Friday, 20 November 2020

THE BEGINNINGS OF CROATIAN ART - Knjiga Vladimira P. Gossa o počecima hrvatske umjetnosti

 

THE BEGINNINGS OF CROATIAN ART - Knjiga Vladimira P. Gossa o počecima hrvatske umjetnosti

 

Autor, hrvatsko-američki znanstvenik, pisac i novinar, prati razvoj umjetnosti u hrvatskom prostoru, odnosno prostoru u koji su se doselili Hrvati i koji dijele sa zatečenim stanovništvom i s povijesnim suputnicima u njemu

 

Zagrebačka izdavačka kuća Ibis grafika nedavno je tiskala knjigu Vladimira P. Gossa “Početci hrvatske umjetnosti”, čija je građa raspoređena na 488 stranica. Najbitnije dijelove knjige na engleskome jeziku možete pročitati na ovome linku:

https://drive.google.com/file/d/1htqeKGoWtNxZxkne7Qek3uTmOqF2u-pe/view?usp=sharing

 

Autor je hrvatsko-američki znanstvenik, pisac i novinar, Professor emeritus povijesti umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, a tijekom karijere predavao je na University of Michigan, University of North Carolina i University of Tel Aviv. Autor je ili suautor sedamnaest znanstvenih knjiga ili kataloga i pregršt znanstvenih studija s naglaskom na razdoblja predromanike i romanike na Mediteranu i Jugoistočnoj Europi. Po povratku u Hrvatsku iz Amerike godine 1999. nastavlja znanstveno-nastavničku karijeru na Sveučilištu u Rijeci kao redoviti profesor u trajnom zvanju od 2002. do 2012., te se uz srednjovjekovnu umjetnost i kulturu posebice bavi studijima prostora, kulturnog pejsaža i dosega umjetničke kritike. Tijekom Domovinskog rata bio je dopisnik Večernjeg lista iz SAD te (pro bono) voditelj Odjela za promidžbu Nacionalne federacije američkih Hrvata. Objavio je tisuće novinskih članaka, osvrta, kritika. Suautor je i urednik segmenta o povijesti hrvatske umjetnosti za projekt HAZU o resursima od nacionalne važnosti, svezak II., Kultura (u pripremi). Autor je deset romana i narativnih kronika, te osamdesetak kratkih priča. Kratka priča „Kukavica“ objavljena je u zbirci Zašto volim Zagreb (Vjesnik 2000.), a „Grlica“ u antologiji Trenutak proze – hrvatska kratka priča (Znanje 2010.). Kritičari su nazvali Gossa „pjesnikom Domovinskog rata“, a njegov pripovjedački stil uspoređivan je s onim Saula Bellowa.

 

Knjiga istražuje odnos umjetničkog stvaralaštva kao funkciju prostora i stvaralačkog duha, nature i kulture, međuprožimanjem kojih se prirodni krajobraz transformira u kulturni krajolik. Autor prati razvoj umjetnosti u hrvatskom prostoru,, t.j. prostoru u koji su se doselili Hrvati i koji oni dijele sa zatečenim stanovništvom i s povijesnim suputnicima u tom prostoru, na primjer, predpovijesnom tradicijom Ilira i Kelta, klasičnom kulturom Grčke i Rima, ranosrednjovjekovnim stvaralaštvom Langobarda i Franaka. U odnosu na temeljne oblike ljudskog postojanja – grad i selo – Hrvati prvenstveno pripadaju sferi rusa te se tako uklapaju u ladanjsku tradiciju i predrimskog Ilirika i ranog srednjeg vijeka, ali u visokoromaniziranoj rimskoj Dalmaciji i Panoniji prihvaćaju i tečevine antičke i kasnoantičke urbane kulture. Najsretniji trenutci hrvatske povijesti, pa tako i stvaralaštva, dešavaju se kad su ladanjski i gradski elementi u harmoničnoj ravnoteži – a to se zbiva u hrvatskoj predromanici, dalmatinskoj urbanoj kulturi 13. stoljeća, dubrovačkoj renesansi, sjeverozapadno-hrvatskom baroku, u bidermajeru, hrvatskoj Modernoj, Secesiji, u pothvatima proširenja Zagreba od kasnijeg 19. do potkraj 20. stoljeća, u hrvatskoj naivnoj umjetnosti. No već je i visoko urbanizirani Rim u svojim izvanrednim vilama rustikama u kristalnim jadranskim zaljevima i na idiličnim padinama Medvednice ili Bilogore pokazao da i urbani čovjek zna uživati i stvarati u izvangradskoj sredini slušajući priče i snove zapisane u prostoru.

 

Autarhičnost i prometna nepovezanost hrvatskog prostora rezultirala je bogatstvom oblika, ali je i zajednički temelj na kojem se izgradila nacionalna kultura. Kad god je Hrvatska zapadala u pompoznu grandioznost dolazilo je do kratkih spojeva u životu nacionalnog bića. Nametnuta urbanizacija je u suprotnosti s hrvatskom općom ekologijom, jer Hrvatska nikad nije bila (samo) zemlja metropola. No kad se i skrene s dobrog ustaljenog puta, hrvatski prostor, i duh koji ga modificira, nalaze načina da se vizije upisane u krajobraz ponovno otkriju. Početci se ponavljaju tijekom povijesti, pa i danas, ali u novom, izvornom ruhu. Ako je nešto dobro, i u skladu s okolišem i predajom, ono se može legitimno dogoditi u bilo kojem povijesnom trenutku. Standardno sinkronično sagledavanje obogaćuje se dijakroničkim pristupom, a stilska razmatranja uvidima u individualnost umjetnika i umjetničkog djela.

 

Tekst prate 142 ilustracije, razmjerno malo za broj stranica. Odabrane su tako da slijede priču o postojanju i stvaralaštvu jednog naroda u konkretnom prostoru i etničkom okruženju, ispričane prvenstveno uradcima likovnih umjetnosti. Nisu ilustracije individualnog opusa ili fenomena već doprinos razumijevanju središnje teme: što je umjetnost i kako nastaje – od stvaralačkih pojedinaca i skupina do univerzuma. Poseban šarm unose izvorni crteži akademske slikarice Karine Sladović. Knjiga je namijenjena znanstvenoj zajednici ali svakako i zainteresiranom laiku. Kako bi se zadovoljilo obje skupine trinaest dodataka osvjetljava neka znanstveno složenija mjesta u narativu i pruža stručnjaku uvid u znanstveni aparat potreban za njihovo dublje razumijevanje, a oslobađa laičkog čitatelja od njemu ne toliko bitnih stručnih finesa, tako da se ne prekida tijek i ritam pripovijesti. Jer ova knjiga nije samo povijest, već i pripovijest u istom onom duhu u kojem je autor na svom životnom putu i znanstvenik i književnik, domoljub i društveni kritik, racionalist i vizionar.

 

Uživajte u čitanju  skraćene verzije knjige na engleskom u obliku internetskog izdanja:

https://drive.google.com/file/d/1htqeKGoWtNxZxkne7Qek3uTmOqF2u-pe/view?usp=sharing


 

Željka Lovrenčić postala dopisnom članicom Hispanoameričke knjiženve akademije sa sjedištem u Madridu

Željka Lovrenčić postala dopisnom članicom Hispanoameričke knjiženve akademije sa sjedištem u Madridu

 

Hrvatska književnica i prevoditeljica, hispanistica Željka Lovrenčić ovoga je mjeseca postala dopisnom članicom Hispanoameričke književne akademije (Academia Hispanoamericana de Buenas Letras) sa sjedištem u Madridu. Ta prestižna udruga djeluje na čitavom hispanskom području i blisko surađuje sa svjetski poznatom zakladom Andrés Bello.

Njeni su članovi ugledni filolozi, lingvisti, teoretičari književnosti i književnici sa španjolskoga govornog područja. Članovi Akademije odobravaju financijsku potporu izdanjima knjiga na španjolskom jeziku, sudjeluju na književnim susretima i predavanjima, djeluju u međunarodnim povjerenstvima za dodjelu književnih nagrada itd. Sjedište Akademije je u Madridu, a svoje podružnice ima u Argentini i Kolumbiji. Predsjednik joj je Eduardo Pilía iz Argentine, a dopredsjednik čileanski književnih hrvatskih korijena Andrés Morales Milohnic.

Željka Lovrenčić dugi niz godina djeluje kao uspješna književna poveznica između  hispanskoga svijeta i Hrvatske. Autorica je 17 knjiga i pjesničkih panorama, urednica 17 izdanja i prevoditeljica 62 knjige. Živjela je u Meksiku i Čileu i obišla mnoge zemlje Latinske Amerike: Kubu, Kolumbiju, Ekvador, Kostariku, Panamu, Argentinu, Urugvaj, Paragvaj, Boliviju, Peru, Dominikansku Republiku…

Na ovome postignuću čestitali su joj brojni prijatelji iz Latinske Amerike, Španjolske i drugih zemalja - među ostalima čileanski književnici Andrés Morales Milohnic, Diego Muñoz Valenzuela, Juan Mihovilovich, Eric Goles, Óscar Barrientos Bradasic, Theodoro Elssaca i Carmen Baeza Troncoso, peruanska književnica Zinka Saric, rumunjski književnik Daniel Dragomirescu, španjolsko- peruanski književnik Alfredo Pérez Alencart, makedonsko-hrvatska književnica Ljerka Toth Naumova te veleposlanica RH u Španjolskoj, Kubi i Andori Nj. E. Nives Malenica.  Čestitkama se pridružuje i Hrvatska matica iseljenika, čija je hispanistica Lovrenčić dugogodišnja uspješna suradnica u svim Matičinim serijskim publikacijama, uključujući najznačajnije Matičine prijevode na španjolski poput znanstvene monografije dr. sc. Ljube Antića Hrvati i Amerika (2001.)

Više:

 

https://croacia-chile.blogspot.com/2020/11/la-dra-zeljka-lovrencic-es-designada.html

 




Friday, 30 October 2020

Obra de referencia de la emigración croata


Trabajo de referencia de la diáspora croata

La obra lexicográfica fue publicada conjuntamente por el Instituto de Ciencias Sociales Ivo Pilar y por la Fundación para la Emigración Croata. La tapa es obra del renombrado pintor croata de Australia, Charles Billich.

La Fundación para la Herencia Croata y el Instituto de Ciencias Sociales Ivo Pilar organizaron una presentación solemne de la primera edición impresa del Lexicón de Emigrantes y Minorías Croatas, que se llevó a cabo con éxito el 21 de octubre de 2020 en la sala multimedia del Club Matis en Zagreb.

Video gentileza de Laudato TV:

https://www.youtube.com/watch?v=Bmi-TGn9pFY

Luego de las palabras introductorias de los dos coeditores, el director de la Fundación para la Herencia Croata, profesor Mijo Marić, y el director del Instituto de Ciencias Sociales Ivo Pilar, prof. dr. sc. Željko Holjevac, hablaron los críticos y presentadores de este esfuerzo lexicográfico único: el prof. dr. sc. Vladimir P. Goss; prof. dr. sc. Dinko Šokčević (cuyo discurso se leyó) y el director de la Pastoral de los croatas en el exterior, dr. sc. Tomislav Markić y los editores, la dra. sc. Ljiljana Dobrovšak y el prof. dr. sc. Vlado Šakić.

También dirigió unas palabras a los presentes el Subsecretario de Estado y delegado del Primer Ministro, Dario Magdić.

La ceremonia de presentación de este debut enciclopédico, cuyo tiraje es limitado por motivos comprensibles, fue presenciada por la embajadora de la República de Croacia ante Argentina, Duška Paravić; la presidente de la comisión parlamentaria para los croatas fuera de Croacia, Zdravka Bušić; Zdravko Gavran, del Ministerio de Relaciones Exteriores; la delegada de la ministra de Cultura de Croacia, Anja Jelavić; el presidente de la comisión directiva de la FEC, Milan Kovač y su miembro Hrvoje Hitrec; Croatiana Orešković y el dr. Milan Bošnjak, de la Oficina central gubernamental para los croatas fuera de Croacia; el prof. dr. Željko Tanjić, rector de la Universidad Católica Croata; el académico Ante Markotić; el presidente de la asociación Prsten, Pavo Zubak; el dr. Marin Sopta; el dr. Božo Skoko; Tuga Tarle; Drago Šaravanja, Ivana Bačić Serdarević, Darko (Teodoro) Mažuranić, Ruža Studer-Babić, Jadranka Vincek, Kristijan Jusić, Marijan Lipovac y otros.

El director Marić hizo entrega de un ramo de flores a Ljiljana Dobrovšak y a Vesna Kukavica, y agradeció a todos los que, de alguna manera, hicieron un aporte a la realización de este proyecto editorial, a las personas e instituciones, asociaciones de la emigración y misiones católicas, y especialmente a los editores, al director Holjevac y al líder del proyecto Šakić y al equipo que trabajó durante años en esta obra.

El programa musical para la ocasión estuvo a cargo de la soprano Antonela Malis y la conducción estuvo a cargo de Vesna Kukavica.

El Lexicón de los emigrantes y las minorías croatas es un emprendimiento de coedición del Instituto de Ciencias Sociales Ivo Pilar y la Fundación para la Herencia Croata, con la dirección editorial de Vlado Šakić y Ljiljana Dobrovšak y colaboradores.

Esta primicia lexicográfica se publica dentro de la Biblioteca conjunta Ediciones Especiales de la editorial del Instituto de Ciencias Sociales Ivo Pilar, que dirige el prof. dr. sc. Željko Holjevac y con la coedición de la Fundación para la Herencia Croata, cuyo director es el profesor Mijo Marić.

El líder del proyecto Lexicón de emigrantes y minorías croatas es el prof. dr. sc. Vlado Šakić, secundada por la dra. Ljiljana Dobrovšak. La dupla Šakić - Dobrovšak firma editorialmente esta primera edición de Lexicón. El equipo de consultores del proyecto está formado por los doctores Ivan Čizmić, Ivan Rogić y Marin Sopta.

Los líderes de las secciones individuales son numerosos colaboradores de renombre del país y del extranjero. Las minorías croatas en los países vecinos y los emigrantes croatas fueron tratados por Ljiljana Dobrovšak con especial énfasis en las entradas macropédicas sintéticas, mientras que los croatas en los Estados Unidos fueron el foco de la dupla Danijel Vojak - Filip Tomić; los croatas de Australia y Nueva Zelanda fueron responsabilidad de Ivan Hrstić;

Los croatas en Canadá fueron el centro de atención de Filip Majetić; Los croatas en América del Sur fueron el tema clave para Ivana Žebec Šilj; Los croatas en Alemania son el centro de atención de Aleksandra Brnetić; Los croatas en Austria fueron tratados por Ivan Brlić; Los croatas en Francia fueron el centro de atención de Mauricij Frko Petešić, y los croatas en Noruega fueron tratados en esta edición por Ivan Poljac.

Los colaboradores permanentes del Lexicón fueron Ivana Andrić Penava, Željko Brguljan, Đuro Franković, Eduard Hemar, Vesna Kukavica, Teodoro Darko Mažuranić y Jakov Žižić. Los asociados expertos fueron Slaven Kale y Neven Bošnjaković.

Los colaboradores y autores de las entradas son: Ivana Andrić Penava, Petar Antunović, Mario Bara, fray Josip Bebić, Nikola Benčić, Ivana Bendra, Marin Beroš, Saša Bodulica, Neven Bošnjaković, Željko Brguljan, Ivan Brlić, Aleksandra Brnetać, Lovorka Čoralić Nimac, Ljiljana Dobrovšak, Vlatka Dugački, Tomislav Đurasović, Bruna Esih (responsable de la sección Emigración hasta el 1 de mayo de 2011), el difunto Đuro Franković, Mauricij Frka Petešić, Marko Fuček, Mislav Gabelica, Sabina Galeković, Darjan Godić, Branimir Grabić, Marko Grabić, Zlatko Hasanbegović, Eduard Hemar, Željko Holjevac, Ivan Hrstić, Josip Humjan, Šime Ivanjko, Jadran Jeić, Leo Juko, Ana Jura (Zujić), Slaven Kale, Maja Katušić, Stipe Kljajić, Blaženka Krajina, Silva Kramer, Jasenka Kranjčević, Vesna Kukavica, Boris Kukić, Koraljka Kuzman Šlogar, Josef Lawitschka, Vlatka Leskovec (Tomić), Marijan Lipovac, Maja Lozo, Vanja Lukić, Petar Macut, Filip Majetić, Castilia Manea Grgin, Teodoro Darko Mažuranić, Ivana Mudronja, Dragan Nimac, Tihomir Nuić, Marko Orlić, Marija Pandžić, Petra Platužić, Ivan Poljac, Tamara Prevendar, fray Marko Prpa, Ivana Rukavina, Eva Salopek, Zdravko Sančević, Mario Spadanuda, Melita Suljanović, Marija Šerić, Martina Šestić, Dinko Šokčević, Cristian Šprljan, Ilija Šutalo, Ivan Tepeš, Filip Tomić, la fallecida Snježana Trojčanec, Ivo Turk, Danijel Vojak, el reverendo Marko Zadravec, Radoslav Zaradić, Domagoj Zovak, Mateo Žanić, Ivana Žebec Šilj, Jakov Žižić y Zlatko Žužić.

Los recensistas de la edición impresa son el prof. dr. sc. Vladimir P. Goss y el prof. dr. sc. Ivan Rogić. Asesores y editores lexicográficos fueron los expertos del Instituto Lexicográfico Miroslav Krleža, Vlatka Dugački y Krešimir Regan.

La edición impresa se puede adquirir online en el Instituto Ivo Pilar de Zagreb. Debido a las medidas epidemiológicas y la protección de la salud humana, algunos autores y colaboradores siguieron la presentacióm a través de Internet con la esperanza de encontrarse en vivo cuando pase la pandemia.

En resumen, el Lexicón de los emigrantes y las minorías croatas es una obra lexicográfica completa de 1096 páginas con 3464 entradas que proporciona una descripción única del fenómeno de la migración croata en el período que va desde la edad moderna hasta la movilidad actual, con especial énfasis en la migración en los siglos XIX y XX.

Es una obra de referencia que lo sorprenderá con tesoros lexicográficos resumidos a partir de material relevante para el corpus nacional y la cultura croata en el exterior, incluidos movimientos, organizaciones, eventos y personas de 45 países.

Fuente: FCE




 

Thursday, 29 October 2020

Svečano otvorenje Vukovarskog vodotornja

 Svečano otvorenje Vukovarskog vodotornja

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava je izjavio za Informativnu katoličku agenciju Iku da će se svečano otvorenje Vukovarskog vodotornja održati u petak 30. listopada 2020. „Mislili smo napraviti jednu pravu feštu za pamćenje u Vukovaru, ali zbog ove epidemija koja vlada prisiljeni smo na ovu minimalističku verziju oslanjajući se na modernu tehnologiju i online prijenos putem interneta i televizije. Ima puno izazova, ali neće nas spriječiti da svečano otvorenje napravimo na jednoj velikoj razini”, istaknuo je vukovarski gradonačelnik. Naglasio je kako je prijenos svečanog otvorenja u produkciji Grada Vukovara, a moći će se pratiti preko službenih internetskih stranica Grada Vukovara (www.vukovar.hr  ) i tvrtke Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva d.o.o. (www.vukovarskivodotoranj.hr) kao i putem društvenih mreža.

„Vukovarski vodotoranj je sam po sebi jedna točka velike simbolike i donosi u Vukovaru jedan pozitivan iskorak koji će Vukovar sigurno znati iskoristiti. Mislim da će sam naš grad Vukovar i naši sugrađani imati pozitivne koristi od ove priče i samim time to je iskorak u pravom smjeru koji će nam svima skupa donijeti dobro”, istaknuo je Penava.

„Vukovarski toranj će svjedočiti priču o zajedništvu, zajedništvu hrvatskih branitelja u Vukovaru i u Hrvatskoj u vrijeme Domovinskog rata, pričat će tu priču zajedništva. U ovom velikom kaosu ovo je jedna lijepa priča, jedno svjetlo koji svijetli iz Vukovara. Sretan sam što sam bio dio ove priče, a posebno sam zahvalan svima onima koji su pomogli da se ova priča ostvari”, zaključio je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Obnova vukovarskog Vodotornja završena je krajem ovog listopada 2020. U obnovi su, uz hrvatske građane i Vladu RH, sudjelovali brojni iseljenici i iseljeničke udruge iz cijeloga svijeta od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda kao i našeg europskoga susjedstva.

Cjelokupna obnova vrijedna je oko 46 milijuna kuna, a misija ovoga muzejsko-urbanističkoga pothvata je u afirmaciji vrijednosti izborenih tijekom Domovinskog rata i njegovih simbola – nade, slobode i mira. Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava zahvalio je svim donatorima čija su imena ispisana na donatorskoj ploči.

 

Vukovarskim Vodotornjem upravljat će istoimena gradska tvrtka koja će imati 27 zaposlenih. Objekt Vodotornja sadrži memorijalne stube, memorijalnu sobu i vidikovac te će se u njemu u istome trenutku moći nalaziti najviše 70 osoba. U prizemlju pored Vodotornja nalazi se amfiteatar sa 100 sjedećih mjesta, dječje igralište i kafić, a izvršeni su i hortikulturalni zahvati oko prostora Vodotornja.

 



HMI

 

Virtualna promocija zbirke pjesama Irene Stanić Rašin i Svena Adama Ewina iz Bostona

 

Virtualna promocija zbirke pjesama Irene Stanić Rašin i Svena Adama Ewina iz Bostona

 

S obzirom na najnoviju epidemiološku situaciju, promocija zbirke pjesama Sahranjena ljubav: Dnevnik slučajne pjesnikinje Irene Stanić Rašin i Svena Adama Ewina, iz Bostona koja se trebala održati u četvrtak 29. listopada u 19:30 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu, održat će se virtualno.

Uz uvodnu riječ Lade Kanajet Šimić, rukovoditeljice Odjela za školstvo, znanost i sport, HMI, te prigodni glazbeni program prema izboru Eleonore Ernoić Krnjak i prof. dr. art. Gorana Končara izvest će Fran Bobić (Capriccio br. 2, autorska kompozicija;

Capriccio br. 24, Niccolò Paganini). Moderatorica književne večeri je: prof. Darija Žilić, književnica i književna kritičarka. Izbor iz zbirke pjesama interpretirat će dramski umjetnik Sven Medvešek i sama pjesnikinja Irena Stanić Rašin.

Irena Stanić Rašin rođena je i odrasla u Hrvatskoj, gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala i magistrirala engleski i talijanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. godine živi i djeluje na potezu Boston-Zagreb. Bavi se pisanjem, prevođenjem i podučavanjem talijanskog i hrvatskog jezika, književnosti i kulture. Godine 2017. započela je doktorski studij Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnivačica je i ravnateljica Hrvatske škole u Bostonu, članica vokalno-tamburaškog sastava Pajdaši te aktivna je članica zajednica u kojima živi i djeluje. Za svoj rad na pomoći školama u gradu Arlingtonu u saveznoj američkoj državi Massachusetts bila je među dobitnicima godišnje nagrade George P. Faulkner za izvanredan doprinos mladima. Članica je Radne skupine za obrazovanje pri Udruženju hrvatsko-američkih stručnjaka te udruga Independent Publishers of New England, Society of Children’s Book Writers and Illustrators i Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade – Klub prvih pisaca. Dugogodišnja je suradnica Hrvatske matice iseljenika na čiji joj je poticaj dodijeljen orden Reda hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih građana.

 

Sven Adam Ewin pseudonim je pjesnika koji energično odbacuje mogućnost otkrivanja svoga građanskog identiteta. Od 2011. godine, otkad piše pjesme i objavljuje ih uglavnom na internetu, napisao je više od 1500 pjesama, dvije poeme te knjižicu pjesama za djecu. Znatan dio opusa dosad je objelodanjen na različitim blogovima te u virtualnome časopisu »Knjigomat«, a kraći su izbori tiskani u »Hrvatskoj reviji« (Zagreb 2012), »Zarezu« (Zagreb 2013), »Slavonskome narodnom kalendaru« (Slavonski Brod 2011-2012), sisačkim »Riječima« (2014) i subotičkoj »Novoj riječi« (2015). Dosad je objavio tri zbirke pjesama. Stil i sadržaj pjesama upućuju na zaključak da je riječ o osobi rođenoj oko 1940. godine, vjerojatno u nekome od istočnoslavonsko-posavskih sela. No isto je tako moguće da veći dio života Sven Adam Ewin nije proveo u rodnome kraju (u pjesmama se često tematiziraju i Dalmacija i Sjeverna Hrvatska). Pjesme pokazuju da je riječ o eruditu koji izvrsno poznaje hrvatsku i europsku književnost, ali isto tako i različita prirodoznanstvena područja (fiziku, geologiju, astronomiju, matematiku), što upućuje na mogućnost da mu primarno obrazovanje nije filološko.

Svi zainteresirani moći će pratiti promociju uživo preko Zooma (do 100 sudionika). Poveznicu na kojoj možete pratiti promociju uživo preko Zooma je:

Join Zoom Meeting: https://us02web.zoom.us/j/85310161610...

Meeting ID: 853 1016 1610 ;  Passcode: 279871




Tuesday, 27 October 2020

GOLOOTOČKI KAMENI UPITNIK / EL INTERROGANTE DE PIEDRA DE LA ISLA DESNUDA - Poema - Nikola Šimić Tonin

  

Nikola Šimić Tonin: GOLOOTOČKI KAMENI UPITNIK, Poema

 

UDK: 821.163.4(497.6)-1.

 

?

Kameni upitnik

?

uznici

batine

kolona

...

batine

...

noga za nogom

rijeka ljudi

U korak!

U potiljak!

Drži rastojanje!

...

Ravnajs!

...

kolona

...

zli jezici

zlo pljuvanje

...

batine

...

batine

batine

batine

...

pršte kosti

pljušte

kaplje krvi

goli

Goli otok

do gole skinuti kože

Goli Čovjek

na toj kamenoj zemlji

na Goljaku

Goli Kamen

ljudsko skinuto s njih

Čovjek rasut u odjeći

košulja zmije za njim

Ljuštura Čovjeka

jučerašnjost Čovjeka leži

krhotine ljudskog

mozaici boli

u

Velikoj Žici

gol

Goli otok

golotinju cijedi

rashodovane odore

dronjci

golost zastiru

nema žeđi

nema gladi

nema smrti

pitanja nema

nema

Nema

šuti...trpi...pati

prkos...patnji

preodgoj

domislice

sagrješenja

kišom krenula jesen

kamenim čipkama suhozida

 

uskotračne pruge svakodnevice

udav noćiguta

vrag crveni pakleni

gladne oči roj

portretisti prozorskog okvira

vrijeme – prostor

Ljudi

Sužnji Kolona

...

Batine

Batine

Batine

...

u gluha doba

uzet Čovjek

ulica

kuća

stan

Dom

Ona / On / Ono

uklopljiv dio

Mozaika krvi

Ustanove za preodgoj

goli

Goli otok

Muzeji živih ljudi

gnojne rane

čireve

krvave žuljeve

sapunaju

Golootočkom golom glinom

Tito

Tito

Tito

KomPartija[1]

poklici

krici

omraze

koža puca

krv šiklja

pranje mozga

Čovjek u Čovjeku nestaje

Uz maršala Tita „hrvatskoga sina“

???...

TitiniHavaji

Mi gradimo Goli otok

Goli otok gradi nas

-Ruke na leđa bando! –

- Glava dolje !

OZNA

Oficir

-Prezime i ime!?

ubojstvo osobnog imena

dušegupko[2] stratište duha

razbraćena braća

Izdaja partije, naroda!

utrobu svoju bljuju

Kolone dijele bandu

Revidirane[3]

svi su tučeni

svi tuku druge

Topli zec[4]

adekvatno[5]udarani

tko tuče jače

brže izlazi van

ubijaju tijelo

ubijaju

na mrtvo ime

Čovjeka u čovjeku

gube vlastito ime

postaju banda

zaustavljen dah

zaustavljeno vrijeme

gorak smijeh

krvav plač

razorna mržnja

umiranje na zalogaje

crnilo

svjetlilo

jednače s njima

sabrat

Dvomotorci[6]

uranjani naglavce

u benzinske bačve

napunjene vodom

do gušenja

nit svijesti

Gulag

lome ljude

strvinari ogrezli u krvi

Polutani politike[7]

Prebol

za najtvrđe

Petrova rupa

petnaest puta deset

prokleto duboka

u rupi jedna baraka

u baraki

„Elita“

vremenitost

zapis za zemlju

duljine obalne crte

Aveti pute porobile

Zmijurine pitomo bilje

zebnja dene[8]

bježi Sunce

bure bure zla

otok

Goli otok

Maslinje

Senjak

Tatinja

Rt Sajalo

Rt Blažna

Mali Goli[9]

Rt Markonj

Vrh Glava

golet Golog otoka

isječci iz izostavljenih cjelina

Golim otokom

golim rukama kopaju

Jame

sabiru zemlju

žarko sunce

ulovljen u zamku kruga sunca

kažnjenik s rukama na leđima

nad mladicom biljke

čini sjenu

iz dana u dan

danima

u sjeni čovjeka

Biljka

kret jar sunca

Sunce pomiče čovjeka

Stabloraste Nebu

 

kucanje kamena

pruće prstiju

kamene otkucavaju minute

kamen – sati

Orkestar cvrčka

putove do tamnice

grade

oklopi od krvi i mesa

Socijalističkih robova pjesma

Maršalovog KoncLogora

Sloboda stanuje

vrhovima Velebita

nadom poji

žedne oči

duhovni azil

Sloboda

uče živjeti

Uznici

kadriranja[10]lica

osame

širom korita sjećanja

djetinjstva teku

na dva decilitra vode

vasdanak[11]

goli Goli otok

Golootočke kamene upitnike

otok

kameni upitnik

 

?

Nikola Šimić Tonin
EL INTERROGANTE DE PIEDRA DE LA ISLA DESNUDA[12]
(Poema)
Traducción al español: Matej Požarina

?
El interrogante de piedra
prisioneros
palizas
hilera
...
Palizas
...
pie tras pie
río de gente
¡A la línea!
¡Al cogote!
¡Mantén distancia!
...
¡Yérguete!
...
Hilera
...
lenguas malvadas
Escupitajo malvado
...
Palizas
...
palizas
palizas
palizas
...
Se quiebran huesos
fluyen
gotas de sangre
desnuda
Isla desnuda
A la piel desnuda desnudados
hombre desnudo
en ese terreno rocoso
en Goljak
Piedra desnuda
lo humano apartado de ellos
Hombre dispersado en la ropa
La camisa de serpiente tras él
Cáscara de hombre
El ayer del hombre está tirado
fragmentos de lo humano
mosaicos de dolor
en
Alambre Grande
desnudo
Isla desnuda
exprime la desnudez
uniformes dispuestas
andrajos
cubren la desnudez
no hay sed
no hay hambre
no hay muerte
preguntas no las hay
no hay
¡¡¡No hay!!!
cállate... aguanta... sufre
desafío ... al sufrimiento
reeducación
ocurrencias
pecados
con la lluvia comenzado el otoño
por cordones de piedra de yeso
Rayas de vía estrecha de la cotidianidad
La boa traga las noches
El Diablo rojo infernal
Los ojos hambrientos enjambre
Los retratistas del marco de ventana
tiempo - espacio
La Gente
Hilera de esclavos
...
Palizas
Palizas
Palizas
...
Hombre tomado
en una hora impía
calle
casa
piso
Hogar
Ella / él / ello
Ellos ...
La parte apropiada
del Mosaico de sangre
instituciones para la reeducación
desnuda
Isla desnuda
Museos de la gente viva
heridas supurantes
úlceras
ampollas sangrientas
las enjabonan
con la arcilla desnuda de la Isla desnuda
Tito
Tito
Tito
Partido Comunista
gritos
llantos
detesta
se agrieta la piel
se brota la sangre
lavado cerebral
El hombre desaparece en el Hombre
Junto al mariscal Tito "El hijo croata"
¿¿¿??? ...
Hawái de Tito
Edificamos la Isla desnuda
¡¡¡La Isla desnuda nos edifica!!!
- ¡Manos a la espalda, pandilla! -
- ¡Cabeza abajo!
OZNA
oficial:
-¡¿Apellido y nombre?!
homicidio del nombre personal
andamio del espíritu condenado
hermanos sin fraternidad
¡La traición del partido, del pueblo!
vomitan su vientre
hileras comparten el lado
revisadas
todos fueron golpeados
todos golpean a otros
conejo caliente
adecuadamente golpeados
quien golpea más fuerte
sale fuera más rápido
están matando el cuerpo
matando
a golpes
el Hombre en el Hombre
pierden el propio nombre
convirtiéndose en pandillas
el aliento detenido
el tiempo detenido
la risa amarga
el lloro sangriento
el odio destructivo
muriendo a bocados
negrura
claridad
igualan con ellos
reunidos
Los “bisinidems”
[13]
inmersos al revés
en barriles de gasolina
llenos de agua
hasta asfixia
hilo de la conciencia
Gulag
rompen la gente
Buitres llenos de sangre
los medianos de política
Superación
para los más duros
El agujero de Pedro
[14]
quince por diez
jodidamente profunda
en el agujero una choza
en la choza
"La Élite"
temporalidad
un expediente para la tierra
de longitud de la línea costera
Fantasmas invadieron los vasos
Culebras las plantas domésticas
se siente la ansiedad
escapa el sol
boras, boras del mal
Isla
Isla desnuda
Maslinje
Senjak
Tatinja
Cabo Sajalo
Cabo Blažna
Mali Goli
Cabo Markonj
El pico Glava
tierra estéril de la Isla desnuda
fragmentos de las unidades omitidas
Cavan sobre la Isla desnuda
Con las manos desnudas
Hoyos ...
recolectan el terreno
el sol brillante
atrapado en la trampa del círculo del sol
el convicto con las manos en la espalda
sobre un brote de la planta
hace la sombra
día a día
por días
en la sombra del hombre
una planta
fuerte celo del sol
El sol mueve al hombre
Al cielo crece el árbol
el golpeo de la piedra
estira los dedos
piedras cuentan los minutos
piedra – horas
la orquesta de grillos
caminos hacia mazmorras
construyen
bases de carne y hueso
la canción de esclavos socialistas
del campo de concentración del mariscal
Libertad reside
sobre los picos de Velebit
alimenta con esperanza
Los ojos sedientos
El asilo espiritual
Libertad
aprenden a vivir
los prisioneros
las elaboraciones de la cara
la soledad
a lo largo de canales de recuerdos
las infancias fluyen
a la mitad de dos decilitros de agua
todo el día
La desnuda Isla desnuda
Los interrogantes de piedra de la Isla desnuda
Isla
El interrogante de piedra
?
Nikola Šimić Tonin
Prijevod na španjolski: Matej Požarina

 



[1] KomPartija – Komunistička Partija Jugoslavije

[2] Dušegupko – gubljenje duše;

[3] Revidirati – Izmijeniti prijašnji stav;

[4] Topli zec - Naziv za prolazak kroz kordon starih logoraša koji tuku nove;

[5] Adekvatno - Odgovarajuće

[6] Dvomotorci - Dvaput suđeni;

[7] Polutani politike – ŽaklinaGlibo

[8] Dene – Iznenadno pojavi, nestane;

[9] Mali Goli - Naselja galeba;

[10] Kadrirati – Raščlanjivati radnju stripa, filmskog i televizijskog zapisa na pojedine dijelove

[11] Vasdanak – Cio dan

[12] Isla desnuda – traducción literal de un topónimo croata (Goli Otok). Se trata de una isla cerca de la isla de Rab.

[13] Construcción propia. Quiere decir „los que hicieron la misma cosa dos veces“. Viene del latín: „bis in idem

[14] Otro topónimo croata: „Petrova rupa“