Wednesday, 13 February 2019

University School of Croatian Language and Culture in Zagreb


Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika
The University of Zagreb & Croatian Heritage Foundation

SVEUČILIŠNA ŠKOLA HRVATSKOG JEZIKA I KULTURE U ZAGREBU
UNIVERSITY SCHOOL OF CROATIAN LANGUAGE AND CULTURE  IN ZAGREB

22. lipnja – 19. srpnja / June 22 – July 19, 2019

Škola je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski jezik. Sveučilišnu školu mogu pohađati i učitelji hrvatskoga kao inoga jezika koji se žele usavršavati u području ovladavanja inim jezikom sudjelujući u nastavi i pohađajući predmet koji je samo njima namijenjen.
Sveučilišna škola ima dugu tradiciju, njezina je povijest započela 1980. godine kada je Hrvatska matica iseljenika pokrenula program Ljetne škole hrvatskog jezika i folklora. Godine 1991. akademski dio programa preuzima Sveučilište u Zagrebu.

AKADEMSKI PROGRAM obuhvaća 120 školskih sati nastave, 105 sati obavezne nastave i 15 sati dodatne nastave  (jedan školski sat traje 45 minuta). Jezična se nastava sastoji od odvojenih gramatičkih i lektorskih sati. Znanje hrvatskoga jezika dijeli se na tri razine: početnu, srednju i naprednu.
             
PROGRAM IZ HRVATSKE KULTURE I POVIJESTI sastavni je dio Škole koji organizira Hrvatska matica iseljenika. Program podrazumijeva:
  • akademska i terenska predavanja o hrvatskoj kulturi i povijesti;
  • stručno vođene posjete različitim kulturnim i znanstvenim institucijama te umjetničkim izložbama, kazališnim predstavama i koncertima,
  • studijske izlete u Hrvatsko zagorje i Plitvička jezera.
Polaznici koji polože ispite dobivaju diplomu Sveučilišta u Zagrebu, svjedodžbu s upisanim ocjenama te (tko treba) potvrdu o ostvarenim ECTS bodovima (8 ECTS bodova za jezik/1 ECTS bod za kulturu).
....................................................................................................................................................................

The University School of Croatian Language and Culture is offered to persons of Croatian background, as well as to any students who want to learn (more) about the Croatian language and culture. The University School may be attended by teachers of Croatian as a foreign language who wish to improve in the field of Second Language Acquisition (SLA) by participating in classes and attending class (Croatian as L2) designed specifically for them.
University School has a long tradition, its history began in 1980 when the Croatian Heritage Foundation launched Summer School of Croatian Language and Folklore. University of Zagreb took over the academic part of the program in 1991.

THE ACADEMIC PROGRAM comprises of 120 hours, this includes 105 hours of obligatory classes and 15 hours of facultative classes (each session lasts 45 min.). Language classes include grammar lessons and language excercises, i.e. The Croatian course is offered at three levels (beginner, intermediate and advanced).

All academic lectures and study visits on CROATIAN CULTURE & HISTORY make a part of the program organised by the Croatian Heritage Foundation.
  • Academic lectures: Croatian Culture & History in the European & Global Context
  • Guided study visits to museums, art galleries, cultural institutions, concerts, theatre & theatre performances
  • Study trips to Croatian Hinterland and Plitvice Lakes
Students who pass the exam receive a diploma from the University of Zagreb, a grade report based on achievement and (if they require) confirmation of achieved ECTS credits (8 ECTS credits for Language/1 ECTS credit for Culture).


Za sve dodatne informacije i pristupnicu javite se / For further information and the application form please contact:

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA CROATIAN HERITAGE FOUNDATION
Lada Kanajet Šimić, prof.
Odjel za školstvo, znanost i sport
E-mail: lada.kanajet@matis.hr
Telefon           : (385 1) 61 15 116
www.matis.hr

 

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
UNIVERSITY OF ZAGREB

E-mail: croatianlang@unizg.hr
Telefon: (385 1) 46 98 103
www.unizg.hr

 



Little School of Croatian Language and Culture

 Hrvatska matica iseljenika  /   Croatian Heritage Foundation

MALA ŠKOLA HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE
LITTLE SCHOOL OF CROATIAN LANGUAGE AND CULTURE

                        Veselite se i ljetujte s nama u Novom Vinodolskom
                     Spend a happy holiday with us in Novi Vinodolski

15. – 26. srpnja/ July 15 – 26, 2019
Hrvatska matica iseljenika po dvadeset i sedmi put organizira Malu školu hrvatskoga jezika i kulture u Novome Vinodolskom, primorskom ljetovalištu bogate kulturne prošlosti. Temeljni je cilj ovoga ljetovanja da djeca, uzrasta 9-16 godina, koja žive izvan Hrvatske, u zajedništvu s djecom iz različitih mjesta u Hrvatskoj, unaprijede svoje znanje hrvatskog jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojemu borave.
Program škole ostvaruje se putem raznih kreativnih igraonica-radionica (jezična, likovna, novinarska, lutkarska, dramska, plesna, filmska) te niza športskih, rekreativnih i zabavnih sadržaja. I još puno, puno veselja i radosnih trenutaka u zdravom, bezbrižnom i sigurnom okolišu pod nadzorom iskusnih i pouzdanih učitelja i voditelja.

Škola je započela 1993. godine i do danas je jedini program takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Više informacija o programu nalazi se na mrežnoj stranici HMI-ja:
.......................................................................................................................................................
The CHF is organising its twenty-seventh Little School of Croatian Language and Culture in Novi Vinodolski, the objective of which is for children, ages 9 to 16, living outside of Croatia, to join children from all across Croatia in improving their knowledge of the Croatian language and learning about the culture and natural heritage of the region they are visiting.

In the company of children your age and our cheerful trained guides you will learn or improve your knowledge of Croatian language in our interesting daily workshops (languages, art, journalism, puppet, drama, dance). And that's just the beginning! All young participants are encouraged to take a part in sport and other competitions on land and sea, and have fun in the evening dancing, singing and playing games, all in a beautiful, safe and carefree environment supervised by experienced and reliable teachers and guides.

The School has been staged without interruption since 1993. More information about the program is on the website:

Za sve dodatne informacije i pristupnicu javite se/ For further information and the application form please contact:

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
Odjel za školstvo, znanost i šport / Dept. of Education, Science and Sport
Lada Kanajet Šimić, prof., rukovoditeljica Odjela / Head of Dept.
Trg S. Radića 3, 10000 Zagreb, Hrvatska / Croatia
tel: 385 1 61 15 116, fax: 385 1 61 11 522, e-mail: lada.kanajet@matis.hr


Saturday, 9 February 2019

Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2019.


Predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2019.

Jezik – simbol nacionalnoga identiteta hrvatskih manjinaca Europe i našijenaca preko oceana

Ovogodišnji su Hrvatski iseljenički zbornik, uz urednicu, predstavili izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. Okupljenima na promociji su se prigodnim slovom obratili Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas

Ovogodišnji su HIZ u zgradi Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu 7. veljače predstavili izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te njegova urednica – po dvadeseti put u kontinuitetu – Vesna Kukavica. Promociju je vodila Ljerka Galic, voditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.

Okupljenima na promociji su se prigodnim slovom najprije obratili Matičin ravnatelj profesor Mijo Marić te izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine Zvonko Milas. Predstavljanju u Matici nazočili su i dr. sc. Božo Ljubić, predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH, saborski zastupnik iz reda dijaspore Željko Raguž, izaslanik ministrice vanjskih poslova Vinko Ljubičić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Nataša Jovičić, predsjednik UO Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač i članovi, književnici Hrvoje Hitrec i Đuro Vidmarović, autori i suradnici Zbornika i povratnici u Lijepu Našu. Također i predstavnici najvažnijih ustanova u kulturi i znanosti Republike Hrvatske, hrvatskih sveučilišta i cijele akademske zajednice.

Ravnatelj Marić je, među inim, naglasio kako je ovogodišnji svezak Matičina Zbornika vjerodostojni odraz jezičnih i kulturnih postignuća u domovini i suvremenog stvaralaštva dijaspore u raznim područjima ljudske djelatnosti, od književnosti do prirodnih znanosti, i kako ima oko tri stotine suradnika iz domovine i inozemstva koji su izvrsni kroničari društvenih i kulturnih postignuća hrvatskog naroda u domovini i iseljeništvu. Opisana je, kazao je, hrvatska jezična baština iz Slovačke, Mađarske, Austrije i Rumunjske a zanimljivi su i prilozi o hrvatskoj nastavi u inozemstvu od Bostona do Brazila, o kojoj pišu mlađi stručnjaci, poimajući jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među našim iseljeništvom. S druge strane, napomenuo je Marić, hrvatski politički lideri uvijek su u iseljeništvu imali snažnu podršku poput Vladimira Šeksa koji je prije točno 30 godina otišao u pohode australskoj hrvatskoj zajednici uoči pada Berlinskoga zida. I koji, nažalost, danas nije mogao nazočiti promociji u Matici.

Matičin ljetopis, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, u aktualnom broju poima jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među hrvatskim manjincima u europskome susjedstvu, ali i našijencima preko oceana. Autori argumentirano ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući autentični mozaik stvaralaštva iseljeništva 21. stoljeća. Raznorodna građa ovogodišnjeg zbornika opseže 436 stranica i povezuje četiri kontinenta, donoseći 32 autorska priloga raspoređenih u osam tematskih cjelina.

Predstavljači ovogodišnjeg sveska, prof. dr. sc. Božo Skoko  i dr. sc. Milan Bošnjak iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, ujedno i autori priloga u ljetopisu, prisutnima su sažeto izložili svoje viđenje objavljenoga sadržaja. Prvi je predstavio tematske cjeline Znaci vremena, Mostovi, Povjesnica i Baština a drugi preostale četiri: Kroatistički obzori, Duhovnost, Znanost i Nove knjige.

U Znacima vremena urednica Kukavica piše o plodovima integracijskih procesa domovine i dijaspore, a Tado Jurić o značajkama i motivima suvremenog iseljavanja Hrvata u Njemačku. Na aktualnu temu nadovezuje se i napis Tuge Tarle Etička pitanja masovne odselidbe iz Hrvatske. U Kroatističkim obzorima Željko Jozić propituje dosege i mjesto Instituta za hrvatski jezikoslovlje u klasičnom i mrežnom okružju, a Milan Puh piše o poučavanju hrvatskoga jezika u Brazilu. 

Hrvatski jezik na akademskoj razini u austrijskom Gradišću u svojoj studiji propituje Vladan Čutura a Ana Čagalj, Aleksandra Ščukanec i Anita Skelin Horvat podastiru čitateljima sociolingvističku sliku hrvatske dijaspore u Slovačkoj. Dvojezično školovanje Hrvata u Rumunjskoj tema je koju su izvrsno obradili Petru Hategan i Sanda Lucia Udier. Profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu Stjepan Blažetin donosi nadasve zanimljivi tekst o prozi, drami i dječjoj književnosti u Mađarskoj. Nadalje, dr. sc. Jelena Šesnić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u zborniku piše o hrvatsko-američkom pismu u globalnome kontekstu, a Irena Stanić Rašin o desetljeću djelovanja hrvatske škole u Bostonu. 

U Mostovima Walter F. Lalich piše o suvremenim hrvatskim ekspatriotima u Australiji – odlasku i povratku. Usto, Marijeta Rajković-Iveta u svom indisciplinarnom radu rezimira temu o Boki kotorskoj – novim državama, migracijama i nestajanju hrvatskoga identiteta, a Dubravko Barač piše o užitku u hrani znanstvenika Hrvoja Fabeka iz Ontarija. Tu je, nadalje, napis Dubravka Barača o Nikoli Demarinu – istaknutom promicatelju hrvatske kulture u Kanadi. 

U europske vode čitatelje vraća dijalektologinja Sanja Vulić tekstom o srebrnom jubileju Panonskog instituta iz Pinkovca i novinarka Snježana Herek koja piše o glazbeniku hrvatskoga plemićkoga roda iz Beča.  U Baštini rukovoditeljica Matičina Informacijskoga odjela za iseljeništvo s višegodišnjim iskustvom u hrvatskoj diplomaciji Mirjana Ana Maria Piskulić piše o Kulturnoj federaciji HBZ-a Amerike u domovini i o turnejama kulturnih društava iz dijaspore po Lijepoj Našoj. Povjesnica donosi  zanimljive i informativne prinose Ivice Maškulina, Kristijana Lončarića, Ivana Čizmića i Gojka Borića.

U Duhovnosti Danijel Labaš piše o tiskanom i mrežnom izdanju časopisa Živa zajednica, a Uskrsni ekumenski pojmovnik opisuje Inoslav Bešker. Tanja Rudež u poglavlju Znanost donosi priče o robotičarki Danici Kragić iz Švedske i zelenoj kemiji Tomislava Friščića iz Montreala. Igor Marko Gligorić u Novim knjigama piše o novom udžbeniku za hrvatsku nastavu u inozemstvu, Ivo Banac o temi o kojoj je Hrvatska šutjela, odnosno knjizi Wollfyja Krašića ‘Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija’, a Ivo Lučić o trideset godina Mediteranskog brevijara. Poglavlje obuhvaća i napis Filološki dragulj Živka Mandića iz Santova, odnosno ‘Rječniku govora santovačkih Hrvata iz pera jezičnoga znalca Marka Samardžije.

Matičin ljetopis već pune 64 godine povezuje kulturnu i znanstvenu zajednicu iz domovine i dijaspore, a činit će to jednakim žarom i ubuduće, kazala je na kraju predstavljanja, uz zahvalu predstavljačima, autorima priloga, UO HMI-ja, kolegama u Matici i Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske neumorna, agilna i umješna urednica Vesna Kukavica.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek










Potpis fotografija
1.
Promotori Mijo Marić, Vesna Kukavica, Božo Skoko i Milan Bošnjak

2
Brojna publika i visoki uzvanici na promociji HIZ-a 2019.

3
Voditeljica promocije Ljerka Galic i promotori Mijo Marić, Vesna Kukavica, Božo Skoko i Milan Bošnjak

2
Hrvatski iseljenički zbornik 2019. – ur. V. Kukavica, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2018, 436 str.



Video Izdvojeno:
Hrvatski iseljenički zbornik 2019.

Saturday, 2 February 2019

Hrvatski Iseljenički Zbornik 2019


Poštovani/e!
Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje HRVATSKOGA ISELJENIČKOG ZBORNIKA 2019. koje će se održati u četvrtak, 7. veljače 2019. u 13 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Zbornik će predstaviti:ravnatelj HMI-ja profesor Mijo Marić, izv. prof. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti; dr. sc. Milan Bošnjak, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, te urednica Vesna Kukavica.

Voditeljica promocije: Ljerka Galic, prof.

***
Hrvatski iseljenički zbornik 2019. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima osam tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga. Autori Matičina ljetopisa činjenično ruše stereotipe o našoj dijaspori, predočavajući nam autentičan mozaik stvaralaštva hrvatskog iseljeništva 21. stoljeća čiji naraštaji stvaraju izvan domovine u višejezičnim i višekulturnim sredinama razvijenoga svijeta. Taj mozaik otkriva inovativnu dijasporu, čije su istaknute figure prepoznatljive u globalnoj zajednici – iskoristivši blagodati slobode kretanja marljivih i obrazovnih ljudi. Građa je raspoređena na 436 stranica i ilustrirana s 110 fotografija, zrcaleći recentno iseljeničko stvaralaštvo od umjetnosti do znanosti. Jezični resursi na Mreži u otvorenom pristupu, pozitivne promjene statusa i normi hrvatskoga jezika tijekom posljednjih četvrt stoljeća otkako je Hrvatska stekla državnu samostalnost u fokusu su većine autora ovogodišnjega sveska Matičina ljetopisa, a prigodom pete obljetnice uvrštenja hrvatskoga u službene jezike Europske unije – čije izvorne govornike nalazimo na sociolingvističkoj karti svijeta na svim meridijanima. Zagrebački Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje u klasičnom i mrežnom okružju prometnuo se u kreatora i nositelja hrvatske normativne jezične politike, što u Zborniku opisuje kroatist Željko Jozić. Na našu prekograničnu jezičnu baštinu i obrazovanje na materinskome jeziku Y naraštaja usredotočilo se niz mlađih stručnjaka, poimajući jezik glavnim simbolom hrvatskoga nacionalnog identiteta među našim manjincima u europskome susjedstvu, ali i dalekome Brazilu te američkome Massachusettsu

Autorica dr. sc. Jelena Šesnić sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta u Zborniku izdvaja niz vrsnih američkih pisaca kojima je hrvatska komponenta nezaobilazni dio - bilo na razini teme i sadržaja, bilo na razini jezika i raznih lingvističkih funkcija ili, pak, gledano na autorsku poziciju. To su slijedeći pisci: Courtney Angela Brkic, Josip Novakovich, Sara Nović i Mary Helen Stefaniak. Riječ je o trima različitim generacijama autora: od Novakovicha i Stefaniak, koji se u američkoj književnosti javljaju tijekom 1990-ih, preko Brkic koja doživljava kreativni procvat ranih 2000-ih do najmlađe Sare Nović koja se romanom prvijencem javila 2015. Geografski su disperzirani na golemome američkom prostoru (od Istočne obale do Srednjega zapada). U različitoj su mjeri prisutni ili, točnije, odsutni u prijevodima na hrvatski, što im umanjuje mogućnost ozbiljnije recepcije u hrvatskome književnom i kulturnom prostoru. Najredovitije je prevođen Novakovich te time i zadovoljavajuće zastupljen i kao hrvatska književna činjenica. Nedavno je preveden Stefaniakičin roman 'Turčin i moja majka' (Disput, 2013.). Iako ostale dvije autorice nisu prevedene, činjenica je da ipak možemo uspostaviti neke analitičke parametre za obuhvatnije čitanje ove zanimljive produkcije.

U Zbornikovu trećem nastavku studije 'Svijet knjige u Hrvata iz Mađarske' autor profesor s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Pečuhu dr. sc. Stjepan Blažetin fokusira se, nakon pregleda tamošnjih književnopovijesnih istraživanja te časopisa i dijalektalnog pjesništva, na kontinuitet proznog i dramskog stvaralaštva pisaca hrvatskih korijena. Spominje pripovjedača Miju Karagića, jednog od prvaka demokratskog pokreta nakon pada Berlinskoga zida. Također se usredotočuje i na dječju književnost, zamjećujući nove tendencije u djelima za mlade mađarskih Hrvata. Hvali stvaralaštvo osam hrvatskih pisaca iz Mađarske kao što su: Marija Vargaj, Mate Šinković, Marga Šarac, Marko Dekić, Ljudevit Škrapić, Stipan Blažetin, Jolanka Tišler i Đuso Šimara Pužarov. Među istraživačima književnopovijesne tematike izdvaja prinose Marina Mandića, Živka Mandića, Stjepana Blažetina i Istvána Pótha, koji je priredio  sjajno djelo za buduće istraživače hrvatske dramske riječi u Mađarskoj, dok je osobiti prinos usmenoj književnosti dao Đuro Franković. Sažeto, ova trodijelna studija daje odličan uvid u literaturu Hrvata u Mađarskoj. Jačanjem komunikacije s kulturnim prostorom hrvatske države, književnost Hrvata u Mađarskoj osvaja prostor slobode u koji ulaze strukturni elementi raznolikih stilskih razdoblja (post)moderne.

O našim znanstvenim zvijezdama u dijaspori piše eminentna publicistkinja Tanja Rudež, izdvajajući rezultate robotičarke Danice Kragić,  koja je u Švedskoj ostvarila impresivnu karijeru u posljednjem desetljeću. Profesorica je kompjutorskih znanosti na Kraljevskome tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu. S druge strane planete, Zagrepčanin Tomislav Friščić, izvanredni profesor kemije na uglednom Sveučilištu McGill u kanadskome gradu Montrealu, jedan je od najistaknutijih svjetskih znanstvenika na području 'zelene kemije' piše u HIZ-u.

Suvremeno iseljavanje iz više perspektiva opisuju pronicljivi istraživači iz Zagreba, Toronta i Sydneya.   
                                                                                           
Skrećemo vam pozornost i na sjajne priloge (B. Skoko, S. Herek, D. Barač) o stvaralaštvu Hrvata u zemlji, kao i onih što djeluju u svjetskim metropolama poput fagotista iz Beča Milana Turkovića i promicateljā hrvatskoga identiteta s torontskom adresom Nikole Demarina te kanadsko-hrvatskoga znanstvenika Hrvoja Fabeka, uključujući i vrhunske sportske uspjehe nacije u čiju je čast urešena navijačkim ruhom naslovnica ovogodišnjega Matičina ljetopisa (fotografija Ratka Mavara), dok zadnji ovitak donosi rad dizajnera Doriana Celcera na temu Europske prijestolnice kulture – Rijeke, 2020. 


Veselimo se susretu!

Ravnatelj:
Mijo Marić, prof.


U privitku – Pozivnica.




Friday, 1 February 2019

Ciudadanía croata - Cambios en la ley y nuevo curso


Comienza el 18 de febrero - Nuevo curso presencial de idioma croata – Lunes 18:00 a 19:30 -  

Para aquellos que deseen aprender el idioma con la única finalidad de aprobar el examen que actualmente se exige para la obtención de la ciudadanía croata, comunicamos que es posible que en el futuro –quizá cercano– no se exijan conocimientos del idioma para la obtención de la ciudadanía croata. No se sabe cuándo sería aprobado ese cambio en la ley de ciudadanía. Podría tardar varios meses. Por el momento el requisito del examen se mantiene.

No obstante esto, los requerimientos de documentación y necesidad de traducciones se mantendrán por lo que continuaremos brindando esos servicios.

Este es el noveno año que estamos enseñando idioma y cultura croata, y la cantidad de alumnos se ha ido incrementando año tras año. También continuará el interés por el aprendizaje del idioma ya que más de la mitad de nuestros alumnos ya tienen la ciudadanía croata o no pueden obtenerla por no ser descendientes de croatas y aun así continúan estudiando ya que los motivos son muchos e importantes.

Justamente la finalidad que el Gobierno Croata busca lograr con la aprobación de esta ley es abrir aún más las puertas de Croacia e incentivar a los descendientes de croatas esparcidos por el mundo que vayan o “vuelvan” a vivir al país de sus raíces. Para ello, será importante conocer el idioma.

Este curso es de nivel inicial. No se requieren conocimientos previos. Las clases son grupales.

Las clases son en el centro de la ciudad de Buenos Aires, barrio de Retiro – Marcelo T. de Alvear 1205 - 5 - C esquina Libertad.
Las clases son de una hora y media, una vez por semana. Este nuevo curso presencial grupal tiene el siguiente horario:
Lunes de 18:00 a 19:30 - Comienza el 18 de febrero de 2019.

El curso es arancelado. También ofrecemos cursos a distancia.
Para mayor información escriba a studiacroatica@gmail.com



Thursday, 24 January 2019

La llegada de los croatas en una propaganda de cerveza

Resultó un gran éxito la nueva propaganda de la cerveza Ozujsko que muestra la llegada de los croatas a Croacia en el siglo VII.

https://www.youtube.com/watch?v=UqGBRGTIpGk






A light-hearted new beer commerical is proving popular after it was released this week.
‘Ostajemo di smo’ (We are staying where we are) is the name of the new Ožujsko beer advertising campaign and this week the commercial was unveiled and has immediately become a hit.

The ad, which stars popular Croatian actors Goran Bogdan, Goran Navojec and Rene Bitorajac, is set in the 7th century and tells the story of the arrival of Croatians on the land.


The humourous ad was shot over four days near Ivanić Grad and also near Senj with over 200 extras involved.

“People are emigrating in mass. When I was coming up with the idea, I thought to show people how Croatians first arrived. The reaction has been great,” Almir Okanović from BBDO Zagreb, who created the ad said.

Check out the ad (English transcript of text in the video is below)



Eastern Europe

7th century


Prophet: Brothers Slavs, let us see who goes which way! You Poles, to the north!

Polish: Great!

Prophet: You Russians, to the east!

Russian: Thank heavens!

Prophet: You Czechs, to the west!

Czech: Perfect!

Croatian: And where do we go?!


Prophet: There, where no one wants to.

Croatian: Where?

Prophet: South!

(old Slavic cussing)

Bosnian: Croatians are really in the big trouble!

Montenegrin: Really, they’re gonna have to work on that karst on such great heat!


Croatian 2: Such beauty!

Croatian 3: After so many years, finally on our own turf. Are we staying?

Croatians: We’re staying!

Dalmatia

21st century

Croatian: Finally alone at the beach!

Croatian 3: Are we staying?

Croatian 2: Well, we’re staying.

Narrator: No matter what, our joy lasts on these areas since the 7th century. And hence we’re staying where we are!

Prophet: Brothers, south Slavs!

Bosnian: How do you mean, south? We as well?

Montenegrin: Let me tell you, I’m not about to work on that karst.

Bosnian: Me neither.

Monday, 21 January 2019

Humoreske ozbiljnog farmaceuta Nikole Kujundžića


Humoreske ozbiljnog farmaceuta Nikole Kujundžića

Znanstvenik vedra srca i oštra uma dr. sc. Nikola Kujundžić, dugogodišnji profesor na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu, objavio je više knjiga iz oblasti farmacije i medicine te priredio više pučkih ljekaruša u svojim je umirovljeničkim danima počeo objavljivati humoreske koje unose optimističan narativ u život čitatelja Y naraštaja

Dr. sc. Nikola Kujundžić, dugogodišnji profesor na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu, rođen 1948. u Ivanbegovini, objavio je više knjiga iz oblasti farmacije i medicine te priredio više pučkih ljekaruša, i sam tragač za prirodnim lijekom od biokovskih trava, u svojim je umirovljeničkim danima počeo objavljivati humoreske s vedrim uspomenama iz svog djetinjstva i mladenaštva. Nedavno ih je ukoričio u knjigu „Ne zaboravi se smijati“ koju je objavila zagrebačka Fitofarmacija. Opsežna knjiga - s čak 300 stranica - u nazočnosti brojnih uglednika iz akademske zajednice Grada Zagreba i Hrvatske predstavljena je ove zime baš na blagdan sv. Nikole 6. prosinca 2018. u prepunoj dvorani Školske knjige u Zagrebu.

O knjizi su govorili, uz  urednicu Dijanu Vlatković, filolozi i književnici svjetske slave kao što su pjesnik Petar Gudelj, vodeći hrvatski šekspirolog i književnik Mate Maras te autor Nikola Nina Kujundžić.

Duhoviti pozdravni govor farmaceutu s književnim darom održao je i ravnatelj Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, prisjećajući se zajedničkih zgoda iz mladosti koju je dijelio s Nikolom, prije nego su obojica ostvarila zapažene karijere u struci – jedan kao nakladnik, drugi kao cijenjeni farmaceut i dugogodišnji dekan Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Evo što su na promociji, ali i u pogovoru toj knjizi imotskog humora napisala trojica vrsnih imotskih pera.

- „U ovoj zbirci pripovijedaka, pod optimističnim naslovom „Ne zaboravi se smijati“, nalazimo toliko iskrenosti i bezazlenosti koliko ih može pružiti samo nevino dijete kad otvorena srca gazi bosim nožicama po trnju i cvijeću na rubu varljive livade koja se naziva životom. Autobiografski zapisi Nikole Kujundžića podijeljeni su u dva dijela. Prvi dio, koji počinje s opisom najranijega djetinjstva, napisan je stupnjevanim jezikom koji je isprva dječji jednostavan, a zatim sa svakom pričom postaje sve složeniji i „pravilniji"; u njemu je autor uspio dočarati svevremensku dramu života u oskudici, na rubu gladi, gdje je jaje ,,u sorbulu" blagdan za dušu i tijelo, kao da je živio prije dvjesta godina. U drugom dijelu, koji se poklapa s piščevom maturom, čitatelja dočekuje hrvatski standardni izričaj koji biva sve jedriji da bi na kraju - nakon dviju izvanrednih „bosanskih" priča - uskiptio od lirskih sokova u krševitom zavičaju... Više su puta u prošlosti razna pera, vrsnija i poznatija, opisala imotsko selo,... ali nitko nije tako duboko prodro u tajne odrastanja i odgoja oko komina i komaštara kao Nikola Kujundžić. Dojmljivu opisu toga bajkovitoga djetinjstva uvelike pridonosi lokalni govor s obiljem zanemarenih i gotovo zaboravljenih riječi... Svježi vjetar piri iz svake rečenice ove nesvakidašnje proze - koja je istodobno lokalno i univerzalno zrcalo čovjekova opstanka pod hladnim zvijezdama...“, naglasio je prevoditelj i knjževnik Mate Maras.

-„Kujundžićevo je pripovijedanje bujno i osebujno. Ono je prežitak i produžetak u suvremenim povijesnim, jezičnim i duhovnim uvjetima drevnog umijeća pripovijedanja medu pastirima i ratarima u Dinaridima... Predaje se pripovijedanju. Uživio se u nj, uživa. Nikola je Kujundžić rođeni pripovjedač“, konstatirao je klasik hrvatskoga pjesništva
Petar Gudelj.

- „Naslov knjige izvrsno izražava njezin sadržaj - u svakoj nas svojoj priči Kujundžić, i to s uspjehom, nastoji nasmijati, radilo se o legendarnom Kljaićevu mačku čija sudbina na kraju postaje metafora sibirskog zatvorenika, o propovijedi don Ivana nakon pohoda Svetoj zemlji, o djevojci Brigiti koja svake godine iz Francuske dolazi u kamenjarsku zabit i tu "ljubuje" sa seoskim dečkićem, o malom drzniku koji nikako "neće u školu", o nezaboravnoj babi i anđelu, o neobičnoj obitelji Antić u kojoj svi sinovi jedinci generacijama dobivaju ime Ante sve dok njemačka nevjesta ne rodi trojke, ili o bilo kojem drugom liku iz ove duhovite proze. Proze koju resi vrlo lijep jezik, i kad je lokalni govor i kad je iznimna pripovjedačka zrelost koja je pratila životnu zrelost autora. Na kraju, ne želite li se zaboraviti smijati, ne zaboravite pročitati ove priče!“, naglasio je jedan od najčitanijih hrvatskih publicista Milan Ivkošić.

Autobiografsku prozu nadahnuto je interpretirao renomirani glumac Vedran Mlikota.
Tekst: HMI/R. P.