Argentinsko kulturno vrelo časopisa Studia Croatica

Argentinsko kulturno vrelo časopisa Studia Croatica

Poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao važno sredstvo komuniciranja ljudi zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Internetu čitatelje iz cijeloga svijeta

Ovih je dana u Buenos Airesu objelodanjena knjiga pod naslovom Historia de la revista Studia Craoatica  1960 - 2018, Primera parte / Povijest časopisa Studia Croatica 1960. – 2018., Prvi dio koju je uredio istaknuti publicist José Maria Vrljicak / Joza Vrljičak. Dvojezično izdanje, čiji je nakladnik istoimeni argentinski Instituto Studia Croatica, financijski je podupro Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Građa je pregledno izložena na 151 stranici, sažimajući šest burnih desetljeća publicističkih napora hrvatskih egzilanata koji su našili utočište nakon druge svjetske kataklizme u Južnoj Americi, ali i njihovih potomaka (rođenih u hispanističkome svijetu) koji su svoje medijske aktivnosti temeljili na poštovanju domicilne sredine te očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta u uvjetima političke emigracije, a u ozračju zapadnih demokracija. Upravo je taj naraštaj hrvatskih publicista rođenih u dijaspori osvjetlao obraz našoj modernoj publicistici u globalnoj političkoj areni druge polovice 20. stoljeća, otvarajući međunarodnoj čitateljskoj publici (koja je svjedočila zlosilju komunizma) hrvatsku tematiku iz Titove nesvrstane SFRJ tijekom hladnoratovske podjele svijeta – vezanu uz pravo na samoodređenje naroda s vlastitom kulturnom i jezičnom osobnošću i to na jednom od velikih svjetskih jezika kakav je španjolski jezik s više od 400 milijuna izvornih govornika.

Prva pera časopisa Studia Croatica, kao predstavnici disidentske hrvatske zajednice, sudjeluju u međunarodnom rješenju prošlostoljetnoga hrvatskog pitanja od 1962. kada je održan Svehrvatski kongres u New Yorku, do više saborā Hrvatskoga narodnog vijeća održanih od Toronta (1975.), Bruxellesa (1977.) do Londona (1980.) i zaključnog sabora HNV-a upriličenog u Münchenu i uspješno okončanog nacionalnom pomirbom u skladu s programskom agendom s neovisnošću Republike Hrvatske u Zagrebu krajem kolovoza 1990. Knjiga ima tri tematske cjeline. Prva je posvećena Hrvatskome latinoameričkome kulturnom institutu, koji je od utemeljenja u Buenos Airesu prije 59 godina zaslužan za pokretanje časopisa SC, dok ga od lani nakladnički potpisuje Instituto SC, naslijedivši uz istoimeni kultni časopis i njegovu djelatnost na novim programskim osnovama sa sjedištem u glavnome gradu te južnoameričke zemlje, kako stoji u službenom Registru argentinskih udruga od 2017. U četrnaest zasebnih tekstova opisane su ključne figure političke emigracije koje su se u Buenos Airesu angažirale oko ove časopisne serije, razumijevajući tragiku koju su (pro)živjeli, a okrećući se svjesno pozitivnim vrijednostima čovječanstva. Druga tematska cjelina znakovito je naslovljena Novo doba, a poklapa se s devedesetima i uspostavom neovisnosti Lijepe Naše, kada naraštaj političkih izbjeglica završava nakladnički ciklus u skladu s vlastitom programskom orijentacijom (I. Bogdan, F. Nevistić, R. Latković…), predavši časopis SC u ruke naraštajā rođenih u Argentini s fakultetskim obrazovanjem bez ideološke stigme kada uredničku dužnost preuzima poliglot mr. Joza Vrljičak 9. XII. 1994. Treći dio knjige donosi 20 biografija publicista koji su obilježili ovu serijsku publikaciju kao vrelo povjesničarima i sociolozima migracijskih ruta našijenaca. Zanimljivo, suradnik SC bio je i povjesničar dr. sc. Franjo Tuđman još od osamdesetih, kasniji utemeljitelj suvremene hrvatske države.

Revija Studia Croatica objavila je dosad 147 tiskanih brojeva s područja širokog spektra tisućljetne hrvatske kulturne i jezične riznice, povijesti i politike, uključujući tekstove o pravu na samoodređenje naroda. Kao tromjesečna serijska publikacija s društvenom i kulturno-političkom tematikom SC je upućivana na 134 ustanove, postavši pristupačna širokom krugu čitatelja u 54 države svijeta, koje su među prvima priznale neovisnost Lijepe Naše, ocijenila je prva savjetnica za kulturu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Argentini dr. sc. Maja Lukač Stier (str. 97.). 

Izdvajamo, dr. sc. Milan Blažeković sastavio je indeks svih članaka objavljenih u časopisu do godine 1993., obuhvativši 32 godišta popisom priloga i sažetcima, uključujući popis suradnika revije i autora kao i popis ustanova, sveučilišta i knjižnica u kojima se mogu konzultirati pojedini brojevi časopisa.

Glavni urednik Joza Vrljičak pokazao se izvrsnim kreatorom te revije i na novim medijima, učinivši je jednom od prvih publikacija toga tipa s internetskim izdanjem (www.studiacroatica.org), još od godine 1996. Time se krug čitatelja časopisa Studia Croatica  proširio i internacionalizirao, postavši najveća multimedijska mrežna stranica hrvatske dijaspore na španjolskome jeziku zadnje 22 godine. Sadrži oko 13.000 stranica revije, 12.000 stranica raznih knjiga na španjolskome, engleskome, francuskome i hrvatskome jeziku, te 1.100 audiovizualnih zapisa s više od 80 sati snimljenoga materijala, koji postižu na Mreži više od 3.000.000 posjeta godišnje. Uredništvo SC aktivno je i na društvenoj mreži Facebooku (www.facebook.com/studiacroatica1960) te na Twitteru (@studiacroatica), kao i na servisu Youtube (www.youtube.com/studiacroatica).

Podsjećamo, argentinski Hrvat Joza Vrljičak rođen je u Buenos Airesu godine 1947. Taj ekonomist, informatičar i publicist s trostrukom karijerom školovao se u rodnoj Argentini i Kanadi, gdje je diplomirao na Université de Montréal (Loyola College) i  Concordia University. Govori hrvatski, španjolski, engleski i francuski jezik.  Kao aktivist iseljeničke zajednice u Argentini bio je dopredsjednik Međudruštvenog odbora hrvatskih udruga i ustanova u toj prijateljskoj nam južnoameričkoj državi te član prvog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH (2013. – 2017).

Nedvojbeno, poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao tako važno sredstvo informiranja mnoštva ljudi u svijetu zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Mrežu  potomke hrvatskih iseljenika i njihove prijatelje koji ne govore hrvatski jezik. Glavnome uredniku pridružila se prije tri godine pravnica Adriana Smajić, koja je preuzela dužnost izvršne urednice, ujedno se potvrdivši i kao prevoditeljica na hrvatski jezik građe ove knjige o slavnome argentinskome periodičniku.

Tekst: Vesna Kukavica

https://matis.hr/vijesti/argentinsko-kulturno-vrelo-casopisa-studia-croatica/