Tuesday, 4 December 2018

Izložba Igračka u srcu u Matici


Izložba Igračka u srcu u Matici

Dobra ideja objedinila je tri kontinenata i predstavila kreativne potencijale mladih Hrvata domovine i dijaspore, a očekujemo da će i Igračka svoj put do srca, baš poput ostalih Matičinih projekata, nalaziti još desetljećima


U Hrvatskoj matici iseljenika otvorena je 4. prosinca multimedijska izložba likovnih, fotografskih, video i literarnih pobjedničkih radova djece i mladih iz hrvatskih zajednica u svijetu te radova škola iz Hrvatske u natječaju u kojem je sudjelovalo više od dvije stotine djece i četrdesetak mentora iz Australije, BiH, Crne Gore, Italije, SAD-a, Srbije, Švedske i Njemačke.

Naime, Igračka u srcu multimedijski je međunarodni program inspiriran hrvatskom tradicijskom kulturom koji provodi Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska škola Boston (SAD) i Zaklada hrvatskih studija Sydney (Australija) s hrvatskim školama, katoličkim misijama, društvima i udrugama te drugim relevantnim  izvandomovinskim institucijama. Cilj mu je poticanje i razvoj kreativnosti djece i mladih uz učenje i promociju hrvatske tradicijske kulture, njegovanje hrvatskoga jezika, međusobno povezivanje i umrežavanje te povezivanja s domovinom Hrvatskom.

Na zagrebačko otvorenje došla su djeca iz Bačkoga Monoštora, Čitluka, Sovića, Dubrovnika, Ljubuškoga, Bregane i Zagreba, a održale su se i radionice HAI – Hrvatske autentične igračke te Drvu u čast. Izloženi radovi sudionika natječaja https://matis.hr/vijesti/objava-rezultata-natjecaja-igracka-u-srcu/, suradničkih škola iz Hrvatske te polaznika Male škole hrvatskoga jezika i kulture obuhvatile su četiri kategorije radova (likovne, fotografske, multimedijske i literarne). Otvaranju su nazočili i studenti Studija dizajna na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu.

Prvi dio projekta realiziran je natječajem kojeg su provela sva tri koordinatora, odnosno organizatora. Sjajna završnica bila je izložba u zgradi HMI-ja. Program otvaranja i radionice 'HAI - Hrvatske autentične igračke' mogle su se pratiti i u realnome vremenu putem interneta. 

Događanja u Matici započela su nastupom dječje skupine HKUD-a „Bodrog“iz Bačkog Monoštora u narodnim nošnjama a nastavljen je pozdravnim slovom voditeljice projekta, prof. Lade Kanajet Šimić. Prisutnima se potom nadahnutom besjedom obratio Matičin ravnatelj, prof. Mijo Marić. Među uzvanicima na otvaranju izložbe bili su : izaslanica predsjednice Republike Renata Margetić Urlić, izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik Zvonko Milas, izaslanica ministrice za kulturu Maja Zrnčić, predsjednik UO Matice Milan Kovač i više predstavnica zagrebačkog Ureda za kulturu. Uslijedio je ulomak iz nagrađenog rada koji je pročitala Gabrijela Dugančić iz Čitluka i božićni napjev odsviran na tamburici Karoline Šoić iz Bregane. 




Prisutnima se uime organizatora obratila i rukovoditeljica Odjela za kulturu prof. Snježana Jurišić, autorica koncepta izložbe. Uz pozdravne govore izaslanice predsjednice Grabar- Kitarović i državnog tajnika Zvonka Milasa, prisutnima su se i video porukom javili polaznici HN iz Helsinkborga u Švedskoj s učiteljicom hrvatskoga jezika Martinom Mihalić. Pozdrav Zagrebu uputili su prisutnima i učenici iz Australije. Prije dodjele nagrada, govorile su i direktorica Etnografskog muzeja -institucije partnera Goranka Forjan i članica ocjenjivačkog suda Natječaja, književnica Nada Zidar Bogadi.

Nagrade i priznanja sudionicima Natječaja iz Hercegovine, Vojvodine i Hrvatske podijelio je u srdačnoj atmosferi, uz darove i puno fotografiranja, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika. Posljednju točku programa -gangu- izvele su oduševljenoj publici Marija Spajić, Petra Spajić, Marija Bušić i Lana Galić iz OŠ Fra Stipana Vrljića Sovići.  

Izložba i projekt veliki su i novi  uspjeh Matice – najviše rukovoditeljice Odjela za školstvo, znanost i šport i rukovoditeljice Odjela za kulturu. U to se plodonosno uklopila i dugogodišnja suradnja s Irenom Stanić Rašin, ravnateljicom Hrvatske škole – Boston i Jasnom Novak Milić, tajnicom Zaklade za hrvatske studije – Sydney. Tako je dobra ideja objedinila tri kontinenata i predstavila kreativne potencijale mladih Hrvata domovine i dijaspore. Uostalom, ravnatelj Marić vjeruje kako je, vidjelo se i čučo, hrvatstvo u sigurnim rukama mladih Hrvata izvan Hrvatske a državni tajnik Milas je, otvarajući izložbu, kazao da je ovaj projekt poruka i živi dokaz hrvatskog zajedništva. Očekujemo da će i Igračka svoj put do srca, baš poput ostalih Matičinih vrijednih i dugovječnih projekata, nalaziti još desetljećima.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek
Fotografije: Snježana Radoš





Na Amazonu nova knjiga o hrvatskom identitetu


Na Amazonu nova knjiga o hrvatskom identitetu  

Dr.sc. Božo Skoko, profesor Sveučilišta u Zagrebu i stručnjak za identitet i imidž država, nakon iznimno uspješne i rasprodane knjige na hrvatskom jeziku pod nazivom „Kakvi su Hrvati“, objavio je dopunjeno i izmijenjeno izdanje na engleskom jeziku pod nazivom „Understanding Croatia - A Collection of Essays on Croatian Identity“. Riječ je o jednome od rijetkih izdanja dostupnih čitateljima diljem svijeta putem Amazon-a, koja na popularan, zanimljiv, ali i kritičan način progovara o hrvatskom identitetu i imidžu u svijetu. Knjiga je doživjela pozitivne pohvale kritike i publike, a već prvi mjesec prodaje na Amazonu bilježi rekorde među izdanjima o Hrvatskoj.

Knjiga kroz zbir eseja o hrvatskom identitetu, imidžu, politici, kulturi, načinu života i posebnostima progovara o Hrvatima, njihovoj povijesti, doprinosima svijetu, nasljeđu života u socijalističkoj Jugoslaviji, odnosu domovine i dijaspore, snalaženjima u Europskoj uniji te mentalitetu. Pisana je na temelju mnogobrojnih činjenica i istraživanja, ali vrlo pitko, zabavno i edukativno. Tako će nedvojbeno biti sjajan priručnik za upoznavanje Hrvatske i Hrvata, za koje je jako poraslo zanimanje nakon velikih sportskih uspjeha, osobito nakon drugog mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji prošlo ljeto.

Neke od zanimljivih tema o kojima možete čitati u knjizi: Hrvatski mentalitet, Europski stereotipi o Hrvatima kroz povijest, Posljedice jugoslavenske i srbijanske propagande ranih devedesetih, Hrvati po rođenju i Hrvati po izboru, 14 lekcija koje Hrvatska treba naučiti od Dubrovačke Republike, Zaboravljeni hrvatski velikani, Kako se Hrvati prezentiraju Europi, a kako ih Europa percipira, Što su stvarni dosezi hrvatske diplomacije, Što je Hrvatska donijela Europskoj uniji u miraz? Zašto su Danci sretni, a Hrvati nisu? Zašto je Hrvatima draži zaštitnik Irske, nego zaštitnik Hrvatske? Sličnosti i razlike između Hrvata i Srba, Hrvati kao prvi slavenski narod koji je primio kršćanstvo, Kako je papa Ivan Pavao II brendirao Hrvatsku, Inovativna i kreativna Hrvatska, Hrvatski sportski gen i dr.

Jedan od recenzenata knjige dr.sc. Robin Harris, povjesničar s Oxforda, koji je postao poznat u svijetu kao autor najbolje knjige o povijesti Dubrovnika, pročitao je među prvima knjigu i napisao sljedeće: “Božo Skoko je napisao knjigu kakvu jedino Hrvat može napisati, ali takvu da ju svatko koga Hrvatska zanima mora pročitati.  On je pošten i iskren, te odlučno pravedan u sagledavanju toga što je ispravno, a što krivo u ovoj mladoj državi s takvim neispunjenim potencijalom. On opisuje ono što je jedinstveno, a često zlonamjerno iskrivljeno u hrvatskom povijesnom identitetu. On razmatra ono što je samodestruktivno i teško, ali dobronamjerno prema svome narodu. Ne manje važno, bavi se i vladajućim elitama te izlaže ono što je žalosno i neoprostivo u pogledu njihova nečinjenja. Nadam se da neki više neće mirno spavati, ali ne bih se kladio na to.”
 
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić, koji je napisao predgovor za hrvatsko izdanje knjige kaže: „Autor o Hrvatima progovara samokritički, argumentirano i znalački upozoravajući na greške i propuste koje svjesno ili nesvjesno činimo u osvješćivanju svog identiteta i svojoj promociji u Europi i svijetu.“

Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, vodećeg hrvatskog nacionalnog dnevnog lista piše: Ova je knjiga odlična dijagnoza hrvatskog društva, suočavanje s njegovim izazovima i kompleksima, lutanjima i mogućnostima. Istovremeno je argumentirano razbijanje nekih povijesnih stereotipa, predrasuda i krivih percepcija o Hrvatima, kao starom europskom narodu i Hrvatskoj, kao mladoj državi.“.

Predgovor za englesko izdanje napisao je dugogodišnji hrvatski iseljenik, profesor emeritus i jedan od vodećih hrvatskih povjesničara umjetnosti dr.sc. Vladimir Peter Goss. On posebno hvali doprinos knjige u sagledavanju svih hrvatskih potencijala te uputama kako te potencijale mudro iskoristiti, ponovnom povezivanju domovine i dijaspore na zajedničkom projektu. Dodaje kako će knjiga uvelike približiti Hrvatsku svijetu, ali i pripomoći vlastitoj samospoznaji. Definitivno, riječ je o prvoj ozbiljnoj knjizi koja se na objektivan način bavi hrvatskim identitetom i razbija stereotipe, a koja se pojavila na Amazon.com. Zato je idealan Božićni dar našim iseljenicima i njihovim potomcima, ali i svim hrvatskim prijateljima da još bolje upoznaju našu lijepu domovinu.  

Adrian Beljo





Friday, 30 November 2018

Campo Fermo - fotografias


Solicitamos fotografias de los refugiados croatas en Campo Fermo y/o en otros campos de refugiados en Italia o Austria. Son para el Archivo Croata de Argentina. Las fotos serán escaneadas y devueltas.
El Archivo puede verse en www.studiacroatica.org/museum/museum.htm

Gracias

Wednesday, 21 November 2018

Izišao je novi broj časopisa 'Matica' za studeni 2018.


Izišao je novi broj časopisa 'Matica' za studeni 2018.

'Matica' vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i paralela. Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović.

Tekst: Danica Matković

Izišao je novi broj časopisa Hrvatske matice iseljenika   'Matica' za studeni 2018., donoseći obilje priloga iz bogate kulturne i društvene ponude hrvatskih zajednica iz brojnih zemalja svijeta od Amerike do Australije i Novoga Zelanda, kao i europskih zemalja. Na stranicama ovog jedinstvenog časopisa birani su prilozi o umjetničkom stvaralaštvu u domovini te novosti iz Vladina sektora posvećenog iseljeničkoj tematici kroz fokusiranje na projekte Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Lijepe Naše.  Priloge su pisali, uz darovite volontere iz hrvatskih iseljeničkih zajednica s udaljenih meridijana, vrsni domaći i inozemni publicisti poput Željka Holjevca, Sanje Vulić, Branka Hećimovića, Ivana Milčeca, Zvonka Ranogajca, Marijane Kremer, Vlatka Marića (Francuska), Franje Bertovića (SAD, Kanada)i Franje Harmata (Australija, Novi Zeland), Šimuna Šite Ćorića, itd.  Potonji  istaknuti publicist s višegodišnjom švicarskom adresom fokusira se na izazove Hrvata u Bosni i Hercegovini s obzirom na netom provedene izbore. Uz institucije RH i dužnosnike hrvatskog naroda u BiH, nama je sada svima po svijetu, slaže se u svome tekstu kolumnist Ćorić s kardinalom Puljićem, zalagati se za istinu o Hrvatima u BiH, kako bi međunarodna javnost i svjetski moćnici shvatili da se Hrvatima ondje doista krše ustavom zajamčena prava, izigravanjem Washingtonskog i Daytonskog sporazuma koji garantiraju konstitutivnost za sva tri naroda Bošnjake, Hrvate i Srbe u Bosni i Hercegovini.

Uz stalne kolumniste, izdvajamo rubrike usredotočene na Strateško partnerstvo Hrvatske s Francuskom, budući dvije zemlje razvijaju snažne veze koje su posebno oplemenjene dvama velikim festivalima, koji su nam ojačali suvremeno europsko kulturno zajedništvo posljednjeg desetljeća. Najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Uniji – onoj u Njemačkoj posvećeno je više kvalitetnih priloga koji opisuju  manifestacije kao što su   Hrvatski dan u Filderstadtu te         Hrvatski tjedan u Duisburgu i slično. Tu je i prikaz knjige dr. sc. Tade Jurića pod naslovom „Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?” u nakladi Školske knjige. Čitatelji će uživati i u ekskluzivnom intervju glazbenika bračnoga para Dinke Migić-Vlatković i slavnoga Radovana Vlatkovića, koji je u Njemačkoj nedavno ovjenčan prestižnom nagradom. Pobliže, od dvije najveće europske nagrade Opus Klassik u Berlinu - hornist Radovan Vlatković osvojio je nagradu za najbolji album glazbe iz 19. st.

Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović s kojom je razgovarala Lada Kanajet Šimić. Naime povod intervju je sudjelovanje HKM Berlin u multimedijskom međunarodnom projektu 'Igračka u srcu' Hrvatske matice iseljenika i suradničkih prekooceanskih hrvatskih škola te jedna naljepnica. Naime, naljepnicu s natpisom „MI GOVORIMO HRVATSKI“ i prepoznatljivom šahovnicom u podlozi posljednjih mjeseci može se uočiti u Berlinu i okolici na nekim automobilima, kao i u mnogobrojnim domovima berlinskih Hrvata, a jedan od njezinih duguljastih oblika može se koristiti i kao dočitnica. Ova sjajna ideja potekla je iz Hrvatske katoličke misije Berlin, a samo je dio kreativnih ideja za poticanje očuvanja hrvatskoga jezika koje je od lanjskoga rujna Misija pokrenula. Osim župnika rođenog Berlinčanina fra Edvarda Sokola, koji je podržao ne samo ideju nego i njezinu realizaciju, najistaknutiju ulogu u ovome hvalevrijednome projektu ima gospođa Anica Krstanović, predsjednica Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin. Ova Krstanovićeva uspješna voditeljica odjela Business Intelligence, ugledne njemačke konzultantske tvrtke, od najranijeg djetinjstva je aktivni član različitih kulturnih, pastoralnih, humanitarnih grupacija, a odgovornosti na različitim poljima djelovanja u HKM Berlin preuzela je već kao maturantica, kasnije studentica te konačno akademski obrazovana građanka Berlina. Radovi naše djece rođene u Berlinu koja su sudjelovala u projektu 'Igračka u srcu'  bit će izloženi u Hrvatskoj matici iseljenika u finalnom programu u Zagrebu 4. prosinca 2018. Hrvatske misije u Njemačkoj, pa tako i berlinska, već desetljećima okupljaju najveći broj Hrvata u iseljeništvu, ne samo na sv. misama, nego i u pastoralu te različitim kulturnim aktivnostima. 

Čitatelji će uživati i u prikazima knjiga Ivana Aralice, ali i vijestima o novijim prijevodima hrvatske književnosti na velike svjetske jezike. Publicisti iz iseljeništva usredotočeni su na tekstove o filantropskim aktivnostima našijenaca iz inozemstva poput priloga o stipendijama iz SAD-a. Sve u svemu, 'Matica' vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i paralela.

Novi broj 'Matice' za studeni posvećen je 180 godišnjici rođenja velikana hrvatske književnosti i kulture - Augustu Šenoi.






Wednesday, 7 November 2018

Archivo Croata de Argentina -

Archivo Croata de Argentina

La asociación civil Instituto Studia Croatica, con el apoyo de la Oficina del Gobierno Croata para los Croatas que viven fuera de Croacia está llevando a cabo un proyecto –que ya se está bastante avanzado– el cual tiene como objetivo en esta primera etapa reunir y publicar 12000 ítems relativos a los croatas de Argentina, desde los primeros inmigrantes hasta nuestros días. Al presente tenemos publicados casi 9000 ítems.

Invitamos a hacernos llegar material escrito, fotográfico o escaneado (en formato jpg) a:

joza20.vrljicak@gmail.com

El Archivo Croata de Argentina (en construcción) se puede consultar en:


Muchas gracias

Joza Vrljicak




Wednesday, 17 October 2018

Grozote u Odesi 1916. – 1917. - Predstavljanje knjige dr. sc. Ante Čuvala

Grozote u Odesi 1916. – 1917.

Predstavljanje knjige dr. sc. Ante Čuvala

U povodu 100. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko kulturno vijeće i CroLibertas pozivaju vas na predstavljanje knjige „100. obljetnica pravaške saborske interpelacije 1918. – 2018. Grozote u Odesi 1916. – 1917.“, koju je priredio dr. sc. Ante Čuvalo.
Predstavljanje će se održati u srijedu, 24. listopada 2018. u 19 sati u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, Kaptol 29a, Zagreb.
Knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Ivo Banac, književnik Hrvoje Hitrec, dr. sc. Stjepan Matković i dr. sc. Tomislav Jonjić. Moderator predstavljanja bit će novinar i publicist Davor Dijanović.

"U Odesi je počelo. U krvavoj Odesi, u Kanatnom zavodu, gdje se masakriralo en masse i gdje su pokapajući mrtvace rekli onom grobaru, da ne treba da znade tko su ljudi, jer to su Hrvati. U Odesi se je klalo, tamo su pucale kosti i tamo su se davili utopljenici..."
(Miroslav Krleža, Deset krvavih godina i drugi politički eseji. Sarajevo: 1990. (1957.), str. 282.)
hkv