Tuesday, 23 August 2016

[2a. NORTH AMERICA] Croatian Traces in the World - Branka Bezic Filipovic


[1b. NORTH AMERICA] Croatian Traces in the World - Branka Bezic Filipovic


[2a. SOUTH AMERICA] Croatian Traces in the World - Branka Bezic Filipovic


[1b. SOUTH AMERICA] Croatian Traces in the World - Branka Bezic Filipovic


Australian Croatian Congress - Zastupništvo dijaspore u Hrvatskom saboru



 Izjava za javnost
Na uvid hrvatskim političkim strankama, hrvatskoj javnosti

Predmet: Zastupništvo dijaspore u Hrvatskom saboru

22. kolovoza 2016. godine

Poštovani,

sljedeći izbori za zastupnike u Hrvatski sabor već su raspisani, zato ovaj prijedlog u tom pogledu kasni, ali ne kasni da ga se pomno prouči, diskutira i eventualno usvoji u vrijeme sljedećeg Sabora kako bi jednom prihvaćen postao dostupan hrvatskim biračima na sljedećim izborima za Hrvatski sabor. O čemu je riječ?

Kako sada stoji, Hrvati izvan RH imaju tri zastupnika u Hrvatskom saboru,  birana u XI. izbornoj jedinici. Problem je u tome što ta tri zastupnika ustvari predstavljaju uglavnom Hrvate iz Bosne i Hercgovine i mogli bismo reći, Hrvate iz Europe i moguće Hrvatske manjine, dok nas, koji živimo u prekomorskim zemljama, nitko ne zastupa.

Ovo kažem iz čistog razloga, da osim onih prvih izbora 1992. godine, u sljedećim, pogotovo kada je broj zastupnika smanjen od dvanaest na tri zastupnika , silom prilika i načinom biranja zastupnika, stvarna dijaspora (prekomorske zemlje) nemaju svog zastupnika u Saboru. Trojica izabranih zastupnika , uz koje iznimke tijekom godina, pokazili su malo interesa za nas koji  živimo u prekomorskim zemljama, a nama su skoro nepoznati.

“Oni ustvari predstavljaju tzv. dijasporu iako ogromna većina glasača proizlazi iz Bosne i Hercegovine (BiH). Rekao bih da to daje krivu sliku iseljeništvu, ispada kao da smo ih mi koji živimo vani izabrali u velikoj većini, dok se zapravo tu radi o glasovima autohtonih Hrvata koji ne žive u dijaspori, nisu se iselili, nego žive u zemlji gdju su i rođeni, tj. u BiH. (BiH nije iseljena Hrvatska, nije dijaspora)!?”

Nasuprot tome, broj glasova iz Australije na posljednjim izborima jedva je prešao tisuću! Ništa bolje nije bilo ni u Americi. Siguran sam da bi bilo mnogo bolje i lakše sadašnjoj trojici zastupnika za XI. izbornu jedinicu da i dalje predstavljaju Hrvate iz BiH, zatim Hrvate Europe i Hrvatske manjine, a stvarnu dijasporu, prekomorske zemlje, u vidu udaljenosti i prostranosti, prepuste novim zastupnicima.

U Hrvatskoj se tom problemu, zastupništvu dijaspore u Saboru, nije dalo dovoljno pozornosti. To je izraz stanja i odnosa na relaciji Domovina i izvandomovinstvo, nedovoljnog konkretnog interesa, osim onog prividnog.  Znači, ne radi se samo o specifičnom zastupništvu u Saboru, nego i jačem i učinkovitijem međusobnom povezivanju Hrvata izvan RH i Hrvata u RH.

Ono što se traži je da dijapsora, a na to se misli na Hrvate koji žive u prekomorskim zemljama, imaju svoje vlastite zastupnike u Hrvatskom saboru.
Zato predlažemo da uz postojeća tri zastupnika, broj istih poveća (vrati) za još tri, s time da dotični budu autohtoni, potječu iz zemalja (kontinenata), jedan za Južnu Ameriku, jedan za Sjevernu Ameriku i jedan za Australiju i Novi Zeland.

Ovim bi se postiglo sljedeće:
·         Zainteresiralo bi se hrvatske glasače iz dijaspore koji se dosad slabo odazivaju na izbore da se aktivnije uključe, znajući da sada imaju svoje ljude u Saboru
·         Hrvati dijaspore dobili bi direktni glas u Saboru
·         Pomoglo bi Hrvatskoj jer bi se ojačale veze, a time i moguća ulaganja te povratak Hrvata koji žive izvan RH.
·         Ojačala slika hrvatskog naroda na globalnoj razini, uključenjem u društveni i politički život Hravtske što većeg broja njenih građana neovisno gdje oni živjeli.

O pitanju direktnog zastupništva u Saboru razgovaralo se na raznim skupovima i sastancima dijaspore.Tako je na nedavno održanom Susretu južnoameričke dijaspore ( u Santa Cruzu u Boliviji od 28. do 30. travnja 2016. godine), na kojem su prisustvovali delegati iz pet zemalja Južne Amerike, u  zajedničkoj deklaraciji pod točkom 3. navedeno:

“Ako se uistinu želi uključiti u društveni život stotine tisuća Hrvata hrvatske dijaspore, što garantira članak 44. Zakona o Odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koji osigurava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske, onda je neophodno da se i nama omogući da imamo svoje stvarne predstavnike u Saboru Republike Hrvatske. Predstavnici hrvatske dijaspore, okupljeni na ovom skupu očekuju da nam Vlada Republike Hrvatske omogući ostvarenje tog ustavnog prava i predlažu da u Saboru postoje dva (2) naša saborska predstavnika, jedan za Ameriku i drugi za Australiju, Novi Zeland i Južnu Afriku“.

Ovaj prijedlog su podržali su predstavnici  Hrvata Sjedinjenih Američkih Država i Hrvata Kanade kao i predstavnici Hvata Australije i Novog Zelanda.

Bio je prijedlog da u Saboru budu predstavnici Hrvata razmjerno broju državljana RH izvan domovine Hrvatske. Koliko je to ostvarljivo upitno je, osobno smatram da naoko ovakav pristup izgleda demokratski ispravan, ali ovdje nije pitanje ispravnosti, nego učinkovitosti.  Ne želi iseljeništvo biti protuteža Domovini, natjecati se tko će privući više glasova, nego je želja nas vani da konstruktivno pridonesemo boljitku, nepretku života u Domovini, a  u isto vrijeme da mi Hrvati izvana granica Lijepe naše ne ostanemo napušteni, zapostavljeni.

Naglasak je na globalizaciji hrvatskog naroda, na shvaćanju da Hrvati ne žive samo u RH ili ususjednoj BiH, nego diljem svijeta, i kao takvi imaju pravo, zakonski i kao hrvatski državljani, da budu zastupani u Hrvatskom saboru.
Veliki je broj  mladih ljudi, potomaka naših iseljenika koji su rođeni i odgojeni vani,  koji mogu i žele pridonijeti napretku u RH , te su spremni  uključiti se u društveni i politički život RH, s novim pogledima i perspektivom budućnosti.




Nedavna politička previranja u Hrvatskoj pokazala su da je to moguće, da ljudi izvana mogu biti dio domovinske političke scene. Ako je trenutačno taj pokus zakazao, to ne znači da je propao. Treba na tome ustrajati, pričekati bolje prilike.

Promjene koje zagovaramo mogu samo koristiti a ne štetiti Republici Hrvatskoj.  Uključivši direktno u njen život još uvijek neiskorišteni potencijal iseljene Hrvatske, hrvatske dijaspore, pridonijet će njenoj, ne samo ekonomskoj, nego i demografskoj obnovi.
             
             S poštovanjem,



           Stjepan Asić
            predsjednik

                       11 Colebrook Circle, Secret Harbour
Western Australia, 6173
                                              Tel/Fax: 061-8- 9524 7071, Mob: 0424404180
                             E-mail: asicnet@iinet.net.au