Thursday, 16 May 2019

Među laureatima prestižnog 6. Kliofesta – festivala povijesti prof. dr. sc. Dinko Šokčević iz Mađarske


Kruna 6. Kliofesta je dodjela nagrada povjesničarima koja će se održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sutra točno u podne 17. svibnja 2019. Tako će Nagrada „Ivan Lučić“ za životno djelo biti uručena prof. dr. sc. Mirjani Matijević Sokol koja je, uz karijeru istaknute sveučilišne profesorice, dvadesetak godina radila kao stručnjakinja za srednjovjekovnu građu u Akademijinu Zavodu za povijesne znanosti u Zagrebu. Mirjana Matijević Sokol istaknula se svojim prinosom istraživanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Nagrada „Mirjana Gross“ za knjigu godine s povijesnom tematikom dodijelit će se dr. sc. Ivani Horbec za knjigu pod naslovom „Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća“. 

Ivana Horbec oblikovala je uzornu sintetsku studiju koja se po svojim istraživačkim rezultatima i interpretativno-analitičkim dosezima s pravom može ubrojiti među najvažnije radove s područja hrvatske povijesti ranoga novog vijeka u posljednjih nekoliko desetljeća, kazao je dr. sc. Damir Agičić. Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti  bit će uručena dr. sc. Josipu Mihaljeviću, znanstvenom suradniku Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, za radijsku emisiju „Povijesne kontroverze“, kao i dr. sc. Vlatki Dugački i dr. sc. Krešimiru Reganu, znanstvenicima i leksikografima iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, za „Hrvatski povijesni atlas“. Nagrada „Ferdo Šišić“ za diplomski rad bit će uručena Luciji Bakšić i Marku Vodopiji.

Nagrada „Jaroslav Šidak“ koja se dodjeljuje inozemnim historiografima ove godine bit će uručena povjesničaru i kroatisti iz Mađarske prof. dr. sc. Dinku Šokčeviću (mađ. Sokcsevits Dénes). Uz karijeru omiljenog sveučilišnog profesora i cijenjenog atašea za kulturu, ostvaruje  kao povjesničar i plodnu znanstvenu karijeru još od doktorata na Sveučilištu u Pečuhu na temu „Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1790. i 1918. godine“. Svoj je doktorski rad objavio pod naslovom „Magyar múlt horvát szemmel (Mađarska prošlost – hrvatski pogled)“ u Budimpešti godine 2004. 

U međuvremenu je proširio istraživanja i na stereotipe koje su Mađari imali o Hrvatima u navedenom periodu te objavio u obliku knjige pod naslovom „Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata. Kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga?“ (Naklada Pavičić, Zagreb, 2006.). Istaknuo se kao aktivist hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj. Pamtimo ga kao uspješnog prvog ravnatelja novoosnovanoga Mađarskog instituta u Zagrebu i savjetnika za kulturu Veleposlanstva Republike Mađarske u Zagrebu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2017. Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj te vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Šokčević je trenutačno viši znanstveni suradnik Odjela za Jugoistočnu Europu Instituta za povijest Centra za humanističke znanosti Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. 

Rezultati dosadašnjega rada dr. sc. Šokčevića važni su i zbog njegova zanimanja za povijest bačkih Hrvata i općenito za poznavanje suvremenog položaja hrvatske manjine u Mađarskoj. U svojim je knjigama i drugim prilozima nastojao što više prostora posvetiti upravo tim skupinama koje su se stjecajem okolnosti pomalo našle na margini historiografije. Taj fenomen je još važniji za hrvatsku stranu zbog toga što su se Hrvati u Mađarskoj suočili s naravnim asimilacijskim i akulturacijskim izazovima, što u svakom slučaju zaslužuje istraživačku pozornost.

Najvažnije mu je djelo objavljeno 2011. godine u Budimpešti: bio je to prvi pregled hrvatske povijesti koji je objavljen na mađarskom jeziku („Horvátország a 7. századtól napjainkig, Mundus Novus“, Budimpešta 2011). Istu je knjigu 2016. godine u Zagrebu objavio izdavač Durieux u hrvatskome prijevodu („Hrvatska od stoljeća 7. do danas“). Šokčević je ovim djelom dao fantastičan doprinos poznavanju hrvatske povijesti prikazujući ju iz drugog kuta, bez stereotipa koji postoje o hrvatsko-mađarskim odnosima u razdoblju od 1102. do 1918. kad su dva naroda preko 800 godina živjela u zajedničkoj državnoj zajednici. Ta nam knjiga također omogućuje da bolje razumijemo Hrvatsku u 21. stoljeću. Sažeto, Dinko Šokčević kao Hrvat iz Mađarske oživotvoruje dobre hrvatsko-mađarske odnose, djelujući poput idealnog znanstvenog diplomata - gradeći na nenametljiv način odnose Hrvatske i Mađarske.

Prestižni Kliofest, f e s t i v a l a  p o v i j e s t i, što ga tradicionalno organizira inicijator prof. dr. sc. Damir Agičić i Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti s partnerskim obrazovnim i baštinskim institucijama RH pod ovogodišnjim sloganom „Pišem povijest“ odvija se od 14. do 17. svibnja u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4.

Vesna Kukavica









Tuesday, 14 May 2019

Studia Croatica 14 mayo 2019 - Boletín



La Conmemoración de la Tragedia de Bleiburg se realizará con la Misa en el Centro Católico Croata Sv. Nikola Tavelic - Av. Dr Ricardo Balbín 4925, CABA
Domingo 19 de mayo de 2019, a las 11:30


El libro La Tragedia de Bleiburg - Documentos sobre las matanzas en masa de los croatas en Yugoslavia en 1945, fue publicado por Studia Croatica en 1963. El libro de 390 páginas se encuentra de completo en:


Homenaje a Vukovar realizado el sábado 11 de mayo en el Concierto Nro 212 Sonoridades Alternativas en La Scala de San Telmo. Se puede ver en los siguientes links:

Nikica Petrak - Ispadanje iz povijesti - Saliéndose de la historia


Tomislav Domović - Pismo poginulog ratnika - Carta de un combatiente caído


Gojko Sušac - Hommage Vukovaru - Homenaje a Vukovar


ELECCIONES PARA EL PARLAMENTO EUROPEO 26 DE MAYO DE 2019
Elecciones y registro de votantes


VRH - Objava o aktivnoj i prethodnoj registraciji birača za izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske


CROACIA 2019 - Sunce Travel - Itinerario y costos
31 de Agosto al 20 de Septiembre – 21 DIAS/19 NOCHES
Zagreb/Liubliana/Cuevas de Postojna/Opatija/Pula/Rovinj/Lagos de  Plitvice/Zadar/Split/Isla de Hvar/Makarska/Dubrovnik/Medjugorje/Mostar/Trogir.
SUNCE TRAVEL EVyT- Leg 13860--- Sargento Cabral 591 Piso 4 Oficina 9 - CP 2000- Rosario- Santa Fe- Argentina -- TEL +54 341 5309828


Dra. Adriana Smajić: Abogada - Traductora pública de croata
Traducción de documentos para la ciudadanía croata - Tramitación de partidas de nacimiento en Croacia - Clases de idioma croata - Servicios jurídicos en Croacia - Marcelo T. de Alvear 1205 - 5 – C - Ciudad Autónoma de Buenos Aires - 4811-8706 - 15-6564-9585


Sunday, 12 May 2019

08 Stari Zagreb - El Zagreb de antaño --

08 Stari Zagreb - El Zagreb de antaño

Plaza del Ban Jelačić circa 1860. Litografía coloreada de Julia Hühn



- - - - -

Archivo Croata de Argentina – 13000 entradas

Continuamos recibiendo –en préstamo o donación– material relativo a los croatas de Argentina, desde los primeros tiempos (siglo XIX) hasta nuestros días, incluyendo su paso por los campos de refugiados.

Recibimos libros, periódicos, fotos, documentos, cartas, diarios personales… Invitamos a enviarnos material escaneado en formato jpg a: joza20.vrljicak@gmail.com . Para otro tipo de material comunicarse a joza.vrljicak@gmail.com

El Archivo Croata de Argentina contiene más de 13000 entradas (páginas, fotos...) y se puede consultar en:



No dejemos que nuestra historia se pierda como hojas secas que se lleva el viento o quede olvidada, arrumbada en cajas de recuerdos. Compartir es enriquecer a la comunidad, presente y futura.

Etnokulturni identiteti Hrvata u Boki kotorskoj



Etnokulturni identiteti Hrvata u Boki kotorskoj

U fokusu 6, Kliofesta, uz povijest iseljavanja Bokelja, etnokulturni su identiteti opisani u knjizi „Hrvati u Boki kotorskoj“, koja će biti promovirana u srijedu, 15. svibnja u 14 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

Napisala: Vesna Kukavica
Fotografije: Arhiva HMI  


Hrvatska matica iseljenika i nakladnička kuća Srednja Europa d.o.o. imaju čast pozvati vas na predstavljanje knjige „Hrvati u Boki kotorskoj: Migracije, svadbeni običaji, identiteti“ autorskog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića, koje će se održati u srijedu, 15. svibnja u 14 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb.

Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića i autore o knjizi će govoriti jedna od vodećih hrvatskih etnologinja prof. dr. sc. Milana Černelić, te u ime nakladnika Srednja Europa Alenka Barišić.

Promocija se održava u okviru 6. Kliofesta, festivala povijesti, što ga tradicionalno organizira Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti s partnerskim obrazovnim i baštinskim institucijama pod ovogodišnjim sloganom „Pišem povijest“ u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i to od 14. do 17. svibnja 2019.

Knjiga etnološkog dvojca doc. dr. sc. Marijete Rajković Iveta i mag. etnologije Matije Dronjića je plod jedinstvenog trogodišnjeg projekta Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku te Kulturno zavičajnog udruženja „Napredak“ iz Gornje Lastve pod nazivom „Terensko istraživanje običaja, napjeva i plesova u selu Gornja Lastva i drugim naseljima tivatskog i kotorskog zaljeva u Boki kotorskoj“, čija je voditeljica bila prof. dr. sc. Milana Černalić u razdoblju od 2009. do godine 2012.

Etnografska građa prikupljena je početkom tekućeg desetljeća u desetak bokeljskih lokaliteta: Gornja Lastva, Donja Lastva, Tivat, Perast, Mrčevac, Bogdašići, Muo, Kavač, Prčanj, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Dobrota i Lepetane. Usredotočivši se  na obradu zatečene bogate etnografske građe autori donose  inovativnu interpretaciju dviju tematskih odrednica - migracija i svadbenih običaja, opisujući njihove odraze na suvremene markere identiteta Hrvata u Boki kotorskoj.

Tako se u ovoj interdisciplinarnoj knjizi, koja se temelji na intervjuima s nizom Hrvata Bokelja, prikazuje koliko su višekratne promjene državnih granica utjecale na iseljavanje (katoličkog stanovništva, uglavnom Hrvata) i useljavanje (pretežno pravoslavnog stanovništva) u Boki kotorskoj od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Boka kotorska bila je posljednjih sto godina u sastavu čak osam država. Te promjene bile su pokretač migracija i transformacija identiteta.  Iseljavali su mlađi muškarci tražeći dodatne izvore prihoda od obližnjih mjesta europskoga susjedstva do transkontinentalnih destinacija Amerike i Australije. Usto, zabilježene su i snažne unutarnje migracije selo - grad između dvaju svjetskih ratova te osobito tijekom procesa urbanizacije od 1950-ih i 1960-ih godina naovamo. Popisi stanovništva na tome geografskome prostoru, primjerice, pokazuju da se udio hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj od 1910. s 50,3 posto drastično smanjio na samo 6,3 posto do 2011. godine.

Građa knjige, koja ukupno opseže 184 stranice, stoga je podijeljena prema dvjema spomenutim tematskim odrednicama. Prva, koju potpisuje M. Rajković-Iveta, podnaslovljena je „Boka kotorska: granice, migracije i identiteti“ (str. 13 – 79 str.), a druga - koju potpisuje M. Dronjić - „Predsvadbeni i svadbeni običaji hrvatskog stanovništva na tivatskom području“ (83 -181 str.). Podsjetimo, uvodni dio knjige donosi pregled kulturne baštine hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj s naglaskom na dosadašnja etnološka istraživanja na koja upozorava voditeljica cijelog projekta Černalić, dok Marija Božinović Mihaliček opisuje domaćina predmetnog  terenskog istraživačkog projekta Kulturno zavičajno udruženje „Napredak“, dokazanog čuvara baštine i kulturne tradicije Gornje Lastve.

Knjigu krasi obilje autentičnih fotografija, koje prate živopisne iskaze radoznalih  kazivača svadbenih i inih običaja.

Hrvate u Boki kotorskoj, kaže etnologinja Rajković Iveta, karakterizira jaka povezanost s Katoličkom crkvom koja je tijekom prošlih stoljeća bila bitan kohezijski faktor hrvatskog stanovništva, s posebice velikom ulogom u očuvanju i njegovanju njihova etno-nacionalnoga i kulturnoga identiteta. 

Institucionalno pripadaju Kotorskoj biskupiji.  Čitajući knjigu saznajemo od kazivača, a što potvrđuju i istraživači, osim katoličanstva, očuvanju i jačanju hrvatskoga identiteta pridonijela su druženja, primjerice u sklopu Bokeljske mornarice, Kulturno-zavičajnog udruženja „Napredak“ iz Gornje Lastve, Hrvatskoga građanskog društva i ostalih  manifestacija temeljenih na raznim običajima poput onih u Perastu: Mađ, Fašinada, Gađanje kokota, Mihaliček… Autorski dvojac je pratio i opise običaja u tamošnjim hrvatskim medijima kao što su Radio DUX i mjesečnik Hrvatski glasnik.

Hrvatska manjina u Crnoj Gori, kao što je poznato, danas ima svoju političku stanku, a to je Hrvatska građanska inicijativa i od 2013. godine zastupnika u državnome parlamentu. Važni markeri identiteta Hrvata Bokelja koji se koriste u suvremenom, uglavnom scenskom kontekstu, za iskazivanje hrvatskoga identiteta su tradicijska ženska i muška nošnja. U ženskoj nošnji vidljivi su mediteranski, zapadnoeuropski i orijentalni elementi, pojašnjava Marijeta Rajković Iveta. Muškarci su modificirali svoju tradicijsku odjeću i za svečane prigode odijevaju odoru Bokeljske mornarice. S područja Boke, ističu kazivači, najutjecajnija je bila bratovština pomoraca, a odigrala je veliku ulogu u očuvanju autohtonih prava stanovnika toga kraja. Jednim od najvažnijih markera hrvatskog stanovništva u Crnoj Gori smatra se upravo Bokeljska mornarica, kojoj treba zahvaliti na očuvanju starih tradicija.

Zanimljiv je citat iz knjige: „Tijekom raspada SFRJ – 1990-ih, Hrvatska i Jugoslavija bile su na suprotnim stranama te su pripadnici hrvatske manjine iz Crne Gore morali ići u vojsku kao vojni obveznici Jugoslavije. Mnogi od njih, prema kazivačima (vidi str. 72 -73), dezertirali su i skrivali se u napuštenim brdskim selima poluotoka Vrmca jer nisu htjeli i mogli napadati svoj hrvatski narod, Dubrovnik i Konavle.“ Ovi sukobi i ostanak u svojim domovima, ali sada s druge strane granice u novoj državi, razlozi su da se velik boj kazivača tijekom intervjua često ispričavao zbog napada Crne Gore na južnu Dalmaciju te su navodili kako njih, Hrvate Bokelje, Hrvati iz susjedne okolice - Dubrovnika i Konavala – nepravedno smatraju „Crnogorcima“.

Naslovnicu krasi fotografija svadbe u Gornjoj Lastvi iz godine1929. Nedvojbeno, riječ je o inovativnoj knjizi čija pojava doprinosi očuvanju nematerijalne baštine Hrvata u Boki kotorskoj.

Sudeći prema ovoj knjizi nematerijalna kulturna baština Hrvata izvan Republike Hrvatske sve je više u fokusu struke domovinskih etnologa i povjesničara pa se nadamo da će i ostali ljubitelji naše tradicijske kulture izvan matične zemlje - diljem europskoga susjedstva od Italije, Slovenije, Austrije, Mađarske, Srbije, Kosova, Makedonije do Rumunjske - ostvariti ovako plodonosan dijalog sa strukom poput Kulturno zavičajnog udruženja  „Napredak“ iz Gornje Lastve.

O 6. Kliofestu

Uz etnokulturnu povijest Bokelja na 6. Kliofestu . od 14. do 17. svibnja ove godine - u Zagrebu, kao i u drugim gradovima u Hrvatskoj ovih se dana odvija mnoštvo programa. Ove je godine priređeno čak sedam okruglih stolova, od kojih su neki vezani uz važne obljetnice: trideset godina od sloma socijalizma u Europi (1989) odnosno od početaka tranzicije u Hrvatskoj (1989/1990), pedeset godina od iskrcavanja čovjeka na Mjesec (1969) te osamdeset godina od postanka Banovine Hrvatske (1939), ali i dva tematska: okrugli stol o postosmanskom nasljeđu u četiri grada u međuraću povezan s međunarodnom izložbom Gradovi u pokretu i Zafranovićevim filmom Duh vremena, koji će biti premijerno prikazan u Hrvatskoj, te okrugli stol o stradanju baštine u povijesti, potaknut nedavnim teškim oštećenjem pariške katedrale Notre-Dame u požaru. Također, nastavlja se s Danom povijesti diljem Hrvatske.









Saturday, 11 May 2019

07 Stari Zagreb - El Zagreb de antaño

07 Stari Zagreb - El Zagreb de antaño
Paseo Grič 1862. Acuarela de Josip Svoboda


Friday, 10 May 2019

Svečano otvorenje izložbe čileansko-hrvatske umjetnice Katarine Vuković


Svečano otvorenje izložbe čileansko-hrvatske umjetnice Katarine Vuković

Hrvatska matica iseljenika poziva vas na svečano otvorenje  multimedijalne izložbe pod naslovom  „DOM - Zapis sjećanja na tijelo“ dizajnerice, likovne umjetnice i savjetnice za kulturu Karine Vuković iz  Čilea, koje će se održati u srijedu 15. svibnja 2019., s početkom u 12 sati u auli Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb. Izložba se održava u sklopu V. DANA ČILEANSKE KULTURE U HRVATSKOJ

Kratak opis izvedbe:
Uz prezentaciju i / razgovor o projektu Karine Vuković koja uporabom kostima simbolički ostvaruje "re-imigraciju", inspirirana sjećanjem na Katarinu Šaronić, očevu prabaku koja je početkom 1900 - ih odselila u Južnu Ameriku. Djelo je posvećeno Pedru Vukoviću (Počivao u miru!) Tijekom prezentacije govorit će se  o ideji, motivu i razvoju projekta te njegovom  utjecaju  u Čileu i Hrvatskoj.

Životopis umjetnice:
Karina Vuković je arhitektica, savjetnica za kulturu i čileansko-hrvatska dizajnerica. Obrazovala se u Čileu te nastavila u Buenos Airesu, New Yorku i Londonu. Veći dio svoje karijere posvetila je proučavanju  kostima i njihovom odnosu s tijelom, razvijajući tijekom svoje karijere različite projekte za sveučilišta, dizajnere, brendove i tvrtke. Od 2011. do 2017. godine predavala je na najpoznatijoj školi dizajna u Čileu,  na Sveučilištu Diego Portales. Živi u Čileu i Hrvatskoj. Trenutno boravi u Portugalu.

Pozivnica








Thursday, 9 May 2019

06 Stari Zagreb - El Zagreb de antaño

06 Stari Zagreb - El Zagreb de antaño
Imagen de Zagreb en el listado de profesiones (artesanos) de fines del siglo XVIII

- - - - -

Archivo Croata de Argentina – 13000 entradas

Continuamos recibiendo –en préstamo o donación– material relativo a los croatas de Argentina, desde los primeros tiempos (siglo XIX) hasta nuestros días, incluyendo su paso por los campos de refugiados.

Recibimos libros, periódicos, fotos, documentos, cartas, diarios personales… Invitamos a enviarnos material escaneado en formato jpg a: joza20.vrljicak@gmail.com . Para otro tipo de material comunarse a joza.vrljicak@gmail.com

El Archivo Croata de Argentina contiene más de 13000 entradas (páginas, fotos...) y se puede consultar en:



No dejemos que nuestra historia se pierda como hojas secas que se lleva el viento o quede olvidada, arrumbada en cajas de recuerdos. Compartir es enriquecer a la comunidad, presente y futura.