podijeljena je u 4 dijela. U prvom dijelu, koji broji 19 poglavlja, podijeljenih po temama, govori se o između ostalog o dolasku partizana u Ijubuška sela, mjesnim narodnim odborima, seljačkoj dobrovoljačkoj miliciji, narodnim tužiteljima, Narodnoj fronti, AFŽ omladini, predvojnička, komisijama, evidentičarima, popisima svega i svačega, zborovima i mitinzima. U drugom dijelu, između ostalog o popisu odobrenja i potvrda za sve i svašta, karakteristikama o nepodobnostima koje su izdavali mjesni odbori, o kaznama i progonima i o vagaricama. Treći dio ove knjige sadrži prijepis izabranih dokumenata dok četvrti preslika istih.

Uslijedio je glazbeni predah uz Mihaela Rašica, učenika IV. razreda Glazbene škole Ljubuški, koji je na gitari izveo skladbu skladatelja Matea Kartasia, Kaprićo.

Nakon toga je fra Mića Stojić, voditelj Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ govorio o drugoj knjizi Croatian Martyrs for the Faith (Hrvatski mučenici za vjeru). Knjiga ima oko 100 stranica, uz opširniji predgovor, sadrži popis pobijenih hrvatskih katoličkih svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova i sjemeništaraca u 20. stoljeću. Knjiga je namijenjena svjetskoj javnosti, a prikladna je i za pokloniti stranim posjetiteljima koji se želi upoznati s žrtvama II. svjetskog rata i poraća.

Na samom kraju obratio se i sam autor Ante Čuvalo koji je srdačno zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli oko pripreme knjige, posebice supruzi Ikici, Borisu Brkiću, Ljubomiru i Krešimiru Čuvalu, te načelniku Nevenku Barbariću, Ankici Šaravanja, Ruži Bošnjak, Ivanu Bubalu, Ani Tolić i Gojku Hercegu u Općini Ljubuški. Također je zahvalio Filipu Šaravanji, Stipi Adžaipu, Ivanu Biški i Dariju Kajiću.

„Jedan od razloga što se bavim Bleiburgom i ovom temom rata i poraća je i to što je to nerasvijetljeni dio Hrvatske povijesti. Nije se o tome smjelo govoriti, ni pisati, ni istraživati. Ova knjiga je temeljena na dokumentima koji su ostali iz ostavštine mjesnog odbora i ovo je samo jedan uzorak tog progona i tog režima, a srećom sačuvani su ostaci i dokumenti“, kazao je autor Čuvalo te zaključio „Trebalo je puno strpljenja i rada. Treba to sve poslagati. Ovo je projekt temeljen na papirima koji su samo nabacani u neke hrpe, trebalo je sve to rastaviti po temama. To je bilo oko 70 kilograma papira. Svaki dan po nekoliko sati sam radio kako bih pripremio knjigu trebalo mi je skoro dvije godine, s tim da sam uz to radio i drugi projekt, ali ovo mi je bio glavni projekt.“

ljportal.com

Cuvalo1

Monday 1 October 2018

Argentinsko kulturno vrelo časopisa Studia Croatica

Argentinsko kulturno vrelo časopisa Studia Croatica

Poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao važno sredstvo komuniciranja ljudi zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Internetu čitatelje iz cijeloga svijeta


Ovih je dana u Buenos Airesu objelodanjena knjiga pod naslovom Historia de la revista Studia Craoatica  1960 - 2018, Primera parte / Povijest časopisa Studia Croatica 1960. – 2018., Prvi dio koju je uredio istaknuti publicist José Maria Vrljicak / Joza Vrljičak. Dvojezično izdanje, čiji je nakladnik istoimeni argentinski Instituto Studia Croatica, financijski je podupro Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Građa je pregledno izložena na 151 stranici, sažimajući šest burnih desetljeća publicističkih napora hrvatskih egzilanata koji su našili utočište nakon druge svjetske kataklizme u Južnoj Americi, ali i njihovih potomaka (rođenih u hispanističkome svijetu) koji su svoje medijske aktivnosti temeljili na poštovanju domicilne sredine te očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta u uvjetima političke emigracije, a u ozračju zapadnih demokracija. Upravo je taj naraštaj hrvatskih publicista rođenih u dijaspori osvjetlao obraz našoj modernoj publicistici u globalnoj političkoj areni druge polovice 20. stoljeća, otvarajući međunarodnoj čitateljskoj publici (koja je svjedočila zlosilju komunizma) hrvatsku tematiku iz Titove nesvrstane SFRJ tijekom hladnoratovske podjele svijeta – vezanu uz pravo na samoodređenje naroda s vlastitom kulturnom i jezičnom osobnošću i to na jednom od velikih svjetskih jezika kakav je španjolski jezik s više od 400 milijuna izvornih govornika.

Prva pera časopisa Studia Croatica, kao predstavnici disidentske hrvatske zajednice, sudjeluju u međunarodnom rješenju prošlostoljetnoga hrvatskog pitanja od 1962. kada je održan Svehrvatski kongres u New Yorku, do više saborā Hrvatskoga narodnog vijeća održanih od Toronta (1975.), Bruxellesa (1977.) do Londona (1980.) i zaključnog sabora HNV-a upriličenog u Münchenu i uspješno okončanog nacionalnom pomirbom u skladu s programskom agendom s neovisnošću Republike Hrvatske u Zagrebu krajem kolovoza 1990. Knjiga ima tri tematske cjeline. Prva je posvećena Hrvatskome latinoameričkome kulturnom institutu, koji je od utemeljenja u Buenos Airesu prije 59 godina zaslužan za pokretanje časopisa SC, dok ga od lani nakladnički potpisuje Instituto SC, naslijedivši uz istoimeni kultni časopis i njegovu djelatnost na novim programskim osnovama sa sjedištem u glavnome gradu te južnoameričke zemlje, kako stoji u službenom Registru argentinskih udruga od 2017. U četrnaest zasebnih tekstova opisane su ključne figure političke emigracije koje su se u Buenos Airesu angažirale oko ove časopisne serije, razumijevajući tragiku koju su (pro)živjeli, a okrećući se svjesno pozitivnim vrijednostima čovječanstva. Druga tematska cjelina znakovito je naslovljena Novo doba, a poklapa se s devedesetima i uspostavom neovisnosti Lijepe Naše, kada naraštaj političkih izbjeglica završava nakladnički ciklus u skladu s vlastitom programskom orijentacijom (I. Bogdan, F. Nevistić, R. Latković…), predavši časopis SC u ruke naraštajā rođenih u Argentini s fakultetskim obrazovanjem bez ideološke stigme kada uredničku dužnost preuzima poliglot mr. Joza Vrljičak 9. XII. 1994. Treći dio knjige donosi 20 biografija publicista koji su obilježili ovu serijsku publikaciju kao vrelo povjesničarima i sociolozima migracijskih ruta našijenaca. Zanimljivo, suradnik SC bio je i povjesničar dr. sc. Franjo Tuđman još od osamdesetih, kasniji utemeljitelj suvremene hrvatske države.

Revija Studia Croatica objavila je dosad 147 tiskanih brojeva s područja širokog spektra tisućljetne hrvatske kulturne i jezične riznice, povijesti i politike, uključujući tekstove o pravu na samoodređenje naroda. Kao tromjesečna serijska publikacija s društvenom i kulturno-političkom tematikom SC je upućivana na 134 ustanove, postavši pristupačna širokom krugu čitatelja u 54 države svijeta, koje su među prvima priznale neovisnost Lijepe Naše, ocijenila je prva savjetnica za kulturu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Argentini dr. sc. Maja Lukač Stier (str. 97.). 

Izdvajamo, dr. sc. Milan Blažeković sastavio je indeks svih članaka objavljenih u časopisu do godine 1993., obuhvativši 32 godišta popisom priloga i sažetcima, uključujući popis suradnika revije i autora kao i popis ustanova, sveučilišta i knjižnica u kojima se mogu konzultirati pojedini brojevi časopisa.

Glavni urednik Joza Vrljičak pokazao se izvrsnim kreatorom te revije i na novim medijima, učinivši je jednom od prvih publikacija toga tipa s internetskim izdanjem (www.studiacroatica.org), još od godine 1996. Time se krug čitatelja časopisa Studia Croatica  proširio i internacionalizirao, postavši najveća multimedijska mrežna stranica hrvatske dijaspore na španjolskome jeziku zadnje 22 godine. Sadrži oko 13.000 stranica revije, 12.000 stranica raznih knjiga na španjolskome, engleskome, francuskome i hrvatskome jeziku, te 1.100 audiovizualnih zapisa s više od 80 sati snimljenoga materijala, koji postižu na Mreži više od 3.000.000 posjeta godišnje. Uredništvo SC aktivno je i na društvenoj mreži Facebooku (www.facebook.com/studiacroatica1960) te na Twitteru (@studiacroatica), kao i na servisu Youtube (www.youtube.com/studiacroatica).

Podsjećamo, argentinski Hrvat Joza Vrljičak rođen je u Buenos Airesu godine 1947. Taj ekonomist, informatičar i publicist s trostrukom karijerom školovao se u rodnoj Argentini i Kanadi, gdje je diplomirao na Université de Montréal (Loyola College) i  Concordia University. Govori hrvatski, španjolski, engleski i francuski jezik.  Kao aktivist iseljeničke zajednice u Argentini bio je dopredsjednik Međudruštvenog odbora hrvatskih udruga i ustanova u toj prijateljskoj nam južnoameričkoj državi te član prvog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH (2013. – 2017).

Nedvojbeno, poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao tako važno sredstvo informiranja mnoštva ljudi u svijetu zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Mrežu  potomke hrvatskih iseljenika i njihove prijatelje koji ne govore hrvatski jezik. Glavnome uredniku pridružila se prije tri godine pravnica Adriana Smajić, koja je preuzela dužnost izvršne urednice, ujedno se potvrdivši i kao prevoditeljica na hrvatski jezik građe ove knjige o slavnome argentinskome periodičniku.

Tekst: Vesna Kukavica

https://matis.hr/vijesti/argentinsko-kulturno-vrelo-casopisa-studia-croatica/

Friday 28 September 2018

Ante Čuvalo: Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.)




Hrvatsko kulturno društvo Napredak,
Podružnica Ljubuški u suradnji s Općinom Ljubuški
poziva Vas na
predstavljanje knjiga autora
Ante Čuvala
_________________
·        Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.)

·        Croatian Martyrs for the Faith (Hrvatski mučenici za vjeru)
        ___________________________________________
Knjige će uz autora predstaviti:
dr. Ivo Lučić /Hrvatski institut za povijest Zagreb; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru/
dr. Ivica Šarac /Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru/
Boris Brkić, prof. /OŠ Ivane Brlić Mažuranić, Ljubuški/
fra Mića Stojić /voditelj Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“/
                                      
U glazbenom dijelu programa nastupit će učenici Glazbene škole Ljubuški.
                   _____________________________________
Ljubuški - Gradska  vijećnica  
utorak, 2. listopada 2018. u 19 sati

    Radujemo se Vašem dolasku!  

Thursday 27 September 2018

Europski dan jezika u Hrvatskoj matici iseljenika






Ljetopis je promotor jezikā panonskoga prostora

Hajszanov rad od izuzetne je važnosti, ne samo za kulturološku povijest hrvatske manjine, poglavito na prostoru današnje Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke, već i domovinskim filolozima i povjesničarima


Na inicijativu Vijeća Europe Europski se dan jezika obilježava od 2001. svake godine 26. rujna. Budući je među 24 službena jezika EU i hrvatski, razvidno je kako je raditi na očuvanju europske jezične baštine nemoguće bez svijesti o važnosti vlastita jezika.

Tim povodom Matica je 26. rujna predstavila Panonski ljetopis 2018. o kojem su, uz ravnatelja HMI-ja prof. Miju Marića, govorili  povjesničar dr. sc. Željko Holjevac, kroatologinja dr. sc. Sanja Vulić, geograf dr. sc. Tomislav Jelić i urednik, povjesničar i filolog dr. sc. Robert Hajszan. Predstavljanje je, znalački i emotivno, vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Matice. Predstavljeni, ovogodišnji Panonski ljetopis na 544 stranice čitateljima podastire tekstove na hrvatskome, gradišćanskohrvatskome, njemačkome, mađarskome i slovenskom jeziku.

Kao izaslanica predsjednika Vlade RH Plenkovića na predstavljanju se prigodnim slovom skupu obratila zamjenica državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan RH Ivana Perkušić, a nazočili su joj i izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić, stručna savjetnica u Gradskom uredu za kulturu, književnik i član UO HMI-ja Hrvoje Hitrec te hispanistica Željka Lovrenčić, voditeljica Zbirke inozemne Croatice NSK-a.

Hrvatska matica iseljenika, predstavljajući Panonski ljetopis, višejezičnu serijsku publikaciju kojoj je punih 25 godina nakladnik Panonski institut iz austrijskoga Pinkovca, potiče afirmaciju hrvatskoga jezika među autohtonim manjinskim zajednicama srednje i jugoistočne Europe. Podsjetimo, svoj srebrni jubilej PAIN je proslavio početkom rujna u mađarskome sveučilišnom središtu Sambotelu, u Martineumu. Proslavu je tada otvorio njegov predstojnik i utemeljitelj dr. sc. Robert Hajszan, koji je Institut je potkraj 1993. osnovao u svom rodnom mjestu Pinkovcu/Güttenbachu, s nakanom jačanja kulturne i nakladničke djelatnosti Hrvata na jugu Gradišća. Godišnjak Panonskoga instituta, koji od 1994. redovito izlazi, najprije pod naslovom Panonska ljetna knjiga, predstavljan je i dosada redovito u Zagrebu, nekoliko puta u Karlovcu, Ogulinu, Splitu, Čakovcu i Brinju, zatim u Otočcu, Senju, Zadru i Trogiru ….

Od samoga početka djelatnosti Instituta Hajszan je vrlo intenzivno počeo surađivati sa Sanjom Vulić, a od 2003. često je držao gostujuća predavanja na njenim predmetima na Hrvatskim studijima. Promotorica, profesorica Vulić je u svoju terensku nastava sa studentima na predmetima Hrvatska dijalektologija i Jezik Hrvata u dijaspori često, kao što je i sama kazala, uključivala i posjet Panonskomu institutu u Gradišću. Usto, znamo kako su na Institutu zajedno pokrenuli Biblioteku „Hrvatski pisci u svijetu“, u kojoj su uredili i objavili šest pjesničkih zbirki, a Vulić je recenzirala i napisala predgovore za više od deset drugih Institutovih publikacija – od kojih su neke pokazane i na maloj popratnoj izložbi.

Napominjemo kako je godine 2015. upravo Hrvatska matica iseljenika priznanjem nagradila 35-godišnji Hajszanov rad na planu skupljanja, proučavanja i objelodanjivanja gradišćanskohrvatske građe, što je od izuzetne važnosti, ne samo za kulturološku povijest hrvatske manjine, poglavito na prostoru današnje Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke, već je iznimno važno i domovinskim filolozima i povjesničarima koji se sustavno bave proučavanjem i istraživanjem polutisućljetnoga života gradišćanskih Hrvata izvan matice.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek





Thursday 13 September 2018

U Zagrebu promoviran Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac iz Canberre


U Zagrebu promoviran Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac iz Canberre


Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom znatno i trajno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca 21. stoljeća









Predstavljanje knjige Vande Boras Podravac Dnevnik iz tuđine/A Diary from the Croatian Diaspora održano je 13. rujna u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Uz autoricu, o knjizi su govoriti ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić, predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. Đuro Vidmarović, urednica Vesna Kukavica te autorica. Voditeljica promocije bila je Ljerka Galic, rukovoditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.

Promociji su, uz brojnu publiku, nazočili izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas, predsjednik UO HMI-ja Milan Kovač,  izaslanica gradonačelnika Bandića Maja Novoselec, voditeljica odsjeka za izvedbene umjetnosti i kulturne manifestacije Gradskog ureda za kulturu, Domagoj Novosel, načelnik sektora za demografski razvoj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Koraljka Sopta, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture, predstavnici Instituta za migracije i narodnosti, istaknuti emigranti i Vandini suborci za hrvatsku samostalnost Drago Ljubić, Vinko Grubišić, Ivan Butković i Drago Šaravanja. 
Skupu se najprije obratio ravnatelj Mijo Marić, uz srdačnu zahvalu autorici, istaknutoj aktivisticu udruga za afirmaciju etničkih prava doseljenika u Australiju. Čestitao joj je na izvrsnoj knjizi, čiji potresni sadržaj otvara nadu u bolje sutra, unatoč životnim izazovima koji nisu bili nimalo laki. Izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas pridružio se čestitkama i laskavim ocjenama sadržaja knjige koja nesumnjivo predstavlja dobrodošli doprinos iseljeničkoj publicistici. Moderatorica Galic je pročitala pozdravno pismo autorici Boras Podravac i skupu koje je uputila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao i ulomak iz hrvatske verzije njene knjige tiskane 2010. u Zagrebu.

Iz daljnjih izlaganja predstavljača vidljivo je kako je knjiga Boras Podravac autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantice, gledano kroz prizmu jedne hrvatske obitelji, zapravo priča o stradanjima i prilagodbi životu u novim sredinama, novim zemljama i kontinentima, kao i priča o iniciranim i provedenim društvenim, kulturnim, prosvjetnim i humanitarnim akcijama koje su rezultirale današnjim statusom hrvatske iseljeničke zajednice Australije. Urednica  Vesna Kukavica svoje iskustvo u uređivanju engleske i hrvatske verzije knjige, koja je u razmaku od 8 godine izdana u nakladi Hrvatske matice iseljenika, emotivno i znalački podijelila je s okupljenima u Matici. Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac se, kako kaže, pridružio antologijskome nizu iseljeničkih autobiografija, koji čine knjige Dušana Bezić (Šoltanin na tankon ledu), Mate Meštrovića (Uspomene), Jakše Kušana (Moja bitka za Novu Hrvatsku), Nedjeljke Luetić Tijan (Život Pavla Tijana), Drage Šaravanje (Idemo kući), Fabijana Lovokovića (U pomoć Hrvatskoj – nakon 46 godina put u domovinu početkom rata 1991.) ili pak australskog Korčulanina Šimuna Sardećića (One eye crying / Jednim okom plačući). Usto, žena iz hrvatske emigracije koje su svojim životom, djelovanjem i pisanjem svjedočile o tom vremenu njene generacije je malo. Uz Boras Podravac, možda tek Ivona Dončević i poetesa Malkica Dugeč.

Knjiga Vande Boras Podravac pisana je lijepim i jednostavnim jezikom. Misli joj teku glatko i gipko, a stil pisanja je mješavina epistolarne proze i memoarskog kazivanja. Odlika knjige je u njezinoj povijesnoj dimenziji jer je riječ o autentičnom svjedočenju koje nadilazi sudbinu pojedinih osoba ili obitelji, postajući paradigma hrvatskog naroda u jednome (ne)sretnom vremenu, istakao je predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović kao jedan od recenzenata ovog Matičina izdanja.

Vanda Boras Podravac, Senjanka rođena u Otočcu, napustila je Hrvatsku 1954. godine. U Argentini je živjela do 1961. godine, kad se njena četveročlana obitelj seli u Australiju. Najprije žive u Sydneyju, gdje Vanda radi za poznatu nakladničku kuću Reader's Digest. Godine 1969. sele u Canberru, gdje žive i danas. Ondje je Vanda radila u državnoj službi sve do umirovljenja 1989. godine. Na University of Canberra diplomirala je sociologiju i administraciju, a tijekom radnoga vijeka bila je uključena u rad hrvatske zajednice koja je  sedamdesetih godina XX. stoljeća postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etničkih prava zahvaljujući liberalnoj vladi Malcolma Frasera. Početkom 1980-ih se status Hrvata u Australiji nastavio poboljšavati, u čemu se osobno angažirala, među inim i kao potpredsjednica Vijeća etničkih zajednica. Za svoj rad primila je i najveće australsko odličje - The Medal Of The Order Of Australia, koju su, uz nju, tada primili i dr. Konstantin Bosnić, dr. Tomislav Gavranić, Frank Hesman, Nedjeljko Marunčić, Vinko Romanik, Ljerka Drapač, Michael Furjanić i Milan Karamarko.

Dnevnik, što mu i sama forma određuje, kronološki prati sudbinu obitelji Boras i Podravac, pa i same spisateljice. Knjiga je podijeljena u jedanaest poglavlja, zapravo jedanaest životnih etapa. To su: I. Život u domovini, II. Gruba realnost progonstva, III. Konačno odredište Argentina, IV. Emigracija drugi put, V. Početak u novoj domovini Australiji, VI. Dužnosti i rad organizacija u hrvatskoj zajednici, VII. Rad hrvatske zajednice u australskoj sredini, VIII. Najveći prosvjed ikad održan u Australiji,  IX. Dr. Franjo Tuđman otvara hrvatsko veleposlanstvo u Australiji, X. Australska odlikovanja zaslužnim Hrvatima i  XI. Kraj jednoga trnovitog puta. Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom, slažu se predstavljači, i čitatelji u domovini i izvan nje, znatno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca nakon Drugoga svjetskog rata.

Vanda Boras Podravac zahvalila je, vidno dirnuta, svim govornicima, svojim kolegama, suradnicima na knjizi – posebno urednici te ispričala kako je odlučila svoju knjigu napisati i na engleskome jeziku. Htjela je, kako kaže, svima pokazati tko su i kakvi su Hrvati, što žele i kako postižu svoje ciljeve. Uskoro, kad se Vanda vrati kući svojim unucima, krenut će njene knjige u svijet - put Amerike i Azije, Indonezije, Indije, Pakistana … Vanda želi da i ondje doznaju kakvi smo to ljudi, odakle smo i što možemo ponuditi drugima.  Vanda je u svome dugom i plodonosnom životu dala mnogo, i djelom i riječju, i ostvarila san koji mnogi nisu dočekali – slobodnu domovinu.


Tekst: Diana Šimurina-Šoufek
Fotografije: Snježana Radoš

1

Predstavljači knjige Zvonko Milas, ravnatelj HMI Mijo Marić, autorica Vanda Boras Podavac, predsjednik DHK Đuro Vidmarović i urednica Vesna Kukavica

2

Voditeljica promocije Ljerka Galic i promotori ravnatelj HMI Mijo Marić, autorica Vanda Boras Podavac, predsjednik DHK Đuro Vidmarović i urednica Vesna Kukavica

3.
Brojana publika iz javnog života Zagreba i Hrvatske te Australije
4
Istaknuti aktivisti hrvatske zajednice Australije urednik Butković, Drago Ljubić i autorica Vanda Boras Podravac s predsjednikom Društva hrvatskih književnika Đurom Vidmarovićem
5 i 6
Prizori s promocije u Zagrebu