tag:blogger.com,1999:blog-68053611638812284572024-03-13T04:29:38.252-07:00Studia CroaticaStudia Croatica
- Editores responsables: José M. Vrljičak joza.vrljicak@gmail.com - Adriana I. Smajić adriana.smajic@gmail.com -
Marcelo T. de Alvear 1205 - 5 - C (1058) C.A. de Buenos Aires - ISSN 2451-7356 -- DirNacDer Autor: 5249209 - Edición número 10 - -
Ovaj blog je izdan uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske - -
Edición financiada por la Oficina Central Estatal del Gobierno de la República de Croacia para los croatas fuera de Croacia
Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.comBlogger3411125tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-43268860886667035382024-02-18T15:47:00.000-08:002024-02-18T15:47:17.973-08:00Promocija Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2024.<p> </p><p class="MsoNormal"><b><span lang="HR">Promocija Hrvatskog iseljeničkog zbornika
2024.<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika za
2024. godinu ima šest tematskih cjelina, koje se sastoje od ukupno 27
samostalnih autorskih priloga. Obimna građa je raspoređena na više od tristo
stranica i ilustrirana s gotovo stotinu fotografija, kao i desetak grafikona
pratećih tabelarnih prikaza. Promocija se održava u prigodi Međunarodnoga dana
materinskog jezika u srijedu, 21. veljače 2024., s početkom u 13 sati, u
Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Uz pozdravni govor ravnatelja HMI-ja profesora
Mije Marića, Matičin ovogodišnji<span style="mso-spacerun: yes;">
</span>ljetopis predstavit će dr. sc. Ivan Hrstić, viši znanstveni suradnik
Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. María Florencia Luchetti,
viša stručna savjetnica iz Instituta za istraživanje migracija, te urednica
Vesna Kukavica.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Prigodni glazbeni program izvest će
sopranistica Katarina Margaretić. Voditeljica promocije je profesorica Lada
Kanajet Šimić.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR">UKRATKO O ZBORNIKU</span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span style="text-align: justify;">Hrvatski
iseljenički zbornik najčitanija je iseljenička serijska publikacija! Aktualni
svezak Matičina ljetopisa efektno propituje raspoložive podatke o novim
oblicima mobilnosti u Hrvata, zahvaćajući raznolike stilove života našeg
čovjeka uključenog u tokove planetarnog umreženoga društva (obuhvaćajući</span><span style="text-align: justify;"> </span><span style="text-align: justify;">cirkulaciju, ali i privremenost izbivanja
naših selilaca izvan RH)… </span></p><p class="MsoNormal"><span style="text-align: justify;">Suvremeni oblici prostorne mobilnosti svojom
raznolikošću, fleksibilnošću, brzinom i ustrajnošću nude brojne mogućnosti
razvoja u višekulturnome ozračju - kako matične zemlje i europskog susjedstva
tako i domicilnih društāva našijenaca s udaljenih prekooceanskih odredišta od
Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda.</span><span style="text-align: justify;"> </span><span style="text-align: justify;">Hrvatski iseljenički zbornik 2024. sa
sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima šest tematskih cjelina -</span><span style="text-align: justify;"> </span><span style="text-align: justify;">naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički
obzori, Mostovi, Povjesnica, Znanost te Nove knjige - koje se sastoje od 27
samostalnih autorskih priloga, uključujući pregled suvremenog kulturnog i
umjetničkog stvaralaštva hrvatske dijaspore. Građa je raspoređena na 304
stranice i ilustrirana s 98 fotografija. Simbolično - naslovnicu ovogodišnjega
Matičina ljetopisa krasi skulptura „Daleki akordi“ znamenitoga kipara Ivana
Meštrovića, koji je modernu hrvatsku umjetnost upisao na kartu svijeta.</span><span style="text-align: justify;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b style="text-align: left;"><span lang="HR">ŠIRI PRIKAZ SVIH 27 SAMOSTALNIH
AUTORSKIH TEMA HRVATSKOG ISLEJNIČKOG
ZBORNIKA 2024</span></b><span lang="HR" style="text-align: left;">.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="text-align: justify;">Novi svezak
Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2024. godinu ima šest tematskih cjelina,
koje se sastoje od ukupno 27 samostalnih autorskih priloga. Obimna građa je
raspoređena na više od tristo stranica i ilustrirana s gotovo stotinu
fotografija, kao i desetak grafikona pratećih tabelarnih prikaza. Promocija se
održava u prigodi Međunarodnoga dana materinskog jezika u srijedu 21. veljače s
početkom u 13 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3,
Zagreb.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Uvodno poglavlje
„Znaci vremena“ usredotočeno je na recentne reprezentativne hrvatske kulturne
prakse koje nastaju s obje strane granica. Tako<span style="mso-spacerun: yes;">
</span>„Fragmente suvremenoga hrvatskoga kulturnog zajedništva na globalnoj
razini“ opisuju kroatisti dr. sc. Milan Bošnjak i Vedran Iskra, izdvajajući
ponajviše one koje je financirao Središnji državni ured za Hrvate izvan
domovine.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Lingvist Domagoj Vidović analizira
prednosti<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Zakona o hrvatskome jeziku u
višejezičnome okružju hrvatske inojezične zajednice. Razvoj mrežne Hrvatske
enciklopedije i inih digitalnih sadržaja Leksikografskoga zavoda Miroslav
Krleža koji su dostupni u otvorenom internetskom pristupu hrvatskoj dijaspori
opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Opus Ivana Meštrovića kao dio kolektivnog
identiteta hrvatskog naroda raščlanjuje povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac
slijedom 140. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića i<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>studiozno priređene aktualne izložbe u
Zagrebu (Galerija Klovićevi dvori, 22. XI. 2023. - 3. III. 2024.), koja je
pružila sjajnu prigodu da se nova generacija stručnjaka ponovno suoči s
Meštrovićevom impozantnom umjetničkom ostavštinom u više država s dva
kontinenta.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Suvremeni oblici
prostorne mobilnosti svojom raznolikošću, fleksibilnošću, opsegom, brzinom i
ustrajnošću nude brojne mogućnosti razvoja u višejezičnome ozračju - kako
matične zemlje i europskog susjedstva tako i domicilnih društāva našijenaca s
udaljenih prekooceanskih odredišta hrvatske dijaspore od Sjeverne i Južne
Amerike, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Stoga se druga
tematska cjelina „Kroatistički obzori“ fokusira na „Stanje i perspektive
Hrvatske nastave u inozemstvu“ u 23 zemlje svijeta, slijedom istraživanja
generacije<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Z autorskog trojca Rone
Bušljete Kardum, Renate Burai i Ivane Skender. </span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Priručnik o neformalnim oblicima
poučavanja i ovladavanja kulturološkom komponentom hrvatskoga kao inoga jezika,
jedinstven novi metodički prinos stručnjaka<span style="mso-spacerun: yes;">
</span>Hrvatske matice iseljenika, prikazuje Tamara Turza Bogdan s Katedre za
hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Hispanistica
Željka Lovrenčić znalački se osvrće na nadahnutu prozu više pisaca hrvatskih
korijena od Kanade do Čilea, preporučujući posebno romane Juana Mihovilovicha.
Slijedi esej Ozane Ramljak i Katice Jurčević koji dublje propituje<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>književnost posredovane memorije, a na
primjeru dvaju romana najčitanijeg čileanskoga pisca bračkih korijena Antonija
Skármete „La boda del poeta“ i „La chica del trombón“, argumentirajući pojedine
efektne mogućnosti interpretacije interkulturalnog koncepta. „Citiranje
digitalnih izvora u istraživanjima tema povezanih s hrvatskim iseljeništvom“ u
fokusu je informatologinje s Filozofskoga fakulteta Ivane Hebrang Grgić.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>„Put prema hrvatskoj digitalnoj knjižnici
zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice“ znalački je opisala Sofija
Klarin Zadravec, izdvajajući digitalne repozitorije namijenjene našemu
iseljeništvu i inozemnim stručnjacima zainteresiranim za hrvatsku kulturu, uz
vrlo korisnu interaktivnu kartu hrvatskih baštinskih ustanova koje su dio netom
ostvarenog Projekta e-Kultura - „Digitalizacija kulturne baštine“.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Treća tematska
cjelina ovogodišnjeg Matičina ljetopisa pod naslovom „Mostovi“ analizira
„Zajedništvo američkih Hrvata nove generacije“ iz autorske vizure etnologa i
povjesničara<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Ivana Tepeša, dok se pisac
hrvatskih korijena iz Montevidea Eduardo R. Antonich usredotočuje na ishode
„Sedmog susreta Hrvata Južne Amerike“, održanog nedavno u Urugvaju. Izazovi
zastupljenosti dijaspore u parlamentu Republike Hrvatske u fokusu su
istraživača Tade Jurića, dok se Snježana Radoš bavi „Postignućima demografske
mjere Biram Hrvatsku!“.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Značajke
hrvatske zajednice u Sloveniji obradila je Rebeka Mesarić Žabčić iz Instituta
društvenih znanosti Ivo Pilar.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Tematska cjelina
„Povjesnica““ donosi na početku izvorni znanstveni rad Ivice Miškulina posvećen
slučaju pečalbara Antuna Mikića iz Batrine s australskim iskustvom iz doba hladnoratovske
podjele svijeta. Australski Dalmatinac Walter Vori Lalich opisuje fascinantna
migrantska iskustva na stazi prema multikulturalnoj Australiji Aboridžina
Charlesa Perkinsa u Nogometnom klubu „Croatia Adelaide“. </span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Vodeći kanadskih
povjesničar hrvatskih korijena Stan Granic rekonstruira gotovo filmsku sudbinu
„Doseljenika u Sjevernu Ameriku - aljaškog rudara Paula Draženovića“,
samohranog oca i prvog filantropa ličkih korijena na Aljaski u doba Zlatne
groznice. Publicist iz Švicarske Tihomir Nuić obrađuje bogati opus
povjesničara, arhiviste i pisca s polustoljetnom bavarskom adresom dr. sc. Joze
Džambe, izdvajajući posebno njegovu nedavno prevedenu (s njemačkoga na hrvatski
jezik) historiografsku monografiju „Franjevci u srednjovjekovnoj Bosni“ .<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Refleksije časopisa
„Osoba i duh“ hrvatskih emigranata iz Španjolske tema su izvornog znanstvenog
rada Tamare Bodor. Danas je taj časopis svjedočanstvo visoke intelektualne
produkcije dijela hrvatskih emigranata koji su unatoč teškim egzistencijalnim
uvjetima stvarali i dostojno promicali ugled svoga naroda u svijetu. Rad je
fokusiran na djelovanje organizacije Croatia Academica Catholica (CAC) i
spomenutog njezina časopisa.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Organizaciju su osnovali i časopis pokrenuli dominikanac Franjo Hijacint
Eterović i laik Luka Brajnović koji su u Madridu našli utočište nakon Drugog
svjetskog rata. Organizacija je imala podružnice u gotovo svim zemljama u
kojima su boravili naši egzilanti. Širenjem mreže suradnika, časopis postaje
interdisciplinarna revija koja iz broja u broj donosi visokokvalitetne članke
iz raznih područja. Ključna svrha časopisa bila je predstaviti Hrvatsku,
njezinu povijest i kulturu strancima.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">U petoj tematskoj
cjelini „Znanost“ Matičin ljetopis redovito donosi<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>seriju članka nagrađivane znanstvene
novinarke Tanje Rudež o karijerama hrvatskih znanstvenika u inozemnim centrima
izvrsnosti. U ovome svesku je opisan „Američki san dalmatinske kardiologinje
Ane Barać iz Washingtona“, te „Josip Glaurdić, vizionar s Instituta za
političke znanosti Sveučilišta u Luksemburgu“. </span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Šesta tematska cjelina izdvaja
recentan divot izdanja posvećena kulturnome stvaralaštvu Hrvata izvan Republike
Hrvatske, među kojima su ove godine „Leksikografski prinosi podunavskih Hrvata
- Bunjevaca i Šokaca“ iz pera Maria Bare, uz „Rasvijetljenu izbjegličku dramu
egzilanta s višedesetljetnom argentinskom adresom Stjepana Horvata“ iz pera
prikazivačice s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Martine Grahek Ravančić
i vrijedna prolog Borisa Becka o knjizi „Hrvatska u trideset priča“, autorskoga
dvojca Zvonimira Frke Petešića i Bože Skoke.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Nakladnik Hrvatskog
iseljeničkog zbornika je Hrvatska matica iseljenika. Urednica ove čitane
serijske publikacije od 1999. je zagrebačka publicistkinja i kulturna
djelatnica Vesna Kukavica.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Tekst: Snježana Radoš</p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Foto: Naslovnica HIZ-a, design Luka Gusić<o:p></o:p></span></p><p class="MsoNormal"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi049PcMQ2KEE5I9PfykoW8LkfhrYJwWNRANY_Kq7vgaAickhtOesEiEHmKY3k78IFtrm_DvzkpxT9wVBFVbMEPJ4AxaSdueXZeeJLyYyTATcrpBZS_0TNM6ikfP84KT0S_EucyhHYNCYbaaj0ofE47O3H7pnPgt3T63jppLKhCjZJHaujUyFDkkaOJdHw/s2527/POZIVNICA%20Hrvatski%20iseljeni%C4%8Dki%20zbornik%20-%20SRIJEDA%2021.%20II.%202024.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2527" data-original-width="1786" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi049PcMQ2KEE5I9PfykoW8LkfhrYJwWNRANY_Kq7vgaAickhtOesEiEHmKY3k78IFtrm_DvzkpxT9wVBFVbMEPJ4AxaSdueXZeeJLyYyTATcrpBZS_0TNM6ikfP84KT0S_EucyhHYNCYbaaj0ofE47O3H7pnPgt3T63jppLKhCjZJHaujUyFDkkaOJdHw/s320/POZIVNICA%20Hrvatski%20iseljeni%C4%8Dki%20zbornik%20-%20SRIJEDA%2021.%20II.%202024.jpg" width="226" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh3RNaTnixL5peaeqDsEOeHhEUlk4bXNoJ6Jmd2wCXLPLGuYr1UiCevn5yI5Vz0RUv2meudzUKv18iS3tNMekDiaY4OWwuF_n83kDHl-MhZbac0Gj3ijsP5RB0GIfe0bSIuskdscyidzyr1IAjgQqgagLhymxK504qx4TeEf28DazqdJlYCLr1w7OENskw/s1660/HRVATSKI%20ISELJENI%C4%8CKI%20ZBORNIK%202024.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1660" data-original-width="1148" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh3RNaTnixL5peaeqDsEOeHhEUlk4bXNoJ6Jmd2wCXLPLGuYr1UiCevn5yI5Vz0RUv2meudzUKv18iS3tNMekDiaY4OWwuF_n83kDHl-MhZbac0Gj3ijsP5RB0GIfe0bSIuskdscyidzyr1IAjgQqgagLhymxK504qx4TeEf28DazqdJlYCLr1w7OENskw/s320/HRVATSKI%20ISELJENI%C4%8CKI%20ZBORNIK%202024.png" width="221" /></a></div><br /><span lang="HR"><br /></span><p></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR"><o:p> </o:p></span></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-19594350771766860842023-10-23T08:11:00.002-07:002023-10-23T08:13:02.540-07:00Filološke studije i povijesno-kulturološka sinteza hrvatske dijaspore autorice Sanje Vulić<p>Filološke studije i povijesno-kulturološka sinteza
hrvatske dijaspore autorice Sanje Vulić</p>
<p class="MsoNormal">Promocija dvoknjižja „Blago rasutih. <i>Jezik
Hrvata u dijaspori</i>“ održana je u sklopu ovogodišnjeg Matičina programa u
Mjesecu hrvatske knjige</p>
<p class="MsoNormal">Svečano
predstavljanje dvoknjižja „Blago rasutih. <i>Jezik Hrvata u dijaspori</i>“
autorice prof. dr. sc. Sanje Vulić održano je u nazočnosti brojne publike u organizaciji
Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 18. listopada 2023. Nazočnima se prigodnim
govorom obratila izaslanica predsjednika Sabora Republike Hrvatske Gordana
Jandrokovića saborska zastupnica i predsjednica Odbora za Hrvate izvan domovine
mr. sc. Zdravka Bušić, ističući značaj filoloških studija znanstvenice Vulić za
očuvanje materinskoga jezika među Hrvatima u dijaspori. Nakon uvodnih riječi zamjenika ravnatelja Hrvatske matice
iseljenika dr. sc. Ivana Tepeša, u predstavljanju dvoknjižja sudjelovali su
doc. dr. sc. Milan Bošnjak, izv. prof. dr. sc. Marko Alerić i autorica prof.
dr. sc. Sanja Vulić. </p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 105%;"><span lang="HR" style="color: black;">Među
uzvanicima iz akademskog i političkog života, uz predstavnike Središnjeg
državnog ureda za Hrvate izvan RH, bili su: predsjednica Odbora za obrazovanje,
znanost i kulturu Hrvatskoga sabora izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković;<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu
suradnju i europske poslove Ministarstva kulture i medija profesorica Mirjana
Ana Maria Piskulić; ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko
Holjevac; prof. dr. sc. Slobodan Prosperov Novak; </span><span lang="HR">član Upravnog
vijeća HMI književnik i diplomat Đuro Vidmarović, <span style="color: black;">predstavnici
HDA-a, IHJJ-e, MH, HAZU-a, HDK-a, Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade
Grada Zagreba, kao i predstavnici brojnih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Promociju je pratila književnica Ana Kumarić iz Australije, čije je pjesničko
djelo obrađeno u dvoknjižju slavljenice Vulić. <o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Promociju knjige „Blago rasutih. <i>Jezik
Hrvata u dijaspori</i>“ (dio I. 2021.; dio II, 2022.), koja je održana u sklopu
ovogodišnjeg Matičina programa u Mjesecu hrvatske knjige, <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>vodila je Vesna Kukavica, rukovoditeljica
Odjela za nakladništvo HMI. Knjige je objavio Književni krug Split. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Posrijedi je, po riječima dr. sc. Ivana
Tepeša, jedinstveno dvoknjižje iz dosad nedovoljno istraženog područja jezikoslovne
kroatistike s odabranom povijesno-kulturološkom sintezom hrvatskih zajednica
izvan Republike Hrvatske, koje donosi obilje spoznaja o hrvatskome jeziku u prekooceanskom
iseljeništvu te među pripadnicima hrvatske autohtone manjine iz 12 zemalja
Srednje i Jugoistočne Europe. Dvoknjižje renomirane kroatologinje Vulić, pisano
temeljem autoričinih neposrednih terenskih istraživanja posljednja dva
desetljeća 20. i prvih dvadesetak godina 21. stoljeće zaslužuje, prema
mišljenju doc. dr. sc. Milana Bošnjaka, svaku pohvalu, kako za impresivne prinose
dijalektologiji hrvatske manjine iz 12 zemlja europskoga susjedstva, tako i za
sociolingvističku sintezu aktualnih tendencija višejezične Europe, koja načelno
zagovara bogatstvo različitosti, dok praktične životne prilike dvojezičnog
školstva primjerice ili uporabe materinskoga jezika u lokalnim zajednicama,
manjinskim časopisima i kulturnim organizacijama, pokazuju posve drukčiju sliku.
Profesor Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskoga
fakulteta dvoknjižje znanstvenice Vulić ocijenio je prvoklasnim prinosom jezikoslovnoj
kroatistici i kroatologiji općenito.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR">Iseljeništvo i jezična tematika <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="mso-bidi-font-weight: bold;">Prvi dio dvoknjižja
„Blago rasutih…“, istaknuli su promotori, za razliku od drugog dijela fokusiranog
na europsko susjedstvo, donosi </span><span lang="HR">recentne informacije o jezičnim
prilikama naših iseljenika na svim kontinentima, osobito o njihovoj brzi za
osnivanje škola hrvatskoga jezika u anglofonom i hispanofonom svijetu, o
priručnicima i glasilima koji su im poslužili u očuvanju materinskoga jezika u
višejezičnome okružju tuđine, o zaslužnim pojedincima i njihovoj književnoj
produkciji na hrvatskom jeziku, o kojoj u matičnoj kulturnoj sredini moramo
znati više. „Radi se doista o iscrpnom filološkom istraživanju znanstvenice
Vulić, koje će nam pomoći da shvatimo koliko su Hrvati i u domicilnim
višestoljetnim destinacijama ostali vjerni hrvatskomu jeziku i hrvatskoj
kulturi, te koliko su se trudili da ih očuvaju za sebe i za svoje potomke“,
naglasio je doc. dr. sc. Milan Bošnjak. <b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="HR">Hrvatska
manjina iz 12 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe i jezična analiza <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Sažeto, metodom znanstvene naracije Sanje
Vulić u drugome dijelu dvoknjižja „Blago rasutih…“ usredotočena je isključivo
na hrvatsku autohtonu manjinu iz 12 zemalja europskoga susjedstva, donoseći povijesni
pregled s vremenske okomice od pola tisućljeća i jezičnu analizu svih
migracijskih autohtonih manjinskih zajednica koje su nastale do zaključno 20-ih
godina 19. stoljeća. To su: moliski Hrvati u Italiji; gradišćanski Hrvati (u
četirima današnjim državama: Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj);
bunjevački Hrvati u Bačkoj (u dvjema današnjim državama: Srbiji i Mađarskoj); šokački
Hrvati (u trima državama: Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj); Hrvati u Baćinu i
Dušnoku u Mađarskoj, bošnjački Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Hajmašu u
Mađarskoj, Hrvati u Budimpešti i južno od Budimpešte te južno od Balatona u
Mađarskoj, Hrvati Dalmatini u Mađarskoj; karaševski Hrvati u Rumunjskoj; Hrvati
kajkavci u Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj); ostali Hrvati u
Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj), te Hrvati na Kosovu.
Najopsežnija je cjelina <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>o gradišćanskim
Hrvatima zbog različitih narječnih i dijalektnih značajki njihovih mjesnih
govora, ali i geografske raspršenosti gradišćanskih Hrvata od austrijskoga Burgenlanda
(hrvatski Gradišća) do područja zapadne Ugarske, Donje Austrije, južne
Moravske, okolice Požuna i Malih Karpata. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR">Tragom triju hrvatskih narječja na
panonskome tlu Srednje Europe <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Na to prostrano srednjoeuropsko područje
doselili su govornici svih triju hrvatskih narječja: čakavskoga, štokavskoga i
kajkavskoga. Među njima je bilo najviše govornika čakavskoga ikavsko-ekavskoga
dijalekta, zatim govornika čakavskoga ikavskoga dijalekta, također ikavaca koji
su govorili štokavsko-čakavskim hibridnim idiomom te arhaičnih štokavaca
ikavaca, podsjetila je autorica Vulić. Budući da gradišćanski Hrvati prednjače
među manjinskim zajednicama svojom iznimno plodnom književnom i općenito
publicističkom, prosvjetnom i kulturnom djelatnošću, nakon opisa i analize
organskih idioma posebno je predstavljen gradišćanskohrvatski književni jezik,
pojasnila je kroatologinja Vulić. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">„I moliški Hrvati i bunjevački Hrvati govore
novoštokavskim ikavskim dijalektom, ali međusobno se njihovi govori znatno
razlikuju zbog brojnih posebnosti uvjetovanih povijesnim okolnostima i
utjecajima susjednih jezika u njihovoj novoj domovini“, uz ostalo kazao je izv.
dr. sc. Marko Alerić, ističući eruditsku strast filologinje Vulić, koja se
iščitava sa svake stranice njezinoga dvoknjižja. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">„Prema klasičnoj podjeli kajkavskoga narječja
dijalektologa Stjepana Ivšića, govori Hrvata kajkavaca u Banatu pripadaju
turopoljsko-posavskoj skupini govora. Ostali Hrvati u Banatu ili su štokavci (u
Srbiji) ili su bili govornici čakavskoga ikavsko-ekavskoga dijalekta (Čenej u
Rumunjskoj)“ napomenuli su promotori. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR">O metodama očuvanja hrvatskoga jezika u dvojezičnom
sredinama<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Osim dijalektoloških analiza i opisa, Vulićeva
u dvoknjižju izdvaja najučinkovitije vidove <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>promicanja hrvatske pisane riječi u
razmatranim manjinskim zajednicama. Promotori su zamijetili kako je autorica
Vulić temeljito obradila i nemigracijske hrvatske manjinske zajednice, tj.
manjinske zajednice koje su nastale promjenom državnih granica te su na taj
način odvojene od matične domovine. To su: podravski i pomurski Hrvati u
Mađarskoj; Hrvati u Boki kotorskoj i Baru u današnjoj Crnoj Gori; Hrvati u
istočnom Srijemu u današnjoj Srbiji i nemigracijske autohtone manjinske
zajednice Hrvata u današnjoj Sloveniji.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR">Dvoknjižje o Hrvatima izvan domovine za
laike i stručnjake <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Jezgrovite rečenice dvoknjižja Sanje Vulić i
pouzdan znanstveni aparat, po riječima jezikoslovca Alerića, čine ovo
jedinstveno djelo zanimljivim i stručnjacima i laicima, studentima i znanstvenicima,
koje će podjednako zanimati što se danas zbiva s mjesnim govorima Hrvata u
Mađarskoj; što se dogodilo s Hrvatima u Hajmašu; koje su posljedice nesretne
sudbine južnomoravskih Hrvata koji su između 1945. i 1948. prisilno raseljeni…Nadalje,
<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>uzroci nestanka pojedinih nekoć snažnih
zajednica, kao npr. Hrvata Dalmatina u Segedinu u Mađarskoj, još uvijek nisu u
potpunosti razjašnjeni. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR">Izazovi suvremenih asimilacijskih procesa u
višejezičnoj Europskoj uniji<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Zaključno su promotori ukazali, kako dvoknjižje
filologinje Sanje Vulić, utvrđuje da u mnogim zajednicama od početka 21.
stoljeća naglo opada broj govornika hrvatskoga jezika - zbog izraženih
preseljenja u velika gradska središta u istoj državi ili zbog iseljavanja u
druge države, ponajprije iz ekonomskih razloga. Evidentan je i pad nataliteta u
hrvatskim obiteljima, dok je posebno bitan razlog smanjenja govornika hrvatskog
jezika - odustanak od hrvatskoga jezika unutar obitelji i prelazak na jezik
većinskoga naroda, pokazuju istraživanja. Užurbani stil života uzima svoj danak,
kazala je Sanja Vulić, dodavši kako: „Počinje generacijom koja je sa svojim
roditeljima govorila materinskim jezikom, ali sa svojom djecom više ne govori.
Budući da njihova djeca više ne govore hrvatski, oni ga ne prenose na idući
naraštaj, a ta jezična asimilacija u pravilu rezultira i gubitkom svijesti o
narodnoj posebnosti“. Otvoreno je pitanje, konstatirali su promotori, <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>što će se događati idućih nekoliko desetljeća u
aktualnim globalizacijskim procesima. Knjižnoj građi autorica Vulić je
pridodala odabranu literaturu, te kazala osobnih i geografskih imena. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">U finalu promocije autorica Sanja Vulić zahvalila
je svima u Hrvatskoj i dijaspori koji su joj na razne načine pomogli provesti
znanstvena istraživanja jezika Hrvata izvan Republike Hrvatske te svome
matičnome Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.Ovih će dana u
Subotici prof. dr. sc. Sanji Vulić, na 22. danima hrvatske knjige i riječi
Balinta Vujkova biti uručena i <i>Nagrada Balint Vujkov – Dida</i> za životno
djelo, posebice za dugogodišnju srkb o hrvatskom jeziku i materinskim govorima
Bunjevaca i Šokaca u Bačkoj.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR">Životopis autorice dvoknjižja<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Prof. dr. sc. Sanja Vulić redovita je
profesorica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Predaje veći
broj predmeta na svim studijskim razinama studija kroatologije te na studiju
demografije i iseljeništva (npr. <i>Jezik Hrvata u dijaspori</i>, <i>Književnost
i kultura Hrvata u dijaspori</i> i dr.). Voditeljica je <i>Ljetne škole
hrvatskoga jezika i kulture za nastavnike i studente hrvatskoga jezika iz
dijaspore</i>, osmislila je <i>Zimsku školu za nastavnike hrvatskoga jezika iz
dijaspore</i> koja se održava u Mađarskoj, te je voditeljica projekta <i>Suradnja
s hrvatskim autohtonim zajednicama u dijaspori</i>. Bila je suradnica na više
znanstvenih projekata u RH i Austriji, uključujući projekte od fundamentalnoga
značaja za jezikoslovnu kroatistiku kao što su <i>Gramatika gradišćanskohrvatskkoga
jezika </i>ZIGH-a i <i>Gradišćanskohrvatski govori</i> HKDC-a. Autorica je ili
suautorica 17 knjiga. Objavila je oko 250 znanstvenih članaka, više od 300
stručnih članaka te oko 560 kraćih tekstova popularno-znanstvenoga
karaktera.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Držala je izlaganja na više
od 200 znanstvenih i stručnih simpozija u Hrvatskoj i inozemstvu (u Australiji,
Austriji, Mađarskoj, Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Italiji, Rumunjskoj,
Bugarskoj, Sloveniji, Srbiji, odnosno Vojvodini, Bosni i Hercegovini i dr.).
Godinama, počevši od 1992., ima jezičnu kolumnu u mjesečniku <i>Matica</i>
Hrvatske matice iseljenika, a dijalektološke i književno-teorijske eseje
posvećene književnoj produkciji pisaca naših korijena zvan RH objavljuje u
Hrvatskom iseljeničkom zborniku dulje od 2 desetljeća. Dvoknjižje se može
kupiti na internetskim knjižarama. Dobitnica je Nagrade Fakulteta hrvatskih
studija i Nagrade Grada Zagreba. Više od trećine njezine znanstvene i
znanstveno-nastavne aktivnosti odnosi se na Hrvate izvan Hrvatske. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Tekst: Vesna Kukavica <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR">Foto: Snježana Radoš <o:p></o:p></span></p><p class="MsoNormal"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgy4CKT4MoccucUhotGX8lIDeeLsZPlMNklRhtikh2O6CHG90L7jMGnraq-M-Ge5VxyMvCo5HzHW_J-NigbdCUtVkDZxbb-g6zcmFHY1Z3O6Uhhgnnr8RmFXzT4SbI1OdyFGxY06MY8T6w4yV9zq-Wb7oGjZ2yONuUlZYItmT2sK96V3dcxzGuGwcF8gQs/s5472/3%20publika%20.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3648" data-original-width="5472" height="224" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgy4CKT4MoccucUhotGX8lIDeeLsZPlMNklRhtikh2O6CHG90L7jMGnraq-M-Ge5VxyMvCo5HzHW_J-NigbdCUtVkDZxbb-g6zcmFHY1Z3O6Uhhgnnr8RmFXzT4SbI1OdyFGxY06MY8T6w4yV9zq-Wb7oGjZ2yONuUlZYItmT2sK96V3dcxzGuGwcF8gQs/w337-h224/3%20publika%20.JPG" width="337" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4t8BRkRALiawtAWXORnUu7k37Md9vKTo8Gr0b5_ae-R6baQvW-RGvtxlT5wUm0vN9pR9eWT_iHUKp7IuEltlgxQzvb4qh4zMqjH0S6gc4mC0uH1BMKmmzDYLrMrRb7i1oFTXcCDkIS-oiXcsiyQffx3daq3ctungZBflv4qN6S786Xy_MMhWTpGOKbWE/s5384/1%20.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3590" data-original-width="5384" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg4t8BRkRALiawtAWXORnUu7k37Md9vKTo8Gr0b5_ae-R6baQvW-RGvtxlT5wUm0vN9pR9eWT_iHUKp7IuEltlgxQzvb4qh4zMqjH0S6gc4mC0uH1BMKmmzDYLrMrRb7i1oFTXcCDkIS-oiXcsiyQffx3daq3ctungZBflv4qN6S786Xy_MMhWTpGOKbWE/s320/1%20.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiNX9eTbOOCTS88JOBeFvDG9hDo-ofOnvVG5hkxmk1F_fMA5KWOvYwS3vPIgYzsh3dTrOFIKKLAR3cILImpnjzmuQmXPP0VYlcIQJUK3rvie4N7jE0u0phvf2V5_wVsp4jkAgF3EbRkRWe6AT_JlCYVvB-2AlgnIyp0bfO8GG5kUpPJG5lot9J-aO-dUrM/s5472/2%20prof.%20dr.%20sc.%20sanja%20vuli%C4%87%20.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3648" data-original-width="5472" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiNX9eTbOOCTS88JOBeFvDG9hDo-ofOnvVG5hkxmk1F_fMA5KWOvYwS3vPIgYzsh3dTrOFIKKLAR3cILImpnjzmuQmXPP0VYlcIQJUK3rvie4N7jE0u0phvf2V5_wVsp4jkAgF3EbRkRWe6AT_JlCYVvB-2AlgnIyp0bfO8GG5kUpPJG5lot9J-aO-dUrM/s320/2%20prof.%20dr.%20sc.%20sanja%20vuli%C4%87%20.JPG" width="320" /></a></div><p class="MsoNormal"><br /></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiadIP04FDNTF76PCIMGKpgLQRxXkUDo7BbjyV81n2K-0VUwCsN-gOMGP4W3yv1DcFu8_OoEeX0rwEZxZKquLWK23qsW2U_V5OeYDjRYXQAyCpXuyc3bDMUvOPqUlHxXoQ5MxaKuvxIsdki1PQbEU7Wt_2cPkJOdRfx_bqf5rbwqayZ-Qy1EGEN_vJdzpw/s4381/5%20dvoknjizje%20sanje%20vulic.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2920" data-original-width="4381" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiadIP04FDNTF76PCIMGKpgLQRxXkUDo7BbjyV81n2K-0VUwCsN-gOMGP4W3yv1DcFu8_OoEeX0rwEZxZKquLWK23qsW2U_V5OeYDjRYXQAyCpXuyc3bDMUvOPqUlHxXoQ5MxaKuvxIsdki1PQbEU7Wt_2cPkJOdRfx_bqf5rbwqayZ-Qy1EGEN_vJdzpw/s320/5%20dvoknjizje%20sanje%20vulic.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpQGNgsr4dYcxcdA_b2hSXIKDS0iv2zp201IRI9moNXze4eOqQFKhu4D7qWypIpuKh2GVd9qJ9O1SRkJinZa9psXpr4Mdo6gZbalyvHDydpIUByWm9A5_8YpuYBI-HtFdHvhAAOYDL8JHER-92RkFAT9BLHAbr9WDIz-4na7YdWjMkSwJyd9uXPGOkhqs/s5472/4%20dr.%20Milan%20Bo%C5%A1njak,%20dr.%20Sanja%20Vuli%C4%87%20i%20dr.%20sc.%20Marko%20Aleric%20.JPG" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3648" data-original-width="5472" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgpQGNgsr4dYcxcdA_b2hSXIKDS0iv2zp201IRI9moNXze4eOqQFKhu4D7qWypIpuKh2GVd9qJ9O1SRkJinZa9psXpr4Mdo6gZbalyvHDydpIUByWm9A5_8YpuYBI-HtFdHvhAAOYDL8JHER-92RkFAT9BLHAbr9WDIz-4na7YdWjMkSwJyd9uXPGOkhqs/s320/4%20dr.%20Milan%20Bo%C5%A1njak,%20dr.%20Sanja%20Vuli%C4%87%20i%20dr.%20sc.%20Marko%20Aleric%20.JPG" width="320" /></a></div><br />Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-89184406996051195732023-05-15T07:40:00.000-07:002023-05-15T07:40:26.066-07:00Jedinstvena rodoslovna monografija o svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću<p> </p><p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Jedinstvena
rodoslovna monografija o svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 12pt;">Monografija
autora i nakladnika Željka Brguljana svečano je promoviran au Zagrebu,
podsjećajući nazočne štovatelje na znamenitu misao Leopolda Bogdana Mandića koja
glasi: „U niti jednom čovjeku nema toliko blata da se u njemu ne bi našao barem
mali grumen zlata…</span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 12pt;">Na
blagdan svetoga Leopolda Bogdana Mandića u Hrvatskoj matici iseljenika 12.
svibnja ove godine priređena je svečana promocija knjige „Preci svetog Leopolda
Bogdana Mandića“ autora i nakladnika profesora Željka Brguljana u nazočnosti
odabranih štovatelja svečeva ekumenskoga poslanja iz Crne Gore i Hrvatske. O
ovoj jedinstvenoj rodoslovnoj knjizi govorili su povjesničar prof. dr. sc.
Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, dr. sc.
Tanja Baran, kroatistica, novinarka i nagrađivana radijska urednica te autor i
nakladnik knjige profesor Željko Brguljan. Promociju je moderirala prof. Vesna
Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo.</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">U
ime ravnatelja Hrvatske matice iseljenika prof. Mije Marića nazočne je
pozdravila rukovoditeljica Matičina Odjela za obrazovanje i znanost prof. Lada
Kanajet Šimić te naglasila kako ova knjiga ide u red izvrsnih Brguljanovih
publikacija koje rasvjetljavanju identitetske sastavnice Hrvata Boke
kotorske.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>„Zavičajna historiografija u
fokusu je profesora Brguljana od njegove najranije mladosti, štoviše njegov
istraživački eros zahvaća i široki spektar stvaralaštva ljudi hrvatskih
korijena u Crnoj Gori. O tome pouzdano svjedoče nagrađivane Brguljanove
reprezentativne monografije poput Zbirke maritivnog slikarstva iz Župne crkve
Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju pod poetičnim naslovom „Na granici Mora
i Neba“, koju je znameniti akademik Tonko Maroević ocijenio vrhunskim prinosom
povijesti umjetnosti među Hrvatima Boke kotorske“ – kazala je Kanajet Šimić
čestitajući autoru na kreativno napisanoj i grafički lijepo oblikovanoj knjizi.
<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Knjiga
„Preci svetog Leopolda Bogdana Mandića“ nastala je kao rezultat arhivskog istraživanja
u kojoj je autor sabrao rodoslovne podatke o svečevim precima s višestoljetne
fascinantne vremenske okomice sve do kraja 17. stoljeća te ih prezentirao na
znanstvenom skupu „Identitet Hrvata Boke kotorske“ a potom, prošireno, u ovom
knjižnom genealoškomu izdanju opremio pripadajućim znanstvenim aparatom i
preslikama rodoslovnih izvora, obuhvativši i raznovrsne ostale
dokumentarističke ilustracije, rijetke fotografije te faksimile dokumenta poput
Popisa članova obitelji svečeva djeda i njegove braće (Stanje duša, 19. st.,
Herceg Novi), naglasio je povjesničar Holjevac. Sveca hrvatske katoličke crkve
Leopolda Bogdana Mandića, kapucina i „apostola ispovjedaonice“ iznjedrili su
obitelji roditelja Petra Mandića i Dragice rođene Carević, a detaljno analizirajući
sva poglavlja knjige možemo zaključiti da su poticaji za svečev budući duhovni
put dolazili većinom iz majčine obitelji.<span style="mso-spacerun: yes;">
</span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Nakon
instruktivnog Holjevčeva povijesnog okvira duhovnosti Boke kotorske i utjecaja
niza povijesnih mijena koje su zahvatile Zaljev hrvatskih svetaca od sredine
drugog tisućljeća pa sve do naših dana, nazočnima se obratila vodeća hrvatska
poznavateljica književnog stvaralaštva kršćanskog nadahnuća kroatistica dr. sc.
Tanja Baran, smještajući knjigu i sv. Leopolda u malo širi kontekst, kontekst
hrvatske svetosti. Osvrćući se na životopise hrvatskih svetaca, Baran je
podsjetila kako Hrvati imaju tri kanonizirana sveca - Nikolu Tavelića, Leopolda
Bogdana Mandića i Marka Križevčanina, a najštovaniji je upravo Leopold Bogdan
Mandić. „Knjiga nudi galeriju zanimljivih predaka sveca koji je nepokolebljivo
očuvao svoj identitet te se po cijenu izgnanstva iz Padove, nije htio odreći
hrvatskog državljanstva i uzeti talijansko,“ – zaključila je Baran. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Autor
Željko Brguljan kazao je kako „knjiga nije ni velika ni pretenciozna, ali takav
je i svetac, skroman i ponizan“ te uputio riječi zahvale Hrvatskoj kapucinskoj
provinciji na podršci, organizatoru Hrvatskoj matici iseljenika,
predstavljačima i brojnim uzvanicima među kojima su bili: predsjednica
saborskog Odbora za Hrvate izvan RH gospođa Zdravka Bušić, ravnateljica Uprave
za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Anja Jelavić iz
Ministarstva kulture i medija, u ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan
RH gospođa Žana Ćorić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u
Bosni i Hercegovini, načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i
europske poslove<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Ministarstva kulture i
medija RH Mirjana Ana Maria Piskulić,<span style="mso-spacerun: yes;">
</span>predstavnici Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice, ravnateljica
Instituta za povijest umjetnosti dr. sc. Katarina Horvat-Levaj.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Leopold
Bogdan Mandić (Herceg Novi, 12. V. 1866 – Padova, 30. VII. 1942) znameniti je
hrvatski svetac i ispovjednik. Blaženim ga je proglasio papa Pavao VI. 1976.,
dok ga je svetim proglasio Ivan Pavao II. prije točno četrdeset godina (1983.).
Njegovo neraspadnuto tijelo čuva se od 1963. u padovanskome kapucinskom
samostanu, dok je 2016. bilo izloženo na štovanje u Rimu, Zagrebu i Ljubljani,
a 2017. u Zagrebu, Zadru, Splitu, Rijeci, Dubrovniku i Herceg Novom. Hrvatska
kapucinska provincija nosi njegovo ime od 1974. Pojedine hrvatske župe i misije
u iseljeništvu nose također njegovo ime, a većina iseljenika redovito
obilježava blagdan ovoga našeg omiljenog sveca.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 12pt;">Tekst
i fotografije: Snježana Radoš</span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhqfRZHDGeCg-Q1jhqnOd5LwvIP6RttkBS9DPb12RAkAYicBRE7YznuNZdQ4hQhamy1afdiVMVrmVc8G45tC77_OakYqJeecsVptZWwiJbMnGIlO2CeJArlWUrifTtG8_fmCdIO2mYxmAnZDSQ1q2PdrnpNryuQnjSiPzgoTtbVvRIUTNNwH4ynvWdR/s5803/07.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3932" data-original-width="5803" height="217" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhqfRZHDGeCg-Q1jhqnOd5LwvIP6RttkBS9DPb12RAkAYicBRE7YznuNZdQ4hQhamy1afdiVMVrmVc8G45tC77_OakYqJeecsVptZWwiJbMnGIlO2CeJArlWUrifTtG8_fmCdIO2mYxmAnZDSQ1q2PdrnpNryuQnjSiPzgoTtbVvRIUTNNwH4ynvWdR/s320/07.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgN6i5BZAMWksUz64zV99fvTEYaDR4gQg-Ms7FP_8JpOcQdh3pT-zPmXB9FEv_5dP6y-2DcSuUDgwQIxD7UTVAnzyLo7GxWH73ae3SsHC6HaIvbReOIrnArClEiRfBH29b29gK5Q0d7zXDckRlyyVrJshivXsDlKByOKUPLJIHLrJ-OQBtnTDNfe9d0/s5090/6.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3328" data-original-width="5090" height="209" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgN6i5BZAMWksUz64zV99fvTEYaDR4gQg-Ms7FP_8JpOcQdh3pT-zPmXB9FEv_5dP6y-2DcSuUDgwQIxD7UTVAnzyLo7GxWH73ae3SsHC6HaIvbReOIrnArClEiRfBH29b29gK5Q0d7zXDckRlyyVrJshivXsDlKByOKUPLJIHLrJ-OQBtnTDNfe9d0/s320/6.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi5gIin2QCDAlzE25z5RPKkjmqPZl4Bjucre7yA_b0YXAHfuKOF5rEFAupBHTLJV5f8q5YBMHyTvxuTkIFjiXipZSSWBNlePtDjyFpc8EkaItJY4MpfbNKLeWlzKsgj1paHSvBq8I1nmkF58NOOqHsCYcwVJjwXuwsU8C_Vs4TDsRzbUlWoxRnIZGK6/s6000/04.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="6000" data-original-width="4000" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi5gIin2QCDAlzE25z5RPKkjmqPZl4Bjucre7yA_b0YXAHfuKOF5rEFAupBHTLJV5f8q5YBMHyTvxuTkIFjiXipZSSWBNlePtDjyFpc8EkaItJY4MpfbNKLeWlzKsgj1paHSvBq8I1nmkF58NOOqHsCYcwVJjwXuwsU8C_Vs4TDsRzbUlWoxRnIZGK6/s320/04.JPG" width="213" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjNOCCbO9mWo205RcCnB9LJT-t20j6gtpsMLO6vLH_8wB-ktGCJr615HysS-HVwYoh4-eKCrLTQongJmlUHeYH0c7SvecgAOQTTx7XshjiyPaTP89VH_lh0Q3wHx4rtbuOMLJ9_VjkAiySPXLNmh4wWGXQowL-yGSjdOtETCtWaFbaXh2LOanNmCO7t/s3701/03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2693" data-original-width="3701" height="233" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjNOCCbO9mWo205RcCnB9LJT-t20j6gtpsMLO6vLH_8wB-ktGCJr615HysS-HVwYoh4-eKCrLTQongJmlUHeYH0c7SvecgAOQTTx7XshjiyPaTP89VH_lh0Q3wHx4rtbuOMLJ9_VjkAiySPXLNmh4wWGXQowL-yGSjdOtETCtWaFbaXh2LOanNmCO7t/s320/03.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgU2Ini0tMPbxOx5NWaGGnw2cnYgZC1FCmHZdd9-OsR307FWlpY4dhAM91i_uN7Z1JAQT0I9PfUbijmCd8rxSVTx4l5pJu194uFB6kpomypDQMEuw4eSAn00MM9jI7Q78Ghfn_FePQQG4NbPTt03bIRuG-GNd4mWikXsOJfrrdRAPriFf0s3OD0dPY1/s6000/02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3927" data-original-width="6000" height="209" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgU2Ini0tMPbxOx5NWaGGnw2cnYgZC1FCmHZdd9-OsR307FWlpY4dhAM91i_uN7Z1JAQT0I9PfUbijmCd8rxSVTx4l5pJu194uFB6kpomypDQMEuw4eSAn00MM9jI7Q78Ghfn_FePQQG4NbPTt03bIRuG-GNd4mWikXsOJfrrdRAPriFf0s3OD0dPY1/s320/02.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiuDTt_g2mO2MUaYy9bYPxvtyDVyKT7dU-n7KMkUnj_uWVW6_UpCZREQ6stJYQ79GK8Bke0kibHaZanDOBuuqgAPgfG46TX3DChKTsr9xDGRWHeJKmvkb119rMTX0QH74wHzEDtkp0W3wb8JPybvAczhsBdxLl2wLYkUVPi6vst-FvC7r90tiQetUsg/s5674/01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3518" data-original-width="5674" height="198" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiuDTt_g2mO2MUaYy9bYPxvtyDVyKT7dU-n7KMkUnj_uWVW6_UpCZREQ6stJYQ79GK8Bke0kibHaZanDOBuuqgAPgfG46TX3DChKTsr9xDGRWHeJKmvkb119rMTX0QH74wHzEDtkp0W3wb8JPybvAczhsBdxLl2wLYkUVPi6vst-FvC7r90tiQetUsg/s320/01.jpg" width="320" /></a></div><br /><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-57873924715181990102023-04-22T14:11:00.001-07:002023-04-22T14:11:53.507-07:00Uz 80. rođendan Vinka Grubišića iz Kanade<p> </p><p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Uz
80. rođendan Vinka Grubišića iz Kanade<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">ZASLUŽNI
PROMICATELJ HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE U ANGLOFONOM SVIJETU<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Svestrani
filolog, književnik i prevoditelj Vinko Grubišić kompetentno je pridonio
razvoju inovativne metodike odnosno pristupa poučavanju hrvatskoga kao
nasljednog jezika izvan domovine, zacrtavši u HIŠAK-ovim nastavnim programima,
priručnicima i udžbenicima temeljna načela nastave jezika u dijaspori<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Piše
Vesna Kukavica<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Izvor:
Izvor: Vijenac, br. 759, Zagreb, 6. travnja 2023.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Link
:<span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span><span lang="HR"><a href="https://www.matica.hr/vijenac/759/zasluzni-promicatelj-hrvatskoga-jezika-i-kulture-u-anglofonom-svijetu-34537/"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">https://www.matica.hr/vijenac/759/zasluzni-promicatelj-hrvatskoga-jezika-i-kulture-u-anglofonom-svijetu-34537/</span></a></span><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">U</span></b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"> desetljeću prije pada
Berlinskoga zida, poput slavnih pisaca koji su obilježili srednjoeuropski
disidentski kulturni krug Václava Havela i Milana Kundere, stvaralaštvo Vinka
Grubišića, filologa, književnika i prevoditelja, ostvaruje na demokratskome
Zapadu zapažene rezultate – djela neprolazne vrijednosti za hrvatsku kulturu.
Istaknuti sudionik svih najvažnijih kulturnih, političkih i diplomatskih
pothvata u sklopu pokreta za hrvatsku neovisnost i slobodu devedesetih 20.
stoljeća doživio je uz američki i hrvatski san – međunarodno priznatu suvremenu
Republiku Hrvatsku te samostalnu Bosnu i Hercegovinu u kojoj je hrvatski narod
konstitutivan.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Filolog,
književnik i prevoditelj Vinko Grubišić rođen je 5. travnja 1943. u Posuškom
Gradcu u Bosni i Hercegovini. Desetljećima živi u Kanadi, gdje se afirmirao kao
znanstvenik i profesor na Katedri hrvatskog jezika i kulture Sveučilišta
Waterloo te kao jedan od najistaknutijih promicatelja hrvatskoga jezika,
povijesti i kulture u anglofonom okružju Sjeverne Amerike, i to u sklopu
obrazovne iseljeničke organizacije Hrvatskih izvandomovinskih škola u Americi i
Kanadi (HIŠAK) te prestižne strukovne organizacije American Association for the
Advancement of Slavic Studies (AAASS) u čijem udruženju slavista od 1978.
djeluje i Association for Croatian Studies.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Objavljuje
od najranije mladosti pjesme i drame, studije s područja jezikoslovne
kroatistike te prevodi s klasičnih jezika, kao i njemačkoga, francuskog te
engleskog. Priređivač je i autor udžbenika hrvatskoga jezika i kulture te
sastavljač zapaženih antologija hrvatske i bosansko-hercegovačke književnosti,
uređuje časopise na engleskome i hrvatskome jeziku te priređuje retrospektivne
bibliografije hrvatskih autora na engleskome jeziku.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Školovao
se isprva u rodnoj sredini Posušja. Franjevačku klasičnu gimnaziju polazio je u
dvama hrvatskim gradovima, najprije u Zadru, zatim u Dubrovniku, da bi
maturirao u Širokom Brijegu 1962. Upisuje potom Filozofski fakultet u Zagrebu,
gdje studira šest semestara hrvatski jezik i književnost te klasičnu filologiju.
Nakon studentskih nemira 1965. napušta SR Hrvatsku i odlazi kao disident u
inozemstvo, sklonivši se privremeno u izbjeglički logor Traiskirchen pokraj
Beča. Napustivši Austriju, Grubišić već iduće godine nastavlja studij
germanistike, klasične filozofije, psihologije i antropologije u Fribourgu u
Švicarskoj kao stipendist Ost-Kirche Hilfe, diplomiravši ondje u rekordnom roku
usporednu slavensku filologiju i pedagogiju (1970). U švicarskom kantonu
Fribourg dobiva prvo zaposlenje u inozemstvu (1968) u Foyer St. Joseph u
Courtepinu kao pedagog. Godine 1974. uspješno brani disertaciju s tezom La
syntaxe de la langue de Marko Marulić na sveučilištu Aix-en-Provence. Iduće
godine odlazi u Kanadu, gdje radi kao profesor. Do 1981. predaje francuski,
njemački i hrvatski jezik u srednjim školama u Torontu, Mississaugi i
Cambridgeu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Simbol
afirmacije hrvatskoga jezika u međunarodnoj zajednici<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Paralelno
u sastavu hrvatskih iseljeničkih organizacija djeluje kao metodičar i pisac
udžbenika, rječnika i vježbenica hrvatskoga jezika i kulture za Hrvatske
izvandomovinske škole u Americi i Kanadi (HIŠAK) / Croatian Schools of America
and Canada (CSAC), koje je sa sjedištem u Chicagu utemeljio fra Ljubo Krasić
(1974). Sustav HIŠAK-a ostvario je zahvaljujući fra Ljubi Krasiću i Vinku
Grubišiću te njihovim volonterskim timovima predavača materinskoga jezika,
vjeronauka i folklora iznimna postignuća u kontekstu inozemne nastave
hrvatskoga jezika i kulture za djecu hrvatskih iseljenika, koja su rođena u
anglofonom i frankofonom svijetu Sjeverne Amerike, gdje danas živi više od dva
i pol milijuna građana hrvatskih korijena. Svestrani filolog Vinko Grubišić
kompetentno je pridonio razvoju inovativne metodike odnosno pristupa poučavanju
hrvatskoga kao nasljednog jezika izvan domovine, zacrtavši u HIŠAK-ovim
nastavnim programima, priručnicima i udžbenicima temeljna načela nastave jezika
u dijaspori, uz posebnosti ranog usvajanja jezika mladih hrvatskih korijena,
afirmirajući kontrastivni pristup jeziku i to s posebnim osjećajem za međukulturnost
i otvoreni komunikacijski nastavni sustav.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Od
1985, stekavši iskustvo u višejezičnom okružju, na drugom kraju svijeta postaje
lektor hrvatskoga jezika na Macquarie University u Sydneyju, iako se
usredotočuje na kanadske obrazovne institucije i kanadsku sredinu. U razdoblju
od 1986. do 1987. djeluje kao urednik udžbenika i obrazovnog programa u
Croatian Schools of Canada u Sudburyju, a u jednogodišnjem razdoblju nakon
1987. nastavnik je u Canadian Forces Language School u Ottawi. Godine 1989. postaje
sveučilišni profesor na netom utemeljenoj Katedri hrvatskoga jezika i kulture
Sveučilišta Waterloo u istoimenome kanadskom gradu, koja je postala simbol
afirmacije hrvatskoga jezika i kulture u međunarodnoj zajednici – u vremenima
kada se u domovini (koja je onodobno bila u sastavu SFRJ) nije smjelo govoriti
o samobitnosti hrvatskoga jezika nakon progona potpisnika Deklaracije o nazivu
i položaju hrvatskog književnog jezika. Na toj je katedri predavao do
umirovljenja 2008. Zanimljivo, među pionirima je i hrvatskih jezičnih
informacijsko-komunikacijskih tehnologija pa bilježimo da je na tom sveučilištu
2007. pokrenuo internetski tečaj hrvatskog jezika.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Književnik
i znanstvenik<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Nadalje,
Grubišićeva svestranost očituje se u njegovu opsežnom znanstvenom radu. Za
njega ukratko možemo reći da je djelovao kao književnik, jezikoslovac,
predavač, prevoditelj, kazališni kritičar i priređivač udžbenika i programa za
različite škole i fakultete na hrvatskom jeziku u Kanadi, ali i Sjedinjenim
Državama. Ipak, književne prvijence duguje poeziji. Javio se 1967. pjesmama
koje su izlazile u emigrantskom časopisu Hrvatska revija. Prepoznatljiva je
tematika Grubišićevih pjesama: izgubljeni zavičaj, prinudna izgnanstva kao
kolektivna slika sveukupnoga hrvatskog iseljeništva obogaćena Grubišićevim
senzibilitetom, notom njegova europeizma, a sve to kreirano je na narativnim
uzusima hrvatske kulturne i književne baštine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Taj
pjesnički izričaj vidljiv je u prvoj zbirci pjesama – Robotov poljubac iz 1974.
Njegujući i dalje isti književni modus vivendi, Grubišić objavljuje još pet
pjesničkih zbirki, i to Bitarion (1987), Gregorijanske šutnje (1989), Druženje
s tijelom (1995), Stazama samih središta (2005) i Tupi lupanj smrti (2019), u
koje unosi elemente modernističkih i postmodernističkih eklektičnih stilova. U
dramskim djelima Tri drame (Prokrvavljena Brina, Spomenik, Legenda sv. Jurja),
1981. i Ne začuđuju čudesa, 1982, Grubišić se bavi temama egzistencije, odnosa
umjetnika i vlasti te vlasti i naroda, ali i vječnom temom ropstva i slobode,
kako ocjenjuje ugledni mladi kroatist Vice Šunjić, čija su istraživanja
usredotočena na jezikoslovni i kroatistički opus ovog kanadsko-hrvatskoga
znanstvenika.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Osim
poezije i drame, jezikoslovna tematika i pitanje položaja hrvatskoga književnog
jezika u vremenu zajedničke države nakon Drugoga svjetskog rata potaknulo je
Grubišića na pisanje raznih jezičnih studija, članaka, rasprava i prikaza, od
kojih su neki ujedinjeni na jednome mjestu i objavljeni u knjizi O hrvatskom
jeziku (ZIRAL, 1975). Opsežnu bibliografiju hrvatskoga jezika pod naslovom
Bibliography on the Croatian Language objelodanio je Grubišić godine 1987, a
priredio je za tisak i dvobroj časopisa Journal of Croatian Studies 25/26
(1984/85), u cijelosti posvećen hrvatskom jeziku. Obradivši gotovo 350 kamenih
natpisa iz Bosne i Hercegovine i srednje Dalmacije nastalih u razdoblju od 10.
do 18. stoljeća, sastavio je 1978. knjigu Grafija hrvatske lapidarne ćirilice.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Stalna
je bila Grubišićeva skrb za što kvalitetnije školovanje potomaka hrvatskih
iseljenika, za što bolje udžbenike, rječnike i gramatike materinskoga jezika. U
tu svrhu zajedno s fra Ljubom Krasićem sastavlja dva priručnika: Hrvatski jezik
1 (1979) i Hrvatski jezik 2 (1980) te Ilustrirani rječnik za djecu
(hrvatsko-englesko-njemačko-francuski), 1988. S istom namjerom izdaje i
Elementary Croatian 1 (1994) i Elementary Croatian 2 (1996) te Croatian Grammar
(1995).<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Hrvatska
književnost u egzilu<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Završavajući
svoju dugogodišnju izdavačku djelatnost, istoimena knjižnica kultne emigrantske
Hrvatske revije objavila je 1991. Grubišićevo glavno književnopovijesno djelo –
Hrvatska književnost u egzilu. Djelo je prikaz djela i autora na području
beletristike, političko-povijesne publicistike i memoaristike u hrvatskome
iseljeništvu u razdoblju od 1945. do 1990. U knjizi Izazovne teme iz starije
hrvatske književnosti (2006) promatra hrvatsku književnost u sklopu europske
renesanse.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">U
Hrvatskoj i u inozemstvu javljao se Grubišić u periodici: člancima, pjesmama,
raspravama, prikazima i studijama. Osim Hrvatske revije (od 1967), u kojoj je
bio stalni suradnik, surađivao je još u časopisima Studia Croatica, Journal of
Croatian Studies, koji i danas marljivo uređuje u zlatnoj životnoj dobi s
Vladimirom Bubrinom. Esejističke i književne priloge objavljuje u časopisima:
Kolo, Republika, Vidik, Dobri pastir, Annali dell’Istituto universitario
orientale, Hrvatski iseljenički zbornik, Hrvatski glas i dr. Gotovo redovito
zastupljen je u različitim zbornicima: Hrvatska iseljenička lirika (ur. L.
Kordić, Rim, 1974), Jubilarni zbornik Hrvatske revije 1951. – 1975. (ur. V.
Nikolić, München – Barcelona, 1976), Zbornik zajednice izdanja Ranjeni labud
(Chicago, 1990), Skupljena baština (ur. S. Mijović-Kočan, 1990), 45 hrvatskih
emigrantskih pisaca (ur. Š. Š. Ćorić, Zagreb, 1991), Zlatna knjiga hrvatskoga
pjesništva (ur. V. Pavletić, Zagreb, 1991), Mila si nam ti jedina (ur. J.
Bratulić i dr., Zagreb, 1998), U sjeni transcendencije (ur. N. Jurica i B.
Petrač, 1999).<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Ako
bi u dvije riječi trebalo opisati ovoga čovjeka – one bi glasile: samozatajan i
učinkovit; ponizan i ambiciozan; patriot i kozmopolit.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Od
prijevoda s latinskoga, njemačkoga, francuskoga i engleskoga navedimo samo
odabrane: dramu F. Leibera Mehanička zaručnica (Književna Rijeka, 1998),
poeziju s francuskoga i njemačkoga jezika A. Artauda, J. Tardieua i P. Handkea,
Američko gerilsko kazalište (1997), Kazalište i njegov dvojnik Antonina Artauda
(2002), Plovidba sv. Brendana opata (2004), Erazmo i kršćanski humanizam Léona
Ernesta Halkina (2005), Pod okriljem sv. Jeronima Valéryja Larbauda (2006),
Latinska poezija srednjega vijeka (2010), Jeronimove hagiografije (skupa s
Vesnom Badurina Stipčević, 2008), Krilati pjev (2012) i Srednjovjekovna
latinska drama (2022).<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Skupa
s Vladimirom Bubrinom uređuje trenutačno najčitaniji iseljenički časopis na
engleskom jeziku godišnjak Journal of Croatian Studies Hrvatske akademije u
Americi, čiji je član već desetljećima. U suradnji s Bubrinom objavio je
dvojezičnu renesansnu čitanku The Glory and Fame / Dike ter hvaljen’ja (2015).
Od 2016. dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Za
svoj rad Grubišić je dobio nagradu Hrvatske revije za poeziju (1971), Zlatnu
medalju kraljice Elizabete II. (Queen Elizabeth II Golden Jubilee Medal) za
kulturni doprinos Kanadi (2003), Davidijadu (skupa s Vladimirom Bubrinom) za
2011. te nagradu za najbolji prijevod (tj. za Krilati pjev) na Sarajevskom
sajmu knjiga 2012. Iako u mirovini, i dalje prevodi s više jezika i piše s
mladenačkim žarom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Izvor:
Vijenac , Zagreb, br. 759, <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>6. travnja
2023.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Potpis
fotografije:<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>prof. dr. sc. Vinko
Grubišić rođen je 5. travnja 1943.<o:p></o:p></span></p><p class="MsoNormal"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgMmcckr615ncVHgKrQQq32vo_u5HJ_aqdgHGeW53E7_9bKqpkxiBsP-vjoEi4WE818nq89P74Gpn5BPBZs6mOdC_kSIAydisajsyd0_V9tECjcMpSwTtYz-9_H37PzmmbI6FTbghfCgK8SS7EOKYf9VUKlEPE7A77FCo71rcWbiROa50SMyt1b-ELJ/s1200/prof.%20dr.%20sc.%20Vinko%20Grubi%C5%A1i%C4%87,%20Kanada.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="815" data-original-width="1200" height="217" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgMmcckr615ncVHgKrQQq32vo_u5HJ_aqdgHGeW53E7_9bKqpkxiBsP-vjoEi4WE818nq89P74Gpn5BPBZs6mOdC_kSIAydisajsyd0_V9tECjcMpSwTtYz-9_H37PzmmbI6FTbghfCgK8SS7EOKYf9VUKlEPE7A77FCo71rcWbiROa50SMyt1b-ELJ/s320/prof.%20dr.%20sc.%20Vinko%20Grubi%C5%A1i%C4%87,%20Kanada.jpg" width="320" /></a></div><br /><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-51675551583572172602023-04-22T13:57:00.001-07:002023-04-22T13:57:44.592-07:00Noć knjige u znaku kulturne baštine Hrvata iz Vojvodine u Hrvatskoj matici iseljenika<p> </p><h1><a name="_Hlk132547535"><span lang="HR">Noć knjige u znaku kulturne baštine
Hrvata iz Vojvodine u Hrvatskoj matici iseljenika<o:p></o:p></span></a></h1>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;"><o:p> </o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">U sklopu manifestacije
dan i Noć knjige Hrvatska matica iseljenika priredila je svečano predstavljanje
dviju knjiga „<b>Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština i identitet“</b>
(2022.)<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>i <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>„<b>Identitet srijemskih Hrvata kroz prizmu
tradicijske baštine“</b> (2020.) koje je održano u dupkom punoj Velikoj dvorani
Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 21. travnja 2023. Uz pozdravne riječi Matičina
zamjenika ravnatelja dr. sc. Ivana Tepeša, <a name="_Hlk132797056">ministra za
ljudska i manjinska prava te društveni dijalog u Vladi Republike Srbije
Tomislava Žigmanova, </a>izaslanika predsjednika Vlade RH dr.sc. Milana
Bošnjaka, <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>o knjigama su govorili: dr.
sc. Robert Skenderović, znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest,
prof. dr. sc. Milana Černelić, te u ime sunakladnika v. d. ravnateljica Zavoda
za kulturu vojvođanskih Hrvata prof. Katarina Čeliković, i izv. prof. dr. sc.
Marijeta Rajković Iveta s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju
Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Voditeljica promocije bila je Vesna
Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI. <o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Recentna etnološka i
kulturnoantropološka istraživanja Hrvata u Vojvodini rezultirala su s
reprezentativnim znanstvenim monografijama, koje su promovirane prvi put u
Zagrebu u sklopu ovogodišnje manifestacije Noć knjige. Istraživanja su
provedena od 2009. do 2021. godine. Knjige su, iz pera vrsnih znanstvenika iz
Hrvatske i Srbije te iz pera nadarenih studenata, objavljene u suizdavaštvu FF
Pressa, Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. <o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Ove kvalitetne etnološke
studije opremljene su iscrpnim znanstvenim aparatom, uključujući pouzdane
bibliografije, literaturu i izvore, te popis kazivača i odabranu fotografsku
građu, rečeno je na promociji. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Obrađena
je cjelokupna tradicijska kultura Hrvata u Vojvodini, koju pripadnici hrvatske
zajednice višestoljetno brižno njeguju u svakodnevnim kulturnim i društvenim
praksama diljem toga multikonfesionalnog i multietničkoga prostora. Kazivači iz
svih hrvatskih zajednica u Vojvodini isticali su kulturne i društvene običaje i
pobožnosti svoje sredine. <o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Svečanosti su nazočili brojni
ljubitelji znanstvene i lijepe knjige iz akademske zajednice Zagreba i javnog
života Republike Hrvatske, među kojima izdvajamo zastupnicu i predsjednicu
Odbora za Hrvate izvan RH u Hrvatskom saboru gđu Zdravku Bušić,</span><span lang="HR"> </span></span><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">veleposlanicu Republike Srbije u Hrvatskoj gđu Jelenu Milić, izaslanicu
ministra vanjskih i europskih poslova prof. dr. sc. Vandu Babić Galić, predsjednika
Upravnog vijeća HMI gosp. Milana Kovača, prodekanicu Filozofskoga
fakulteta<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>izv. prof. dr. sc. Dolores
Grmača, predstavnicu Ministarstva kulture i medija Ivu Mostarčić, i predstavnicu
Ministarstva znanosti i obrazovanja gđu Ivanu Prosinečki.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Skup je pisanim putem
pozdravio ugledni kulturni djelatnik, pravnik i diplomat Naco Zelić,
višedesetljetni predsjednik zavičajnih društava Hrvata iz Vojvodine,
čestitajući mlađim naraštajima koji su napisali ova velebna djela.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><b><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Izložba „ŽIva baština“<o:p></o:p></span></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Program je nastavljen svečanim
otvorenjem „Izložbe nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji“ pod
znakovitim nazivom „<i>Živa baština</i>“. Nematerijalno blago stručno je
obrađeno i u pojedinim knjigama, tako da izložba zrcali živost kulturnoga
nasljeđa Hrvata u Srbiji. Izložbu je otvorio Tomislav Žigmanov, raniji
ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata te aktualni ministar u Vladi
Republike Srbije za ljudska i manjinska prava te društveni dijalog. <o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Izložba „Živa baština“ sadrži
22 elementa bogate nematerijalne baštine iz područja jezika, običaja, glazbe,
plesa, tradicijskih umijeća i obrta kao što su: bunjevački i šokački govori
bačkih Hrvata, „Dužijanca“, tamburaške prakse, stvaralaštvo u tehnici slame,
umijeće izrade <i>šlinga,</i> vinogradarski običaj proslave svetog Vinka
(Vincencija) i „kraljci“ u Rumi, Veliko prelo u Subotici, bećarac, ophod
betlemaša u Srijemu, golubinačke mačkare, običaj „tuta“ u Plavni, običaj
zvonjenja za pokojnike u Surčinu, tradicijsko dvoglasno pjevanje šokačkih
Hrvatica iz Monoštora, „polivači“, čuvari Isusova groba, duhovski ophod „kraljica“,
bunjevačko momačko kolo, priskakanje Ivanjske vatre, priprema kruha „božićnjaka“,
umijeće izrade bunjevačkih i šokačkih papuča (papučoš) i drugo.<o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Izvođači prigodnog
kulturno-umjetničkog programa odjeveni u živopisne narodne nošnje bili su
recitator Petar Huska koji je nadahnuto interpretirao na ikavici pjesmu, dok je
dojmljivi tradicijski napjev izvela Martina Čeliković,. <o:p></o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;"><o:p> </o:p></span></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><b><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Čitalački maraton<o:p></o:p></span></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><b><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;"><o:p> </o:p></span></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span style="mso-bookmark: _Hlk132547535;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">U nastavku manifestacije
slijedilo je u Maloj dvorani HMI otvorenje impresivne izložbe cjelokupne
nakladničke djelatnosti Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata sa više od
sedamdeset reprezentativnih monografija iz svih grana ljudske djelatnosti
Hrvata u Srbiji, od beletristike, historiografskih sinteza, udžbenika do
likovnih monografija i bogate periodike Zavoda od časopisa „Nova riječ“ do „Godišnjaka
za znanstvena istraživanja“ i to u čast Zavodove 15. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>obljetnice svestranog djelovanja. Izložbu je
predstavila nazočnoj publici i studentima v. d. ravnateljica ZKVH Katarina
Čeliković uz </span></span><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">kazivače i čitače na lokalnim idiomima
hrvatskoga jezika iz Vojvodine . <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Tekst: Snježana Radoš<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="background: white; mso-line-height-alt: 11.75pt;"><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;">Foto: Krasnodar Peršun</span><b><span lang="HR" style="color: black; font-size: 36.0pt; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;"><o:p></o:p></span></b></p><p class="MsoNormal" style="background: white; text-align: center;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgp3TwJMrifxPQfzsBNSkMWD2g2P0l0zg_Mu5OaGDPrD1BXIK6cYCi36loK7FlcVlZasm6kkJyitHcUJCTYJOKGzp2dRmjIIKW1Nzcy3RMxs5m8qgFMwmLMu83s6Hfumt4uq3VJU2nGkoTWrQnekiWFH5CG7SJOsmuu-dCch35O6CPBd9gpEC5QFBFJ/s4000/01.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2667" data-original-width="4000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgp3TwJMrifxPQfzsBNSkMWD2g2P0l0zg_Mu5OaGDPrD1BXIK6cYCi36loK7FlcVlZasm6kkJyitHcUJCTYJOKGzp2dRmjIIKW1Nzcy3RMxs5m8qgFMwmLMu83s6Hfumt4uq3VJU2nGkoTWrQnekiWFH5CG7SJOsmuu-dCch35O6CPBd9gpEC5QFBFJ/s320/01.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg07MreN2Vfbp6CXLcVhiK4O2oGcOPZP60FLyJUzOHhB86JgR_Sp8JvcHJDqvJZKcr6zIBw1zbxZiskLpk5ucho_ZzoW5fUXGyEg1s2p07taXxsVfoQU93GEfGHCYVitmjkduGj6QiF5iXXpHpcU2L3ZakEcCLr2XjNvvMH79JZhx1LZWVFwQnPQpkQ/s4000/02.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2667" data-original-width="4000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg07MreN2Vfbp6CXLcVhiK4O2oGcOPZP60FLyJUzOHhB86JgR_Sp8JvcHJDqvJZKcr6zIBw1zbxZiskLpk5ucho_ZzoW5fUXGyEg1s2p07taXxsVfoQU93GEfGHCYVitmjkduGj6QiF5iXXpHpcU2L3ZakEcCLr2XjNvvMH79JZhx1LZWVFwQnPQpkQ/s320/02.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhctEEO9ZV78XvaE4rllfFTSPVcTED5VPPQ9cS9X4zfrVrI_EzmDWF-3_bpAX_wzOO5EeiyBy6MBJQtCa_D_T9pUXuVFB0xB_H7l2htyDjpyOTQ-ycwqa66l0SvcVy5G9WXIcGqfy90mUCFEDBq6t54iFBOElawx5qDjFQCzfu7O6RLMjYlaG9L9Syg/s4000/03.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2667" data-original-width="4000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhctEEO9ZV78XvaE4rllfFTSPVcTED5VPPQ9cS9X4zfrVrI_EzmDWF-3_bpAX_wzOO5EeiyBy6MBJQtCa_D_T9pUXuVFB0xB_H7l2htyDjpyOTQ-ycwqa66l0SvcVy5G9WXIcGqfy90mUCFEDBq6t54iFBOElawx5qDjFQCzfu7O6RLMjYlaG9L9Syg/s320/03.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjbfSNYj87NT0F4hUq7eE_ALa0QsvBmKUrhEMXI_j6jB_8mn6oDaUVY8gbTzFtEK7VQHTDJ0CFnd-cQT28GzutVI2Qd-XtPdVL6N1tqBzJ-ecvnzzV64fsT18jVN1ez-gkhDZpW9xbhnPH2Pk5-klzgB3XMgq3zqLzEW4-9QB4-qd9ZCCtjdzOe3izM/s4000/04.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2667" data-original-width="4000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjbfSNYj87NT0F4hUq7eE_ALa0QsvBmKUrhEMXI_j6jB_8mn6oDaUVY8gbTzFtEK7VQHTDJ0CFnd-cQT28GzutVI2Qd-XtPdVL6N1tqBzJ-ecvnzzV64fsT18jVN1ez-gkhDZpW9xbhnPH2Pk5-klzgB3XMgq3zqLzEW4-9QB4-qd9ZCCtjdzOe3izM/s320/04.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgcG2kelKf8QYm23lmrmgiVLj9piHjPYDpUILisVdsgKq1VYQKMM7GwuxpowSW6E1ZsX6bynKNOC9fd7LMLyExabZzh7BbXNsO6Oio7LKTx7GqzKtm-0sN1bXCui2OUi_uXz9ZJ5ByJxFJv0OmBzWs-k9NMXFfqveRmA5HIpQRQh-v0DASAQSFEeUe2/s4000/05.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2667" data-original-width="4000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgcG2kelKf8QYm23lmrmgiVLj9piHjPYDpUILisVdsgKq1VYQKMM7GwuxpowSW6E1ZsX6bynKNOC9fd7LMLyExabZzh7BbXNsO6Oio7LKTx7GqzKtm-0sN1bXCui2OUi_uXz9ZJ5ByJxFJv0OmBzWs-k9NMXFfqveRmA5HIpQRQh-v0DASAQSFEeUe2/s320/05.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiHw7dJvmGpmC7bzrwyqvYkEcli203qTooKHSTrRWOi03vu-kO02F8686Q1Do68n8fulCudKsY3DhZWU9SntHf68wmLLlim_4In1YReoK8Uuj0KUBt2IzhentjwgfGq-FESX1aRWppNW1TdZ055xGCT9JyZ6B1m_fAWC9XHhN2XrtIG-jkx3C_WnEW2/s4000/06.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2667" data-original-width="4000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiHw7dJvmGpmC7bzrwyqvYkEcli203qTooKHSTrRWOi03vu-kO02F8686Q1Do68n8fulCudKsY3DhZWU9SntHf68wmLLlim_4In1YReoK8Uuj0KUBt2IzhentjwgfGq-FESX1aRWppNW1TdZ055xGCT9JyZ6B1m_fAWC9XHhN2XrtIG-jkx3C_WnEW2/s320/06.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj67DLZwzoifKFCierrO-Tezb3NpE3YbpbS073o9OAhBTCUkJL3Ln-hmIAcYb4h4_1tbo9PgkJOgx0be1LocbsTfjYkVpxu-OyR9G6rYmgr7Z2NOpAqHG2o3fx6dQZSw2RuGvytjat6olCBxLG7XFTc62o5PloafWllTqwmswNSU_hWVsNIramWnS72/s4000/07%20.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2667" data-original-width="4000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj67DLZwzoifKFCierrO-Tezb3NpE3YbpbS073o9OAhBTCUkJL3Ln-hmIAcYb4h4_1tbo9PgkJOgx0be1LocbsTfjYkVpxu-OyR9G6rYmgr7Z2NOpAqHG2o3fx6dQZSw2RuGvytjat6olCBxLG7XFTc62o5PloafWllTqwmswNSU_hWVsNIramWnS72/s320/07%20.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrO08_DBhFIReW3gODSl0X4CrNYq0RHjp_CcFuu7kl3TPPnY-Ny_ZOBygxire5T_gYj_iE16EK8VHqozIbrXYMZ0zQ4So2EIBJ5-iOrcfwZJKjsvtBsXWdhPcL7owQ_MYpNCpwAcC-GY6SCXP3c2LQ7bXK71VEBTMg3DgNUfpKHI6UO06in2ibFfSI/s4000/08.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2666" data-original-width="4000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgrO08_DBhFIReW3gODSl0X4CrNYq0RHjp_CcFuu7kl3TPPnY-Ny_ZOBygxire5T_gYj_iE16EK8VHqozIbrXYMZ0zQ4So2EIBJ5-iOrcfwZJKjsvtBsXWdhPcL7owQ_MYpNCpwAcC-GY6SCXP3c2LQ7bXK71VEBTMg3DgNUfpKHI6UO06in2ibFfSI/s320/08.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3trPi1jA-tir4wWrT-dPOLmMZhfDRxpAzKrhBA6q3xpgmvMGEPQuHHVrdPGYqGmKUns2bxL1QD7ToWQzA6ebKP74BE99IvNUMpxJAgxY4eBCt-jrlgM8K5sreJ3s96nf434emj4l4LRwq0Akd__3Oi7QM6ZcqNU3dVPpv8xJ6pG8JYirXH4j9Hh5w/s4000/09.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2667" data-original-width="4000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3trPi1jA-tir4wWrT-dPOLmMZhfDRxpAzKrhBA6q3xpgmvMGEPQuHHVrdPGYqGmKUns2bxL1QD7ToWQzA6ebKP74BE99IvNUMpxJAgxY4eBCt-jrlgM8K5sreJ3s96nf434emj4l4LRwq0Akd__3Oi7QM6ZcqNU3dVPpv8xJ6pG8JYirXH4j9Hh5w/s320/09.jpg" width="320" /></a></div><br /><span lang="HR" style="color: black; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;"><br /></span><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-46076600481156784652023-03-21T06:39:00.000-07:002023-03-21T06:39:23.323-07:00Cursos 2023 de idioma croata del Circulo Croata Cultural<p> <b style="text-align: center;"><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 14.0pt; mso-bidi-font-size: 16.0pt;">CIRCULO
CROATA CULTURAL Y DE SOCORROS MUTUOS</span></b></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 11.0pt; mso-bidi-font-size: 12.0pt;">Avda.
A. Debenedetti Nº 1776, (1871) Dock Sud, Avellaneda, Rep. Argentina<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="PT-BR" style="mso-ansi-language: PT-BR;">e– mail
circulocroata@yahoo.com.ar . <span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span></b><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 11.0pt;">Fundado el 19 de Marzo de 1923<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="ES" style="font-size: 8.0pt; mso-ansi-language: ES;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoCaption" style="text-indent: 35.4pt;"><span lang="ES-TRAD"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span></span><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;">CURSOS DE IDIOMA CROATA DEL CICLO
LECTIVO 2023 EN DOCK SUD<o:p></o:p></span></u></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><u><span lang="ES-TRAD">EN EL AÑO DE SU CENTÉSIMO ANIVERSARIO<o:p></o:p></span></u></b></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><u><span lang="ES-TRAD"><o:p><span style="text-decoration: none;"> </span></o:p></span></u></b></p>
<p align="center" class="MsoBodyText" style="text-align: center;"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"><o:p><span style="text-decoration: none;"> </span></o:p></span></u></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 14.0pt;">Serán
virtuales y presenciales en la sede del Circulo Croata Cultural de Dock Sud,
Av. A. Debenedetti Nº 1776 y/o en el Colegio Cristo Rey de Dock Sud (25 de Mayo
y Superí)<o:p></o:p></span></u></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 14.0pt;"><o:p><span style="text-decoration: none;"> </span></o:p></span></u></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 14.0pt;"><o:p><span style="text-decoration: none;"> </span></o:p></span></u></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">1) Nivel
Inicial Avanzado</span></u></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">:
Los que</span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;"> <b>aprobaron el Nivel Inicial virtual dictado p/la prof. Aldana Lucic <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>desde Croacia en el año 2022, </b></span><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 12.0pt;">cursarán este año 2023</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> los sábados a la mañana en horario a
confirmar con la misma profesora. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Podrán
incorporarse al curso otros alumnos con adecuado conocimiento de croata (previa
evaluación). Cursado será virtual p/medio de meet de google. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Inicio de
las clases: </span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span>1<b> de Abril de 2023 ; Horario
curso</b> <b>: sábado<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>a la mañana en
horario a confirmar.<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="ES-TRAD">Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará
asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales
con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo. </span></b><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="font-family: "Calibri","sans-serif"; mso-ansi-language: ES-AR; mso-bidi-font-family: "Times New Roman";"><o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 8.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">A.2) Segundo
Nivel </span></u></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">: Los que</span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;"> <b>aprobaron
el Primer Nivel en el año 2022 dictado virtual y presencialmente p/el prof.
Ing. T. Pavicic, </b></span><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 12.0pt;">cursarán
este año 2023</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> los
sábados de 10:30 a 12:00 h AM con el prof. Ing. Tomislav Pavicic. Lo harán virtualmente
por medio de meet de google y al menos menos 2 veces p/mes en forma presencial
en la P.Baja o 1er.p. de la sede del Circulo Croata, Av. A. Debenedetti 1776,
Dock Sud (presencial : 1er sábado del mes y último sábado del mes). <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Inicio de
las clases : </span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span>1<b> de Abril de 2023 (N</b></span><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 12.0pt;">ota</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> : </span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 12.0pt;">esta clase será presencial</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">; Horario curso</span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;"> <b>: sábados de 10:30 a 12:00
h</b>.<b>AM<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="ES-TRAD">Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará asimismo
una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales
con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="ES-TRAD"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD">A.3) Tercer Nivel : </span></u><span lang="ES-TRAD">Los que aprobaron el Segundo Nivel en el </span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">año 2022 dictado virtual y
presencialmente p/el prof. Ing. T. Pavicic, </span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 12.0pt;">cursarán este año 2023</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> los lunes de 19:00 a 20:30 h AM con el prof.
Ing. Tomislav Pavicic. Lo harán este año virtualmente por medio de meet de
google y al menos menos 1 o 2 veces p/mes en forma presencial en la P. baja o
1er.p. de la sede del Circulo Croata, Av. A. Debenedetti 1776, Dock Sud
(presencial : en días y horarios a acordar, aunque al menos un día debería ser
el último sábado del mes). <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Inicio de
las clases : </span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><b>3 de Abril de 2023 (virtual) ;
Horario curso</b> <b>: lunes de 19:00 a 20:30 h</b> <b>PM<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="ES-TRAD">Arancel : $4.000.- p/mes. Se pagará
asimismo una matrícula de inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual. Manuales
con cargo. El resto del material didáctico se entrega sin cargo. </span></b><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="font-family: "Calibri","sans-serif"; mso-ansi-language: ES-AR; mso-bidi-font-family: "Times New Roman";"><o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 8.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">A.4)
Nivel Inicial </span></u></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">: <u>(nuevo
curso, se inicia este año 2023)</u>: Será virtual y presencial y lo dictará el
prof. Ing. Tomislav Pavicic los sábados de 9:00 a 10:30 h AM (hora argentina).
Para dictado del curso virtual los cursantes deben tener computadora o laptop,
cámara web, buena conexión a wifi internet. Será virtual p/medio del programa
meet de Google y al menos 2 veces p/mes en forma presencial en la P. baja o
1er. piso de la sede del Circulo Croata, Av. A. Debenedetti 1776, Dock Sud
(presencial : 1er sábado del mes y último sábado del mes). <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">El máximo
de inscriptos será de 12/14 alumnos, pero no podrá ser menor de 5/6 .</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 8.0pt;"><o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Incorporación
previa inscripción obligatoria p/email<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>(</span></b><span lang="ES-TRAD"><a href="mailto:circulocroata@yahoo.com.ar"><b><span style="font-size: 10.0pt;">circulocroata@yahoo.com.ar</span></b></a></span><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> o </span></b><span lang="ES-TRAD"><a href="mailto:tpavicic42@gmail.com"><b><span style="font-size: 10.0pt;">tpavicic42@gmail.com</span></b></a></span><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">), presencial <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>u otro medio hasta el 25.03.2023.</span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;"> <b>Deben
confirmar su participación p/mail o whattsapp indicando en el mismo todos sus
datos <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>(nombre y apellido, domicilio,
edad, DNI, celular (indicar si tienen whattsapp), tel fijo, e-mail). <o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Inicio
de las clases</span></u></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> : </span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><b>1 de Abril de 2023 (clase presencial) ;
Horario</b> <b>curso : sábados de 9:00 a 10:30 h</b> <b>AM (hora argentina)</b>
<b><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Arancel : $4.000.-
p/ mes. </span><span lang="ES-TRAD">Se pagará asimismo una matrícula de
inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual.</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> Manuales con cargo. El resto del
material didáctico se entrega sin cargo. <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Inscripción
y evaluación presencial los días 11.03.2023 y 18.03.202 en la sede del Circulo
Croata Cultural, <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Av. A. Debenedetti 1776</span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;">,<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><b>Dock Sud de 10 a 12 h.<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"><o:p><span style="text-decoration: none;"> </span></o:p></span></u></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">A.5) Curso
de perfeccionamiento y de conversación avanzado </span></u></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">: los alumnos que aprobaron y lo cursaron
</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 12.0pt;">virtualmente</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> en el 2022, lo </span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 12.0pt;">cursarán este año 2023</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> los sábados de 13:30 a 15:00 h (horario
a confirmar) con la prof. Dra. Iva Vidic. Virtualmente p/ medio de meet de
Google 3 veces p/ mes y al menos 1 vez p/ mes en forma presencial en el aula
del 1er. piso de la sede del Circulo Croata Cultural, Av. A. Debenedetti 1776</span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;">,<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><b>Dock Sud. Cualquier cambio al respecto les
será informado.<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Inicio
del curso</span></u></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> : 1 de Abril
2023</span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;"> ; <b>Horario</b> <b>curso : sábados de 13:30 a 15:00 h<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>PM (a confirmar)<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Arancel : $4.000.-
p/mes. </span><span lang="ES-TRAD">Se pagará asimismo una matrícula de
inscripción de $4.000.- aparte del arancel mensual.</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"> Manuales con cargo. El resto del
material didáctico se entrega sin cargo. <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">Nota
para los cursos de los ítems. A.1), A.2), A.3) y A.5</span></u></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">) : Reinscripción y/o alumnos nuevos: Los
que cursaron y promovieron en el año 2022, deberán confirmar hasta el 25.03.2023
p/ tel, e-mail o wattsapp su inscripción y participación efectiva antes del
inicio de los cursos</span></b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-weight: bold;">. <b>Podrán eventualmente incorporarse alumnos
nuevos</b> <b>a los cursos A.1), A.2), A.3) y A.5) previa inscripción obligatoria
hasta el 25.03.2023 y evaluación. <o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoBodyText" style="margin-left: 18.0pt;"><b><span lang="ES-TRAD" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><u><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 14.0pt;">Notas importantes</span></u></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 14.0pt;"> : <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoBodyText"><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 10.0pt;">1) Los
alumnos que se incorporen a posteriori,<span style="mso-spacerun: yes;">
</span>pagarán además del arancel mensual del mes correspondiente, la matrícula
de inscripción.</span></b><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 8.0pt;"><o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="ES-TRAD">Consultas,
reinscripciones: p/e-mail a </span></b><span lang="ES-TRAD"><a href="mailto:circulocroata@yahoo.com.ar"><b>circulocroata@yahoo.com.ar</b></a><b>
preferentemente) o al mail <span style="mso-spacerun: yes;"> </span></b><a href="mailto:tpavicic42@gmail.com"><b>tpavicic42@gmail.com</b></a><b> . También
p/celular al Ing. Tomislav Pavicic (coordinador de los cursos) al 15 6877 5666
(whattsapp +54 9 11 6877 5666). Otros contactos : Prof. Dra. Iva Vidic : +54 9
11 5821 2263 y Matilde Lucic : +54 9 11 5036 9701<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="ES-TRAD"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="ES-TRAD">2) <u>Vale para todos los cursos</u> :
Los pagos son p/ adelantado y p/ </span></b><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="ES-TRAD">transferencia al</span></b><span lang="ES-TRAD"> <b>CBU
del Circulo Croata Cultural (Banco Santander)</b> : </span><b><span lang="ES-TRAD" style="font-size: 12.0pt;">CBU 0720009020000001567418</span></b><span lang="ES-TRAD">. I<b style="mso-bidi-font-weight: normal;">nformar p/ mail,<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>whattsapp sobre el pago c/ copia de la
transferencia, aclarando quien la hizo y concepto del pago (mes, matrícula) al
mail del Circulo (</b><a href="mailto:circulocroata@yahoo.com.ar"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">circulocroata@yahoo.com.ar</b></a><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">) y/o al mail </b><a href="mailto:tpavicic42@gmail.com"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">tpavicic42@gmail.com</b></a><b style="mso-bidi-font-weight: normal;">) o p/<span style="mso-spacerun: yes;">
</span>whattsapp. La información permite llevar un registro del curso y
en la tesorería.<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="ES-TRAD"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="ES-TRAD">3)
toda modificación de la información dada (profesor, días y horarios) les será
comunicada<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>ya que es posible que se incorpore
otro/a docente al curso.<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><b style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="ES-TRAD"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="mso-ansi-language: ES-AR;"><o:p> </o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjeVb3iu0poBfsFblHAwhrRx7cW1sq_1le16mbnA_rtqYRMojLsZRfAOJofNr4ScCK2r2NeNN5vOEY_D4we7peQyoPLu-a7Xe56mNzjC0nCZiVtB4UgKLS5togFC2V_p36sLN0IfxCDSkRtXa_4ZxyNTV8c_Cvotc5mkJDYxzlovFRIaDeIrw-WEIAu/s2816/DSC06326.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2112" data-original-width="2816" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjeVb3iu0poBfsFblHAwhrRx7cW1sq_1le16mbnA_rtqYRMojLsZRfAOJofNr4ScCK2r2NeNN5vOEY_D4we7peQyoPLu-a7Xe56mNzjC0nCZiVtB4UgKLS5togFC2V_p36sLN0IfxCDSkRtXa_4ZxyNTV8c_Cvotc5mkJDYxzlovFRIaDeIrw-WEIAu/s320/DSC06326.JPG" width="320" /></a></div><br /><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-27615769793324829312023-02-17T08:51:00.001-08:002023-02-17T08:51:45.204-08:00Ususret promociji novoga sveska Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2023 <p><span style="text-align: justify;">Održivi povratak,
dvojezično obrazovanje i transfer znanja –</span><span style="text-align: justify;">
</span><span style="text-align: justify;">ključni su tematski impulsi objavljenih publicističkih radova u novome
svesku Hrvatskog iseljeničkog zbornika (2023), čija je građa raspoređena u osam
tematskih cjelina koje ukupno opsežu 440 stranica</span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Iz tiska je izišao
novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika 2023., koji donosi 34 samostalna
autorska priloga koji s više ili manje informacija povezuju četiri kontinenta. Ova
Matičina serijska publikacija kontinuirano privlači čitateljstvo od godine
1955. Matičin godišnjak, otkad ga uređuje Vesna Kukavica, podjednako ažurno
prati suvremene digitalne nomade koji su putovanje odabrali kao stil života,
migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja
potomaka hrvatskih iseljenika koji su se afirmirali u kulturama domicilnih
sredina od Aljaske do Ognjene zemlje, juga Afrike, Australije i Novoga
Zelanda. Svjedoci smo i aktualnih
preobrazbi društvenog i kulturnog života Lijepe Naše, prateći pozorno u
zasebnim autorskim prilozima sudbine modernih pečalbara koji su svoj novi dom
našli u tehnološki naprednijim zemljama diljem Starog kontinenta. Održivi
povratak, dvojezično obrazovanje i transfer znanja – ključni su tematski impulsi uvrštenih članaka
vrsnih publicista iz domovine i dijaspore.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Neizostavno,
Matičin ljetopis sustavno obrađuje i hrvatsko kulturno naslijeđe u migrantskome
okružju! <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Hrvatski
iseljenički zbornik 2023. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima
osam tematskih cjelina –<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>naslovljenih <i>Znaci
vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi,</i> <i>Povjesnica, Duhovnost,
Znanost</i> te <i>Nove knjige</i>. Građa je raspoređena na 440 stranica i
ilustrirana s 110 fotografija. Simbolično, u čast ulaska Republike Hrvatske u
Schengen i europodručje – naslovnicu ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa
krase naše eurokovanice oblikovane u skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="HR">Predstavljanje Hrvatskoga
iseljeničkog zbornika 2023. s njegovom elektroničkom inačicom, na koje vās i
ovim putem pozivamo, održat će se u četvrtak, 23. veljače 2023. u 13 sati u Velikoj
dvorani HMI na Trgu Stjepana Radića 3 u <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Zagrebu.
<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Novi svezak Hrvatskog
iseljeničkog zbornika predstaviti će, nakon pozdravnoga govora ravnatelja HMI
profesora Mije Marića, komunikolog prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta
političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu; ravnatelj Instituta društvenih
znanosti Ivo Pilar povjesničar prof. dr. sc. Željko Holjevac; savjetnik s
posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom
uredu za Hrvate izvan RH kroatist dr. sc. Milan Bošnjak, te urednica Zbornika profesorica
Vesna Kukavica. Prigodni glazbeni program izvodi operna sopranistica mag. art Barbara
Othman. Voditeljica promocije je profesorica Lada Kanajet Šimić,
rukovoditeljica Matičina Odjela za obrazovanje i znanost.<o:p></o:p></span></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><span lang="HR"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR">Tekst: Ivana Rora<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><u><span lang="HR">Pozivnica</span></u></p>
<p class="MsoNormal" style="margin-left: 0cm; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">HRVATSKI ISELJENIČKI ZBORNIK 2023.<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">SADRŽAJ <o:p></o:p></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Predgovor <o:p></o:p></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">ZNACI VREMENA<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Davor Ivo Stier: <b>Europodručje i Schengen – razvojne i
geopolitičke perspektive Hrvatske u četvrtom desetljeću</b><o:p></o:p></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%; mso-bidi-font-weight: bold;">Nenad
Pokos: </span><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Demografska slika Lijepe Naše u
svjetlu novoga popisa stanovništva<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Denis Derk: <b>Odjeci
kulturnih postignuća naših umjetnika<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Sandra Cvikić: <b>Srbijanski
proces tranzicijske pravde i položaj hrvatske nacionalne manjine u </b></span><b><span lang="HR" style="color: windowtext; font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Vojvodini i
Srbiji</span></b><b><span lang="HR" style="color: red; font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"><o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">KROATISTIČKI OBZORI <o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Rona Bušljeta Kardum, Mateja
Župančić, Mara Plaza Leutar: <b>Izazovi hrvatske nastave u inozemnim
multikulturnim društvima <o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Stan Granic: <b>Nastojanje
prenošenja materinskoga jezika na drugu generaciju - rane hrvatske jezične
škole u Kanadi<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Katica Jurčević, Marina Perić
Kaselj, Ozana Ramljak: <b>Migracijski procesi i identiteti u književnom
stvaralaštvu Amelije Batistich<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Vesna Kukavica:<b> Hrvatski
jezik u dijaspori suvremenog doba<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Ivana Vidović Bolt:<b> Zlatno
izdanje Zagrebačke slavističke škole<span style="background: lime; mso-highlight: lime;"><o:p></o:p></span></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Luka Budak: <b>Odlazak
istaknutih promicatelja hrvatskog jezika u Australiji i Novome Zelandu<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">MOSTOVI<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Ivana Hebrang Grgić: <b>Mogućnosti
istraživanja povijesti Hrvata u Australiji i Novome Zelandu na temelju
digitalnih izvora<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Stan Granic: <b>Hrabrost i
izdržljivost, život i karijera legende kanadskoga boksa Georgea Chuvala <o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Walter F. Lalich: <b>Transnacionalna
memorija posljednjih počivališta iseljenika<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Vesna Kukavica: <b>Trideseta
obljetnica Hrvatskog svjetskog kongresa<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Snježana Radoš: <b>Mediji
hrvatskih manjina u srednjoj i jugoistočnoj Europi </b> <o:p></o:p></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="margin: 0cm -0.7pt 0.2pt -0.65pt; text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">POVJESNICA<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Ivica Miškulin: <b>Stota
obljetnica rođenja utemeljitelja Republike Hrvatske <o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Iva Kajfeš: <b>Doprinos
kanadskih Hrvata stvaranju, međunarodnom priznanju i obrani Republike Hrvatske<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Ivica Miškulin: <b>Banket u
Clevelandu - o sjevernoameričkoj turneji Dinama 1971.</b><o:p></o:p></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Vinko Grubišić: <b>Uspomene
na jedan buran slavistički kongres u Americi<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Tihomir Nuić, Mate
Sušac: <b>Izgon – nezaslužena trauma
našeg emigranta iz Švicarske<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Gojko Borić: <b>Susreti i
doživljaji uz pomoć Radija Deutsche</b> <b>Welle <o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Đuro Vidmarović: <b>Sjećanja
uglednog egzilantskog intelektualca <o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Mauricij Frka Petešić: <b>Novi
prilozi za bio-bibliografiju <i>Hrvatske revije<o:p></o:p></i></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">DUHOVNOST<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Branka Pavić Blažetin: <b>Hrvatski
glasnik – postojan čuvar vjerskog identiteta Hrvata u Mađarskoj<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Marija Belošević: <b>Radost
življenja u novom zavičaju<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">BAŠTINA<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Željko Holjevac: <b>Dvjestota
obljetnica rođenja Ante Starčevića <o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Marijan Lipovac:<b>
Reformator hrvatskog pravopisa i književnog jezika<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">ZNANOST<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Tanja Rudež: <b>Utjecaj
kolektivnog psihološkog vlasništva na etničke odnose <o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Tanja Rudež: <b>San o
transferu znanja našega astrofizičara iz
Amerike</b> <b><o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">NOVE KNJIGE<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Marijeta Rajković Iveta: </span><b><span lang="HR" style="background: white; font-size: 12pt; line-height: 110%;">Mladi
istraživači i etnološke studije o vojvođanskim Hrvatima<o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Robert Skenderović:<b>
Historiografska sinteza Hrvata iz Mađarske<o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Sanja Vulić:<b> Kapitalna
gradišćanskohrvatska dijalektološka edicija <o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="background: white; font-size: 12pt; line-height: 110%;">Lucija
Šarčević: <b>Odlično dvojezično izdanje književnosti za djecu</b></span><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"><o:p></o:p></span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;">Velimir Srića: <b>Vizija
suvremenog hrvatskog zajedništva <o:p></o:p></b></span></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></b></p>
<p align="left" class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 110%;"> </span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR"><o:p><span style="text-align: left;"> </span> </o:p></span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><br /><span lang="HR"><o:p></o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihGtWO6ReH75ir7QyqTQCFJ3NqjZTXZVRF4CqTA9Wmr32xpzBtgrisoOkvXJ3ALYXKbFaK9LrtaxRTYYoLb4or4t3ZCVlLL35g1cEi_1EvAZyxZ7jUyQKqFBU1OeF7o-vXDFg1Pky5VQgap5Hql2QVdAl9IKQoV8Z1tECc08PzBOmyhCrWcnWw_EhO/s1684/Pozivnica%20Zbornik%202023%20-e%20verzija%20.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1684" data-original-width="1190" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEihGtWO6ReH75ir7QyqTQCFJ3NqjZTXZVRF4CqTA9Wmr32xpzBtgrisoOkvXJ3ALYXKbFaK9LrtaxRTYYoLb4or4t3ZCVlLL35g1cEi_1EvAZyxZ7jUyQKqFBU1OeF7o-vXDFg1Pky5VQgap5Hql2QVdAl9IKQoV8Z1tECc08PzBOmyhCrWcnWw_EhO/s320/Pozivnica%20Zbornik%202023%20-e%20verzija%20.jpg" width="226" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-B_agi55P3JoOL1t5e7zuVB56bTxbtKKRjTP7LCbJMQj13GiCBxM4ZjMo3T-HVtqJGhyPrihiP2wyKn4Si9S1Bn8rKNfkAkQlcndGa2K87Tp0twri7tWf9YUrVkBUtT4aV8GSEhRINfIybeXIFNYJSEk6Ut0zWC5hHGvx1kvHaZ1Qe8jUA9whK33x/s2686/naslvonica%20HIZ%202023.png" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2686" data-original-width="1792" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh-B_agi55P3JoOL1t5e7zuVB56bTxbtKKRjTP7LCbJMQj13GiCBxM4ZjMo3T-HVtqJGhyPrihiP2wyKn4Si9S1Bn8rKNfkAkQlcndGa2K87Tp0twri7tWf9YUrVkBUtT4aV8GSEhRINfIybeXIFNYJSEk6Ut0zWC5hHGvx1kvHaZ1Qe8jUA9whK33x/s320/naslvonica%20HIZ%202023.png" width="213" /></a></div><br /><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-12718736229509968492023-01-05T10:16:00.002-08:002023-01-05T10:16:40.639-08:00Noć hrvatske glazbe u Čileu<h2 style="text-align: center;"> <b style="text-align: center;"><span lang="HR" style="font-size: 14.0pt; line-height: 107%; mso-ansi-language: HR;">Noć hrvatske
glazbe u Čileu</span></b></h2>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">U organizaciji Kulturno-umjetničkog društva <i>Domovina</i> i Hrvatskog
stadiona iz Santiaga, te uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za
Hrvate izvan Republike Hrvatske, u glavnom gradu Čilea 7. siječnja 2023.
održava se glazbeni događaj </span><span lang="EN-GB"><a href="https://www.eventbrite.cl/e/noche-de-musica-croata-tickets-490723115047"><i><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Noć hrvatske glazbe</span></i></a></span><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">. Nastup će se održati u 19 h u prostorima
kulturne institucije Teatro Carabineros de Chile, a <b>prijenos uživo</b> moći
ćete pogledati na <b>Facebook stranicama </b></span><span lang="EN-GB"><a href="https://www.facebook.com/domovina.cl/"><b><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Kulturno-umjetničkog društva Domovina</span></b></a></span><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"> i </span><span lang="EN-GB"><a href="https://hr-hr.facebook.com/people/HRVATSKA-MATICA-ISELJENIKA/100064388361427/"><b><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Matice iseljenika</span></b></a></span><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"><o:p> </o:p></span></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjur8F5C_ZdYPKhdTkUS4EnY8tIy8ZPsqO9Auxr0MLslCnNodbtJ3HxUEQ99DIwAxgkEJwx5YIxsEDmbCnkQ-7ECwVEeiYh1VqvuLQx5dQKPNWBNdaZU40JJlo4u42X-e5R3JtKFEgZcGKj6udlLURN_pVSmHlpQx4TXkwKmg4p4Z5Ie8VYPGtWcbpB/s951/chile1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="951" data-original-width="951" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjur8F5C_ZdYPKhdTkUS4EnY8tIy8ZPsqO9Auxr0MLslCnNodbtJ3HxUEQ99DIwAxgkEJwx5YIxsEDmbCnkQ-7ECwVEeiYh1VqvuLQx5dQKPNWBNdaZU40JJlo4u42X-e5R3JtKFEgZcGKj6udlLURN_pVSmHlpQx4TXkwKmg4p4Z5Ie8VYPGtWcbpB/s320/chile1.jpg" width="320" /></a></div><br /><p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b><i><span lang="HR">Pogledajte prijenos uživo na Facebook stranicama
Matice iseljenika!</span></i></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Na ovom glazbenom događaju sudjelovat će nekoliko imigrantskih hrvatskih
udruga iz Čilea i Argentine. Kulturno-umjetničko društvo <i>Domovina</i>
predstavit će svoj folklorni sastav <i>Baština</i> te žensku klapu <i>Snaga</i>.
Pored toga, sa Hrvatskog stadiona bit će predstavljen glazbeni sastav <i>Daleko</i>.
Specijalni gosti ove zanimljive glazbene večeri dolaze iz Argentine u još
jednom klapskom sastavu muške klape <i>BA</i>.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Klapa BA iz Argentine<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Muška </span><span lang="EN-GB"><a href="https://fdk.hr/klapa/ba/"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">klapa BA</span></a></span><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"> osnovana je 1988. godine u Argentini, a tvori je
sastav od osam prijatelja čiji je glazbeni voditelj Ivo Puches. Njihov
repertoar se temelji na klapskim ali i popularnim dalmatinskim pjesmama koje se
izvode uz instrumentalnu pratnju. <o:p></o:p></span></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjuJ9FPlq9Go9ShfCmfiqZes-M5OTHUasI0baWGKpbJRjmRFvElDV5GZ_DsOUzPalSWEAFkVSnLDACDk-UB4WIbQboc4GHKdZi6WAnOodPuEkUY52eHWjyQvlgSgp6IowCCzRY65HhoIYyjmmMwzZgd_KNWe0k-91ntbPRb27ST2KMRIPpexOeI47Vn/s630/chile2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="375" data-original-width="630" height="190" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjuJ9FPlq9Go9ShfCmfiqZes-M5OTHUasI0baWGKpbJRjmRFvElDV5GZ_DsOUzPalSWEAFkVSnLDACDk-UB4WIbQboc4GHKdZi6WAnOodPuEkUY52eHWjyQvlgSgp6IowCCzRY65HhoIYyjmmMwzZgd_KNWe0k-91ntbPRb27ST2KMRIPpexOeI47Vn/s320/chile2.jpg" width="320" /></a></div><br /><p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><br /></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Foto: Muška klapa BA<o:p></o:p></span></i></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"><o:p> </o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Ženska klapa Snaga i folkorni sastav Baština iz
Čilea<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Ženska klapa Snaga osnovana je 2019. godine u Čileu unutar Kulturno-umjetničkog
društva <i>Domovina</i> uz potporu voditeljice klapskog pjevanja iz Hrvatske, Stjepane
Lukašević. Sastavljena je od pet članica hrvatskih korijena koje se kroz
klapsku pjesmu žele povezati sa zemljom svojih predaka. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"><o:p> </o:p></span></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi-Lk0zZK1hk3jNwpJgwQ4Rp6Sj88fS2f8iqo7RXZrdvtqVKy7j2b7-A8PP94fRxEXFc-76aWo3fgfCpY684qZrx35bCkSQz4yZXZWli40_Hg88EIhmpQQ8ku9mGgVpTe8jCkACsrbJ4dhcVigEpc4yCTKzhronxmY78khQ7Dvtfy3pzABzEpSkrIaB/s681/chile3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="510" data-original-width="681" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi-Lk0zZK1hk3jNwpJgwQ4Rp6Sj88fS2f8iqo7RXZrdvtqVKy7j2b7-A8PP94fRxEXFc-76aWo3fgfCpY684qZrx35bCkSQz4yZXZWli40_Hg88EIhmpQQ8ku9mGgVpTe8jCkACsrbJ4dhcVigEpc4yCTKzhronxmY78khQ7Dvtfy3pzABzEpSkrIaB/s320/chile3.jpg" width="320" /></a></div><br /><p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i><span lang="HR">Foto: Ženska klapa Snaga</span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Kulturno-umjetničko društvo <i>Domovina</i> djeluje od 2007. godine. Osim
klape <i>Snaga</i>, unutar ovog društva djeluje i folklorni sastav <i>Baština</i>
koji objedinjuje vokalnu, instrumentalnu i plesnu sekciju. Broji 14 članova
različitih generacija potomaka hrvatskih iseljenika. U posljednjih 15 godina <i>Baština</i>
je provela brojne nastupe diljem Čilea i Južne Amerike. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"><o:p> </o:p></span></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i></i></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><i><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdW03UuTPHcODvjwwBNbdkq8aamzBn5_TxNgFc_4QaTWsuu00kGyRixyLupfFIsBgfWsXlfudd4jySLKLQysZHXWdWQBlts-hlDL0-glv3C94wJpaCopQ1ouLxyQEy9oimdGJsBOurOQv3DHlKWtmYR89sMuc3KS7Q9gJ09HfqPxWIwlGlPFzR6Rgx/s1071/chile4.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="712" data-original-width="1071" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjdW03UuTPHcODvjwwBNbdkq8aamzBn5_TxNgFc_4QaTWsuu00kGyRixyLupfFIsBgfWsXlfudd4jySLKLQysZHXWdWQBlts-hlDL0-glv3C94wJpaCopQ1ouLxyQEy9oimdGJsBOurOQv3DHlKWtmYR89sMuc3KS7Q9gJ09HfqPxWIwlGlPFzR6Rgx/s320/chile4.jpg" width="320" /></a></i></div><i><br /><span lang="HR"><br /></span></i><p></p><p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i><span lang="HR">Foto: Folklorni sastav Baština</span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Glazbeni sastav <i>Daleko</i> iz Čilea<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Vokalno-instrumentalni sastav <i>Daleko</i> djeluje unutar društvenog i sportskog
kluba </span><span lang="EN-GB"><a href="https://www.estadiocroata.cl/"><i><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Hrvatski stadion</span></i></a></span><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"> u glavnom gradu Čilea. Njihov temeljni
repertoar čine dalmatinske pjesme reproducirane kroz zvukove gitare i
mandoline.<o:p></o:p></span></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjDPUH_OmHO_IntuU1OOrvX-nGrMkEg8lw7MM1ZDq7Vtj4H2Z8X91G2_v1ZsyJhEsP8gEwawuxHdHMdQbREZn4G7A_fihaYiUWS9bhYv88M2CVkm8vUq8OTzK1O0ENBzuOnZxz2Nd7WGR15BN6VrHXRuyYutbuac1DUoOh3pnVh1sTLe_WhQ644pb8l/s840/chile5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="700" data-original-width="840" height="267" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjDPUH_OmHO_IntuU1OOrvX-nGrMkEg8lw7MM1ZDq7Vtj4H2Z8X91G2_v1ZsyJhEsP8gEwawuxHdHMdQbREZn4G7A_fihaYiUWS9bhYv88M2CVkm8vUq8OTzK1O0ENBzuOnZxz2Nd7WGR15BN6VrHXRuyYutbuac1DUoOh3pnVh1sTLe_WhQ644pb8l/s320/chile5.jpg" width="320" /></a></div><br /><p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i><span lang="HR">Foto: Glazbeni sastav Daleko</span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Klapska glazba osobito je zanimljiv folklorni oblik njegovanja kulture
hrvatskih predaka potomaka hrvatskih iseljenika u prekomorskim zemljama.
Hrvatski iseljenici i njihovi potomci u Južnoj Americi većinom potječu s
dalmatinskih otoka, stoga ne čudi njihov povećan interes za <i>a capella</i>
pjevanjem.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Tekst: Sara Večeralo<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="mso-ansi-language: HR;">Foto: Kulturno-umjetničko društvo Domovina<o:p></o:p></span></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-72016076159908310392023-01-05T07:45:00.001-08:002023-01-05T07:45:58.776-08:00Noche de música croata en Chile <p> </p><p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b><span lang="ES-CL" style="font-size: 14.0pt; line-height: 107%; mso-ansi-language: ES-CL;">Noche de
música croata en Chile<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">En la capital de Chile se realizará el evento
cultural Noche de Música Croata organizado por la Corporación cultural
chileno-croata<i> <b>Domovina</b></i> y el club deportivo <b>Estadio Croata</b>
de Santiago de Chile con el apoyo financiero de la <i>Oficina Central Estatal
de los croatas fuera de la República de Croacia</i>. El evento se llevará a
cabo a las 19 horas el 7 de enero de 2023 en las instalaciones de la
institución cultural <b>Teatro Carabineros de Chile</b> con la entrada gratuita
hasta completar los cupos. Cualquier persona interesada puede postularse en el
siguiente </span><span lang="EN-GB"><a href="https://www.eventbrite.cl/e/noche-de-musica-croata-tickets-490723115047"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">enlace</span></a></span><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">La transmisión en vivo se podrá ver en las
páginas de Facebook de la </span><span lang="EN-GB"><a href="https://www.facebook.com/domovina.cl/"><i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Corporación Domovina</span></i></a></span><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;"> y de la </span><span lang="EN-GB"><a href="https://hr-hr.facebook.com/people/HRVATSKA-MATICA-ISELJENIKA/100064388361427/"><i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Matica iseljenika</span></i></a></span><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;"><o:p> </o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXbSX41dif7zRIOW64RbkErD3yYFbVCHVlzOQ_B2VeVJAbe1fLssdimnmXm7dhTvhhHuTsxCmgVafTU1XqllHAnSihdCi5od13eUhQAOVNWQmYgY2JTF7v1YKC0BZTmr87JywZzvKJXDi4LDre-32fXdwW9IkswsG9rQaSLel3SonjNk8jq7bym3A6/s951/chile1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="951" data-original-width="951" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgXbSX41dif7zRIOW64RbkErD3yYFbVCHVlzOQ_B2VeVJAbe1fLssdimnmXm7dhTvhhHuTsxCmgVafTU1XqllHAnSihdCi5od13eUhQAOVNWQmYgY2JTF7v1YKC0BZTmr87JywZzvKJXDi4LDre-32fXdwW9IkswsG9rQaSLel3SonjNk8jq7bym3A6/s320/chile1.jpg" width="320" /></a></div><br /><p></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><b><i><span lang="ES-CL">¡Mire la transmisión en vivo en la
página de Facebook de Matica iseljenika!</span></i></b></p>
<p class="MsoNormal"><b><i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;"><o:p> </o:p></span></i></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">En este espectáculo participarán varias
sociedades croatas de Chile y Argentina. La <i>Corporación Domovina</i>
presentará su conjunto folclórico <i>Baština</i> y su klapa feminina <i>Klapa
Snaga</i>. Además, el <i>Estadio Croata</i> presentará su conjunto musical <i>Daleko</i>.
Los invitados especiales de esta noche musical interesante vienen de Argentina
presentando su klapa masculina <i>Klapa BA</i>.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;"><o:p> </o:p></span> </p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">La Klapa BA de Argentina<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="EN-GB"><a href="https://fdk.hr/klapa/ba/"><i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">La Klapa BA</span></i></a></span><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">, una klapa masculina fundada el año 1988 en Argentina es un grupo de
ocho amigos llevada por su director musical Ivo Puches. Su repertorio se basa
en canciones de klapa, pero incluye también canciones populares croatas con
acompañamiento instrumental.<o:p></o:p></span></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiR_7_kPNOG__Xlhn4q8cGR20gU_EUH-rwXoVFYQXs5tOLCz7Rb6fKq9axIGTUtS7A2uL3OAFU8sxVZQBXo31sOCbXyxRGpiPjA1Yu0xBpuj-KtqZIiiGei2LP56pVeqoj1auiw3CNeqNcigOat-MsT7g4RLPPpxhZtPo3od3Wn8J7C_GVWVcXawq2t/s630/chile2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="375" data-original-width="630" height="190" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiR_7_kPNOG__Xlhn4q8cGR20gU_EUH-rwXoVFYQXs5tOLCz7Rb6fKq9axIGTUtS7A2uL3OAFU8sxVZQBXo31sOCbXyxRGpiPjA1Yu0xBpuj-KtqZIiiGei2LP56pVeqoj1auiw3CNeqNcigOat-MsT7g4RLPPpxhZtPo3od3Wn8J7C_GVWVcXawq2t/s320/chile2.jpg" width="320" /></a></div><br /><p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i><span lang="ES-CL">Foto: Klapa BA</span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Klapa Snaga y el conjunto folclórico Baština de
Chile<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">La Klapa Snaga</span></i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;"> es una klapa femenina fundada en 2019 en Chile
dentro de la <i>Corporación Domovina</i> con el apoyo de una directora de klapa
de Croacia, Stjepana Lukašević. Está compuesto por cinco integrantes con raíces
croatas que a través del canto klapa intentan conectarse con la tierra de sus
antepasados.<o:p></o:p></span></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhpvBm2tiZLnZi_IPLc0NwHTS57ounJT6K782U1x0y6rExs9SYXJfq9nrbQ3wPhvP6eWH4a7Hfffkpk1d1iRzqHdpFTBcWoIQ9ewWB8M4d-TaNv8nVyrae2kQ1_Nawau1VAJ-WM14Zy2Es4neYRcy3iLJI4Alot5208Ua7WWO8e-5BORXC1m9hTz7ZF/s681/chile3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="510" data-original-width="681" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhpvBm2tiZLnZi_IPLc0NwHTS57ounJT6K782U1x0y6rExs9SYXJfq9nrbQ3wPhvP6eWH4a7Hfffkpk1d1iRzqHdpFTBcWoIQ9ewWB8M4d-TaNv8nVyrae2kQ1_Nawau1VAJ-WM14Zy2Es4neYRcy3iLJI4Alot5208Ua7WWO8e-5BORXC1m9hTz7ZF/s320/chile3.jpg" width="320" /></a></div><br /><p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><br /></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Foto: Klapa Snaga<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">La <i>Corporación Domovina</i> está activa
desde el año 2007. Además de la <i>Klapa Snaga</i>, dentro de esta corporación
también opera el conjunto folclórico <i>Baština</i>, que une secciones vocales,
instrumentales y de baile. Cuenta con 14 integrantes de diferentes generaciones
de descendientes de inmigrantes croatas. En los últimos 15 años Baština ha
realizado numerosas presentaciones en Chile y Sudamérica.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;"><o:p> </o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikbQINclSCCMxl6EhL0e7XZfTN_0XNVidJHfFUcg7p8zO6e8i5Az4p-cvB_KIOIx0qDZTbWSACju9-YuZshqU2vsoec-iOCVLItK7ilt0hBHwgUbIYEfP1kiQXJRfd9Gf7dpkESWJZBF3-A3cX42ppIDTxn8ukcr2JaiIFwWSX0hcbRSgpG_E3Ujib/s1071/chile4.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="712" data-original-width="1071" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikbQINclSCCMxl6EhL0e7XZfTN_0XNVidJHfFUcg7p8zO6e8i5Az4p-cvB_KIOIx0qDZTbWSACju9-YuZshqU2vsoec-iOCVLItK7ilt0hBHwgUbIYEfP1kiQXJRfd9Gf7dpkESWJZBF3-A3cX42ppIDTxn8ukcr2JaiIFwWSX0hcbRSgpG_E3Ujib/s320/chile4.jpg" width="320" /></a></div><br /><p></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><br /></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Foto: Conjunto folclórico Baština<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Conjunto <i>Daleko</i> de Chile<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Conjunto folclórico <i>Daleko </i>opera bajo el
techo de club deportivo </span><span lang="EN-GB"><a href="https://www.estadiocroata.cl/"><i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Estadio Croata</span></i></a></span><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;"> en la capital de Chile. Su repertorio principal son las canciones de
Dalmacia reproducidas a través de los sonidos de guitarra y mandolina.<o:p></o:p></span></p>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhXdNba4T15ZZ3aknW79l2BRhHufXnK3U1r7whktXkaDxud7M8HRPs-u0lulgUjMGZ1Stw0i1fhVMAPHLVYaZH5esCz3W5AJBA5bvgM5v-JXxGum-Wx2Kna-bakL1eRacYldqdKx8cmRuh3i4L7up647xHMuuftEsn1jUhj9Q5ucxCYAg6sAqhisMBg/s840/chile5.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="700" data-original-width="840" height="267" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhXdNba4T15ZZ3aknW79l2BRhHufXnK3U1r7whktXkaDxud7M8HRPs-u0lulgUjMGZ1Stw0i1fhVMAPHLVYaZH5esCz3W5AJBA5bvgM5v-JXxGum-Wx2Kna-bakL1eRacYldqdKx8cmRuh3i4L7up647xHMuuftEsn1jUhj9Q5ucxCYAg6sAqhisMBg/s320/chile5.jpg" width="320" /></a></div><br /><p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><br /></p>
<p align="center" class="MsoNormal" style="text-align: center;"><i><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Foto: Conjunto folclórico Daleko<o:p></o:p></span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">La música de <i>klapa</i> es una forma
folclórica particularmente interesante para los descendientes de emigrantes
croatas en países de ultramar. De esta forma ellos cultivan la cultura de sus
antepasados croatas. Los inmigrantes croatas y sus descendientes en América del
Sur provienen en su mayoría de las islas dálmatas, por lo que no es de extrañar
que hayan aumentado su interés por el canto <i>a capella</i>.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Texto: Sara Večeralo<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="ES-CL" style="mso-ansi-language: ES-CL;">Foto: Corporación Domovina<o:p></o:p></span></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-15663103018309006972022-12-19T12:58:00.000-08:002022-12-19T12:58:35.555-08:00Tri događaja u Lijepoj Našoj za pamćenje<p><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt; text-align: justify;">Tri događaja u
Lijepoj Našoj za pamćenje</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><i><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Hrvatska
je 8. prosinca ove godine na sastanku ministara unutarnjih poslova država
članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor. Ulaskom
u Schengen i eurozonu Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija postaje zaštićenija
u odnosu na izazove globalnih kretanja. Oproštaj od kune, prilika je za rast uz
euro. K tome, ovih je dana stigla i vijest iz Amerike o potpisu Konvencije o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja…</span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">O</span></b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">proštaj
od kune, hrvatske službene valute, i prelazak na euro, službenu valutu 19 od 27
zemalja članica Europske unije koje nazivamo europodručjem ili eurozonom,
snažno obilježava ovogodišnji Božić u Lijepoj Našoj, stvarajući nadu da će u
dolazećoj 2023. život naših građana u domovini i dijaspori biti bolji. Hrvatska
s prvim danom nove godine postaje članica europodručja i schengenskoga
prostora, drugim riječima ulazi u klub najbogatijih europskih zemalja i otvara
se golemom prostoru 26 država koje zajedno obuhvaćaju 4.312.099 četvornih
kilometara Staroga kontinenta bez unutarnjih graničnih kontrola. Na vašim i
našim mobilnim uređajima dragi prijatelji Hrvatske matice iseljenika, dok
božićne blagdane provodite u domovini, ovih dana osvanut će interaktivna karta
bankomata na kojoj ćete pronaći najbliži bankomat gdje možete podići eure,
najavio je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. </span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Većina naših
ljudi već je nabavila početni paket eurokovanica, koji sadrži 33 kovanice u
svim apoenima. Izgledaju vrlo efektno, a na nacionalnoj strani eurokovanica u
skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom i prema izboru hrvatskih građana svoje
mjesto imaju: geografska karta Republike Hrvatske na apoenu od dva eura, stilizirani
motiv životinje kune nalazi se na apoenu od jednog eura, portret izumitelja iz
Like koji je rasvijetlio čovječanstvo Nikole Tesle krasi apoen od 50, 20 i 10
centi dok su slova HR ispisana na glagoljici otisnuta na apoenu od pet, dva i
jednog centa. Spomenuti motivi na našim eurokovanicama imaju u pozadini prepoznatljivu
hrvatsku povijesnu šahovnicu, odnosno srebrne i bijele kvadrate. </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%; mso-bidi-font-family: "Times New Roman"; mso-bidi-theme-font: minor-bidi;">U
pravnom smislu, odluku o euru Hrvatska je donijela prije 10 godina potpisivanjem
<i>Ugovora o pristupanju Europskoj uniji,</i> prema viziji utemeljitelja
hrvatske države dr. sc. Franje Tuđmana. Struktura visokoeuriziranoga hrvatskoga
gospodarstva, koje još uvijek ovisi o turizmu koji čini 20 posto bruto domaćeg
proizvoda, te činjenica da su Hrvati uz velike iseljeničke doznake iz
inozemstva - nakon što su zamijenili njemačke marke eurom - nastavili desetljećima
štedjeti u devizi (a ne u vlastitoj kuni), stvarala je u političkoj areni poratne
tranzicije Republike Hrvatske potporu vodećih političkih stranaka i
gospodarskih čimbenika za ulazak RH u europodručje. Vijeće Europske unije
konačno je 12. srpnja 2022. donijelo odluku o primitku RH u eurozonu te je
određen fiksni tečaj konverzije na 7,534 kuna za jedan euro, dok je odluka o
Schengenu potvrđena na ministarskome Vijeću u Bruxellesu 8. prosinca 2022.</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Guverner
Hrvatske narodne banke Boris Vujčić novinarima je rekao kako su osiguravanje
opskrbe gotovinom eura i nesmetan platni promet u zemlji bitni segmenti
uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i
njezin monetarni sustav. Još ljetos u <i>Hrvatskoj kovnici novca</i> u Svetoj
Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a planirano je da se do
Božića otkuje oko 420 milijuna eurokovanica, potvrđuje guverner Vujčić. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Hrvatska ulazi u
krug samo petnaestak zemalja koje su istodobno u NATO-u, EU, Schengenu i
europodručju i stječe sve moguće referencije kredibiliteta za ulagače,
financijske institucije, financijska tržišta i općenito za percepciju zemlje i
njezin rast, poručuje predsjednik Vlade Andrej Plenković, dodavši kako je to za
30 godina Lijepe Naše golemo postignuće svih naših građana i političkih elita.
Vlada RH, prema premijerovu mišljenju, ostvaruje ciljeve uz socijalnu koheziju
hrvatskog društva, uključujući niz mjera kojima potiče očuvanje radnih mjesta i
privlači povratak iseljenika u RH. <o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Postajući dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU-a,
bonus nam je istodobni ulazak u schengenski prostor od 1. siječnja 2023. što se
tiče graničnih prijelaza, dok primjena slobode kretanja u zračnim lukama stupa
na snagu 26. ožujka 2023. <a name="_Hlk120940983"><o:p></o:p></a></span></p>
<p style="background: white; text-align: justify;"><span style="mso-bookmark: _Hlk120940983;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">„Nakon ulaska u europodručje i
Schengen, Hrvatska će se moći bolje nositi s dolazećim krizama, i građani
i poduzeća bit će zaštićeniji u svakom pogledu“, mišljenje je i glavnog
analitičara Hrvatske gospodarske komore Gorana Šaravanje, pod čijim vodstvom je
komora upravo lansirala <i>HGK Puls</i>, novi proizvod u vidu internetskog
ažurnog preglednika analiza i kretanja trendova u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu.
Lansirani <i>HGK Puls</i> omogućit će gospodarstvenicima pregled očekivanja u
širem kontekstu. Četvrtina hrvatskoga izvoza odnosi se na zemlje koje nisu
članice EU-a pa ekspert Šaravanja <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>(rođen
i školovan u iseljeničkoj obitelji u Australiji) najavljuje da će posebnu
pozornost dati događajima na drugim tržištima, uključujući i Kinu. „Kinu se kod
nas u RH zapravo malo prati, a iznimno je važna zbog Njemačke, kojoj je to
najvažnije izvozno tržište, no sve što je vezano uz Njemačku izravno utječe i
na gospodarstvo EU-a i Hrvatske, kojoj je Njemačka jedan od glavnih
vanjskotrgovinskih partnera”, tumači Šaravanja zbog čega će njihove analize
obuhvatiti i vijesti iz Azije.</span></span><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;"> Kontekst članstva u Schengenu i europodručju, smatraju
iz Hrvatske gospodarske komore, nosi sa sobom niže kamate, povećava
konkurentnost te diže i politički i ekonomski rejting zemlje. Makroekonomska
kretanja u vrijeme opće financijske neizvjesnosti važna su i građanima koji sve
više razmatraju odluke koje se odnose na štednju i pametna ulaganja, poručuje
glavni analitičar HGK Šaravanja. <o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Uz ohrabrujuće povijesne uspjehe u europskoj obitelji
naroda, potvrđene dvjema odlukama u Bruxellesu, koje Hrvatsku na isti dan 1.
siječnja 2023. uvode u eurozonu i Schengen, naše je građane ovoga prosinca
obradovala još jedna važna vijest, ovoga puta iz Amerike - gdje živi gotovo
dvomilijunska hrvatska iseljenička zajednica u četvrtom i petom naraštaju. Name,
u Washingtonu je 7. prosinca potpisana Konvencija iliti ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih
Država. S hrvatske strane Konvenciju je potpisao dr. sc. Marko Primorac,
ministar financija RH, a s američke Jose W. Fernandez, podtajnik za gospodarski
rast, energiju i okoliš u US Department of State. Potpisana Konvencija donosi
brojne pogodnosti pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti. Potpisivanje
Konvencije još je jedan u nizu pozitivnih koraka u međusobnim odnosima
Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, nakon odluke o ukidanju viza
za hrvatske građane, koje će doprinijeti jačanju bilateralnih veza te
intenziviranju buduće svekolike suradnje, prvenstveno <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>trgovinske razmjene, novih investicija, ali i <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>prijeko potrebnog prijenosa znanja. <o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Tekst: Vesna Kukavica<o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Fotografije: Hina / ustupljene fotografije Hrvatske
narodne banke<o:p></o:p></span></p><p style="background: white; text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgaJrHKox_vy1W0HzgsnQpMeGqFG8WHR0zAkLQ5ZoU2ocxSZN2XZRKw3FtSaPfiCKTHk1Hv-BPVPkoF4sSgitGsfyxkuQsKti53PA22lp7cwZrmHqsXfn1-J9Z66piY2iDmqNCsHCj-uOP1G3kVA9F2Ex6Kg5YSAVe4VAXAIWcOmrHCUiDEnPVQYDfR/s4500/0302.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3000" data-original-width="4500" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgaJrHKox_vy1W0HzgsnQpMeGqFG8WHR0zAkLQ5ZoU2ocxSZN2XZRKw3FtSaPfiCKTHk1Hv-BPVPkoF4sSgitGsfyxkuQsKti53PA22lp7cwZrmHqsXfn1-J9Z66piY2iDmqNCsHCj-uOP1G3kVA9F2Ex6Kg5YSAVe4VAXAIWcOmrHCUiDEnPVQYDfR/s320/0302.jpg" width="320" /></a></div><br /><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;"><br /></span><p></p><p style="background: white; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;"><br /></span></p><p style="background: white; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;"><br /></span></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-5340800064489587812022-12-19T12:48:00.000-08:002022-12-19T12:48:03.264-08:00Australske uspomene i pisma Stjepana Asića<p> <span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt; text-align: justify;">Australske uspomene i pisma
Stjepana Asića</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 115%; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">Tekst i fotografije: Snježana Radoš</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 115%; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">U organizaciji Hrvatske matice
iseljenika u Zagrebu je 8. prosinca ove godine, u nazočnosti štovatelja i
prijatelja te predstavnika državnih institucija, svečano predstavljena knjiga
autora Stjepana Asića „Pisma iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije, 1976. - 2022.“,</span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">uz prijevod na engleski jezik prve Asićeve
knjige pod naslovom „</span><i style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije
(1976-2016)</i><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">“ / „</span><i style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">A Cry from Afar
Croats of (Western) Australia (1976-2016)</i><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">“. Dvostruka je to Asićeva
svečanost, uz promociju prijevoda ranije objavljenih memoara, javnosti je
predstavljena i dodatna knjiga pisama i dokumenata iz bogate Asićeve
pismohrane. Dvostruko izdanje, predstavili</span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">
</span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">su zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš, autor
Stjepan Asić iz Australije i Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za
nakladništvo HMI koja je i moderirala programom. </span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 115%; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">Građa knjige „Pisma iz daljine,
1976. – 2022.” publiciste Stjepana Asića donosi pred čitateljstvo niz </span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">važnijih pisama, osvrta i članaka, koje je
autor kroz desetljeća emigracije razmjenjivao s aktivistima raznih hrvatskih iseljeničkih
kulturnih, društvenih i političkih organizacija te pojedinaca, razvivši s njima
nerijetko i snažno osobno prijateljstvo.</span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">
</span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">Godine dopisivanja s istaknutim figurama hrvatskih organizacija i
pojedinaca autor je sabrao s vremenskim odmakom, ukoričivši
najreprezentativnije </span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">priloge, a oni se
doimaju kao efektan dodatak prvoj Asićevoj knjizi „Vapaj iz daljine, Hrvati
(Zapadne) Australije 1976.-2016.)“.</span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">
</span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">Pisma su objelodanjena u kronološkome redoslijedu – autentično zrcaleći
emocije i aktivnosti emigranata Asićeva naraštaja, zahvativši period od pet
desetljeća, točnije punih 46 godina i to od 1976. do 2022. godine.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 115%; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">Dr. sc. Ivan Tepeš je čestitajući
autoru, hrvatskom iseljeniku i političkom emigrantu, na vrijednom doprinosu
hrvatskoj historiografiji i znanosti općenito (budući se iseljeništvom bave i
druge znanosti), istaknuo veliku vrijednost ovih knjiga kao primarnih javno
objavljenih izvora na hrvatskoj i engleskom jeziku. Preko sadržaja objavljenih
pisama možemo vidjeti odnose unutar hrvatske političke emigracije, aktivnosti i
odnose prema stranim međunarodnim političkim čimbenicima, i vrlo važnom odnosu
s edijima imajući u vidu stereotipe o hrvatskoj zajednici u Australiji – rekao
je Tepeš.</span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 115%; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">Memoari
„</span><i style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">Vapaj iz daljine“</i><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;"> autora Stjepana
Asića s višedesetljetnom australskom adresom kroz paletu osobnih doživljaja
istodobno daju i pregled o životu Hrvata iz Zapadne Australije u razdoblju od
sredine sedamdesetih prošloga stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća. Sam
naslov već daje naslutiti autorov motiv pisanja knjige. Izazovi migrantskog života
tijekom četiri najvažnija životna desetljeća u tuđini, uz jezične i ine
barijere, mogu se sažeti u znakovitu naslovnu sintagmu „</span><i style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">Vapaj iz daljine“</i><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">. Autor kroz čitavu lepezu aktivnosti iznosi svoju
autobiografsku priču, kritički opisujući pojedinosti vlastitog životnog puta na
vremenskoj okomici od gotovo pola stoljeća, osvrćući se na važnost podrijetla,
na (samo)potvrđivanje kroz rad, značaj domicilnog društva i migrantskih mreža
kao i</span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;">ostalih društvenih veza za opstanak
- malog čovjeka, ali velikih ljudi žarkoga srca - daleko od zavičaja. Kroz
autorov pripovjedački izričaj zapažaju se nijanse, raspon i talent dostojne i
značajne karijere gospodarstvenika i političara, koji je svojim radom spojio
sve tijekove nekadašnjeg i suvremenog hrvatsko-australskog života. Prijevod na
engleski njegovih memoara bit će divna uspomena ne samo za njegove unuke, već i
za cijelu australsku javnost, gdje već stasa četvrti naraštaj građana hrvatskih
korijena, zainteresiran za hrvatsku prošlost i afirmaciju hrvatskih interesa danas.
Kao inicijator, osnivač, član upravnih odbora i pokretač mnogih aktivnosti i
udruga važnih za očuvanje hrvatskog identiteta u Zapadnoj Australiji, autor
Stjepan Asić se susreće i surađuje s nekoliko generacija australskih Hrvata
gdje je svima u srcu zapisana domovina Hrvatska. Autor je priču globalnog
značaja obogatio osobnim slikama, oglasima i isječcima iz novina, naslovnicama
službenih hrvatskih glasila, slikama s javnih nastupa, brošurama te ostalom
arhivskom građom, kazala je Vesna Kukavica. </span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;"> </span><span style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 115%; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt; line-height: 115%;">Autor</span><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 115%; mso-bidi-font-family: "Times New Roman"; mso-bidi-theme-font: minor-bidi; mso-fareast-font-family: "Times New Roman"; mso-fareast-language: HR;"> </span></b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt; line-height: 115%;">Stjepan (Stephen) Asić,<b>
</b>političar, gospodarski i javni djelatnik rođen je u Zagrebu, 10. ožujka
1944. Osnovnu školu završio je u Splitu (1955). Odselio je, ne bez trauma, u
Montevideo (1957), a zatim u Perth (1962), gdje je maturirao i diplomirao na
Tehničkoj školi za dizajn (1971). </span><span lang="HR" style="background: white; font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt; line-height: 115%;">Bio je član
Hrvatskoga narodnog vijeća (HNV) od 1976. Predsjednik Mjesnoga odbora u Perthu
postao je 1977, a od 1978. do 1992. bio je glavni tajnik te organizacije.
Sabornik je znamenitoga Sabora HNV-a od 1985. do godine 1990. </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt; line-height: 115%;">Suosnivač je
Međudruštvenoga odbora hrvatskih organizacija u Zapadnoj Australiji
(1978), čiji je bio tajnik i predsjednik (1991-92). Jedan je od prvih
urednika Hrvatskog radio programa u Perthu (1978-1993) i
suosnivač Hrvatskoga socijalnog ureda (1992). Također je član
Hrvatskoga svjetskog kongresa (od 1995), čijeg je ogranka za Zapadnu
Australiju bio dopredsjednik (1995-1997), tajnik (1997-2002) i predsjednik (od
2002). Predsjednik je Kontinentalnoga tijela Australsko-hrvatskoga kongresa (od
2005), dok je na svjetskoj razini bio potpredsjednik Hrvatskoga svjetskog
kongresa (2006-12), glavni tajnik (2012-14) te predsjednik (2014-2016).
Pridonio je organizaciji Hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu (2014). Bio je i
koordinator Hrvatskoga tjedna kulture (1989-2009) te je aktivno sudjelovao pri
osnivanju privremenog odbora Hrvatske demokratske zajednice u Australiji
(1989), a za Domovinskoga rata u prikupljanju humanitarne pomoći za Hrvatsku,
organizaciji javnih demonstracija te na međunarodnom priznanju Hrvatske.
Organizator je godišnjih komemoracija bleiburškim žrtvama i Križnoga puta.
Autor je više političkih članaka, pisao je o radu hrvatskih društvenih i
političkih organizacija u Zapadnoj Australiji. Bio je član Savjeta Vlade
Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine, kao i predstavnik Australije
(2013-2017). Živi u Australiji i uživa s unucima.</span></p><p class="MsoNormal" style="line-height: 115%; margin-bottom: .0001pt; margin-bottom: 0cm; text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhytTyiHbLTaXN4bk3gmBhT5PB2fWpa52OsXhLXRDJQJ0KqrZcjxIWEqDqut4cU8DBYBI1CFvphhtsJ4R0Ip823fLf23OpMRMlj45_zurFfKwQz_RVpc6T7kjCIgXpX2BwAEsfYhJJLiE_Me9tPfa1NRlEamrBPa7JUgUNzs3blCztt_NM4oOr714hc/s6000/01.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4000" data-original-width="6000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhytTyiHbLTaXN4bk3gmBhT5PB2fWpa52OsXhLXRDJQJ0KqrZcjxIWEqDqut4cU8DBYBI1CFvphhtsJ4R0Ip823fLf23OpMRMlj45_zurFfKwQz_RVpc6T7kjCIgXpX2BwAEsfYhJJLiE_Me9tPfa1NRlEamrBPa7JUgUNzs3blCztt_NM4oOr714hc/s320/01.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiDvT6Uye7WfcNWx8vrdSDfE-F6FrP7ISXgWYzZhFFVoZQfshEXooJi1o_HSB6h-5S_0Oj6MPIF2EjlSX0oykG2HbgtN1-ruGwBkt6_-yeOapZqRmJO_y3BR5oSd9cXrbBL6YVCNBj0zV9R0_WpApWwEbukf6IZceaC6pPK1Z2sPurQS4PKoaJ0bS5N/s6000/02.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4000" data-original-width="6000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiDvT6Uye7WfcNWx8vrdSDfE-F6FrP7ISXgWYzZhFFVoZQfshEXooJi1o_HSB6h-5S_0Oj6MPIF2EjlSX0oykG2HbgtN1-ruGwBkt6_-yeOapZqRmJO_y3BR5oSd9cXrbBL6YVCNBj0zV9R0_WpApWwEbukf6IZceaC6pPK1Z2sPurQS4PKoaJ0bS5N/s320/02.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiH4-thCbW03MSP6fYFETg-C9ZbUlXES0ff9whFTW4bY0RimFI_uJZRd-dZPbh31R-b5Fad2HhhDhcukxtBm0SSXToxjTN_SZuAbVCcQxMnjE3cOQmNjhlJ6u75R-JxK640eDNrtkrXh8znBoMkw6au1XnXYCFlQPM4-f6I7CvxvXG2tF5N0J_DLK8H/s6000/03.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4000" data-original-width="6000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiH4-thCbW03MSP6fYFETg-C9ZbUlXES0ff9whFTW4bY0RimFI_uJZRd-dZPbh31R-b5Fad2HhhDhcukxtBm0SSXToxjTN_SZuAbVCcQxMnjE3cOQmNjhlJ6u75R-JxK640eDNrtkrXh8znBoMkw6au1XnXYCFlQPM4-f6I7CvxvXG2tF5N0J_DLK8H/s320/03.JPG" width="320" /></a></div><br /><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", "serif"; font-size: 12pt; line-height: 115%;"><br /></span><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-68772715671858096872022-12-04T16:52:00.000-08:002022-12-04T16:52:08.995-08:00U Santiagu potpisan Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika<p> </p><p class="MsoNormal" style="line-height: 150%;"><span lang="HR">U Santiagu potpisan
Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i
Društva hrvatskih književnika <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 150%;"><span style="text-align: justify;">U
okviru međunarodne suradnje Društva hrvatskih književnika i uz financijsku
potporu Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno
društvo predsjednica Povjerenstva za književne veze DHK-a Željka Lovrenčić od
13. do 19. studenog boravila je u Santiagu. </span><span style="text-align: justify;"> </span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;"><span lang="HR">Gostovala
je na Fakultetu za književnost Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta kamo
ju je pozvao dekan, akademik Patricio Lizama Amestica. Tu se susrela sa
zamjenicom dekana Rosom Maríjom Lazo te s profesorima koji predaju književno
prevođenje - voditeljem Odjela za prevođenje Carlesom Tebéom, Leticijom
Goellner i Pablom Saavedrom. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Razgovarala
je sa studentima prevođenja i u okviru seminara naslovljenog „Razgovori na temu
književnog prevođenja“ održala predavanje o hrvatsko-čileanskim književnim
vezama. Uz nazočnost veleposlanice RH Mire Martinec i diplomatskog atašea Marte
Tomić, potpisan je Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog
sveučilišta i Društva hrvatskih književnika. U ime gđe Maríje Loreto Massanés
Vogel, prorektorice Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta zadužene za
ekonomske poslove i<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>predsjednika DHK-a
Zlatka Krilića, potpisali su ih Patricio Lizama Amestica i Željka Lovrenčić.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;"><span lang="HR">Dana
15. studenog Lovrenčić je u Iberoameričkoj zakladi uz dopredsjednika
Iberoameričke zaklade i rektora sveučilišta u Asuncionu Joséa Enriquea
Schrödera, predstavila prijevod pjesničke zbirke Teodora Elssake „Bljesak
munje“ koju je u njenom prijevodu 2019. objavio Istarski ogranak DHK-a i uredio
Boris Domagoj Biletić. Na događaju je bio prisutan veliki broj osoba iz
čileanskih književnih, kulturnih i znanstvenih krugova među kojima valja
istaknuti predsjednika Čileanske akademije za jezik Guillerma Sotoa Vergaru,
ravnatelja Čileanske nacionalne knjižnice Pedra Pabla Zegersa, glasovitoga
japanskog slikara rođenog u Santiagu koji je naslikao niz slika s temama iz Elssakinih
pjesama Roberta Hayashija, skladatelja Alexandera Elssaku, sopranisticu
Esperanzu Restucci, Martu Tomić, Guillerma Mimicu… Arhitektica i slikarica te direktorica
Iberoameričke zaklade Aramí Elssaca uručila je Željki Lovrenčić priznanje te
udruge za uspješno njegovanje kulturnih veza između zemalja Latinske Amerike i
Hrvatske.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;"><span lang="HR">U
četvrtak 17. studenog na Hrvatskome je stadionu održano svečano predstavljanje
knjige <i>Chile Croacia * 30 años de sólida amistad</i> (Čile Hrvatska * 30
godina čvrstog prijateljstva). Na predstavljanje na kojemu se okupio veliki
broj ljudi među kojima su, između ostalih, bili <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>veleposlanica RH u Čileu NJ. E. Mira Martinec
i svi djelatnici Veleposlanstva, pripadnici hrvatske zajednice i čileanski književnici
Diego Muñoz Valenzuela, Christian Montes Capó, Carmen Troncoso, Ximena
Troncoso, Nicoló Gligo i Patricia Štambuk, govorili su Mira Martinec, Željka
Lovrenčić i posebno nadahnut predsjednik Udruženja stručnjaka i poduzetnika hrvatskih
korijena, književnik Guillermo Mimica. Preko video veze nazočnima se obratio i prvi
hrvatski veleposlanik u Čileu g. Frane Krnić te sadašnji čileanski veleposlanik
u Republici Hrvatskoj<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>NJ. E. Christián
Streeter.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;"><span lang="HR">U
petak 18. studenog Željka Lovrenčić se u Društvu čileanskih književnika susrela
sa sadašnjim predsjednikom Društva čileanskih književnika Davidom Hevijom i bivšim
predsjednicima te udruge Robertom Riverom i Reynaldom Lacámerom te s
predsjednikom čileanskog PEN-a Germánom Rojasom s kojima je razgovarala o
mogućnostima suradnje s Društvom hrvatskih književnika. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;"><span lang="HR"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Tekst i fotografije: Marija Tomić <o:p></o:p></span></p><p class="MsoNormal" style="line-height: 150%; text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhYWL50KGVvNQSGSSFvh_1dDgw8k3gKSvwJYNtSU8rpK0XlgQtGdV5SDP2Jl2d4A0kOTbB8Bd-OJB2tPDqbMXdKiyBH3a1PmQ2R_en34ojKBLaf9d0Xc-C-MrXtzD-_dYFtPeHuTdPlQ0lA3fHyBezy0ugbSGCp1GzA1bKhg1oY36IRa_DhG93k0pj/s591/1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="443" data-original-width="591" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhYWL50KGVvNQSGSSFvh_1dDgw8k3gKSvwJYNtSU8rpK0XlgQtGdV5SDP2Jl2d4A0kOTbB8Bd-OJB2tPDqbMXdKiyBH3a1PmQ2R_en34ojKBLaf9d0Xc-C-MrXtzD-_dYFtPeHuTdPlQ0lA3fHyBezy0ugbSGCp1GzA1bKhg1oY36IRa_DhG93k0pj/s320/1.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqle9S68WA07XCVxLRwEkRpeOs5Wr2_T3VQJCUSkpvbddU6UkcdX7u104_Cvn-AK8Zg66AxC2z94Al6z8mkhsmVSZN4DJ2rhszt8UO8IjkaLliQoG5quMFz-xxnpwQFRN6eyoE3wcb07ihbteNm9OB44PTQCCLMttpCoxK2AwU0fgbipyLU3ndArKy/s2000/2.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1333" data-original-width="2000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjqle9S68WA07XCVxLRwEkRpeOs5Wr2_T3VQJCUSkpvbddU6UkcdX7u104_Cvn-AK8Zg66AxC2z94Al6z8mkhsmVSZN4DJ2rhszt8UO8IjkaLliQoG5quMFz-xxnpwQFRN6eyoE3wcb07ihbteNm9OB44PTQCCLMttpCoxK2AwU0fgbipyLU3ndArKy/s320/2.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0UVb-SH-H6T7iU75sdFw1zM42-89qsS5BDdvCify6XxOHKdiX6ew9Wlg8FaV47Tex5EipS1avLrzXDUxU-j8QAPg8Qkpvy6SHM1cYgNZlnouJsq-Pavh1QnRtkP7Va_PZ9nKQ5xzvRHPbZZwr_hRW6XnZGp8oyOil7kkwF8Va_w4F6ILfxa8dJDq4/s2000/3.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1333" data-original-width="2000" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh0UVb-SH-H6T7iU75sdFw1zM42-89qsS5BDdvCify6XxOHKdiX6ew9Wlg8FaV47Tex5EipS1avLrzXDUxU-j8QAPg8Qkpvy6SHM1cYgNZlnouJsq-Pavh1QnRtkP7Va_PZ9nKQ5xzvRHPbZZwr_hRW6XnZGp8oyOil7kkwF8Va_w4F6ILfxa8dJDq4/s320/3.JPG" width="320" /></a></div><br /><span lang="HR"><br /></span><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-28567366289861069922022-11-26T14:08:00.001-08:002022-11-26T14:08:52.075-08:00Održan 27. forum hrvatskih manjina<p> <b style="color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Održan 27. forum hrvatskih manjina</span></b></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"> </span></b></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održan je 27. Forum hrvatskih manjina u novoobnovljenoj od potresa zgradi Hrvatske matice iseljenika. Forum je svečano otvorio premijer Andrej Plenković…</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"> </span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Tekst i fotografije: Snježana Radoš</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"> </span></b></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">U Zagrebu je 25. studenog 2022. održan u organizaciji Hrvatske matice iseljenika 27. po redu Forum hrvatskih manjina kojeg je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u nazočnosti brojnih visokih uzvanika te najuglednijih predstavnika hrvatskih manjinskih zajednica iz 12 zemalja europskoga susjedstva. Tema je ovogodišnjeg foruma „Mediji i hrvatske manjinske zajednice. Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju?“.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Mediji imaju važnu ulogu u stvaranju predodžbe o hrvatskim manjinskim zajednicama kako unutar njih samih, među većinskim narodom i dominantnom kulturom unutar koje višestoljetno žive tako i u Hrvatskoj, matičnoj zemlji. Medijsko posredovanje informacija javnostima s obje strane svakovrsnih granica o manjinskim skupinama bitno utječe na izglede neke zajednice kako danas tako i u budućnosti. Osobito su bitni vrijednosni stavovi koji se posredno ili neposredno putem medija upućuju kako manjinskoj zajednici tako i većinskom okruženju.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">„Došao sam da vam iskažem potporu, i da potvrdimo zajedničke napore da u vremenu naše odgovornosti za upravljanje Hrvatskom učinimo još više na povezivanju svih Hrvata diljem svijeta“ – rekao je predsjednik Vlade, dok je osvrćući se na temu Foruma naglasio kako ovo digitalno doba moramo iskoristiti na najbolji mogući način kako bi dodatno emancipirali sve teme koje su vezane za hrvatske manjine u nama susjednim zemljama.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Sve prisutne je srdačno pozdravio domaćin - ravnatelj Hrvatske matice iseljenika profesor Mijo Marić i konstatirao kako je „sve u društvu, u zajednici, pa čak i u prirodi koncipirano na način da je prilagođeno većini, i da je na nama da probamo pozicije manjina učiniti boljim, lakšim, funkcionalnijim i na taj način učiniti ovo društvo pravednijim. Hrvatske nacionalne manjine iz zemalja srednje i jugoistočne Europe u suvremeno doba imaju na materinskome jeziku tridesetak novina, časopisa i drugih serijskih publikacija u klasičnom i elektroničkom obliku te na internetu, podsjetio je profesor Marić, dodavši kako je posebna prednost što su svi medijski ljudi u manjinskim glasilima izvan RH, svi urednici i urednice, novinari i novinarske dvojezični ljudi s odličnom humanističkom naobrazbom budući da djeluju u višekulturnome i višejezičnome prostoru srednje i jugoistočne Europe u kojemu se s hrvatskim dodiruje 12 europskih jezika (talijanski, njemački, slovenski, mađarski, češki, slovački, srpski, crnogorski, makedonski, rumunjski, bugarski, albanski…). Uz brojne uglednike i predstavnike svih hrvatskih medija, radu 27. foruma hrvatskih manjina nazočio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač s članovima UV književnikom Hrvojem Hitrecom i dr. sc. Vjekoslavom Jelečem.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Izaslanica predsjednika Zorana Milanovića Melita Mulić, prenoseći srdačne pozdrave Predsjednika, govorila je o medijima kao poveznici našeg raspršenog naroda. „Cilj je da manjina bude prisutna u hrvatskoj javnosti kao integralni dio hrvatskoga naroda: Koliko će vas cijeniti Republika Hrvatska, toliko će vas cijeniti i države u kojima živite,“ naglasila je izaslanica predsjednika Milanovića.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: 15.6933px; margin: 0in 0in 8pt;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt; line-height: 17.12px;">„Potpora Hrvatima u svijetu nikada nije bila snažnija, kao ni naša globalna vidljivost: ostvarili smo sve vanjskopolitičke ciljeve - rekao je na otvorenju stručnoga skupa ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Uvodno izlaganje 27. foruma održali su čelni urednici Glasa hrvatske i međunarodnog programa Hrvatske radio televizije namijenjenog Hrvatima izvan domovine i to glavni urednik Ivo Kujundžić, te urednica I renomirana novinarka Tanja Rau kao i Doris Vrandečić, čija je urednička i novinarska dionica vezana više uz dokumentaristiku hrvatskoga iseljeništva i manjina na HRT-u – koja u zadnje vrijeme oduševljava publiku domaćeg javnog servisa.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Većina naših manjinskih novinara diči se i vještinama vezanim uz sveprisutnu medijsku konvergenciju, a Kujundžić i Rau su ih pozvali da se priključe još intenzivnijoj obuci u Hrvatskoj radio televiziji, čiji su djelatnici spremni pomoći im u što boljim odnosima s javnošću u domicilnim sredinama i u matičnoj zemlji, čemu koristan prinos daju i mediji Hrvatske matice iseljenika (trojezični portal HMI, časopis Matica i godišnjak Hrvatski iseljenički zbornik). Stručni voditelj 27. foruma hrvatskih manjina mr. sc. Marin Knezović, najzaslužniji je za kvalitetan rad ovog dugovječnoga skupa koji svakogodišnje doprinosi afirmaciji manjinske tematike, rješavajući izazove s kojima se naše manjine susreću u europskome susjedstvu – uključujući medijsku živost s obje strane granice.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Poticajna izlaganja održali su urednici manjinskih medija iz Italije, Austrije, Mađarske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Rumunjske, dok je izlaganje Radoslava Jankoviča iz Slovačke (koji je istodobno imao godišnju skupštinu) pročitao predsjednik HKD-a i Savjeta za hrvatsku narodnu grupu dr. Stanko Horvat, ugledni gradišćanskohrvatski predstavnik i nakladnik.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Rad 27. foruma hrvatskih manjina s posebnom je pozornošću pratio i predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH gospodin Ivan Gugan, založivši se za jačanje medijske konvergencije i simbiozu klasičnih medija i društvenih mreža, te snažniju afirmaciju simetrične dvojezičnosti među medijskim hrvatskih aktivistima izvan RH, temeljem i vlastite dvodesetljetne karijere na Mađarskoj televiziji.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Radu skupa dali su prinos i znanstvenici Instituta za migracije i narodnosti te Filozofskoga fakulteta iz Zagreba, čije je stručnjake predstavljala dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, tumačeći na koji način manjinski mediji doprinose pouzdanosti znanstvenih etnografskih istraživanja hrvatskog kulturnog naslijeđa na tlu srednje i jugoistočne Europe, gdje su njezini asistenti i studenti već polučili visok rezultat u vidu peteroknjižja etnografske baštine vojvođanskih Hrvata.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Izdvajamo, premijer Plenković je na 27. Forumu naveo kako je „Vlada od 2016. učetverostručila proračun Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a povrh toga brojni drugi resori financiraju projekte Hrvata koji žive izvan domovine. "To činimo sa snažnim uvjerenjem da moramo i dalje raditi na onoj temeljnoj tezi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske i povezivanju svih Hrvata gdje god živjeli, zato što je to važno za naš opstanak i za koheziju nacionalnoga bića", poručio je premijer Plenković. </span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">S te je strane, dodao je, uloga medija, osobito specijaliziranih programa Hrvatske radiotelevizije, posebno važna, kao i medija Hrvata izvan Hrvatske, a koje hrvatska država kontinuirano podupire. S obzirom na izrazito visoki stupanj zaštite manjinskih prava u Hrvatskoj, premijer Plenković ističe kako na isti način treba podizati stupanj zaštite Hrvata koji žive u drugim zemljama. Zahvalivši Hrvatskoj matici iseljenika, istaknuo je kako ta organizacija, sa sedamdeset jednu godinu tradicije, u kontinuitetu sustavno radi i upotpunjuje sve ono što se radi na razini izvršne vlasti. </span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Usto, osvrnuo se i na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem kvartalu od 5,2 posto. " Sve je to na tragu Vladinih procjena da bi rast ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je i prošle godine treći kvartal bio visok, je očekivan i dobar. To je zasigurno ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva", kazao je premijer Plenković zahvalivši hrvatskim poduzetnicima koji su svojim aktivnostima pridonijeli jačanju hrvatskog gospodarstva.Podsjetio je da je Vlada kombinacijom adekvatnih, snažnih i sveobuhvatnih mjera nakon Covid krize očuvala radna mjesta, pomogla gospodarstvu, radnicima, ali i najugroženijima. </span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Kada se to stavi u kontekst skorog članstva u europodručju i Schengneskom prostoru, ali i najvećeg investicijskog rejtinga Hrvatske ikad, onda se može reći da u novu godinu, unatoč brojnim izazovima, ulazimo snažni i sigurni efekt da zajednički možemo prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će one biti potrebne, poručio je predsjednik Vlade. </span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Nadalje, ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman, nadovezao se na premijerove riječi, ističući velik doprinos manjinskih organizacija hrvatskoga predznaka razvitku međudržavnih i dobrosusjedskih odnosa RH i svih 12 zemalja u kojima živi hrvatska manjina. Pohvalio se da većinu izlagača i osobno poznaje, što je znak i zalog kvalitetne i kontinuirane međudržavne suradnje i da su manjine mostovi prijateljstva i suradnje u svim granama ljudske djelatnosti.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Državni tajnik Središnjeg državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, nazočnima se obratio i kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">„Koliko je tema medija važna u životima svih nas, svjedočimo svaki dan. Većina od nas liježe i budi se uz medije, bili oni tradicionalni, poput radija, televizije i raznih tiskovina, ili suvremeni, novi mediji – teško bi nam bilo i zamisliti život bez njih. A ono što vrijedi za većinu, skoro uvijek još i više vrijedi za manjinu – način i kvaliteta funkcioniranja manjinskih medija jedan je od pouzdanih pokazatelja razine ostvarenosti manjinskih prava u pojedinoj državi“, kazao je Milas. „Upravo zato je, prema Milasovoj ocjeni, pitanje osiguravanja medija na manjinskome jeziku (i pismu ako je različito) uvijek jedno od najvažnijih pitanja svake manjine, pa tako i naše hrvatske u 12 europskih država te jedna od ključnih tema na različitim bilateralnim susretima“. </span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Jedan od učinkovitih bilateralnih okvira su međuvladini mješoviti odbori za zaštitu nacionalnih manjina, od ukupno četiri koje imamo, osobito dobro funkcionira onaj s Mađarskom, koji su i OESS i Vijeće Europe višekratno predstavili kao primjer najbolje europske prakse i čija će se 16. sjednica održati ovih dana prosinca u Budimpešti, a već sad možemo biti sigurni da ćemo ondje razgovarati o informiranju i medijima te da će i Hrvatski glasnik i Új Magyar Képes Újság biti važan dio Zapisnika i preporuka dvjema vladama, dodao je državni tajnik Zvonko Milas.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"> </span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Nazočne visoke dužnosnike iz RH i manjinskih zajednica te predstavnike manjinskih medija i medija iz RH državni je tajnik Milas podsjetio na dva važna iskoraka poduzeta prije pet godina, koji su se pokazali vrlo uspješnim i na kojima nastavlja Ured raditi s punim intenzitetom. „Riječ je o potpori projektima od strateškog značaja i posebnoj upisnoj kvoti za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva“.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Usto, podsjetio je državni tajnik Milas, kako Vlada Republike Hrvatske na zahtjev i prema projektu Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Republike Srbije 2018. godine osigurala značajna sredstva za kupnju zemljišta u Subotici te je 2019. taj projekt – <i>Izgradnju Hrvatske kuće u Subotici</i>, budućeg središta triju ključnih institucija hrvatske zajednice u Republici Srbiji – Hrvatskom nacionalnom vijeću, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačkoj ustanovi „Hrvatska riječ“ proglasila projektom od strateške važnosti, dodavši i <i>Institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji</i>, rekao je Milas. </span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Nadalje, od 2020. godine projektima od strateške važnosti proglašeni su -prema riječima državnoga tajnika - i projekti <i>Potpora Hrvatskom kazalištu u Pečuhu</i>, uz HNK u Mostaru jedinom profesionalnom hrvatskom kazalištu izvan Republike Hrvatske, <i>Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radio Duxu</i>, jedinom elektroničkom mediju Hrvata u Crnoj Gori te <i>Potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog, tjedniku gradišćanskih Hrvata</i> s bogatom tradicijom od 113 godina izlaženja, najdulje od svih časopisa na hrvatskome jeziku. Prema ocjeni državnoga tajnika Milasa: „Ovi projekti imaju vrlo veliki doseg, značahjno doprinose razvoju hrvatskoga identiteta i jasno svjedoče o čvrstim vezama s matičnom domovinom Hrvatskom“.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Zalaganjem Središnjeg državnog ureda<span style="letter-spacing: -0.2pt;">, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, i velikim razumijevanjem hrvatskih visokih učilišta ispunjen je jedan od najvažnijih ciljeva, kazao je državni tajnik, koji su u mnogim razgovorima isticali predstavnici hrvatske nacionalne manjine – osigurana je posebna upisna kvota na hrvatskim visokim učilištima. </span></span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Sveučilište u Zagrebu </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">osiguralo je </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt; letter-spacing: -0.2pt;">pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"> posebnu upisnu kvotu za upis u studijske programe u akademskoj godini 2018./2019. </span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Program se kroz godine uspješno nastavio i razvio, tako da je za ovu akademsku godinu sedam visokih učilišta (<i>Sveučilište u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru i Veleučilište u Vukovaru</i>) otvorilo svoja vrata mladim Hrvatima izvan Republike Hrvatske i pružilo im mogućnost upisa željenog studijskog programa u domovini svojih predaka u posebnoj upisnih kvoti. Treba reći da je dosad studij upisao 101 student iz 18 država, najviše iz Srbije, potom iz Njemačke, a značajan broj studenata dolazi i iz </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Mađarske, Argentine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, naglasio je državni tajnik Milas, dodajući da se u okviru spomenutih sveučilišta može studirati u RH i komunikologija i novinarstvo.</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"></span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"> </span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">U daljnjem izlaganju Milas je istaknuo posebnu naklonost Središnjeg državnog ureda prema mladima, ističući kako je ulaganje u djecu i mlade ključ opstojnosti i razvoja svakoga društva i svake zajednice, i svake države, zaključivši kako nas izuzetno veseli kad doznamo za brojne uspjehe koji oni postižu, prije svega u području obrazovanja i kulture, ali i u svim drugim područjima društvenog života. „Jako nas veseli kad ih i osobno susretnemo i upoznamo, ali i kad iz medija doznamo kako su mladi Hrvati iz Karaševa boravili u Zagrebu, mladi Hrvati iz Janjeva u Dubrovniku, mladi Hrvati iz Pečuha u Vukovaru, mladi Hrvati iz Molisea u Bratislavi ili mladi Hrvati iz Skopja u Subotici. Zbilja je iznimno važno da što više i što češće dolaze u domovinu, kao i da se međusobno posjećuju i susreću, ali i da mediji to zabilježe, da to bude važna vijest. Treba nam takvih lijepih i pozitivnih vijesti: o ostvarenim vrijednim projektima, uspješnim studentima upisanima u posebnoj kvoti, partnerstvima škola, o umjetnicima, sportašima, povezanosti među Hrvatima gdje god živjeli“.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">Prenoseći pozdrave predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, državni je tajnik podsjetio kako su u Jandrokovićevu mandatu ostvareni značajni pomaci u političkim međudržavnim odnosima spram parlamenata u čijim državama žive građani hrvatskih korijena. Tako su organizirane brojne tematske sjednice i sjednice Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske pa se i u Hrvatskome saboru pokazala velika otvorenost za pitanja svih Hrvata izvan Hrvatske, u kojem god statusu bili: kao konstitutivni hrvatski narod u Bosni i Hercegovini (<i>uz sve razlike, od Posavine do Hercegovine, i od zapadne do istočne Bosne</i>), kao hrvatska nacionalna manjina u 12 europskih država (<i>uz sve razlike koje su često veće unutar jedne, nego u različitim državama</i>) te hrvatsko iseljeništvo (<i>koje je posve heterogeno po različitim kriterijima</i>). Riječju, Hrvatski sabor u glavnome gradu svih Hrvata, ma gdje živjeli, postao je mjestom gdje se kreira i ujedno afirmira suvremeno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razini, poručio je Milas.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"> </span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;">U raspravi na Forumu su sudjelovale i predstavnice Ministarstva kulture i medija ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila i načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Mirjana Ana Maria Piskulić, naglasivši kako Ministarstvo kulture i medija RH u svom djelokrugu rada potiče kulturne programe namijenjene pripadnicima hrvatskoga naroda u drugim zemljama. Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila u sklopu tematske rasprave na forumu, istakla je važnost zakonskog okvira, naglasila je kako i Zakon o medijima te Zakon o elektroničkim medijima svojim odredbama potiču proizvodnju programa i sadržaja kojim se ostvaruje pravo na javno informiranje i na obaviještenost svih Hrvata izvan Republike Hrvatske, što je definirano kao sadržaj od javnog interesa. Govoreći o javnome servisu istaknula je da je Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH kao jedan od misijskih ciljeva navedeno i promicanje povezivanja Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, što se temelji na odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman", serif; font-size: 12pt;"><br /></span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;">Na 27. forumu hrvatskih manjina doneseni su zaključci temeljem rasprave, koji definiraju glavne ciljeve skupa: obrazovanje novinara, komunikologa, povezivanje javnog servisa s manjinskim medijima u RH i u domicilnim sredinama 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe u kojima višestoljetno živi hrvatska manjina.</span></p><p class="MsoNormal" style="background-clip: initial; background-color: white; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #222222; font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 11pt; line-height: normal; margin: 0in; text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgOYq1TIBMmHY0FQkI-zOK1SbF53kDRzDV4XWt3nhu5wfgCqi9Dfr9djd2Nl-SHCMWs9Wwvdj4q0ayQH4jYIHtlkkNKsR1A9ry1VRYKRuLGFF4LsTCtstFFUeR7Tqrj96hFCCr3OsCAv7ZTcQ3bOhoFSvkTMDPV4AiE2FDhu0JiR12HevuhTD4FYbTR/s5289/0%20ravnatlej%20hMI%20%20Mijo%20Maric.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3850" data-original-width="5289" height="233" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgOYq1TIBMmHY0FQkI-zOK1SbF53kDRzDV4XWt3nhu5wfgCqi9Dfr9djd2Nl-SHCMWs9Wwvdj4q0ayQH4jYIHtlkkNKsR1A9ry1VRYKRuLGFF4LsTCtstFFUeR7Tqrj96hFCCr3OsCAv7ZTcQ3bOhoFSvkTMDPV4AiE2FDhu0JiR12HevuhTD4FYbTR/s320/0%20ravnatlej%20hMI%20%20Mijo%20Maric.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPV1kpPaFRTtkQZlpiyLZUcwEA1GTxqkXHa1iNDfnruZnc-hoMkgqqEW9ZZY9wi70n081e0RS_hx-octHriokP_arkmQzVmZmIubZl3kqmNoAplQhDE2_16H6knGeTocvyR1Td_JJV0MvgD4rowzqFT9rDu_fS2JhdtMcUw7_XEF8zK-8gQn-CoSUm/s750/1%20%20-%20OTVORENJE.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="499" data-original-width="750" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhPV1kpPaFRTtkQZlpiyLZUcwEA1GTxqkXHa1iNDfnruZnc-hoMkgqqEW9ZZY9wi70n081e0RS_hx-octHriokP_arkmQzVmZmIubZl3kqmNoAplQhDE2_16H6knGeTocvyR1Td_JJV0MvgD4rowzqFT9rDu_fS2JhdtMcUw7_XEF8zK-8gQn-CoSUm/s320/1%20%20-%20OTVORENJE.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZnTIvVpt9axzira4YOzfGcpJve7VRgJzh9njkqtGqnkoy9WVNZB7bzIUYx2jR1FyAFCx5fQf8c6qDBRfPJjn73fl4Tr5qlpJy4DhvXSft9C4OxtNHzB30_3ZSAq1Tg25qsCkroD70aElE51FF7IrJTQldZLVTmmLUdLTKJOn4CXkr_6aRCEsVrmUY/s6720/1%20predsjednik%20vlade%20A.%20Plenkovic%20.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="4480" data-original-width="6720" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjZnTIvVpt9axzira4YOzfGcpJve7VRgJzh9njkqtGqnkoy9WVNZB7bzIUYx2jR1FyAFCx5fQf8c6qDBRfPJjn73fl4Tr5qlpJy4DhvXSft9C4OxtNHzB30_3ZSAq1Tg25qsCkroD70aElE51FF7IrJTQldZLVTmmLUdLTKJOn4CXkr_6aRCEsVrmUY/s320/1%20predsjednik%20vlade%20A.%20Plenkovic%20.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgos4rxggWlKqm_LaxSohIrsc4BvM_8O9fqpbfD8FLeFwWODHXEeJ9vk3GjGmJvoZp6bRaqnGi67983fCQ_dbyyyAxmmR44zkICNbMC79RfQLQsMsUKjT9W5YmSxE3Igf4x-5R-gVCDPgNfyIqRYApaJ5wU2D-GdFjmBMsyJvn8bm7L3rLb8e9-RenY/s5493/2%20otvorenje.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3662" data-original-width="5493" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgos4rxggWlKqm_LaxSohIrsc4BvM_8O9fqpbfD8FLeFwWODHXEeJ9vk3GjGmJvoZp6bRaqnGi67983fCQ_dbyyyAxmmR44zkICNbMC79RfQLQsMsUKjT9W5YmSxE3Igf4x-5R-gVCDPgNfyIqRYApaJ5wU2D-GdFjmBMsyJvn8bm7L3rLb8e9-RenY/s320/2%20otvorenje.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhoL0bIkhoHwQ220hCAjhFwqBrLbxMtoFQXZiLNEIh2LGJ3q8nXDjKGJRF1lNiorudpT31d6MLV8BZS8Kd75ZzZceSKp-s7BjwiOS2IGnjIKfgAYYFzCtkuwoyg17vOfFeboxkVE23YloO60CbvMCvf6fkU_zD1b0VAufqy2tJ0cue7a9bO1EMoRC6V/s750/3%20rasprava%2027.%20forum.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="499" data-original-width="750" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhoL0bIkhoHwQ220hCAjhFwqBrLbxMtoFQXZiLNEIh2LGJ3q8nXDjKGJRF1lNiorudpT31d6MLV8BZS8Kd75ZzZceSKp-s7BjwiOS2IGnjIKfgAYYFzCtkuwoyg17vOfFeboxkVE23YloO60CbvMCvf6fkU_zD1b0VAufqy2tJ0cue7a9bO1EMoRC6V/s320/3%20rasprava%2027.%20forum.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi1phF-a5whWnsaU1BTk0hyhgtIXt4hHWiOX1b2hTnNk8Sitc6sXGU0elaJSZL-ZFQGWiBGObqg4j8u5uH0B9bXrM4NMb0V8ZEnBWsh9mnzJks0PuHCdKeJi0rs9F1KA0-OHwp5E-cH3zL7Ge975jNTR834MOVCrwl5qcd-6Qwx58hmIzgwJGUk8A_6/s5597/4%20DRZAVNI%20TAJNIK%20MILAS.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3951" data-original-width="5597" height="226" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi1phF-a5whWnsaU1BTk0hyhgtIXt4hHWiOX1b2hTnNk8Sitc6sXGU0elaJSZL-ZFQGWiBGObqg4j8u5uH0B9bXrM4NMb0V8ZEnBWsh9mnzJks0PuHCdKeJi0rs9F1KA0-OHwp5E-cH3zL7Ge975jNTR834MOVCrwl5qcd-6Qwx58hmIzgwJGUk8A_6/s320/4%20DRZAVNI%20TAJNIK%20MILAS.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjEUVsxibuAq3uo8UZGarfrn_7m64PhwL-KN4ehAdbo8MZx2gIIMvra3Il6kDGaEPOlXbkc9PPvhhvL0TCsmUDFr1Uce2uAa2TOjWfeCRnbb7M-MuKtXOWeuyzvu0u5lIkPjBXRG_qTKryW8eWLiblMCS_Dw0eyimdvE8Fphic9VMZGrP1N5z8csRWV/s5533/5%20%20%20ministar%20Grlic%20rADMAN.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3854" data-original-width="5533" height="223" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjEUVsxibuAq3uo8UZGarfrn_7m64PhwL-KN4ehAdbo8MZx2gIIMvra3Il6kDGaEPOlXbkc9PPvhhvL0TCsmUDFr1Uce2uAa2TOjWfeCRnbb7M-MuKtXOWeuyzvu0u5lIkPjBXRG_qTKryW8eWLiblMCS_Dw0eyimdvE8Fphic9VMZGrP1N5z8csRWV/s320/5%20%20%20ministar%20Grlic%20rADMAN.JPG" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgfF-6GzJ1ZF7UI2GjHLfut4Epz5nR6JhdFszKXFe5EmEKdn09-AVnuFfALrS0mxNQd77srVzDHHO4BPo7eEB8xZkqCgfxke59S61xBfdhX-bOHk-YoRgHdrbvrcLxSede-DgnDQbFFKBg3nt6tkPE6frdk7XakQ_uKDnKXVZd0kc317eonudxaSL8y/s5657/6%20SVI%20SUDINICI%2027.%20FORUMA%20IZ%2012%20ZEMALJA%20.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3771" data-original-width="5657" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgfF-6GzJ1ZF7UI2GjHLfut4Epz5nR6JhdFszKXFe5EmEKdn09-AVnuFfALrS0mxNQd77srVzDHHO4BPo7eEB8xZkqCgfxke59S61xBfdhX-bOHk-YoRgHdrbvrcLxSede-DgnDQbFFKBg3nt6tkPE6frdk7XakQ_uKDnKXVZd0kc317eonudxaSL8y/s320/6%20SVI%20SUDINICI%2027.%20FORUMA%20IZ%2012%20ZEMALJA%20.JPG" width="320" /></a></div><br /><span lang="HR" style="color: #050505; font-family: "inherit", serif; font-size: 12pt;"><br /></span><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-81563169749359547712022-11-23T05:31:00.000-08:002022-11-23T05:31:12.779-08:00Zanimljiv jesenski broj časopisa „Matica“ - br. 11 (2022)<p><span style="font-size: 12pt; text-align: justify;">Zanimljiv jesenski broj časopisa „Matica“</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 12pt;">Iz tiska je izišao novi svezak časopisa „Matica“ br.
11 (2022), čiji je nakladnik Hrvatska matica iseljenika u sedamdeset i drugom
godištu uspješnog druženja s čitateljima hrvatskih korijena na četiri
kontinenta</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 12pt;">Tekst: Marijana Matković</span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 12pt;">Građa časopisa „Matica“ u ovogodišnjem jedanaestome
svesku raspoređena je na ukupno 68 stranica, a ilustrirana je s više od 130
fotografija iz autentičnih destinacija hrvatskoga iseljeništva s četiri
kontinenta. Renomirani hrvatski komunikolog Božo Skoko piše kako se Hrvatska po
slikovitosti zemlje i kvaliteti življenja te razini ljudskih prava i sloboda,
odnosno socijalnoj pravednosti i otvorenosti - nalazi među 30 najnaprednijih
država svijeta kako donosi aktualno izvješće utjecajnog Best Countries indeksa,
koji provodi američki U.S. News & World Report, u suradnji</span><span style="font-size: 12pt;"> </span><span style="font-size: 12pt;">BAV Group i The Wharton School sa Sveučilišta
Pennsylvania (16 -17 str.). </span><span style="font-size: 12pt;"> </span><span style="font-size: 12pt;">Časopis
uređuje Željko Rupić.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Uz redovite kolumne poput „<i>Globalne Hrvatske“ </i>usredotočene
na suvremenu komunikacijsku paradigmu iseljeničke periodike uoči „Foruma
hrvatskih manjina“ HMI-ja posvećenog medijima iz europskoga susjedstva,
čitatelji s radošću dočekuju i kolumnu „<i>Klikni – Idem doma“</i> koja
sustavno donosi novosti vezane uz digitalnu transformaciju Lijepe Naše. U
Zagrebu je, naime, ovih dana predstavljen javnosti Ured za izvoz glazbe
„Hrvatska“ (We Move Music „Croatia“). Aktivnosti Ureda predstavili su Dražen
Baljak, ujedno i novi predsjednik Hrvatske glazbene unije, te trojka Mirko
Burazer, Frane Tomašić i Davor Drezga. Spomenuti tim umjetnika sastavlja
odnedavno digitalnu bazu hrvatskih suvremenih glazbenika na web stranici
(https://wemovemusic.hr/database/). <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Rubrika „Fokus“ donosi vijesti vezane uz službeni
posjet Kanadi državnoga tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH
Zvonka Milasa, gdje se Milas upoznao s najnovijim projektima hrvatskih
zajednica od Toronta do Vancouvera. Izdvajamo kako se gradi novi
višefunkcionalni Hrvatski dom u Hamiltonu, omiljenom odredištu naših pečalbara
u toj sjeverno-američkoj razvijenoj zemlji.<span style="mso-spacerun: yes;">
</span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Neizostavan je „Jezični podsjetnik“ kroatistice Sanje
Vulić kao i nadahnuta „Povijesna razmišljanja“<span style="mso-spacerun: yes;">
</span>publiciste mr. sc. Marina Knezovića o Risnjaku u sklopu magičnoga,
trenutačno maglovitoga, Gorskoga kotara. Tu je i eko temat „Hrvatsko planinsko
bilinstvo“<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Darka Mihelja, koji piše
o bioraznolikosti Risnjaka, gdje buja čak 1200 vrsta biljaka. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Kad su u pitanju vjerske teme zanimljiv je prilog o novome
predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije uzoritome Draženu Kutleši. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika,
đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji je održan u
Vierzenheiligenu kraj Bamberga zanimljivo je prikazao istaknuti književnik i
urednik „Žive zajednice“ dr. sc. Adolf Polegubić. Skup je održan u organizaciji
Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni kojeg vodi agilni delegat
za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Tu je na stranicama nove „Matice“ i priča o
blaženome Augustinu Kažotiću koja se čita u dahu iz pera Marijana Lipovca (28 –
29 str.).<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Netom minuli Mjesec hrvatske knjige u Matici
iseljenika je obilježen svečanim predavanjem „Judita – otkrića o Maruliću“ njemačko-hrvatskoga
filologa Zvonka Pandžića, uz filologovu prateću izložbu literature koja nam
ilustrativno tumači istraživačeva postignuća tijekom petnaestogodišnjeg rada na
projektu koji je rezultirao tiskanjem bibliofilskog sintetskog izdanja toga
prvoga nacionalnoga epa Oca hrvatske književnosti Marka Marulića. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Gospodarske teme donose, uz ostalo, vijesti s petog Poslovnog
foruma Udruge bosansko-hercegovačkih Hrvata „<i>Prsten“ </i>usredotočenog na
energetske izazove današnjice o kojima su govorili vodeći poduzetnici iz RH i
BiH. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Iz života hrvatskih zajednica u europskome susjedstvu
zanimljiv je prilog o kulturnim i društvenim manifestacijama iz Italije,
Mađarske, Srbije i Rumunjske. Lada Kanajet Šimić tako piše o<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>jubilarna tri desetljeća Zajedništva Hrvata u
Rumunjskoj. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Leksikološka građa u ovome
svesku časopisa „Matica“ ogleda se u prilogu Branke Pavić Blažetin pod naslovom
„Rječničko blago i pučka kultura Martinaca“, koje je sabrao vodeći mađarski
jezikoslovni kroatist dr. sc. Erneest Barić. Marin Knezović piše o<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>monografiji posvećenoj hrvatskom naselju u
Mađarskoj - Katolju. Kroatistički skup u Pečuhu i njegov značaj opisao je
Silvestar Balić iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Jesen je vrijeme prestižnih sajmova knjiga diljem
Europe pa donosimo priču s Frankfurtskoga sajma knjiga iz pera Ivice Košaka,
koji se usredotočio na hrvatsku nakladničku ekipu i aktiviste iz iseljeništva. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Studentske dane u New Yorku sedamdesetih i život
hrvatskih zajednica na sjevernoameričkome kontinentu osamdesetih minulog
stoljeća iz prve ruke opisuje protagonist tih zbivanja fra Šimun Šito Ćorić u
izvrsnoj autobiografskoj knjizi „S Bogom je lako – ljudi su problem“,<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>ispreplićući fikciju i zbilju<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>u osamdeset i pet zasebnih priča.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Lijepa je to mješavina asocijativne
autobiografije s nizom korisnih digresija, koje obiluju opisima figura malih i
velikih ljudi američko-hrvatske društvene i umjetničke elite s kojima se piscu
fra Šimunu Šiti Ćoriću ukrstiše putevi za višegodišnjeg boravka u Americi.
Ćorić je i kozmopolit i patriot, svećenik i slobodoumni umjetnik, sveučilišni
profesor i katolički propovjednik, pisac i glazbenik koji nastoji razumjeti i
vlastite i tuđe ambicije. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Knjiga spisateljice iz Kanade Nikoline Ivanković<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>„Where The Roses Grow“ uzbudljivo je štivo s
reminiscencijama na ratne traume devedesetih i prekooceansko izbjeglištvo. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Povodom 90-e godine rođenja zaslužnog publiciste i
prevoditelja Gvida Saganića na njegov lik i djelo podsjeća Tamara Bodor s
Hrvatskih studija, ocjenjujući kako je riječ o jednoj od ključnih figura naše kulturne
emigracije 20. stoljeća s golemim publicističkim opusom u sklopu kultne
londonske „Nove Hrvatske“. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Počelo je sportsko navijanje za nogometne momčadi
diljem svijeta – pa se „Matica“ uz nogometaše, nastoji baviti i ostalim
impresivnim sportskim karijerama našijenaca s američkoga kontinenta koji su
ušli u „Kuću slavnih sportaša“ zahvaljujući lobiranju Nacionalne federacije
američkih Hrvata. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Tradicijsku kulturu redovito prati u „Matici“ mr. sc.
Snježana Jurišić izdvajajući u ovome svesku etnološki fenomen među mladim
njemačkim Hrvatima vidljiv u izvrsno organiziranom 8. susretu u Filderstadtu.
Od izložbi historiografske građe izdvojena je autentično dokumentirana građa <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>naslovljena „Bribirci po svitu“. Opisana je
karijera baletne umjetnice Sonje Marchiolli. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;">Kako svladati strah od razornih potresa za novi broj
„Matice“ tumači jedan od najuglednijih znanstvenika na području seizmologije Hrvoje
Tkalčić iz Australije. Eto razloga da i Vi uživate u čitanju tridesetak tema iz
dijaspore i domovine koje odražavaju bogatstvo suvremenog hrvatskog zajedništva
na četiri kontinenta. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 12pt;">Naslovnicu krasi fotografija Blage Zadre, simbola
obrane Vukovara, snimljena 8. rujna 1991., a objavljena prvi put tek 2019.
godine. Fotografija je snimljena nedaleko mjesta gdje je Blago Zadro 16.
listopada 1991. poginuo. Autor fotografije na naslovnici je: Mišo Lišanin.</span></p><p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh8iXiS9kXV_ggvJ5cl7jizMp2ktrEGw70Jrt6A7ANTJikfKhCAe39gjrBfBz3o_ppSo-AzT6ixAo-h9elavD906uwf7CBo_lgkYOYIP2w01qh7NJD8SS0ka5ZIbvnn3TjPtJ6ray8T2wVobiI9JTOp0gDUiviLlg-K4IJ_5x-p7DE0yuh2xpvry_WU/s1753/naslovnica%20Matica%2011.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1753" data-original-width="1240" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh8iXiS9kXV_ggvJ5cl7jizMp2ktrEGw70Jrt6A7ANTJikfKhCAe39gjrBfBz3o_ppSo-AzT6ixAo-h9elavD906uwf7CBo_lgkYOYIP2w01qh7NJD8SS0ka5ZIbvnn3TjPtJ6ray8T2wVobiI9JTOp0gDUiviLlg-K4IJ_5x-p7DE0yuh2xpvry_WU/s320/naslovnica%20Matica%2011.jpg" width="226" /></a></div><br /><span style="font-size: 12pt;"><br /></span><p></p>
<p class="MsoNoSpacing" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt;"><o:p> </o:p></span></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-74868086912126469692022-10-24T09:34:00.002-07:002022-10-24T09:39:38.921-07:00Predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Ivan Gugan - Razgovarala: Vesna Kukavica<p> </p><p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Nova dinamika i nova kvaliteta kulturnog
razvoja<o:p></o:p></span></p><p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"></span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Ivan Gugan,
predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine, govori o aktualnoj
dinamici odnosa naše dijaspore i matične zemlje ističući važnost hrvatskih
institucija i njihova kadrovskog osnaživanja u manjinskim sredinama diljem
europskog susjedstva, koje će ojačati i ljetos prihvaćeni Nacionalni plan
razvoja odnosa RH s Hrvatima izvan domovine <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Razgovarala: <b>Vesna Kukavica<o:p></o:p></b></span></p><p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Foto: <b>HDS<o:p></o:p></b></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Prvih sto dana
trećeg saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine (čija je prva sjednica
održana ljetos u Zagrebu, 7. - 8. VII. 2022.) prigoda je za razgovor s novim
predsjednikom Savjeta Ivanom Guganom o programima za nadolazeće četiri godine njegova
mandata. Savjet ukupno ima 82 člana, od kojih su 26 predstavnici prema položaju
iz raznih ministarstava RH (od obrazovanja i znanosti do kulture i demografije),
kao i bitnih kulturnih institucija među kojima je i Hrvatska matica iseljenika,
deset je članova iz BiH, a hrvatske manjinske zajednice iz europskog susjedstva
predstavlja 17 osoba, dok iseljeništvo zastupa ukupno 29 članova Savjeta.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpFirst" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Poštovani predsjedniče Savjeta Vlade RH
za Hrvate izvan RH, gospodine Gugan, čitatelji časopisa <i>Matica </i>iz 45
zemalja svijeta s radošću su primili vijest da je 3. saziv Vladina Savjeta
izabrao upravo Vas za predsjednika - budući da godinama privlačite njihovu
pozornost uspjesima na čelnoj poziciji Hrvatske državne samouprave (HDS) u
Republici Mađarskoj. Što smatrate Vašim najznačajnijim postignućem među
Hrvatima u RM? <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 72.75pt; mso-add-space: auto;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">U mome prvome mandatu prioritet Hrvatske
državne samouprave u Mađarskoj bio je utemeljenje novih institucija i
osiguravanje odgovarajuće infrastrukture za te institucije u području
obrazovanja, znanosti i kulture. U toj nakani moj tim i ja bili smo prilično uspješni
pa je tako danas HDS u Mađarskoj vlasnik i održava 15 obrazovnih, kulturnih i znanstvenih
institucija te neprofitnih poduzeća diljem Mađarske, gdje živi hrvatska
manjinska zajednica. U aktualnome mandatu posebnu pozornost moj tim i ja posvećujemo
obrazovanju i radu s mladima. Utemeljili smo Hrvatski pedagoški i metodički
centar „Metodika“, u potpunosti smo prilagodili infrastrukturu obrazovnih
centara zahtjevima 21. stoljeća, a pripremamo i nove hrvatske udžbenike. Utemeljenjem
hrvatskog kolegija „Collegium Croaticum“ u Budimpešti i Pečuhu osigurali smo studentima
hrvatskog podrijetla vrhunske uvjete za smještaj te smo im pružili uz pomoć
raznih programa priliku za dodatno obrazovanje i jačanje nacionalne svijesti te
mogućnost za aktivnije uključenje u društveno-politički i kulturni život naše
zajednice. Očekujemo da će oni biti okosnica buduće inteligencije Hrvata u
Mađarskoj.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 72.75pt; mso-add-space: auto;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Od demokratskih promjena u Europi nakon
pada Berlinskoga zida hrvatska zajednica u RM na vremenskoj okomici od tri i
pol desetljeća redovito se navodi u medijima kao uzorno organizirana, koja su
ključna polja djelovanja? <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 72.75pt; mso-add-space: auto;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Od samog utemeljenja HDS-a cilj nam je izgradnja
kulturne autonomije, a na političkom polju zastupljenost Hrvata na svim
razinama sustava u RM. Tako trenutačno djeluje 116 hrvatskih mjesnih samouprava,
6 županijskih, glavnogradska i kao najviše političko tijelo Hrvatska državna
samouprava. Naša zajednica zastupljena je i u Mađarskome parlamentu preko svoga
glasnogovornika. U hrvatskim naseljima djeluje stotinjak kulturno-umjetničkih
društava, tamburaških sastava, zborova, civilnih organizacija… U tridesetak
škola oko tri tisuće djece uči hrvatski u Mađarskoj. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle"><span style="font-size: 12pt;"> </span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Čini se da je dio iskustava hrvatske
zajednice u Mađarskoj (afirmacija Hrvatskog kazališta u Pečuhu, razvoj obrazovnih
i znanstvenih institucija u Pečuhu i Budimpešti, informativna scena s Medijskim
centrom <i>Croatica</i>) već utkano u strateške projekte Vlade RH koje provodi
Središnji državni ured i Ministarstvo kulture i medija RH!? Koje projekte Vi
planirate snažnije zagovarati u sklopu Savjeta, ne samo u RM, već i u 12
okolnih zemalja iz europskog susjedstva u kojima višestoljetno žive pripadnici naše
manjine? <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span><span style="font-size: 12pt;"> </span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Hrvatske zajednice u tim zemljama imaju
različite potrebe. Ne može se generalizirati. Vlada RH preko Središnjega
državnog ureda za Hrvate izvan RH brojnim programima podupire aktivnosti koje
te zajednice smatraju najvažnijima. To mogu biti obrazovni, kulturni, znanstveni
ili pak medijski projekti, ali i obnova zapuštenih kulturno-povijesnih i
sakralnih znamenitosti, uz sveprisutnu digitalizaciju hrvatske baštine.
Primjerice, uz financijsku pomoć RH digitalizirana su sva godišta kalendara <i>Subotička
Danica</i> (</span><span lang="HR"><a href="http://zkvh.org.rs/index.php/digi-periodika/3385-danica"><span color="windowtext" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">http://zkvh.org.rs/index.php/digi-periodika/3385-danica</span></a></span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">)
i to u sklopu strateškog projekta „Digitalizacija arhivske, knjižnične i
muzejske građe Hrvata u Vojvodini i izgradnja digitalne zbirke“... Sažeto, ono
što se i na posljednjoj sjednici 3. saziva Savjeta Vlade dalo zaključiti kao
prioritetno djelovanje jest - važnost hrvatskih institucija, <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>kadrovsko osnaživanje u manjinskim sredinama,
jačanje medijskoga prostora i obrazovanje na hrvatskome jeziku. Praksa pokazuje
kako se bogatstvo manjinskih zajednica u ovih 12 zemalja srednje i jugoistočne
Europe ogleda u simetričnoj dvojezičnosti. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">GOLEMI ISKORACI <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Koliko ste zadovoljni izdvajanjima RH općenito
za strateške projekte izvan RH te je li Vam poznato koliko izdvajaju zemlje u
kojima žive pripadnici hrvatske manjine?<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Posljednjih godina primjećuje se golemi
iskorak Vlade RH u financiranju hrvatske manjine. Sredstva koja su na
raspolaganju u sklopu raznih natječaja višestruko su povećana, a posebno je vrijedna
potpora za pet strateških projekata među kojima su projekti Hrvatskoga
nacionalnog vijeća u Srbiji: <i>Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici </i>i <i>Kadrovsko
osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji</i>; zatim projekt Hrvatske državne
samouprave u Mađarskoj: <i>Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu</i> te projekt
Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore: <i>Potpora Radiju hrvatske manjine –
Radio Duxu,</i> uključujući projekt stoljetne tradicije Hrvatskoga štamparskog
društva iz austrijskoga Gradišća: <i>Hrvatske novine</i>. Na žalost, u nekim
zemljama jugoistočne Europe izostaje potpora domicilne države pa je potpora iz
RH jedini izvor za ostvarivanje željenih ciljeva tamošnjih Hrvata, dok mi u Mađarskoj
imamo najbolje uvjete u političkom i financijskom pogledu. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Svih 12 zemalja u kojima žive pripadnici
hrvatske manjine članice su Vijeća Europe, međunarodne organizacije sa
sjedištem u Strasbourgu čiji su glavni zadaci jačanje demokracije i vladavine
prava te zaštita ljudskih prava na europskome kontinentu. Vijeće Europe diči se
<i>Okvirnom konvencijom o pravima manjina</i> te <i>Poveljom o manjinskim i
regionalnim jezicima</i>. Kako planirate poboljšati status našijenaca u
susjednim zemljama koje traže da im se riješi pitanje statusa i materinskoga
jezika? <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Status hrvatske manjine na tlu srednje i
jugoistočne Europe razlikuje se od države do države. U nekima Hrvati nisu
priznati kao nacionalna manjina kao, primjerice, u Sloveniji ili Sjevernoj
Makedoniji, u drugima zakon jamči određena prava koja se, međutim, često ne
poštuju – iako su, kao što ističete, sve te zemlje članice Vijeća Europe i
trebale bi implementirati <i>Okvirnu konvenciju</i>… Mi u Savjetu i nadalje
tražimo od članova Vlade RH da prilikom raznih sastanaka, pregovora s
dužnosnicima domicilnih država inzistiraju na priznavanju manjinskoga statusa, mogućnosti
uporabe materinskoga jezika (to više što je hrvatski jezik među službenim
jezicima EU-a), zastupljenosti u političkim i društvenim sferama… Drugim
riječima, Savjet inzistira na jednakom statusu kao što ga uživaju 22 manjine u
Hrvatskoj.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpLast" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Republika Hrvatska stipendira polaznike
iz iseljeništva za učenje hrvatskoga jezika i studiranje u domovini predaka.
Što novi saziv Savjeta planira napraviti u tom smislu vezano uz šire obrazovanje
mladih iz naših prekooceanskih iseljeničkih destinacija? <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: white; font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: white; font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Hrvatska
preko Središnjega državnog ureda pruža mogućnost studiranja mladim Hrvatima iz
cijeloga svijeta. Cilj je da studentima stečena iskustva u RH omoguće jaču
povezanost s domovinom predaka, potiču ih na upoznavanje i njegovanje hrvatske
kulture i nacionalnoga identiteta te na taj način pridonose uspostavljanju
međusobne suradnje na dobrobit RH, hrvatskih zajednica i Hrvata diljem svijeta.
Prošle godine povećan je broj stipendija na 1000 osoba, a proširena je i
suradnja s novim sveučilišnim centrima te fakultetima diljem Lijepe Naše, uz<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>uvedeno besplatno početno učenje hrvatskoga
jezika preko Interneta. Ako bude interesa za stipendijama, postoji mogućnost da
se njihov broj poveća, odnosno da se u taj program uključe i novi fakulteti sa
svih hrvatskih sveučilišta. Usto, u RH raste broj fakulteta na kojima se može
studirati i na engleskome jeziku, od medicine do elektrotehnike i računarstva. Na
jednoj od sljedećih sjednica Savjeta sigurno će biti na dnevnome redu i ta
tema. </span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">KULTURA PRIHVATA <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpFirst" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Možete li se preko Savjeta založiti za snažniju
međunarodnu kulturnu razmjenu profesionalnih kulturnih i umjetničkih institucija
iz RH i institucija u kulturi i suvremenoj umjetnosti domicilnih zemalja
hrvatskog iseljeništva? <o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Znam da Hrvatsko kazalište iz Pečuha
redovito gostuje u raznim kazališnim kućama i na festivalima u RH. Vjerojatno
ima i drugih pozitivnih primjera, no ima mnogo Hrvata diljem svijeta koji su
stekli ugled na međunarodnoj sceni na raznim umjetničkim poljima, od glazbe, kazališne,
filmske ili likovne umjetnosti i čija bi ostvarenja zasigurno pobudila velik
interes među publikom u domovini, ali i u zemljama u kojima žive hrvatske manjine.
Nakon povratka sa sjednice Savjeta jedan kolega predložio je da se iduće godine
za vrijeme sjednice organizira izložba radova uglednih profesionalnih umjetnika
koji su priznati u svojim domicilnim državama, a manje u RH, te da se poslije objavi
i prigodna monografija. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Slične projekte vrlo uspješno organiziraju
razne Vladine i nevladine organizacije u Mađarskoj na veliko zadovoljstvo
umjetnika i publike. Mađarski kulturni institut u Zagrebu primjer je u
europskim okvirima kreativne kulturne diplomacije. Slične inicijative sigurno bi
pomogle u boljem upoznavanju stvaralaštva Hrvata izvan RH te njihovu općenitom doprinosu
prožimanju kultura. U globalnome kontekstu na djelu je nova dinamika i nova
kvaliteta kulturnoga razvoja, što se nedvojbeno odražava i na odnos između RH i
naše višemilijunske dijaspore, one koju susrećemo diljem europskoga kontinenta
(ne samo u manjinskim, već i u pečalbarskim sredinama), ali i one dijaspore
koja višestoljetno živi u udaljenim prekooceanskim metropolama od Sjeverne i
Južne Amerike preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Ohrabruje nas i
ljetos u Vladi RH prihvaćeni Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske
s Hrvatima izvan RH do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog
plana razvoja odnosa RH s Hrvatima izvan RH do 2024. godine.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">UNIVERZALNI JEZIK SPORTA <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Sportske udruge iseljenika iznimno su
aktivne na svim kontinentima i u svim granama sporta. Koliko Savjet može pridonijeti
afirmaciji <i>Hrvatskih svjetskih sportskih igara</i> koje će se održati peti
put zaredom u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga svjetskog kongresa i njegovih
partnera iduće godine? </span></b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Sport je iznimno važna poveznica Hrvata
izvan domovine. <i>Hrvatske svjetske sportske</i> <i>igre</i> od posebnog su značaja.
I sȃm sam bio nekoliko puta dio te prekrasne priče. Nezaboravni susreti sa
sunarodnjacima, razgovori, druženja, pa čak i zajednički <i>tulumi</i> ostat će
mi u sjećanju do kraja života. Uvjeren sam da slično razmišljaju i ostali
članovi Savjeta jer je umrežavanje mladih Hrvata čak i važnije od samih sportskih
rezultata. Tu bih spomenuo i hvalevrijednu inicijativu Hrvatskoga nogometnog
saveza koji desetljećima posvećuje posebnu pozornost nogometašima izvan RH te
organizacijom europskoga i <i>Svjetskoga nogometnog prvenstva Hrvata </i>okuplja
naše sunarodnjake sa svih kontinenata. Važno je istaknuti kako su u sport u
prvom redu uključeni mladi kojima svi trebamo posvetiti veliku pozornost. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Hvala Vam na razgovoru, gospodine Gugan.
Želite li nešto posebno poručiti hrvatskom iseljeništvu? Koliko ste zadovoljni suradnjom
s Maticom i što biste željeli poboljšati?<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 72.75pt; mso-add-space: auto;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpMiddle" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Preko svojih predstavnika u Savjetu Vlade
hrvatsko iseljeništvo kvalitetno je zastupljeno, stoga će interesi iseljeništva
biti na pravi način artikulirani. Članovi Predsjedništva Savjeta u stalnom su kontaktu
i njima se uvijek mogu obratiti sa svojim pitanjima, željama, primjedbama ili
prijedlozima. <a name="_Hlk115255791">Posljednjih godina promijenila se uloga Hrvatske
matice iseljenika kako se razvijala institucionalna izgradnja suvremene
hrvatske države, ali Hrvatska matica iseljenika i dalje je nezaobilazna spona
između Hrvata izvan domovine koja se očituje u nizu kulturnih, obrazovnih,
nakladničkih i informativnih programa. Vjerujem da će se dosadašnji Matičini projekti
uspješno </a>nastaviti u digitalnoj epohi i prema potrebi proširiti novim
sadržajima. Hvala Vama i svim čitateljima!<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoListParagraphCxSpLast" style="margin-left: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><b><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Ivan Gugan – životopis<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;">Ivan Gugan rođen
je u Pečuhu 14. X. 1966. Školovao se u rodnome gradu, maturirao u Budimpešti, a
diplomirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru dužu od
dva desetljeća izgradio je u Hrvatskoj redakciji Mađarske televizije, uređujući
i vodeći emisije koje prate život hrvatske zajednice u Republici Mađarskoj. Uz
redovite priloge u „Hrvatskoj kronici”, sustavno je snimao dokumentarne filmove
o istaknutim ličnostima i događajima od Gradišća do Bačke, predstavljajući hrvatsku
autohtonu dionicu iz tih višekulturnih sredina. Za vrijeme Domovinskoga rata u RH
uređivao je polusatnu emisiju za prognanike pod naslovom „Humanum”. Nagrađivan je
kao TV-novinar na raznim televizijskim festivalima, primivši i <i>Nivo nagradu</i>
Mađarske televizije (2003.). Od devedesetih je aktivan član
društveno-političkog života Hrvata u RM. Predsjednik je Udruge baranjskih
Hrvata do 2014. Član je predsjedništva Saveza Hrvata u Mađarskoj 2007. – 2014.
godine. Tajnik je pečuskoga ogranka Matice hrvatske od 1998. do 2014. godine. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Predsjednik je Hrvatske samouprave Pečuha od
2014. do 2019. godine. Posljednjih osam godina Gugan je predsjednik Hrvatske
državne samouprave u Mađarskoj (od <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>2014.).
Potpredsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH bio je od 2017. do 2021. Aktualni
je predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike
Hrvatske od 2022. godine. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span style="font-size: 12pt; text-align: justify;">Povećavši broj
stipendista za učenje hrvatskoga jezika u matičnoj zemlji na 1000, Vlada RH učinila
je golemi iskorak. Sredstva koja su na raspolaganju za programe iseljeništva u
sklopu raznih natječaja višestruko su povećana, a posebno je vrijedna potpora
za strateške projekte u europskome susjedstvu, kaže predsjednik Savjeta Ivan
Gugan.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 12pt;">I dok je
trgovinu i kretanje kapitala moguće standardizirati, moderne migracije u kojima
gotovo pola tisućljeća sudjeluje više milijuna hrvatskih ljudi teško je
standardizirati. Sve se živuće kulture, pa tako i hrvatska, prilagođavaju u
hodu intenzivnoj komunikaciji i rastućoj razmjeni kulturnih i gospodarskih
vrijednosti.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span style="font-size: 12pt;">Posljednjih
godina promijenila se uloga Hrvatske matice iseljenika kako se razvijala
institucionalna izgradnja suvremene hrvatske države, ali Hrvatska matica
iseljenika i dalje je nezaobilazna spona između Hrvata izvan domovine koja se
očituje u nizu kulturnih, obrazovnih, nakladničkih i informativnih programa.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="background: lime; font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%; mso-highlight: lime;">Potpisi fotografija</span><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"> <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-family: "Times New Roman","serif"; font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">0601<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">Ivan
Gugan, predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">0602<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">Čelnici
Savjeta s predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i državnim
tajnikom Zvonkom Milasom<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">0603<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">Ivan
Gugan - suradnja s vjerskim institucijama je konstanta<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">0604<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">Hrvatska
državna samouprava u Mađarskoj koju osam godina vodi Ivan Gugan uživa ugled
među svim Mađarima <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">0605<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">Ivan
Gugan na jednom od skupova Hrvata u Mađarskoj<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">0606<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">Ivan
Gugan često je „na terenu“ i izvrsno se na njemu snalazi, još od novinarske
karijere <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p><p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><o:p></o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEj82DAZlUJ8ejzqVtBdQWQgXedFJcA0mZmj1-LYypd4kjmpLelzXnf6No1DnUKG2WoHiQ6Gu0CfHKDuZgkXna3l79cs7CIAeHDuP27S2trNXjYBEnlFqplLLy4OCfUJitIhTIFuxtgiMZiOruPDUrTpEVYXTAYcxl7xdVyDNVio2D1u_P7ncGf_-HCg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="" data-original-height="278" data-original-width="320" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEj82DAZlUJ8ejzqVtBdQWQgXedFJcA0mZmj1-LYypd4kjmpLelzXnf6No1DnUKG2WoHiQ6Gu0CfHKDuZgkXna3l79cs7CIAeHDuP27S2trNXjYBEnlFqplLLy4OCfUJitIhTIFuxtgiMZiOruPDUrTpEVYXTAYcxl7xdVyDNVio2D1u_P7ncGf_-HCg" width="276" /></a></span></div><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><br /><br /></span><p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhEwL_XUS-uNj6-CEKIAj3oDrFxOaXh5CZVdb16hZZ3M5XwQkLr5RpB-qGcBbacmoQhXqd1Md-CxBpl3HZkz01ZkmPofAih3BV0TsbLWa9QYDZdB5hMufOeCCSjwEZpWuWmqMsmrnQTupR_0Yv-u_b-8dLxNUavg_xa4JjggUR7Bur60zMKv4rOeGzq/s640/0606.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="640" data-original-width="447" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhEwL_XUS-uNj6-CEKIAj3oDrFxOaXh5CZVdb16hZZ3M5XwQkLr5RpB-qGcBbacmoQhXqd1Md-CxBpl3HZkz01ZkmPofAih3BV0TsbLWa9QYDZdB5hMufOeCCSjwEZpWuWmqMsmrnQTupR_0Yv-u_b-8dLxNUavg_xa4JjggUR7Bur60zMKv4rOeGzq/s320/0606.jpg" width="224" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsK85KeOLweqbdRectyQuywNiFNDupF82LSgC4c4Y3gel_J85-fnjtLcuBDqFvs8hRiA9qxhEYivm1FF4YcXP6_r_kIiGitg0Iarne8sDobjtoiBFaAC7haOEc_1fAaQmbmlkgpTJ-e66QXKSn_ognid1GbtzaKxzV7JrrFiXpUPJxUxS4HvpN01uA/s1072/0605.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1072" data-original-width="907" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjsK85KeOLweqbdRectyQuywNiFNDupF82LSgC4c4Y3gel_J85-fnjtLcuBDqFvs8hRiA9qxhEYivm1FF4YcXP6_r_kIiGitg0Iarne8sDobjtoiBFaAC7haOEc_1fAaQmbmlkgpTJ-e66QXKSn_ognid1GbtzaKxzV7JrrFiXpUPJxUxS4HvpN01uA/s320/0605.jpg" width="271" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhWocBX3c7rZnwoZ-R7v4jhEUDuaDL4A-KyYbJp867WR5OGa9-w78O0caQVCmG8SWldcbh5Lido3jzWef2x-FY6-fRCjaA3BlE1K_ekSB-IrF0kpYt6ERRx8t6z6XtK53FEUxPAKnV5Lm1Ab3r52v0cMOnVt0qcO6jYX9IeWHu7UBHmoqDGsO2xUmoT/s719/0603.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="719" data-original-width="438" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhWocBX3c7rZnwoZ-R7v4jhEUDuaDL4A-KyYbJp867WR5OGa9-w78O0caQVCmG8SWldcbh5Lido3jzWef2x-FY6-fRCjaA3BlE1K_ekSB-IrF0kpYt6ERRx8t6z6XtK53FEUxPAKnV5Lm1Ab3r52v0cMOnVt0qcO6jYX9IeWHu7UBHmoqDGsO2xUmoT/s320/0603.jpg" width="195" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhTSM3doOe85W4mhAOSLHCk5YBOm6igptSpczSgmjeCorqRMfqGDRiDEqVjFbJ4nWct8hlzTp7oYcITZNtENImnNrTLmI0ufTwj9TX0ODV4XuGgrwv2p6-M4gZrot4MwF55qAk5kJ90zCL7ut1GF_bJz2SXn-7XcuYEeGmubRpjz9KZp5LeQJpCsHt/s1469/0602.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="720" data-original-width="1469" height="157" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhTSM3doOe85W4mhAOSLHCk5YBOm6igptSpczSgmjeCorqRMfqGDRiDEqVjFbJ4nWct8hlzTp7oYcITZNtENImnNrTLmI0ufTwj9TX0ODV4XuGgrwv2p6-M4gZrot4MwF55qAk5kJ90zCL7ut1GF_bJz2SXn-7XcuYEeGmubRpjz9KZp5LeQJpCsHt/s320/0602.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br /></div><br /><p></p><p class="MsoNormal"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpLeLUQozHN-j5ofp12E0zc88RO3Nu5aMIugcLaJUMO2BTiL4LEPWISoOTp-iFX_U1FibixvSmNFg1W3BZAjGCIAYRaG1MHDtYwvuOiHB3ESke7ACVCbMoByGsyCbwh4fWljjvYIHiYT_QQw3DXqTLQuDn5URao1POa_LBLcb65YyS1L4cJoASVbl8/s720/0604.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="480" data-original-width="720" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpLeLUQozHN-j5ofp12E0zc88RO3Nu5aMIugcLaJUMO2BTiL4LEPWISoOTp-iFX_U1FibixvSmNFg1W3BZAjGCIAYRaG1MHDtYwvuOiHB3ESke7ACVCbMoByGsyCbwh4fWljjvYIHiYT_QQw3DXqTLQuDn5URao1POa_LBLcb65YyS1L4cJoASVbl8/s320/0604.jpg" width="320" /></a></span></div><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;"><br /><o:p><br /></o:p></span><p></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><br /></p><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-45120506862454289412022-08-14T16:07:00.001-07:002022-08-14T16:07:34.138-07:00 Uspješno protekla Matičina Ljetna škola hrvatskog folklora u Zadru<p> <b style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Uspješno protekla Matičina Ljetna
škola hrvatskog folklora u Zadru</span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span><i><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Sinoćnja svečana završna priredba
ovoljetne sesije Škole hrvatskog folklora pokazala je svu raskoš programskih
etnoloških i etnomuzikoloških sadržaja Jadranskoga područja, koje su odlično
usvojili mladi polaznici s udaljenih prekooceanskih kontinenata kao i bližeg
europskoga susjedstva, ocijenio je povjesničar i etnolog dr. sc. Ivan Tepeš,
zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, čestitavši i seminaristima i
stručnome timu ŠHF-a.</span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">D</span></b><span lang="HR" style="font-size: 12pt; line-height: 107%;">esetodnevni program <i>Jadranske zone</i>
započeo je u organizaciji Hrvatske matice iseljenika 4. kolovoza i održavao se deset dana do 13.
kolovoza 2022. u Hi Hostelu na Boriku.</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Više od 60 seminaraca, sudionika Ljetne škole povezala
je ljubav prema hrvatskoj tradicijskoj kulturi i folkloru i sudjelovali su
u<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>tri grupe: ples, tambure i tradicijska
glazbala<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>te učili pjesme i plesove
jadranskog područja uz teorijska predavanja o razvoju etnokoreologije, narodnoj
plesnoj kulturi, narodnim nošnjama i drugim temama potrebnim za vođenje
ansambla. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Glavni cilj ovog stručno-znanstvenog programa je
očuvanje autohtonosti i izvornosti u području glazbeno-scenske izvedbene
umjetnosti, jer ples, pjesma i glazba su najprivlačniji i najčešće izvođeni dio
hrvatske narodne umjetnosti, pogotovo kad je riječ o kulturno-umjetničkom
djelovanju Hrvata izvan RH koji za izražavanje svoje pripadnosti hrvatskom
nacionalnom biću najčešće odabiru neki od segmenata folklora. Glavni voditelj
škole je Andrija Ivančan koji vodi i Ples, Tibor Bun, voditelj tamburaške
sekcije te Vjekoslav Martinić koji vodi tradicijska glazbala. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Gost predavač je maestro Siniša Leopold a program
predaju vrsni folklorni stručnjaci i renomirani istraživači i čuvari hrvatske
narodne kulture: Tonči i Marica Tadin, Vidoslav Bagur, Nenad Milin,<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>prof. dr. Goran Oreb, Katarina Horvatović i
Kristina Benko Markovica. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Ovogodišnji seminarci dolaze skoro sa svih
kontinenata: imamo predstavnike Sjeverne i Južne Amerike, polaznike iz Njemačke,
Švedske, Austrije, Rumunjske, Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije i iz raznih
krajeva Lijepe Naše. Lucas Mihalić iz Malmoa, Švedska je na tradicijskim
glazbalima i uči svirati tamburu samicu, a kaže da će naučiti svirati sve vrste
tambura. Tako je i s plesom, puno je tu različitih koraka, stilova, i potrebno
je i više puta dolaziti na školu da bi se baš sve gradivo svladalo, a predavači
su nepresušno vrelo priča i informacija s terena, literature, dugogodišnjeg
iskustva, istraživanja… Zdenka Korperich, voditeljica HKZ Croatia iz Hamburga
zato i vrijedno sve bilježi i piše: „dovela sam dvije djevojke iz KUD-a da
plešu u usvajaju korake i stil, a ja sve zapisujem što voditelj priča i
naglašava, kako bismo što više naučili i prenijeli ostalim članovima našeg
društva.“ Možda je polaznicima iz Argentine malo teže pratiti jer oni tek uče
hrvatski jezik, ali ih to ne smeta: Federico Bano Albani, Karen Bauk i
Paula<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Espinosa Alvarez iz Argentine
odmah su se uklopili i usprkos jezičnoj barijeri lako usvajaju plesne korake i
sviranje glazbala, a grupa je skladna i pomažu jedni drugima, uskaču,
usmjeravaju, došaptavaju, lijepo ih je sve za vidjeti kako zagrljeni u velikom
krugu pjevaju Vidoslavu Baguru pjesmu za sretan rođendan. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Naravno da
zabave nije izostalo: „Plešemo, pjevamo i družimo se i već smo stekli nova
prijateljstva s Hrvaticama i Hrvatima iz cijeloga svijeta. Veže nas ljubav
prema narodnoj tradiciji. Svi mi želimo očuvati naše običaje pa i naš
identitet, gdje god bili.“, Jelena Garić. Neki su se već povezali i dogovorili
buduće susrete, turneje, druženja. Tako je Valentina Capek iz Njemačke postala
pridružena članica hrvatskog KUD-a Klokotić iz Rumunjske i KUD-a Klas iz
Podsuseda…puno je tu priča i jednostavno trebate doći i pridružiti se ovoj
velikoj folklornoj „obitelji“.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Svi su zadovoljni voditeljima i predavačima koji su
nesebično dijelili<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>znanje i ohrabrili
polaznike da nastave prenositi dalje i tako budu dio lanca kako bise očuvala
naša kulturna tradicija. I tako cijeli dan prođe u pjesmi, svirki i plesu, pa i
u kratkim stankama i navečer nakon radnog školskog dana. Ima nešto posebno na
Ljetnoj školi hrvatskog folklora – ljubav je to to prema tradiciji, ljubav koja
ispunjava, pomaže polaznicima u rastu kroz kulturu i budi kreativnost i
stvaralački duh. Upravo zato je uvijek veselo i zanimljivo na<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>#LJŠHF2022. A završili smo Sijelom uz
prigodne riječi zamjenika ravnatelja HMI dr. sc. Ivana Tepeša,<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>gdje su svi polaznici prikazali djelić
naučenog i kroz pjesme Lijepa se Mare udala, s Lastova….tamburaškog aranžmana
Dalmatinski biseri sa solistom Filipom Martinićem…., Kaštelanskim
plesovima-Izrasla ruža Rumena i brojnim drugim izvedbama oprostili se od Zadra
i zakazali ponovni susret već na Zimskoj ili ponovo na Ljetnoj školi sljedeće
godine.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Tekst i fotografije: Mr. sc. Snježana
Jurišić<o:p></o:p></span></b></p>
<p class="MsoNormal" style="tab-stops: 76.7pt;"><span lang="HR" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><o:p> </o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEixMRZ9uaWVcyAguIUvoGta-85Xet5w2LqNRC42IlpxfAH9jU_iIwYVTwTDSqzUnj-nfuSs-NCWRxtDNM6k84v9VhjylaLwjMERtxr2C5s3k7sp9cuQ4aqk9OkNxx_5tkpzA4JfZRONU-pUI39LnoWX-h5LO-Ik128wGYgg8dgkGkChuzQ6k500Fegz/s2000/IMG_20220813_222027.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1500" data-original-width="2000" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEixMRZ9uaWVcyAguIUvoGta-85Xet5w2LqNRC42IlpxfAH9jU_iIwYVTwTDSqzUnj-nfuSs-NCWRxtDNM6k84v9VhjylaLwjMERtxr2C5s3k7sp9cuQ4aqk9OkNxx_5tkpzA4JfZRONU-pUI39LnoWX-h5LO-Ik128wGYgg8dgkGkChuzQ6k500Fegz/s320/IMG_20220813_222027.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiRcfyE1tIF_vomvHzwW9zh-QNIzZsD9QrUrRyZokQUrM6Iad8iJT2fLfvVrV5QoIe6aDxqe6HWlVkx-LZ4TZO7VZXN3ShiD-s-f6tsIPUbVa2QRhIrzBVTGAsqnVYp1gTKWb5oCTbsXGKQYoqRzLBKnVj74NQ5WPz4UUGCkQwGQItTVScIAJIX5wwf/s2000/IMG_20220813_220820.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1500" data-original-width="2000" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiRcfyE1tIF_vomvHzwW9zh-QNIzZsD9QrUrRyZokQUrM6Iad8iJT2fLfvVrV5QoIe6aDxqe6HWlVkx-LZ4TZO7VZXN3ShiD-s-f6tsIPUbVa2QRhIrzBVTGAsqnVYp1gTKWb5oCTbsXGKQYoqRzLBKnVj74NQ5WPz4UUGCkQwGQItTVScIAJIX5wwf/s320/IMG_20220813_220820.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjx21sxh7vB0dk4ywGAWFl4coGmHP7STG6UgEAZw06-EA9CAGb7pz3MSd4Hsv2IFiGzEXp_mXwWU4Q4GXZ3K45dym1QkNlrkxIdkLn_LCXYnAs2wA83LEDkZtCwoJIJ4Z2GheixLpYaW52bc-C2VNXZRls-NlyIeL0PPc2dItXQZF-M3zLH-hWxkS8p/s2000/IMG_20220813_220524.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1500" data-original-width="2000" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjx21sxh7vB0dk4ywGAWFl4coGmHP7STG6UgEAZw06-EA9CAGb7pz3MSd4Hsv2IFiGzEXp_mXwWU4Q4GXZ3K45dym1QkNlrkxIdkLn_LCXYnAs2wA83LEDkZtCwoJIJ4Z2GheixLpYaW52bc-C2VNXZRls-NlyIeL0PPc2dItXQZF-M3zLH-hWxkS8p/s320/IMG_20220813_220524.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpLZiMSL2YOzQeX6um94SdGydLkb3pzWGSkUeNgtZGOph6D0q6xT_A_erJhtORlD_4pPSVK-qujonkKvbwBDl0zjkmDWAlNuilRTTsrSXujwnq3w_UHv1rewvS5IqBuxkdsoHXrXuF-lMrCx7lvgNugK7u69As0Dt-AYIZ94mnZ07YSSG8dyUjScrj/s3264/IMG_20220813_215652.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2448" data-original-width="3264" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpLZiMSL2YOzQeX6um94SdGydLkb3pzWGSkUeNgtZGOph6D0q6xT_A_erJhtORlD_4pPSVK-qujonkKvbwBDl0zjkmDWAlNuilRTTsrSXujwnq3w_UHv1rewvS5IqBuxkdsoHXrXuF-lMrCx7lvgNugK7u69As0Dt-AYIZ94mnZ07YSSG8dyUjScrj/s320/IMG_20220813_215652.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgsB5NUFGWezFsJrxXoByN8bBbpS1czAsMSIK7Ew2mTEpIGHgyUvVpeyu-xPMdrxHKIhjadsPYkJLIm6PXHBeANx2MQvYfc5EzBVEV8jz29msKcXAN8sEjm3dgwmfZAKEJN7PTSOdrmaYCQ66j0n2mNX045VzXrvXbXMFahAeorTCbuT4hFQ0giq_Oi/s2000/IMG_20220813_213701.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1500" data-original-width="2000" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgsB5NUFGWezFsJrxXoByN8bBbpS1czAsMSIK7Ew2mTEpIGHgyUvVpeyu-xPMdrxHKIhjadsPYkJLIm6PXHBeANx2MQvYfc5EzBVEV8jz29msKcXAN8sEjm3dgwmfZAKEJN7PTSOdrmaYCQ66j0n2mNX045VzXrvXbXMFahAeorTCbuT4hFQ0giq_Oi/s320/IMG_20220813_213701.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhFjJztHv9r8W_U_MxdStr4UNpxuxePWCAIR78di_yrMAI7-cm44sKEi4j5x-f-mq56XknAkgrLN4ynlDMBa_iZSQ_GThZnJaTsOp_l7MhJupzQN7N-7-Pq0X-MvxA8L1MLW4FqsISxZpf6llV48-jWhnrB9KSy8UMIGVR4Plu2EIgRVReTkrCmZKfb/s3264/IMG_20220813_210538.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="2448" data-original-width="3264" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhFjJztHv9r8W_U_MxdStr4UNpxuxePWCAIR78di_yrMAI7-cm44sKEi4j5x-f-mq56XknAkgrLN4ynlDMBa_iZSQ_GThZnJaTsOp_l7MhJupzQN7N-7-Pq0X-MvxA8L1MLW4FqsISxZpf6llV48-jWhnrB9KSy8UMIGVR4Plu2EIgRVReTkrCmZKfb/s320/IMG_20220813_210538.jpg" width="320" /></a></div><br /><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-76565428385285766532022-05-30T12:43:00.002-07:002022-05-30T13:01:31.953-07:00 Sorpresa para el “Instituto Cristo Rey” de Dock Sud - El tesoro del orfebre de August Šenoa<p><span style="font-size: large;">Con motivo de cumplirse el septuagésimo quinto aniversario del nivel secundario del Instituto Cristo Rey de Dock Sud, dicha escuela dio comienzo a una serie de eventos que tendrán lugar a lo largo del presente año. </span></p><p><span style="font-size: medium;">Las Hermanas Vicentinas provenientes de Croacia, que dieron vida a la institución, pertenecen a la congregación de San Vicente de Paul de Zagreb. Por tal motivo, y gracias a la intervención de la familia Anich, que puso en contacto a una de las profesoras con los traductores de “El Tesoro del Orfebre”, el colegio recibió en donación, diez volúmenes de la mencionada novela, el día 21 de mayo del corriente año. </span></p><p><span style="font-size: medium;">La señora Adriana Ivana Smajić y el Señor Joza Vrljičak, recibieron cariñosamente a la docente y le hicieron entrega de diez volúmenes de la primer novela histórica croata, traducida al castellano: “El tesoro del orfebre” de August Šenoa.</span></p><p><span style="font-size: medium;">El alumnado recibió con muchísima felicidad y agradecimiento la donación y ya se encuentra leyendo y disfrutando de sus primeros capítulos. </span></p><p><span style="font-size: medium;">Toda la institución agradece este hermoso gesto que, más allá de nutrir a los jóvenes con literatura de calidad, hará posible que a través de su lectura puedan conocer, en parte, la tierra de donde proviene la simiente de este querido colegio apreciado por muchísimas generaciones de alumnos y ex alumnos</span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgq4y6-VlWKd1pzBhTyWu-5kJ29dVS19aLkmUelhP6VOGCUK92sehsyAZn1n3y1Ypg5724k2mw_TkWibZ_5X6_JZ7c4CsFIhfo8qmbC9dNXPm5SlIGpz8UxbHT7aDiIL0U2bas6WJNgeH2zoZMJ8NxTrzrh_4btZOAK984po5ZYM_CQ6kKmUSvcVtjo/s1280/IMG-20220530-WA0025.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1280" data-original-width="764" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgq4y6-VlWKd1pzBhTyWu-5kJ29dVS19aLkmUelhP6VOGCUK92sehsyAZn1n3y1Ypg5724k2mw_TkWibZ_5X6_JZ7c4CsFIhfo8qmbC9dNXPm5SlIGpz8UxbHT7aDiIL0U2bas6WJNgeH2zoZMJ8NxTrzrh_4btZOAK984po5ZYM_CQ6kKmUSvcVtjo/s320/IMG-20220530-WA0025.jpg" width="191" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjeX48nmVMVs4DhsDrHfywUgkRkEJDtfhmm_8z98nXLHDMkGRgYkC3r8khufc0gKmzW5oX8_ulOcHl-OIWP8TkXs0uAtLsQc0H4RnOZNeI_FK4jri5bCJTCFB-qq9IUdwvtWqbdDhe-0kkgUzq1H5K15fubsl2nyr-grSaTb82eBYC6wXlIRWZIplo9/s286/image001.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="286" data-original-width="214" height="286" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjeX48nmVMVs4DhsDrHfywUgkRkEJDtfhmm_8z98nXLHDMkGRgYkC3r8khufc0gKmzW5oX8_ulOcHl-OIWP8TkXs0uAtLsQc0H4RnOZNeI_FK4jri5bCJTCFB-qq9IUdwvtWqbdDhe-0kkgUzq1H5K15fubsl2nyr-grSaTb82eBYC6wXlIRWZIplo9/s1600/image001.jpg" width="214" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHaf7q-b8XiK1jjSju2Af6AdP_qN0--DlTaqNRCRKEGzdCLVKYfgsy38lQfm_PU-vCYF1WTTYu2vfszJyfkGsPHoKUcpX4LK_pDqDPQ-EAJ5VoLnYJAGcGIwTV_yq3X05MpVsqhBWbjGK9ACKNAPhyroiGlgsHKvrMM97KFoMbq2eXfsPxceWalAkr/s314/image002.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="314" data-original-width="235" height="314" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgHaf7q-b8XiK1jjSju2Af6AdP_qN0--DlTaqNRCRKEGzdCLVKYfgsy38lQfm_PU-vCYF1WTTYu2vfszJyfkGsPHoKUcpX4LK_pDqDPQ-EAJ5VoLnYJAGcGIwTV_yq3X05MpVsqhBWbjGK9ACKNAPhyroiGlgsHKvrMM97KFoMbq2eXfsPxceWalAkr/s1600/image002.jpg" width="235" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhdmPRC_Yhx2x1qCBtK5k4P_zkOaVufHHDoGEDPhHztcM49VKmbcgSfh1-R6LH5CBVM55k2AOQ4zpQ-aZOhusm--W1mkps3w21AyYV-dE5PT1wMhp56PVPNlOlbx4cEbMf8oRjgP7BDLnqJYeTZIw8AzBlOVvAbXJd6biUM2-T-DBUgD6KzoU_SXq5p/s294/image003.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="294" data-original-width="220" height="294" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhdmPRC_Yhx2x1qCBtK5k4P_zkOaVufHHDoGEDPhHztcM49VKmbcgSfh1-R6LH5CBVM55k2AOQ4zpQ-aZOhusm--W1mkps3w21AyYV-dE5PT1wMhp56PVPNlOlbx4cEbMf8oRjgP7BDLnqJYeTZIw8AzBlOVvAbXJd6biUM2-T-DBUgD6KzoU_SXq5p/s1600/image003.jpg" width="220" /></a></div><br /><div><br /></div>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-26663832116570390212022-05-18T10:18:00.000-07:002022-05-18T10:18:06.859-07:00Uspješno predstavljena knjiga dr. sc. Dinaka Šokčevića „Kratka povijest Hrvata iz Mađarske“<p><b style="text-align: justify;"><span lang="HR">Uspješno predstavljena knjiga dr. sc. Dinaka Šokčevića
„Kratka povijest Hrvata iz Mađarske“</span></b></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><b><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"> </span></b><i><span lang="HR">Izdanje prate i vrlo zanimljive karte i grafikoni
današnje rasprostranjenosti Hrvata u Mađarskoj. Opći prikazi hrvatske povijesti
uglavnom nisu uzimali u obzir Hrvate u Mađarskoj, ali poslije Šokčevićeve
knjige nemaju opravdanje za takvu krupnu pogrešku. Knjigu su, osim
autora, predstavili prof. dr. sc. Željko Holjevac i dr. sc.
Robert Skenderović</span></i></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;">Naklada Croatica, neprofitno poduzeće posvećeno
kulturnoj, informativnoj i izdavačkoj djelatnosti koje je utemeljila Hrvatska
manjinska samouprava u Mađarskoj, objavilo je nedavno kao dvojezično izdanje
(na mađarskome i hrvatskome) „Kratku povijest Hrvata u Mađarskoj“ (A
magyarországi horvátok rövid története), a knjiga je na 9. Kliofestu, festivalu
povijesti promovirana u organizaciji Hrvatske matice iseljenika 17. svibnja u
Nacionalnoj i sveučilišne knjižnici u Zagrebu. Knjigu su, osim autora dr.
sc. Dinka Šokčevića, predstavili renomirani povjesničari prof. dr. sc.
Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te
nagrađivani historiograf dr. sc. Robert Skenderović s Hrvatskog instituta
za povijest.</p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Predstavljanju u NSK su nazočili Robert Jankovics,
izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, izaslanik i savjetnik ministra
vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Karlo Kolesar; r. sc.d
Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne
manjine u inozemstvu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH; mađarski
veleposlanik u RH Csaba Demcsák , predsjednik Hrvatske državne samouprave
iz Mađarske Ivan Gugan, ravnatelj Mađarskog kulturnog instituta János Dezső i
ataše za kulturu Veleposlanstva Republike Mađarske u Hrvatskoj Zoltán Thuróczy;
kao i nakladnik knjige i ravnatelj Naklade Croatica Čaba Horvat iz Budimpešte.
Uz tajnicu Hrvatske matice iseljenika, promociji su nazočili državni
tajnik Zvonko Milas u svojstvu izaslanika predsjednika Vlade Republike
Hrvatske Andreja Plenkovića; Karlo Kolesar kao izaslanik i savjetnik ministra
vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana; dr. sc. Milan Bošnjak,
savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u
inozemstvu iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i
Izaslanica ministrice kulture Iva Mostarčić, voditeljica Službe za bilateralnu
i multilateralnu kulturnu suradnju.</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Autor knjige je istaknuti povjesničar i kroatist Dinko
(Dénes) Šokčević, rođen u Baji 1960. godine. Šokčević je, baveći se poviješću i
kulturom Hrvata u Mađarskoj, kao i vezama Hrvata i Mađara, radio i surađivao s
nizom znanstvenih institucija i ustanova visokog školstva poput Filozofskoga
fakulteta Sveučilišta Janus Panonius u Pečuhu, Znanstvenoga zavoda Hrvata u
Mađarskoj, Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, Instituta za povijest
Mađarske akademije znanosti… Povjesničar i kroatist Šokčević je bio i ravnatelj
Mađarskoga instituta u Zagrebu. O ugledu Šokčevića među hrvatskim
povjesničarima svjedoči i nagrada „Jaroslav Šidak“ Hrvatskoga nacionalnog
odbora za povijesnu znanost i Društva za hrvatsku povjesnicu koju je primio
2019. godine.</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Zbog poznavanja povijesti, ali i sadašnjeg stanja
hrvatske zajednice u Mađarskoj, Dinko Šokčević je bio idealna osoba za
oblikovanje ovakve knjige. Nije uvijek slučaj da hrvatske manjinske zajednice u
svojim redovima imaju osobe koje se mogu uhvatiti takvog zadatka kao što se to
dogodilo Hrvatima u Mađarskoj.</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Naseljavanje Hrvata na području današnje Mađarske nije
događaj koji se dogodio naglo, u jednom dahu, nego je rezultat složenih
migracijskih kretanja od VII. do XVIII. stoljeća, ističe Šokčević.
Posljedica tih složenih migracija je iznimna brojnost i slojevitost
hrvatskih subetničkih skupina u predmodernoj i suvremenoj Mađarskoj. Preci
suvremenih pripadnika hrvatske zajednice u Mađarskoj došli su iz različitih
područja današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u različito vrijeme, što je
ostavilo traga i na njihovu identitetu. Unatoč tome, autor naglašava kako je
postojala istodobno i stalna svijest o međusobnoj povezanosti tih raznolikih
skupina.</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Autor se u knjizi posebno pozabavio s predodžbom o Hrvatima
u Mađarskoj kao pripadnicima jednostavnih, seoskih zajednica. Činjenica da su
se Hrvati u ovoj zemlji uglavnom sveli na seljaštvo i malobrojnu inteligenciju,
to jest malu skupinu seoskih svećenika, rezultat je novijih društvenih procesa.
Prvotno, Hrvati su imali punu društvenu strukturu koja je obuhvaćala i vlastito
plemstvo i građanstvo. Tek snažna mađarizacija od kraja 18. i početka 19. st.
dovela je do asimilacije viših društvenih slojeva i svojevrsne socijalne
degradacije hrvatske zajednice. U tom smislu posebno je dojmljiva povijest
mađarskih Hrvata tijekom 18. st., „zlatnog doba“ ove skupine hrvatskoga naroda.
Njega je obilježilo moćno i bogato hrvatsko građanstvo u mjestima poput Pečuha,
Baje, Segedina, Budima, Sent Andreje…</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Utjecaj „ilirizma“ na Hrvate u Ugarskoj bio je ruban i
uglavnom skroman. Posebnost ove hrvatske zajednice predstavlja i njezino
opredjeljenje tijekom revolucionarnih događaja 1848. i 1849., kada se ona mahom
priklonila ugarskoj vladi nasuprot bečkome dvoru i Jelačiću. Posljednje
razdoblje do 1918. obilježio je ugarski zakonodavni okvir koji je formalno
jamčio zaštitu manjina, no u praksi nije sprečavao njihovu asimilaciju. Unatoč
tome, asimilacija Hrvata bila je razmjerno mala jer se hrvatsko seljačko
stanovništvo uglavnom samo nakratko susretalo s mađarskim, asimilacijskim
školskim sustavom živeći u svome vlastitom svijetu malih i zatvorenih seoskih
sredina. Relativno slaboj asimilaciji krajem 19. i početkom 20. st. pridonio je
i „preporod“ Hrvata u Mađarskoj, početak sustavnog rada na čuvanju vlastite
kulture i identiteta.</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Prijelomno razdoblje za Hrvate u Mađarskoj predstavljao
je Prvi svjetski rat i neposredno poraće. Tada su bile prekinute jake veze ove
hrvatske zajednice s Hrvatskom i kulturom matice. Tek sada nastupa razdoblje
jačeg utapanja Hrvata u većinsku mađarsku zajednicu. Nove probleme Hrvatima u
Mađarskoj donio je Drugi svjetski rat i zatim sukob komunističkih vlasti u
Mađarskoj i Jugoslaviji. Desetljećima su mađarske vlasti nametale Južnim
Slavenima na svom području, pa tako i Hrvatima, neki zajednički, južnoslavenski
identitet. To se postupno počinje mijenjati tek od kraja 60-ih godina 20. st.</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Konačan raskid s „južnoslavenskim“ identitetom donio je
tek slom komunizma u Mađarskoj. U novom, demokratskom poretku hrvatska
zajednica konačno je dobila čvrst, institucionalan okvir, no autor postavlja
pitanje je li do toga došlo prekasno? U novim uvjetima asimilacija je brza i
teško zaustavljiva. Unatoč tome, Šokčević je uvjeren kako Hrvati u Mađarskoj
imaju budućnost.</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Autor u posebnom poglavlju navodi i niz imena kulturnih
djelatnika i kulturnih pojava koji za cjelokupnu hrvatsku kulturu nisu od
marginalnog značenja, nego joj daju važan doprinos i poseban ton. To posebno
vrijedi za franjevačko visoko učilište u Budimu koje je potkraj baroknog
razdoblja imalo snažan utjecaj na prosvjetu i kulturu cjelokupnoga hrvatskog
naroda.</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Premda razmjerno sažeta, Šokčevićeva „Kratka povijest
Hrvata u Mađarskoj“ vrlo je važno djelo. Šokčević je oblikovao tekst koji je
nesumnjivo stručan, ali i čitljiv najširoj čitateljskoj publici. Knjiga je puna
podataka, ali oni ne guše mogućnosti čitateljeve znatiželje. Autor se uspijeva
snaći čak i u onim slučajevima kada su povijesna istraživanja pojedinih pojava
i razdoblja nedostatna ili čak nepostojeća. Dvojezično izdanje ovog djela nije
hir nego nužnost, rezultat prihvaćanja činjenice kako mnogobrojni Hrvati u
Mađarskoj ne znaju u tolikoj mjeri hrvatski jezik da bi se služili jednom
ovakvom stručnom publikacijom. Knjigu prate i vrlo zanimljive karte i grafikoni
današnje rasprostranjenosti Hrvata u Mađarskoj. Konstatirajmo na kraju da opći
prikazi hrvatske povijesti uglavnom nisu uzimali u obzir Hrvate u Mađarskoj.
Poslije Šokčevićeve „Kratke povijesti…“ nemaju opravdanje za takvu krupnu
pogrešku.</span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;"> </span><span lang="HR" style="color: #222222; mso-ansi-language: HR;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Tekst: Marin Knezović</span><span style="color: #222222;"><o:p></o:p></span></p>
<p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;">Foto: Snježana Radoš</span><span style="color: #222222;"><o:p></o:p></span></p><p style="background: white; margin-bottom: 7.5pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRy00fSRrAZBJ7KyaxUUH13-lnGXz3GcDJ9oigcQg1DknfJe635ez7RT0kZUiROeQUzVICwJb8MgkyW5du-1RuYfOFUi2EV0u8006V9lK9UpQUpI7D58_6eeokMZlGBLStqdeALW8c86prZ5h02Yu0UvwUoWMnzdInnVqRUxiOGJFW3Be1ZfSF-yFn/s2048/1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1365" data-original-width="2048" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgRy00fSRrAZBJ7KyaxUUH13-lnGXz3GcDJ9oigcQg1DknfJe635ez7RT0kZUiROeQUzVICwJb8MgkyW5du-1RuYfOFUi2EV0u8006V9lK9UpQUpI7D58_6eeokMZlGBLStqdeALW8c86prZ5h02Yu0UvwUoWMnzdInnVqRUxiOGJFW3Be1ZfSF-yFn/s320/1.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiYYjyMfHC1JpcNV-Vrymcfac6urtZTL-AUsNOzxuUUyXw_G1YM1zkCoafMekdr4oFOW_9Kl7e2CIMFmIUcuQmjizzgwa3gAv3GHoM7afOT2CrxFcQ9MVmKm1-YKUmKYxwXAc6aPoffbU1WNKvHaTZvC9NaAx5RKzguCvEAkdFYmE2K7JOapHORVzYd/s2048/2.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1349" data-original-width="2048" height="211" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiYYjyMfHC1JpcNV-Vrymcfac6urtZTL-AUsNOzxuUUyXw_G1YM1zkCoafMekdr4oFOW_9Kl7e2CIMFmIUcuQmjizzgwa3gAv3GHoM7afOT2CrxFcQ9MVmKm1-YKUmKYxwXAc6aPoffbU1WNKvHaTZvC9NaAx5RKzguCvEAkdFYmE2K7JOapHORVzYd/s320/2.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiS6XuPIJ0jiUFOsUFiR9q504DLc33VgfddWod99zZECE0Xk2otg73SVFuWX1dazkqeOY8dCY7-yxLGvvwZSPqYkiKgBD_sKdh2urGPFOHV9zCQBwGeGH_ep8KysgbQTDIA2hnSYDyh8LmDdCMVs4yzTDCFalzDNa3M-nYfAohUKAMyCpCTvozZ8evx/s1768/3.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1626" data-original-width="1768" height="294" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiS6XuPIJ0jiUFOsUFiR9q504DLc33VgfddWod99zZECE0Xk2otg73SVFuWX1dazkqeOY8dCY7-yxLGvvwZSPqYkiKgBD_sKdh2urGPFOHV9zCQBwGeGH_ep8KysgbQTDIA2hnSYDyh8LmDdCMVs4yzTDCFalzDNa3M-nYfAohUKAMyCpCTvozZ8evx/s320/3.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg61wDj5GK8Tmbio4COeihSscaMOVR5Do8SdBwkkBWQQ8oowwwJKorbBLyiWlnLH7h-XZfgvewFQWreUy0lhoPADEmC200Bxvi6OU1BO5jrA0UsADGml_iMzRDfmJ-Z651jRvyUtkTzVJgUdrP2OT156OccIMFdmwyTU15ony05UCj8_VSsaEKFXRaZ/s2048/4.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1365" data-original-width="2048" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg61wDj5GK8Tmbio4COeihSscaMOVR5Do8SdBwkkBWQQ8oowwwJKorbBLyiWlnLH7h-XZfgvewFQWreUy0lhoPADEmC200Bxvi6OU1BO5jrA0UsADGml_iMzRDfmJ-Z651jRvyUtkTzVJgUdrP2OT156OccIMFdmwyTU15ony05UCj8_VSsaEKFXRaZ/s320/4.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjmzqb9xfSsl-syhIxVrywtGdtPy4dSZQ9WAlVRuB86AEiqz8gd4DDri0U1t30lTYYc8NFjaMwvI3Hf2QOCqccmIWyDoOhlJcyW58QRLRl2Q6zDMTlc-OXOJtHQay2xPYi_bvfof8cakyjz9O7XP4UhUUTN8_o4rk10vibuUvENwsBV59xjIpBjYJiw/s2048/5%20publika.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1365" data-original-width="2048" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjmzqb9xfSsl-syhIxVrywtGdtPy4dSZQ9WAlVRuB86AEiqz8gd4DDri0U1t30lTYYc8NFjaMwvI3Hf2QOCqccmIWyDoOhlJcyW58QRLRl2Q6zDMTlc-OXOJtHQay2xPYi_bvfof8cakyjz9O7XP4UhUUTN8_o4rk10vibuUvENwsBV59xjIpBjYJiw/s320/5%20publika.jpg" width="320" /></a></div><br /><span lang="HR" style="color: black; mso-ansi-language: HR;"><br /></span><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-12349479266978859532022-05-18T10:07:00.000-07:002022-05-18T10:07:11.454-07:00 Zbivanja na književnoj sceni izvan matične domovine<p> <span style="text-align: justify;">Zbivanja na književnoj sceni izvan matične domovine</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><i><span lang="HR">Koliko god komunikacija s matičnim tijekom nacionalne književnosti i
recentne iseljeničke književnosti bila problematična ili ambivalentna – veza postoji
i uvijek može biti bolja.</span></i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu održana je 12. svibnja polemička
tribina <i>Bez cenzure </i>propitujući temu „Kako se brinemo za hrvatske pisce
u iseljeništvu?“,<i> </i>koju pronicljivo moderira književnica Lada Žigo Španić,
a u raspravi su sudjelovali hispanistica dr. sc. Željka Lovrenčić, književni
povjesničar Đuro Vidmarović i publicistkinja migrantske literature Vesna
Kukavica. U raspravu su se poticajno uključili američko-hrvatski pisac prof.
dr. sc. Vladimir Peter Goss i književnik Stjepan Šešelj kao autentični
sudionici legendarne Sekcije za iseljeničku književnost Društva hrvatskih
književnika, koja je u osvit hrvatske samostalnosti i pada Berlinskoga zida nemjerljivo
doprinijela u raznovrsnim integrativnim procesima raseljenog hrvatskog naroda i
naših umjetnika s obje strane granice. Razvoj književnosti u dijaspori pun je
diskontinuiteta, istaknuo je Vidmarović. Kao društvo sustavnije se brinemo o
hrvatskoj knjiženosti u iseljeništvu danas, negoli smo se brinuli u prošlosti, konstatirala
je dr. sc. Lovrenčić, dodavši kako je hrvatska književna historiografija uvijek
iznova pokušavala stabilizirati odnos naše književne dijaspore s matičnom literaturom.
Tribinu su pratili odabrani ljubitelji književnosti s migrantskim iskustvima.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Kad je u pitanju prekooceansko iseljeništvo, govorimo o književnoj tradiciji
na hrvatskom jeziku od 130 godina. Kad su u pitanju hrvatske manjine u europskome
susjedstvu, govori se o knjiženoj tradiciji na hrvatskome jeziku od četvrt tisućljeća.
No, kad je u pitanju književnost hrvatskih pisaca izvan RH na jezicima
domicilnih zemalja vremenske okomice su malo kraće i zahvaćaju tek dvije
trećine 20. stoljeća. Općenito, inozemna se Croatica susreće na više od 12
jezika, sudeći prema ubaštinjenim književnim djelima i njihovoj bibliografiji u
Leksikonu hrvatskoga iseljeništva i manjina (HMI, 2020.), ali i katalogu najveće
znanstvene biblioteke svijeta The British Library, kazao je Đuro Vidmarović.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Prema ocjeni Vesne Kukavice „Najprisutnija je španjolska Crotica, dok
je anglofono područje – unatoč dostupnosti knjiga na najvećoj internetskoj
knjižari – paradoksalno manje istraživano. Španjolska Croatica je cjelovitije obrađena
u esejističkom opusu hispanistice dr. sc. Željke Lovrenčić, počevši od 2001., te
urodivši desetljeće kasnije i doktorskom disertacijom objavljenoj u knjizi „Od
pustinje do ledenjaka – književnost čileanskih Hrvata“ (2013.) Uz znanstveni opus,
Lovrenčićka je objavila i velik broj prijevoda proze naših pisaca španjolskog
govornog područja zadnja dva desetljeća. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">„Pisci njemačkog govornog područja obrađuju se također od početka 21.
stoljeća. Njemačka Croatica je predmet interesa kroatiste dr. sc. Milana Bošnjaka
(2022.), čija je disertacija objavljena nedavno“, podsjetio je dr. sc. Vladimir
Goss. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Prva naša antologija u inozemstvu datira s početka 20. st. kad je Josip
Marohnić 1900. u Americi tiskao antologiju usmene hrvatske poezije. Prva
domovinska antologija je „Skupljena baština“ Stjepe Mijovića Kočana iz 1993. No,
21. stoljeće donosi niz književno-teorijskih preglednih pothvata iseljeničke književnosti
od knjige Tuge Tarle u biblioteci DHK- a Most (2000.) pod naslovom „Hrvatska /
Australija i Novi Zeland. Povijesni i kulturni odnosi“ i knjige kod istog
izdavač Jerka Ljubetića o čileansko-hrvatskim književnim vezama, a koje geografski
zahvaćaju južnu hemisferu od Australije i Novoga Zelanda do Čilea. Slijede teorijski
pregledi profesorice sa Sveučilišta u Rijeci dr. sc. Branke Kalogjera
usredotočeni na anglofonu i hispanofonu dionicu sjeverne polutke („Pisci između
dviju domovina“; „Izlaz iz iluzija“, 2003., 2007.).</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Kad su manjine u pitanju tu je opus književnog povjesničara Đure Vidmarovića
koji je zahvatio temeljito prostor europskog susjedstva, a najizrazitiji mu je
znanstveni doseg u monografijama o književnom djelu Jurice Čenara (Austrija) i
Josipa Gujaša Đuretina (Mađarska), podsjetila je Vesna Kukavica. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>Kroaatologinja s Hrvatskih studija dr. sc.
Sanja Vulić također ostvaruje iznimne rezultate u opisu korpusa hrvatskih manjina
iz europskoga susjedstva. Akademik Nikola Benčić cjelovito je opisao književnost
gradišćanskih Hrvata.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Objavljena je doktorska disertacija Stjepana Blažetina usredotočena na
književnost Hrvata u Mađarskoj (2017), uz koju on danas ima objavljene i dvije
reprezentativne <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>antologije: Rasuto biserje
(2010.) i Sjajna igra, pregled knjiženosti za djecu (2010). Disertacija mu je
dostupna online u Dabru, digitalnoj bazi doktorskih disertacija u RH. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Akademik Ante Sekulić je istražio i objavio povijest književnosti podunavskih
Hrvata u istočnome susjedstvu. Njegovo stvaralaštvo je nastavio krug esejista
oko Tomislava Žigmanova, koji je objavio niz pregleda suvremenog književnog
stvaralaštva u Vojvodini u tamošnjoj književnoj periodici i zasebnim monografijama,
uključujući bibliografiju književnosti Hrvata u Vojvodini. Pisci iz toga
područja uvršteni su u Leksikon podunavskih Hrvata, kojeg je objavilo
Hrvatsko-akademsko društvo u Subotici u suradnji s Zavodom za kulturu
vojvođanskih Hrvata, pojasnio je Đuro Vidmarović. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Za trenutno oblikovanje slike o korpusu tekstova hrvatskih pisaca u
iseljeništvu, autora, zbirki poezije, proznih i dramskih knjiga, tiskovina
zborničkog karaktera s knjiženo-teorijskim osvrtima, periodike, nakladnika, migrantskih
književnih udruženja – sazrelo je vrijeme i neophodno je sačiniti napokon neku reprezentativnu
antologiju poezije izvandomovinskih autora kako bismo mogli zaključiti da se kvalitetno
i sustavno brinemo o piscima iz iseljeništva, naglasila je hispanistica Željka Lovrenčić.
<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Podsjetimo, sustavnija briga za korpus hrvatske književnosti iz iseljeništva
i za hrvatske pisce izvan RH počinje godine 1989. baš u Društvu književnika
Hrvatske kada je organiziran legendarni okrugli stol „Književnost između dvije domovine“
u suradnji s nacionalnim institucijama koje su se već bavile navedenim korpusom
(tadašnjom JAZU, Kršćanskom sadašnjosti, Nacionalnom i sveučilišnom bibliotekom
i Maticom iseljenika Hrvatske).</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Panoramski pregled Hrvatske književnosti u egzilu Vinka Grubišića
tiskan je u Barceloni 1991. (Knjižnica Hrvatske revije) i njime je prokrčen put
svim književnopovijesnim radovima o književnosti u dijaspori od osamostaljenja
RH 90-ih naovamo.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Pregled emigrantske književnosti, Šimuna Šite Ćorića, naslovljen <i>45 hrvatskih emigrantskih pisaca</i> (1991.)
u Zagrebu, nastoji prikazati književnu produkciju
u iseljeništvu do 90-ih 20. st. No,
unatoč demokratizaciji društva i ovaj pregled - koji je doživio više izdanja - ograđuje
se od reprezentativnosti korpusa.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Sekcije DHK za hrvatsku književnost u iseljeništvu, osnovana u 90-ima, koju
je vodio njezin predsjednik Stjepan Šešelj ispunila je svoju misiju odlično i obnovila
veze s našim autorima i njihovim organizacijama po svijetu. Časopis Korabljica,
tijekom svog višegodišnjeg izlaženja zahvatio je reprezentativno živost
književne scene izvan domovine i prava je šteta da su ga nedostaci financijske
naravi ugasile.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Nadalje, ako pogledamo cjelovite povijesti hrvatske književnosti od
kojih se nužno očekuje reprezentativni izbor, najuspjelije su one u više
izdanja Dubravka Jelčića i Slobodana P. Novaka. Obje knjige, i Jelčićeva (1997)
i Novakova cjelovita povijest književnosti (2003) odgovorne su prema korpusu. Godinu dana nakon 2. izdanja Novakove
povijesti književnosti, 2005. objavljena je studija Borisa Škvorca <i>Australski Hrvati: mitovi i stvarnost.</i></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Ona je dostupna u Digitalnoj NSK u Zagrebu, zahvaljujući naporima dr.
sc. Ivane Hebrang Grgić koja priređuje digitalnu bibliografiju hrvatskih knjiga
izvan RH u okviru projekta Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskoga
fakulteta u Zagrebu. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Djela nastala na hrvatskome jeziku u iseljeništvu estetske relevantnosti
većinom su uvrštena u Hrvatsku književnu enciklopediju (2010.) i to pod natuknicom
<i style="mso-bidi-font-style: normal;">Emigrantska književnost</i> (2010.), ne
baveći se odveć terminološkom raznovrsnošću našega doba – što bi trebalo s
vremenom dopuniti.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Zaključno, rezimirala je voditeljica tribine Lada Žigo Španić, pisci iz
dijaspore integrirani su u cjelovite hrvatske povijesti književnosti od devedesetih
naovamo, a raznovrsna književna scena u svoje programe uvrštava promocije
knjiga autora iz dijaspore.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Književnopovijesne činjenice su da je korpus od 1997. integriran u
cjelovite hrvatske povijesti književnosti i da su primjerice u reprezentativnoj
nacionalnoj ediciji <i style="mso-bidi-font-style: normal;">Stoljeća hrvatske
književnosti</i> do sada tiskana izabrana djela Antuna Bonifačića (1996.), Antuna
Nizetea (2004.), Rajmunda Kuparea (2005.), Lucijana Kordića (2006.) i Viktora
Vide (2011.), da se korpusom bavi veći broj hrvatskih istraživača i da se o
njemu pišu i objavljuju doktorske disertacije. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><u><span lang="HR"><o:p><span style="text-decoration: none;"> </span></o:p></span></u></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Od književnih rodova najdominantnija je poezija, dok je proznih pisaca i
dramatičara nešto manje. Međutim, često se objavljuju esejistička i memoarska
djela. Susrećemo sve veći broj autobiografskih knjiga visoke estetske razine i
snažne poruke o izazovima života i stvaralaštva u višekulturnim sredinama na
udaljenim meridijanima.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">To je evidentno i prema nagradama: najviše je pisaca iz iseljeništva
nagrađeno na Goranovu proljeću <span style="mso-spacerun: yes;"> </span>za
životno djelo (Boris Maruna, Jasna Melvinger, Mario Suško…). Za književnu
kritiku nagrađeni su Srećko Lipovčan i Tomislav Žigmanov. ..Za prozu, a i
poeziju bila je nagrađena Irena Vrkljan s polustoljetnom berlinskom adresom…Rajmund
Kupareo nekoć, a nedavno Tena Štivičić s londonskom adresom za dramsko pismo...<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Koliko god komunikacija s matičnim tijekom nacionalne književnosti i
recentne iseljeničke književnosti bila problematična ili ambivalentna – veza postoji
i uvijek može biti bolja.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Važno je uključivati pisce iz iseljeništva u književne manifestacije i književnu
periodiku u domovini, otvoriti natječaje za književne nagrade i inozemnim
autorima naših korijena, te učiniti njihove knjige lako dostupnima čitateljstvu
u RH u knjižarama, ali knjižnicama na sveučilištima diljem RH. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Žalosno je da otkup knjiga za knjižnice u RH ne otkupljuje knjige autora
iz dijaspore ni 30 godina od osamostaljenja RH.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Tekst: Darko Jelić</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Foto: Marija Belošević<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR"><o:p> </o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg7AkNPrQzZX3ceVKmkcjcTiDyZjQys8KcVLg-Z9QEw6Ws5ybdLgajTH7i0EXD1Koo0xctGXZ6gpOpHwqBOJulcI_f0B4LsFCyolK77829nctC47MXpVAtKvJXFf9Ku6L9q3N0VBm0GYqyZ_4TlhIXv8vlCqrHor-USUswqx_WgGYLPtlCLYlrNrZ47/s1042/Pozivnica%20Tribina%20DHK%20%C4%8Detvrtak%20u%2012%20sati%2012.%20svibnja%202022.%20.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="740" data-original-width="1042" height="227" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg7AkNPrQzZX3ceVKmkcjcTiDyZjQys8KcVLg-Z9QEw6Ws5ybdLgajTH7i0EXD1Koo0xctGXZ6gpOpHwqBOJulcI_f0B4LsFCyolK77829nctC47MXpVAtKvJXFf9Ku6L9q3N0VBm0GYqyZ_4TlhIXv8vlCqrHor-USUswqx_WgGYLPtlCLYlrNrZ47/s320/Pozivnica%20Tribina%20DHK%20%C4%8Detvrtak%20u%2012%20sati%2012.%20svibnja%202022.%20.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiE57npaAWiUta7EXlZqAvBEuPCNANFqQBJ3AlLWXCybUhk253BXCKRyvzl0mNWsoGshtYt1ePVNCIusYoTAHpk-Z6RX-aajMRI4-SQPRIkAyJJgcNH5koU_aSMUjDu2MxAJmhyKqGjB0daykE1RCdy75SbpXkuFVoS5f4hbK6u4qLkaNjnhq48arXM/s4000/Lovrencic,%20Kukavica,%20Vidmarovic,%20Zigo%20snimila%20Marija%20Belo%C5%A1evi%C4%87.jpg%201%20.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3000" data-original-width="4000" height="240" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiE57npaAWiUta7EXlZqAvBEuPCNANFqQBJ3AlLWXCybUhk253BXCKRyvzl0mNWsoGshtYt1ePVNCIusYoTAHpk-Z6RX-aajMRI4-SQPRIkAyJJgcNH5koU_aSMUjDu2MxAJmhyKqGjB0daykE1RCdy75SbpXkuFVoS5f4hbK6u4qLkaNjnhq48arXM/s320/Lovrencic,%20Kukavica,%20Vidmarovic,%20Zigo%20snimila%20Marija%20Belo%C5%A1evi%C4%87.jpg%201%20.jpg" width="320" /></a></div><br /><p></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR"><o:p> </o:p></span></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-11234106826862199582022-04-03T09:37:00.000-07:002022-04-03T09:37:15.720-07:00Preminuo istaknuti publicist iz Australije Fabijan Lovoković<p>Preminuo istaknuti publicist iz Australije Fabijan Lovoković</p>
<p class="MsoNormal">Primili smo tužnu vijest iz Australije da nas
je zauvijek napustio u 95 godini života naš cijenjeni Fabijan Lovoković,
istaknuti publicist i kulturni djelatnik</p>
<p class="MsoNormal">Publicist, višedesetljetni urednik
iseljeničkog tjednika i kulturni djelatnik Fabijan Lovoković rođen je u
Slavoniji 18. 1. 1927. Školovao se u rodnom Podgoraču pokraj Našica, zatim
Osijeku, Zemunu i Zagrebu, te nastavio u emigraciji. Kao mladić biva u
progonstvu od 7. svibnja, 1945. pa u Austriji gdje boravi pet godina u
izbjegličkim logorima (Enns, Steyer, Voecklabruck, Asten i Wegscheide) nastavio
je tehničku školu u Linzu 1949.</p>
<p class="MsoNormal">No, sljedeće godine prije 72 godine, točnije
18. studenog, 1950., stiže u Sydney gdje je radio u tvornici vojnog namještaja
i tvornici električnih uređaja. Suosnivač je i dugogodišnji tajnik i rizničar
prvog Australsko-hrvatskoga društva u Sydneyju (1951.). Imenovan je za Sudca
mira 1968., a od 1974. je član Savjetodavnog odbora tumača i prevoditelja. Na
Sveučilištu New South Wales u Sydneyu stekao je diplomu za državnog tumača i
prevoditelja (1976.), a od 1987. tumač je III. stupnja. Završio je tečaj
posebnog legalnog tumača na Sveučilištu Western Sydney (2001.).</p>
<p class="MsoNormal">Bio je aktivan oko organiziranja pomoći
hrvatskim izbjeglicama u Australiji 1950-ih i u nastojanjima za priznanjem
hrvatskog jezika osamdesetih. Bio je delegat 10. konvencije useljenika u
Canberri, član prvog odbora Hrvatske znanstvene zaklade i tajnik središnjeg
odbora Hrvatskog društava Australije. Organizirao je javne nastupe hrvatske
zajednice povodom raznih manifestacija, bio je učitelj hrvatskog jezika u
Auburnu, delegat Svjetske anti-komunističke lige na kongresima u Južnoj Koreji,
Taiwanu i Urugvaju.</p>
<p class="MsoNormal">Posebno se istakao devedesetih oko prikupljanja
i slanja humanitarne pomoći Republici Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata.
Neizbrisiv trag je utkao u memoriju našega naroda u dijaspori tijekom pet
desetljeća, izdajući i uređujući hrvatski tjednik Spremnost (1957.-2007.).</p>
<p class="MsoNormal">Temeljem te publicističke aktivnosti napisao
je, kao krunu svoga novinarskog rada, opsežnu knjigu „Hrvatske zajednice u
Australiji. Nastojanja i postignuća“ (Kingsgrove, NSW, 2010). Ta knjiga sadrži
i fotografsku građu iznimne vrijednosti za hrvatsku zajednicu pod Južnim križem
iz druge polovice 20. stoljeća.</p>
<p class="MsoNormal">Fabijana Lovokovića je autor i jedinstvenog
dnevnika putovanja u domovinu delegacije australskih Hrvata u turbulentnom
vremenskom odsječku od 7. do 17. rujna 1991. i to prigodom uručenja prikupljene
ogromne iseljeničke humanitarne pomoći ratnoj Vladi Republike Hrvatske. Dnevnik
je to hrabrog disidenta Slavonca koji je nakon punih 46 godina egzila u Zagrebu
zagrlio svoga rođenog brata toga ratnoga rujna, a zapisima je pridružio mnoštvo
vjerodostojnih činjenica i povijesnih fotografija, čija građa na 125 stranica
donosi Lovokovićeve zapise kao autentičnog sudionika hrvatske emigracije kojoj
je zajednički cilj bio stvaranja moderne neovisne države Hrvatske na temeljima
nacionalne pomirbe.</p>
<p class="MsoNormal">Tjedan dana nakon agresije na Vukovar u
Canberri je dana 31. kolovoza 1991. održan velebni skup potpore domovini naših
iseljenika iz cijele Australije, privukavši više od 40 tisuća Hrvata, a na
kojem su govorili ne samo predstavnici brojnih udruga, međudruštvenih odbora,
naših misija te predstavnika drugih etničkih grupa, već i australski
parlamentarci. Glavi organizator ovog povijesnog skupa bio je Hrvatski
međudruštveni odbor za Canberru u suradnji s ostalim Hrvatskim međudruštvenim
odborima s tog kontinenta.</p>
<p class="MsoNormal">Australskoj vladi iseljenici upućuju zahtjev
za priznanje Hrvatske. Imenovana je delegacija koja će u Zagrebu predati
prikupljeni iznos za pomoć ratom ugroženoj Hrvatskoj (Nikola Babić iz
Melbournea i Fabijan Lovoković iz Sydneyja), te je Lovoković dobio još jedan
zadatak da sudjeluje na humanitarnom skupu u njemačkom gradu Hagenu, koji je
organizirao tadašnji ministar zdravstva dr. sc. Andrija Hebrang.</p>
<p class="MsoNormal">Fabijan Lovoković za svoj kulturni, društveni
i humanitarni angažman primio je niz priznanja i zahvalnica, uključujući
priznanja i za svoju publicističku te domoljubnu i humanitarnu aktivnost.</p>
<p class="MsoNormal">Kad sam ga upoznala devedesetih u Zagrebu
kojeg je posjetio nakon više od četiri i pol desetljeća egzila rekao mi je da
je najponosniji na činjenicu da mu svi unuci (Ivana, Ante, Luka, Dominik, Marin
te praunuci Adrijana i Vanessa) uz engleski govore i hrvatskim jezikom,
zahvaljujući obiteljima njegovih kćeri Dijane i Vesne.</p>
<p class="MsoNormal">Prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. sc.
Franjo Tuđman odlikovao ga je osobno za cjelokupne prinose domovini Redom
hrvatskoga pletera 28. svibnja, 1996. Svim članovima obitelji Lovoković,
izražavamo duboku sućut povodom smrti dragog im oca i djeda, plemenitog čovjeka
velikog srca, istaknutog publiciste i
borca za hrvatsku slobodu! Bio je i patriot i kozmopolit, volio je
Lijepu Našu, a istodobno je cijenio i poštovao domicilnu Australiju.</p>
<p class="MsoNormal">Njegove knjige „Hrvatske zajednice u
Australiji. Nastojanja i postignuća“, Kingsgrove 2010. te kronika pomoći
australskih Hrvata u Domovinskom radu „U pomoć Hrvatskoj“ digitalizirane su i
dostupne u Digitalnim zbirkama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu,
kao trajno svjedočanstvo hrvatske dionice Fabijana Lovokovića i njegova
naraštaja u australskoj multikulturnoj i prijateljskoj sredini koja im je pružila
kruh, slobodu i obrazovanje te blagostanje za njihove obitelji – ne štedeći
ljubav i materijalna dobra pružiti domovini Hrvatskoj. Na ovoj su poveznici u Nacionalnoj i
sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dvije najvažnije knjige Fabijana Lovokovića:</p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR"><a href="https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=list&mr%5B286656%5D=a">https://digitalna.nsk.hr/pb/?object=list&mr%5B286656%5D=a</a><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal">Počivao u miru Božjem!</p>
<p class="MsoNormal">Tekst: Vesna Kukavica</p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8NKRMn-WTYOE4wnc5mMjPEKq-iNrCUREfZMtITegzjhcWnJcwsWdqSZV1arnzeC9NulrI2SkVQ53v3OWA3x3cpmNppD2q3wqR0xg2DXUjuXL4ivVbnHj08ohLqai5gSKOaTF2s64D8uzMxGn2rRk74Dp5jDFaICeqzHTrmch25QBRrWNsJhGn3Pg-/s250/fabijan.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="250" data-original-width="233" height="250" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8NKRMn-WTYOE4wnc5mMjPEKq-iNrCUREfZMtITegzjhcWnJcwsWdqSZV1arnzeC9NulrI2SkVQ53v3OWA3x3cpmNppD2q3wqR0xg2DXUjuXL4ivVbnHj08ohLqai5gSKOaTF2s64D8uzMxGn2rRk74Dp5jDFaICeqzHTrmch25QBRrWNsJhGn3Pg-/s1600/fabijan.jpg" width="233" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiGGwFeMwRwsBMdmlC5TQn4ZeKTb9xEvIJBjJeTicXOOyG3D4SR-O_wzOsKgBMO-nwfIMxEQ9snEOvQqaK1fWaQ0Me8gTk83NXeTAYVx4dET4uLE8LkdktKowSgiHWcg9ggpejLC_mKyHFOK8-UfkUkM8miKuxAPRv6xbYkAAjVCeVXKJN80BF9kpNo/s500/fabijan%202.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="394" data-original-width="500" height="252" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiGGwFeMwRwsBMdmlC5TQn4ZeKTb9xEvIJBjJeTicXOOyG3D4SR-O_wzOsKgBMO-nwfIMxEQ9snEOvQqaK1fWaQ0Me8gTk83NXeTAYVx4dET4uLE8LkdktKowSgiHWcg9ggpejLC_mKyHFOK8-UfkUkM8miKuxAPRv6xbYkAAjVCeVXKJN80BF9kpNo/s320/fabijan%202.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhxTYunpOXbrei9b8pBHttRA8UtbTJYtlje2gpoG_3if7HzwGC2p7o6LbHHWh5zBTSvwW8xVFILcPhGZxy_MiB4cduu4rGDBhphLEBT2t0aiRhM9dH6fLTrFqNF3X2BJyoXKM89tBzJltjht6s5DSEmV8bbj8nOWphiFToBPLVUCFRy0cIUXXRrAc-7/s1024/fabijan%20i%20%C4%8Dlanovi%20arhiva%20hrvata%20u%20austrlaiji.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="685" data-original-width="1024" height="214" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhxTYunpOXbrei9b8pBHttRA8UtbTJYtlje2gpoG_3if7HzwGC2p7o6LbHHWh5zBTSvwW8xVFILcPhGZxy_MiB4cduu4rGDBhphLEBT2t0aiRhM9dH6fLTrFqNF3X2BJyoXKM89tBzJltjht6s5DSEmV8bbj8nOWphiFToBPLVUCFRy0cIUXXRrAc-7/s320/fabijan%20i%20%C4%8Dlanovi%20arhiva%20hrvata%20u%20austrlaiji.jpeg" width="320" /></a></div><br /><p class="MsoNormal" style="text-align: center;"><br /></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-88204220669117605722022-03-04T07:07:00.000-08:002022-03-04T07:07:16.661-08:00Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje: U pisanju ukrajinskih imena mjesta služite se ukrajinskim jezikom<p><span style="text-align: justify;">Hrvatski institut za jezik i jezikoslovlje: U pisanju ukrajinskih imena
mjesta služite se ukrajinskim jezikom</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><a href="https://www.hina.hr/vijest/10918487">https://www.hina.hr/vijest/10918487</a></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span style="color: #434343;">ZAGREB, 26. veljače 2022. (Hina) - Institut za hrvatski
jezik i jezikoslovlje (IHJJ)preporučuje da se ukrajinski toponimi navode prema
ukrajinskome, a ne prema ruskome jeziku te je u subotu pozvao sve medijske kuće
u Hrvatskoj da se u svojim izvješćima služe ukrajinskim imenima gradova i
naselja.</span></p>
<p style="margin-bottom: 2.65pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR" style="color: #434343;">Iskazujući solidarnost s ukrajinskim narodom znanstvenici
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje pozivaju sve medijske kuće u
Hrvatskoj da se u svojim izvješćima služe ukrajinskim imenima gradova i
naselja, objavio je u subotu (IHJJ) potaknut čestim medijskim upitima o
načinu pisanja ukrajinskih toponima zbog novonastale situacije.<o:p></o:p></span></p>
<p style="margin-bottom: 2.65pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR" style="color: #434343;">Tako je: Kijiv (uz tradicionalni naziv Kijev),
Ljviv, Harkiv, Dnjipro, Odesa, Doneck, Družkivka, Zaporižja, Krivij Rih,
Mikolajiv, Mariupolj, Luhansk, Makijivka, Izmajil, Vinicja, Simferopolj,
Sevastopolj, Herson, Poltava, Černihiv, Čerkasi, Sumi, Horlivka, Žitomir,
Kamjanske, Kropivnjickij, Hmeljnickij, Rivne, Černivci, Kremenčuk, Ternopilj,
Ivano-Frankivsk, Luck, Bila Cerkva, Kramatorsk, Melitopolj, Kerč, Nikopolj,
Slovjansk, Berdjansk, Sjevernodoneck, Alčevsk.<o:p></o:p></span></p>
<p style="margin-bottom: 2.65pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR" style="color: #434343;">IHJJ ovom prilikom podsjeća na to da se u javnu
raspravu o "Hrvatskome pravopisu" Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje 2013. godine vrlo aktivno uključilo ukrajinsko veleposlanstvo u
Hrvatskoj te su iznijeli prijedlog da se već ustaljeni ukrajinski toponimi u
hrvatskome jeziku navode ravnopravno prema ukrajinskome kao i prema
ruskome jeziku.<o:p></o:p></span></p>
<p style="margin-bottom: 2.65pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR" style="color: #434343;">Tako je u "Hrvatski pravopis" ušlo sljedeće
pravilo: "S obzirom na to da su i osobna i ostala imena iz ukrajinskoga u
hrvatski često ulazila prema ruskome izgovoru, istovrijedno je i njihovo
pisanje prema transfonemizacijskim pravilima koja vrijede za prenošenje
ukrajinske ćirilice na hrvatsku latinicu: Čornobilj, Kijiv, Ljviv, Dnjipro,
Dnjipropetrovsk, Harkiv, Sergij Bubka, Andrij Ševčenko, a za nova imena mjesta
i osobna imena preporučuje se transfonemizacija iz ukrajinskoga jezika."<o:p></o:p></span></p>
<p style="margin-bottom: 2.65pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR" style="color: #434343;">Jednako tako Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje podsjeća na to da se u "Hrvatskome pravopisu" (<a href="https://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf">https://pravopis.hr/uploads/5-o7.pdf</a>)<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>nalazi i tablica za transfonemizaciju
ukrajinske ćirilice prema kojoj se hrvatskomu jeziku mogu prilagoditi i ostala
ukrajinska imena. <o:p></o:p></span></p>
<p class="info" style="background: white; margin-bottom: 2.65pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR" style="color: #434343; font-family: "Trebuchet MS","sans-serif";"><o:p> </o:p></span></p>
<p class="info" style="background: white; margin-bottom: 2.65pt; margin-left: 0cm; margin-right: 0cm; margin-top: 0cm; text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR" style="color: #434343; font-family: "Trebuchet MS","sans-serif";">Hina
– Hrvatska izvještajna novinska agencija <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal"><span lang="HR"><o:p> </o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiTfw4ORZFqqNtnx7mwqhneeMdSF3kqAG43mf0e_O2xM1ORKCKSuE470EyChX-6sA80dLJSf3MK4m4_Xb8hA17vhzrYZPVXnOmbM_yuv5puK1zEuRJvQUDxF9sz2_Z2USMu7ONIdxLvzfwf8sLT67oB95wtqlDLZsyJ1pVjNKkYbEeB559Y6pNRVb0x=s5113" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3087" data-original-width="5113" height="193" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiTfw4ORZFqqNtnx7mwqhneeMdSF3kqAG43mf0e_O2xM1ORKCKSuE470EyChX-6sA80dLJSf3MK4m4_Xb8hA17vhzrYZPVXnOmbM_yuv5puK1zEuRJvQUDxF9sz2_Z2USMu7ONIdxLvzfwf8sLT67oB95wtqlDLZsyJ1pVjNKkYbEeB559Y6pNRVb0x=s320" width="320" /></a></div><br /><p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-76636041390722159082022-03-04T06:42:00.001-08:002022-03-04T06:42:32.903-08:00 Predstavljena knjiga Vladimira P. Gossa "Početci hrvatske umjetnost"<p><span style="background-color: white; font-size: 12pt; text-align: justify;">Predstavljena knjiga
Vladimira P. Gossa "Početci hrvatske umjetnost"</span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Knjiga povjesničara umjetnosti Vladimira Petera Gossa "Početci
hrvatske umjetnosti", koja odgovara na pitanja koja se nedostatno
postavljaju, predstavljena je u nazočnosti brojene publike u Društvu hrvatskih
književnika (DHK) u Zagrebu 2. ožujka 2022. Knjigu su predstavili književnik
Ivan Rogić Nehajev, profesori na Fakultetu političkih znanosti Božo Skoko i dr.
sc. Boris Beck te autor knjige Vladimir Peter Goss. Rogić Nehajev istaknuo je
kako je riječ o tropletnom autoru, koji je prvi dio života proveo u Zagrebu
tijekom tzv. socijalističkoga razdoblja, potom odselio u SAD, a onda se vratio
u Hrvatsku.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Po povratku u Hrvatsku iz Amerike godine 1999. nastavlja
znanstveno-nastavničku karijeru na Sveučilištu u Rijeci kao redoviti profesor u
trajnom zvanju od 2002. do 2012., napomenuo je. Uz srednjovjekovnu umjetnost i
kulturu posebice se bavi studijima prostora, kulturnog pejsaža i dosega
umjetničke kritike, dodao je Rogić Nehajev. Podsjetio je i da je Goss tijekom
Domovinskog rata bio dopisnik Večernjeg lista iz SAD-a te (pro bono) voditelj
Odjela za promidžbu Nacionalne federacije američkih Hrvata. Objavio je tisuće
novinskih članaka, osvrta, kritika, a bio je suautor i urednik segmenta o povijesti
hrvatske umjetnosti za projekt HAZU o resursima od nacionalne važnosti. Goss je
i autor deset romana i narativnih kronika, te osamdesetak kratkih priča,
istaknuo je. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Knjiga "Početci hrvatske umjetnosti", naglasio je Rogić
Nehajev, zahvaća pitanje umjetnosti u početku te što je umjetnost uopće i kako
se ona odnosi prema krajoliku. Govoreći o autoru Beck je istaknuo Gossov
odgovor na pitanje zašto se vratio iz SAD-a u Hrvatsku kad mu je u Americi
sigurno bilo bolje. Možda je tamo bolje, ali u Hrvatskoj je sigurno ljepše,
odgovorio je Goss, kako podsjeća Beck. Knjiga "Početci hrvatske
umjetnosti" (488 str.) podijeljena je na dva dijela - Početci hrvatske
umjetnosti i Trajanje hrvatske umjetnosti, a odgovara na pitanja koja se
rijetko ili nedostatno postavljaju. Temeljno pitanje povijesti umjetnosti,
osobito one koja se tiče nacionalnog u umjetnosti te što je u pojedinoj
umjetnosti općenito umjetničko, a što je nacionalno. </span></p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR">Autor prati razvoj
umjetnosti na području na koje su se doselili Hrvati pokušavajući proniknuti u
ono specifično hrvatsko u umjetničkom izričaju, od intervencije u prostor, prvo
preko tumačenja, a onda i preko aktivnih intervencija, vrlo često prvotno u
vidu arhitekture. Knjiga je obogaćena i produbljena spoznajama drugih struka –
filologije, povijesti, etnologije pa ona zatvara krug od samih početaka u
kojima je upravo krajolik sam bio umjetnost, preko umjetničkih djela u užem
smislu, do promišljenih uklapanja urbanih tvorevina u taj isti krajolik u vidu
njegove reinterpretacije i kvalitativne dogradnje.<o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR"><o:p> </o:p></span>Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Ibis grafika.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><span lang="HR"><o:p> </o:p></span>Vladimir Peter Goss rođen je u Zagrebu 1942. Povjesničar je umjetnosti,
pisac i novinar. U Zagrebu je 1960. maturirao na Klasičnoj gimnaziji, a 1966.
na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest umjetnosti i engleski te
magistrirao povijest umjetnosti. Godine 1969. odlazi u SAD gdje je 1972.
doktorirao na Cornell University (Ithaca, NY), a predavao je na University of
Michigan, University of Tel-Aviv, University of North Carolina – Chapel Hill,
te sveučilištima u Zagrebu i Rijeci. Autor je ili suautor šesnaest knjiga i
znanstvenih kataloga te 95 znanstvenih studija s naglaskom na razdoblja
predromanike i romanike na Mediteranu i u Jugoistočnoj Europi.</p>
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;">Tekst i fotografije: Hina / HMI</p><p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEi5cF8dhdGX8Aq2-OkJdWfxYMMQQzzVVGYKmV71PGoMpxfJaP8H8WnU0n5BYdrgkrQ5UhOStYPU2orU4FP_Xy2NY8G_jCZNg9MOj5aAb7P8MGE-NmdRb3scn1YXqQe7iF5q-lNU-0ATW8u_3wi9UYgFLofkMbuX5PRuUPLHpYt5ZiisDeH0Jb7ht_PR=s5760" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3840" data-original-width="5760" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEi5cF8dhdGX8Aq2-OkJdWfxYMMQQzzVVGYKmV71PGoMpxfJaP8H8WnU0n5BYdrgkrQ5UhOStYPU2orU4FP_Xy2NY8G_jCZNg9MOj5aAb7P8MGE-NmdRb3scn1YXqQe7iF5q-lNU-0ATW8u_3wi9UYgFLofkMbuX5PRuUPLHpYt5ZiisDeH0Jb7ht_PR=s320" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiKh-EZXhPMX3VkqmIki2BLJYWpR9wU_HWxnYBVg1ZwYinAaOgI1V8NYohYHprBVBQZRXrtBmJ8y2ilixYlaCw1yKHZ6bm4VuslqS3sf8nf1Sgqn4v4Oomqp2r_-3fVzsysPyyHOyuReCWCLQJAfyrTdt0UsD9W_TFvRKMnZ5cTG7_Bu-BsZSfWPpdq=s5760" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3840" data-original-width="5760" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiKh-EZXhPMX3VkqmIki2BLJYWpR9wU_HWxnYBVg1ZwYinAaOgI1V8NYohYHprBVBQZRXrtBmJ8y2ilixYlaCw1yKHZ6bm4VuslqS3sf8nf1Sgqn4v4Oomqp2r_-3fVzsysPyyHOyuReCWCLQJAfyrTdt0UsD9W_TFvRKMnZ5cTG7_Bu-BsZSfWPpdq=s320" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgNE3yucMsp_17EhsS0p1X88EYrSC10ME4Ashcyn6zakan5xj95D4rvW7J7AcGdSp9D1ab_00KFAx6gEslHxW9x-s1oM1sXZLAaM9p8Q9PfnNns4uXCZUkC-bS8tBdrztQ9mHAANQCebU4zG4o0pTYpS5Ca2m7-WKZTuWuHus3qbGDGr7HKbs0WeIz2=s5760" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3840" data-original-width="5760" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgNE3yucMsp_17EhsS0p1X88EYrSC10ME4Ashcyn6zakan5xj95D4rvW7J7AcGdSp9D1ab_00KFAx6gEslHxW9x-s1oM1sXZLAaM9p8Q9PfnNns4uXCZUkC-bS8tBdrztQ9mHAANQCebU4zG4o0pTYpS5Ca2m7-WKZTuWuHus3qbGDGr7HKbs0WeIz2=s320" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiwV1JZDk5eWXXHZK1ouXrC0nC3lSVjEc2f8P1x1WhHpdUn9yCz0GUxTOhHtmmmVi8kC8iqSMv1wtNKecKozQNX2TtC9iuftLOquCmD7R9k0N3JurJU_VHkVf0372BDXmlWajQF2NtmDwif1bdSb8KeqXDCra9tSzt8c0t53NfwLWaALJi1ARaZZssM=s5760" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3840" data-original-width="5760" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiwV1JZDk5eWXXHZK1ouXrC0nC3lSVjEc2f8P1x1WhHpdUn9yCz0GUxTOhHtmmmVi8kC8iqSMv1wtNKecKozQNX2TtC9iuftLOquCmD7R9k0N3JurJU_VHkVf0372BDXmlWajQF2NtmDwif1bdSb8KeqXDCra9tSzt8c0t53NfwLWaALJi1ARaZZssM=s320" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjLqKlEGuxrGH2a0K5JtxyorOdJrwtK-lyuG2n_ffPo5Ddkiy3600xh3aKaCGDSBS-gO_brVjI5G2KOOVeM4u7BagwZIDVB2Q2E6zUJeUaYlavFEdhw8zzgfEexmkx42i9Gf9S1wZigHdILO4IFlgK3tDuNRslPmZJjg0j9dyIBpzy2pkDhdqnmBggb=s5760" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3840" data-original-width="5760" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEjLqKlEGuxrGH2a0K5JtxyorOdJrwtK-lyuG2n_ffPo5Ddkiy3600xh3aKaCGDSBS-gO_brVjI5G2KOOVeM4u7BagwZIDVB2Q2E6zUJeUaYlavFEdhw8zzgfEexmkx42i9Gf9S1wZigHdILO4IFlgK3tDuNRslPmZJjg0j9dyIBpzy2pkDhdqnmBggb=s320" width="320" /></a></div><br /> <p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-29494700311607351192022-02-17T18:21:00.000-08:002022-02-17T18:21:27.182-08:00Nova knjiga Željke Lovrenčić - Samo kritično, molim! <p>Nova knjiga Željke
Lovrenčić</p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;">U nakladi izdavačke
kuće <i>Biakova</i> iz Zagreba i uz
financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske,
ovih je dana objavljena nova knjiga književne kritičarke, prevoditeljice i
hispanistice dr. sc. Željke Lovrenčić naslovljena <i>Samo kritično, molim</i>!
Knjiga obuhvaća 37 kritičkih prikaza djela suvremenih hrvatskih autora kao i
autora hrvatskih korijena koji žive u raznim zemljama svijeta. Tekstovi su
objavljivani u hrvatskoj recentnoj periodici od 2016. do 2020. godine. Urednica
izdanja je Zorka Jekić, a recenzenti dr. sc. Dunja Detoni Dujmić i dr. sc. Tin
Lemac. Kazalo je sastavio Ivan Bekavac Basić. Autor naslovnice je Božidar
Bekavac Basić.</p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;"><span lang="HR">Autorica najveću
pozornost posvećuje djelima suvremenih hrvatskih pjesnika – Ljerke Car
Matutinović, Diane Burazer, Božice Brkan, Borisa Domagoja Biletića, Pere
Pavlovića i drugih. Iz ovoga donosimo zaključak da osim što najviše prevodi
poeziju hrvatskih autora na španjolski,<span style="mso-spacerun: yes;">
</span>o njoj i najradije piše. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;"><span lang="HR">Britka esejistica
Lovrenčić, također prati suvremenu proznu produkciju i piše o djelima Diane
Rosandić Živković, Antuna Paveškovića… <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;"><span lang="HR">Zanimaju je i
znanstvene studije Tina Lemca, Sanje Knežević, Đure Vidmarovića i Igora Žica
posvećene Josipu Pupačiću, Tomislavu Marijanu Bilosniću, Josipu Gujašu-Đuretinu
i Lavalu Nugetu. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;"><span lang="HR">U svojemu povelikom
rasponu književnog zanimanja Željka Lovrenčić govori i o prijevodnoj
književnosti sa slovenskoga i španjolskog jezika, a dakako, veliki dio ove
zanimljive knjige eseja posvećuje hrvatskoj književnosti nastaloj izvan granica
Republike Hrvatske što je i predmet njenoga znanstvenog istraživanja. U njoj su
zastupljeni hrvatski autori iz Njemačke – Nela Stipančić Radonić i Adolf
Polegubić, Ljerka Toth Naumova iz Sjeverne Makedonije, Drago Šaravanja i
Vladimir Jakopanec iz Australije, Adrian Vuksanović iz Crne Gore, Andrés
Morales Milohnić, Sergio Vodanović, Eugenio Mimica Barassi, Guillermo Mimica i
Vesna Mimica iz Čilea…<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;"><span lang="HR">Recenzentica knjiga
Dunja Detoni-Dujmić je, među ostalim, ustvrdila da je Željka Lovrenčić ovim
rukopisom „dala posebno vrijedan doprinos širenju informacija o
hispanoameričkim i hrvatskim dodirima, odnosno za hrvatsku kulturu iznimno
važnu temu povezivanja iseljeničke i domovinske Hrvatske“. <o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;"><span lang="HR">Tin Lemac pak
ističe da „kritički tekstovi Željke Lovrenčić posjeduju iznimnu informiranost, visok
stupanj prohodnosti, obilatu uporabu stručnog znanja te oprezno i precizno
izricanje vrijednosnog suda. Iznimna se informiranost daje u opisu
biobibliografskih činjenica o autoru i sadržajnoj analizi njegova djela“. <span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;"><span lang="HR">U svakom slučaju,
radi se o vrlo vrijednome i zanimljivom kritičarskom pregledu suvremene
hrvatske književnosti nastale u zemlji i inozemstvu.<span style="mso-spacerun: yes;"> </span><o:p></o:p></span></p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;">Tekst: Vesna Kukavica </p>
<p class="MsoNormal" style="line-height: normal;"><span lang="HR"><o:p></o:p></span></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEh_1R5a3jAVjoct6TslbjnQ6HsTG-9ULA1O4_vpsCG8nV-DKUUJFJT_LschboY-74pwHZEznAB7qFbJlKZWUFdXzP5D6WhBRZZcmJDsUGSOnff5oCpivagZOKXhF-OlNM72sMJ8VzGDhtvleYjzijqKVFjeRx4CQGkO0iMheA5jF3mDGODAQGdlJ2XM=s504" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="504" data-original-width="429" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEh_1R5a3jAVjoct6TslbjnQ6HsTG-9ULA1O4_vpsCG8nV-DKUUJFJT_LschboY-74pwHZEznAB7qFbJlKZWUFdXzP5D6WhBRZZcmJDsUGSOnff5oCpivagZOKXhF-OlNM72sMJ8VzGDhtvleYjzijqKVFjeRx4CQGkO0iMheA5jF3mDGODAQGdlJ2XM=s320" width="272" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgZsYE38Q7Eh81mVdIhyKr6NO9cjdPOa5LZlOHlXZNv4d9UVwt8EvNj3Mx6jZTAda766j_PnIQyVonKdOrJZ27eYNg1XZjNRe5kZS4v-km0FQQXA7vVjOAddo3dL2O1HZpQo0r0z7htaRup6AVH39C3aiupW2odOEEnSxCuQ6DVAyDxJxVzkP3qi56u=s5363" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="3575" data-original-width="5363" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgZsYE38Q7Eh81mVdIhyKr6NO9cjdPOa5LZlOHlXZNv4d9UVwt8EvNj3Mx6jZTAda766j_PnIQyVonKdOrJZ27eYNg1XZjNRe5kZS4v-km0FQQXA7vVjOAddo3dL2O1HZpQo0r0z7htaRup6AVH39C3aiupW2odOEEnSxCuQ6DVAyDxJxVzkP3qi56u=s320" width="320" /></a></div><br /> <p></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-23964109053769678962021-11-29T13:37:00.002-08:002021-12-02T12:21:54.720-08:00 Nagrada „Libar za vajk“ knjizi u prijevodu Željke Lovrenčić<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiD-YqhndKDMjEbNOP596J7NvT3gQeE8Sr2gQk8_bFgTDN_dVX7HWXyerStRIQgoxJz6EvSNvsDRKMU3drxj1a5lUJsKvNOITsFUTUIFjzqb89Qwr7Z2UL6vjgWQkuFYkeNZyplmA9fOWrahLqi0mjyUzPa7cNKUX-lTITbokiQ8TeymzQkH2qhHCXD=s2048" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1365" data-original-width="2048" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEiD-YqhndKDMjEbNOP596J7NvT3gQeE8Sr2gQk8_bFgTDN_dVX7HWXyerStRIQgoxJz6EvSNvsDRKMU3drxj1a5lUJsKvNOITsFUTUIFjzqb89Qwr7Z2UL6vjgWQkuFYkeNZyplmA9fOWrahLqi0mjyUzPa7cNKUX-lTITbokiQ8TeymzQkH2qhHCXD=s320" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgSCRXAYS3ayFbBRAY9UKxsyBNL8wkfWpCl-2iSy_PLi1HSB3D3Vfni1zUiq3Nd6PzuLrBpQ7N_OFHtCEh2VJRAMo-tB2PWzHgCyfTVGGhbDzF3HRQrBbyI_uchX8_etNWWscjpWDP1UBKzxyUeX6_iB7kUZmeYfXrjsW5PHySUurzUwlL5Z-kL413N=s2048" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1365" data-original-width="2048" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/a/AVvXsEgSCRXAYS3ayFbBRAY9UKxsyBNL8wkfWpCl-2iSy_PLi1HSB3D3Vfni1zUiq3Nd6PzuLrBpQ7N_OFHtCEh2VJRAMo-tB2PWzHgCyfTVGGhbDzF3HRQrBbyI_uchX8_etNWWscjpWDP1UBKzxyUeX6_iB7kUZmeYfXrjsW5PHySUurzUwlL5Z-kL413N=s320" width="320" /></a></div><br /> <b style="color: #222222; font-size: 12pt; text-align: justify;">Nagrada „Libar za vajk“ knjizi u prijevodu Željke Lovrenčić</b><p></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: 24px; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;"><i>U obrazloženju odluke između ostalog navodi se i to da „ovo izuzetno književno djelo vjerno svjedoči o duhu dvadesetog stoljeća i pjesnikovim razmišljanjima o umjetnosti i poeziji“.</i></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: normal; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;"> </p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: normal; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;">Na ovogodišnjem, 27. Sajmu knjiga u Istri koji se od 19. do 28. studenog održavao u halama bivše tvornice „Arena“ trikotaža u Puli, nagradu publike „Libar za vajk“ dobili su memoari Pabla Nerude „Priznajem da sam živio“ u izdanje zagrebačke nakladničke kuće Iris Illyrica i u prijevodu književnice i prevoditeljice Željke Lovrenčić.</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: normal; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;">Publika je pobjednika mogla odabrati među nominiranim naslovima stručnog žirija knjižara u kojemu su bili Dragan Dabić, Katarina Njavro i Vlatka Balinčić.</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: normal; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;">Ovogodišnja dodjela ove nagrade svoju posebnost duguje odabiru među čak trideset knjiga (tradicionalno ih je petnaest, ali budući da prošle godine zbog Covida 19 izbor nije održan, ove ih je godine bilo dvostruko više) među kojima su čitatelji izabrali sjajno djelo glasovitoga čileanskog pisca. Ono će se zbog svoje vrijednosti čuvati zauvijek – odnosno, „za vajk“, u Trezoru knjižnice osnovne škole dr. Mate Demarina u Medulinu.</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: normal; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;">U obrazloženju odluke između ostaloga navodi se i to da „ovo izuzetno književno djelo vjerno svjedoči o duhu dvadesetog stoljeća i pjesnikovim razmišljanjima o umjetnosti i poeziji“.</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: normal; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;">Na svečanoj dodjeli nagrade održanoj 27. studenog, stiliziranu je skulpturu u ime nakladnice Ivane Glavaš Bakija preuzela književnica Tatjana Pokrajac Papucci. </p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: 24px; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;"><span style="font-size: 12pt;"> </span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: normal; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;">Tekst: Darija Katalinić</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: normal; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;">Fotografije: Sajma knjige u Istri.</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: 24px; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;"> </p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: 16.64px; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;"><b>Potpis pod fotografiju:</b></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: 16.64px; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;">Memoarima Pabla Nerude i nakladi Iris Illyrika nagrada "Libar za vajk" dobitnici su nagrade "Libar za vajk" ovogodišnjeg 27. Sajma knjige u Istri. Nagradu čini stilizirana skulptura i novčani iznos od pet tisuća kuna za autora i nakladnika.</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: 16.64px; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; line-height: 24px; margin: 0cm 0cm 8pt; text-align: justify;"> </p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-6805361163881228457.post-10678451653161553412021-11-29T13:19:00.004-08:002021-11-29T13:34:07.013-08:00Predsjednik Milanović odlikovao Antona Kikaša Redom kneza Domagoja s ogrlicom<p> P<span style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; text-align: justify;">redsjednik Milanović odlikovao Antona Kikaša Redom kneza Domagoja s ogrlicom</span></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;">Inženjer s polustoljetnom kanadskom adresom Anton Kikaš zahvalio je Predsjedniku na odlikovanju, dodavši kako je za njega 25. studeni izniman dan, ne samo zbog blagdana Svete Katarine i odlikovanja, nego i zbog 30. obljetnice izlaska iz beogradskoga zatočeništva</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;"><b> </b></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;">Tekst: Vesna Kukavica</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;">Foto: Ured predsjednika RH</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;"><b> </b></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;"><b> </b></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;"><b>H</b>rvatski predsjednik Zoran Milanović odlikovao je Antona Kikaša iz Kanade Redom kneza Domagoja s ogrlicom za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu u Zagrebu 25. studenoga 2021. „Ono što ste učinili za Hrvatsku zna svatko, ono što ne zna je zašto vam se Hrvatska minimalnom gestom nije odužila zadnjih trideset godina. Ne vjerujem da je bilo zle namjere, bilo kakvih niskih motiva, naprosto tako je bilo. Uručujem Vam odlikovanje koje ste trebali dobiti davno“, rekao je predsjednik Milanović. Naglasio je kako mu je iznimna čast da se ovakav pothvat obilježi i ne zaboravi. „Vi ste u najtežim trenucima za Hrvatsku skupili novac, krenuli na jedan odvažan avanturistički put koji u prvi mah nije završio dobro za Vas, skoro i fatalno, ali na kraju Hrvatska je pokazala već tada, da se brine za svoje ljude. A ovo je, trideset godina kasnije, jedna mala zakašnjela gesta“, zaključio je predsjednik Milanović.</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;">Podsjetimo, inženjer geodezije Anton Kikaš, hrvatski poduzetnik i filantrop iz Toronta, koji je na svjetske naslovnice dospio prije 30 godina kada je 31. kolovoza 1991. sa boeingom 737 Uganda airlinesa sa 19 tona lakog pješačkog i protuoklopnog naoružanja za netom osnovani Zbor narodne garde tek začete Republike Hrvatske sletio na zagrebački aerodrom Pleso. Zrakoplov u kojem se nalazio Kikaš, presreli su piloti iz dva Mig-a 21 s naredbom smrtonosnog „dejstva Ratnog Vazduhoplovstva Jugoslavenske narodne armije“ i naredili pilotu onodobno u ranu zoru da odmah prizemlji avion na pistu aerodroma hrvatskog glavnoga grada Zagreba. Pretraga aviona punog oružja pozorno je snimljena „milicijskom“ video kamerom i javno objavljena, dok je Kikaš završio u zarobljeništvu daleko od Lijepe Naše u glavnome gradu Srbije, a ugandski avion prebačen je u zračnu bazu oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije na Batajnici u blizini Beograda na granici Srbije i Vojvodine. Kasnije, točnije 25. studenog 1991. zatočeni Anton Kikaš će biti srećom razmijenjen u Sarajevu sa grupom uhićenih oficira JNA na čelu s generalom Milanom Aksentijevićem.</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;">Anton Kikaš zahvalio je predsjedniku Milanoviću na odlikovanju i rekao da je ovaj dan za njega izniman, ne samo zbog blagdana Svete Katarine i odlikovanja, nego i zbog tridesete obljetnice izlaska iz beogradskoga vojnog zatvora. „Ovaj dan za mene je iznimno značajan i radostan iz više razloga – ne smo zbog dodijeljenog odlikovanja – neopisivo i ostaje trajno uz mene čudesna uspomena. Danas je trideseta obljetnica izlaska iz zatočeništva, dan kada sam ugledao svjetlo na kraju tunela, mračnog tunela koji se zvao beogradski vojni zatvor. Posljednjih trideset godina na današnji dan slavim svoj drugi rođendan“, rekao je Anton Kikaš. </p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;">Zahvalio je i Matici hrvatskoj koja je predložila da mu se dodijeli odlikovanje. Uz odlikovanog Antona Kikaša na svečanosti dodjele odlikovanja bila je njegova obitelj i prijatelji iz Kanade i Hrvatske; sin Robert Kikaš, sestra Olga Prusac, nećakinje Antoanela Miloš i Nevena Letica, nećak Ninoslav Kikaš, te uzoriti Juraj Jezerinac, biskup u miru i višegodišnji misionar među Hrvatima na sjevernoameričkome kontinentu i Kikaševa prijateljica Jagoda Schon. Uz predsjednika Milanovića bio je predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić i posebni savjetnik Predsjednika za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković.</p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;"><br /></p><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: justify;">Inženjer geodezije, nagrađivani kanadski gospodarstvenik, filantrop, humanitarac i hrvatski kulturni djelatnik Anton Kikaš diplomirao je na Geodetskom fakultetu u Zagrebu 1967. Kao dvadesetšestogodišnji inženjer odlazi godine 1968. u Kanadu u slobodniju i kreativniju sredinu. Ondje je u Mississaugi pored Toronta utemeljio jedan od viđenijih projektnih biroa za urbanističke i geodetske poslove. Bio je predsjednik Canadian Croatian Business Professional Society, Nogometnog kluba <i>Croatia</i> i Zaklade za Hrvatske studije u Kanadi. Aktualni je vlasnik, direktor i urednik tamošnjeg Hrvatskog programa <i>Craoatica TV </i>na OMNI1. Danas živi na relaciji dviju voljenih zemalja Hrvatske i Kanade. </p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://1.bp.blogspot.com/-1SMdX_IoOQM/YaVG5W6djQI/AAAAAAAAYkQ/vdl9vGbJjpMxJeHAcXI2gpP2CJYvhef8ACLcBGAsYHQ/s2048/Predsjednik%2BRH%2BMilanovi%25C4%2587%2Buru%25C4%258Duje%2Bodli%25C4%258D%25C4%2587ne%2BAntonu%2BKika%25C5%25A1u.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1463" data-original-width="2048" height="229" src="https://1.bp.blogspot.com/-1SMdX_IoOQM/YaVG5W6djQI/AAAAAAAAYkQ/vdl9vGbJjpMxJeHAcXI2gpP2CJYvhef8ACLcBGAsYHQ/s320/Predsjednik%2BRH%2BMilanovi%25C4%2587%2Buru%25C4%258Duje%2Bodli%25C4%258D%25C4%2587ne%2BAntonu%2BKika%25C5%25A1u.jpg" width="320" /></a></div><br /><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://1.bp.blogspot.com/-i-Y7pyjyizk/YaVHEwvar1I/AAAAAAAAYkU/ke05EG9GnLcDO8Iq9lcaTFX_nmsSGtFdACLcBGAsYHQ/s2048/Obitelj%2BKika%25C5%25A1%2Bna%2Bdodjeli%2Bodli%25C4%258Dja%2Bs%2BMilanovi%25C4%2587em.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1152" data-original-width="2048" height="180" src="https://1.bp.blogspot.com/-i-Y7pyjyizk/YaVHEwvar1I/AAAAAAAAYkU/ke05EG9GnLcDO8Iq9lcaTFX_nmsSGtFdACLcBGAsYHQ/s320/Obitelj%2BKika%25C5%25A1%2Bna%2Bdodjeli%2Bodli%25C4%258Dja%2Bs%2BMilanovi%25C4%2587em.jpg" width="320" /></a></div><br /><p class="MsoNormal" style="background-color: white; color: #222222; font-size: 12pt; margin: 0cm 0cm 0.0001pt; text-align: center;"><br /></p>Studia Croaticahttp://www.blogger.com/profile/07417136432922135328noreply@blogger.com0