Friday 29 October 2010

Prijava HKV-a protiv odgovornih osoba u Ministarstvu kulture RH zbog sufinanciranja knjige "Jezik i nacionalizam"


Petak, 29. listopada 2010.

Prijava HKV-a protiv odgovornih osoba u Ministarstvu kulture RH zbog sufinanciranja knjige "Jezik i nacionalizam"

hkvHrvatsko kulturno vijeće podnijelo je prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv odgovornih osoba u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske u svezi sa sufinanciranjem knjige Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam". Prijava je podenesena protiv Čedomira Višnjića, ravnatelja Uprave za knjigu i knjižnice u Ministarstvu kulture RH i ministra Bože Biškupića.
U prijavi se navodi da su rečene osobe propuštanjem dužnoga nadzora nesavjesno postupale u obavljanju službe, dopustivši da Ministarstvo kulture neosnovano, protuzakonito i protuustavno sufinancira knjigu Snježane Kordić "Jezik i nacionalizam", nakladnika "Durieux", pa su time prouzročili povredu prava drugoga, odnosno imovinsku štetu.
U obrazloženju se navodi da je knjiga "Jezik i nacionalizam" upravljena protiv hrvatske kulture, hrvatskoga kulturnog identiteta i hrvatskoga jezika, te zbog toga nije smjela biti sufinancirana iz državnoga proračuna RH. U knjizi se suvremena demokratska hrvatska država uspoređuje s nacističkom Njemačkom, osporava se Ustav RH u dijelu koji govori o hrvatskome jeziku u službenoj uporabi, te negira pravo hrvatskoga naroda da svoj jezik naziva svojim, narodnim imenom.
Istodobno knjiga zastupa neznanstvenu tezu o postojanju nepostojećega srpskohrvatskog jezika. Prijava je podnesena temeljem članka 339. Kaznenog zakona u kojemu se navodi teža povreda prava drugoga. U ovom slučaju povrijeđena su prava više od tisuće članova Hrvatskoga kulturnog vijeća i prava hrvatskoga naroda u cjelini. U ime HKV-a prijavu je potpisao predsjednik udruge, književnik Hrvoje Hitrec.
Za Hrvatsko kulturno vijeće
predsjednik Hrvoje Hitrec

- - - - - - - - - - - - - - - Aviso - - - - - - Advertisement - - - - - Oglas- - - - - - - - - - - - - -


Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos

Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills

Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke

Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law – Odvjetnica – Abogado croata – Traductor croata http://www.adrianasmajic.blogspot.com/  adriana.smajic@gmail.com

Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal) joza.vrljicak@gmail.com

(+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000

Julio Clovio Croata, protector del Greco joven

- - - - - - - - - - - - - - - Aviso - - - - - - Advertisement - - - - - Oglas- - - - - - - - - - - - - -


Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos

Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills

Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke

Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law – Odvjetnica – Abogado croata – Traductor croata http://www.adrianasmajic.blogspot.com/  adriana.smajic@gmail.com

Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal) joza.vrljicak@gmail.com

(+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000

JULIO CLOVIO CROATA, PROTECTOR DEL GRECO JOVEN

Branko Kadic
En la historia del Quattrocento y Cinquecento figuran los nombres de algunos destacados pintores y escultores croatas que abrieron nuevos capítulos en el arte renacentista. Esos creadores plásticos dejaron obras en las que se reflejan los rasgos particulares de su origen; el substrato étnico se manifiesta en el estilo y el acento peculiares de sus esculturas o pinturas. Desde el siglo XV, Croacia estaba empeñada en una larga y sangrienta lucha, como guardián de Occidente contra las invasiones de los osmanlíes. Inter armas silent musae y este clima bélico permanente distaba mucho de favorecer el florecimiento de las bellas artes y de la cultura en general. Por eso los hombres de talento artístico buscan refugio en Italia, foco principal de la cultura europea en aquella época. Entre la gran pléyade de sobresalientes artistas, cuyas obras perduraron por siglos, figuran los escultores Francisco Vranjanin (Francesco Laurana) Juan Duknovic (Giovanni Dalmata) los pintores Jorge Culinovic (Giorgio Schiavone) y Andrea Medulic (Andrea Meldolla Schiavone). Las obras de estos grandes maestros renacentistas se conservan actualmente en las iglesias, pinacotecas, museos, galerías y colecciones de Italia, Francia, Alemania, Austria, España, Portugal, Inglaterra, Croacia y Hungría.
Francísco Vranjanin (Laurana) - nacido en Vrana, Dalmacia, en 1420 o 1425 y muerto en 1502 - es conocido por sus medallones, varias esculturas de Virgen con el niño en brazos y de bustos femeninos. Participó en la decoración escultórica del arco de triunfo de Alfonso de Aragón, en Nápoles. Son célebres sus esculturas de Beatriz y Eleonor de Aragón, Catalina Sforza y de otras celebridades de las cortes renacentistas.
Juan Duknovic (Giovanni Dalmata) - nacido alrededor de 1440 en Trogir, Croacia, fallecido hacia 1516 - trabajó para los papas, los cardenales y grandes de Italia. Fue sustancial su aporte en la construcción de la tumba del papa Pablo II y de varias magníficas esculturas conservadas actualmente en las grutas vaticanas. Dejó, además, numerosas obras en la corte del rey húngaro-croata Matías Corvino, quien se había rodeado de artistas renacentistas y literatos humanistas. Su delicado lirismo e intenso dinamismo se conjugan conformando una síntesis escultórica armoniosa.
El pintor Jorge Culinovic (Giorgio Schiavone) nació en Skradin en 1433-36. Trabajó en Dalmacia y en Padua. Murió en 1505. Sus lienzos se conservan actualmente en National Gallery, de Londres; en el museo Jacquemart-Andrés, de París; en la Pinacotea turinense, en el Museo de Berlín, en la Sacristía Capitular de Padua, en el museo Correr, de Venecia; en Rijksmuseum, de Amsterdam; en la Galería Walters, de Baltimore, y en la Galería de la Academia Carrara, de Bérgamo. La característica principal que lo distíngue de sus coetáneos es su plasticismo acentuado, casi frenético, y el extraordinario equilibrio de formas y colores.
Andrea Medulic (Andrea Meldolla Schiavone) - nacido en Zadar, Croacia, alrededor de 1503 y muerto en Venecia en 1563 - ocupa un puesto de honor en la pintura veneciana del Cinquecento. Por sus significativas innovaciones en la interpretación de la luz, la atmósfera y la materia pictórica, Medulic es considerado como precursor, en ciertas soluciones, de Tintoretto, Basano y el Greco. Tanto Medulic como Culinovic figuran en la historia de la pintura bajo el nombre Schiavone. En aquella época en Italia se denominaba a la gente, venida de Croacia, indistintamente, como schiavone, croata, dálmata o ilirio.


Wednesday 20 October 2010

Buenos Aires celebra a Croacia - 19 videos


  1. 4:37 1:58


  2. 3:17


  3. 9:33


  4. 2:37


  5. 2:40


  6. 2:23


  7. 0 2:04
    10:45


  8. 4:42


  9. 6:51


  10. 1:08


  11. 2:55


  12. 3:33


  13. 2:18



  14. 2:21


  15. 2:14 1:34


  16. 1:55
- - - - - - - - - - - - - - - Aviso - - - - - - Advertisement - - - - - Oglas- - - - - - - - - - - - - -


Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos

Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills

Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke

Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law – Odvjetnica – Abogado croata – Traductor croata http://www.adrianasmajic.blogspot.com/  adriana.smajic@gmail.com

Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal) joza.vrljicak@gmail.com

(+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000


Klapa BA - Cantando en el Bingo del 16 de octubre de 2010

  1. 3:24

  2. 3:27


  3. 2:27


  4. 3:02 - - - - - - - - - - - - - - - Aviso - - - - - - Advertisement - - - - - Oglas- - - - - - - - - - - - - -

    Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos

    Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills

    Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke

    Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law – Odvjetnica – Abogado croata – Traductor croata http://www.adrianasmajic.blogspot.com/  adriana.smajic@gmail.com

    Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal) joza.vrljicak@gmail.com

    (+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000

Sunday 17 October 2010

En Youtube - entrevistas - conversaciones - charlas

Entrevistas, conversaciones, charlas y conferencias publicadas en Youtube por Studia Croatica www.youtube.com/studiacroatica

 

 Congreso Mundial Croata - Jure Gadze - Parte I http://www.youtube.com/watch?v=OV3HoeGrJ_4

Congreso Mundial Croata - Jure Gadze - Parte II http://www.youtube.com/watch?v=5LF_OmQsyDA

Congreso Mundial Croata - Jure Gadze - Parte III http://www.youtube.com/watch?v=bS-82EZAwZ4


Conversando con Tihana Gamulin http://www.youtube.com/watch?v=Cbsuobsbylo

Razgovor s Profesoricom Tihanom Gamulin http://www.youtube.com/watch?v=gvHp4HtOCss


Ana Blazekovic -in Croatian - Part I http://www.youtube.com/watch?v=AzdJTfQ9zEc

Ana Blazekovic -in Croatian- Part II http://www.youtube.com/watch?v=DdcQKXtqBLY

Ana Blazekovic - in Croatian Part III http://www.youtube.com/watch?v=wygnOpm9z-k

Ana Blazekovic - in Spanish - Part I http://www.youtube.com/watch?v=cVm_mjCdNpY

Ana Blazekovic - in Spanish - Part II http://www.youtube.com/watch?v=4nBgbDwAmmo

Ana Blazekovic - in Spanish - Part III http://www.youtube.com/watch?v=N7ix_2CMgJU

Ana Blazekovic - in Spanish - Part IV http://www.youtube.com/watch?v=NKJXt6ZOg-I

 

Coro Croata Jadran - Parte I http://www.youtube.com/watch?v=05MaF_iVPig

Coro Croata Jadran - Parte II http://www.youtube.com/watch?v=iVDiQhEN02Y


Cristian Sprljan - parte I http://www.youtube.com/watch?v=II7amf1AVt0

Cristian Sprljan - parte II http://www.youtube.com/watch?v=JT2heeAArlo

Cristian Sprljan - parte III http://www.youtube.com/watch?v=NJOgIzO0R1M


Los croatas de Uruguay - parte I http://www.youtube.com/watch?v=uSN95fVJDqM

Los croatas de Uruguay - parte II http://www.youtube.com/watch?v=qLnbGQWUx90


Visitando el Colegio de Dock Sud - parte 1 http://www.youtube.com/watch?v=BvLKvKLIwPc

Visitando el Colegio de Dock Sud - parte 2 http://www.youtube.com/watch?v=K4Ge4Pu05-E

Visitando el Colegio de Dock Sud - parte 3 http://www.youtube.com/watch?v=xYcamDNbAMA

Visitando el Colegio de Dock Sud - parte 4 http://www.youtube.com/watch?v=E01TrXqJmME

Visitando el Colegio de Dock Sud - parte 5 http://www.youtube.com/watch?v=Fm-df9mx-f0


Nenad Bach - Razgovor - 1 http://www.youtube.com/watch?v=E94rwyKkOhs

Nenad Bach - Razgovor - 2 http://www.youtube.com/watch?v=r3ideDKUuZo


The Voice of Free Croatia - clip 1 http://www.youtube.com/watch?v=LQYOMn3JJJk

The Voice of Free Croatia - clip 2 http://www.youtube.com/watch?v=BYCBPODhy_0

The Voice of Free Croatia - clip 3 http://www.youtube.com/watch?v=ZdrJkEfN8DE

The Voice of Free Croatia - clip 4 http://www.youtube.com/watch?v=sSKpQxx1tgo

The Voice of Free Croatia - clip 5 http://www.youtube.com/watch?v=Uj6Dm5_c2Zs

The Voice of Free Croatia - clip 6 http://www.youtube.com/watch?v=0tyPp05P5T0


Josip Ante Sovulj - Conversation http://www.youtube.com/watch?v=vUI3cVbEFXw


Ratimir Mocnaj - Conversation http://www.youtube.com/watch?v=5hIt1Uz5Sbk


Ante Padjen - Conversation - part 1 http://www.youtube.com/watch?v=otGtVCoTpDY

Ante Padjen - Conversation - part 2 http://www.youtube.com/watch?v=ENpGkjmedtw


A conversation with dr. Maja Lukac Stier http://www.youtube.com/watch?v=nlfPm3SBd-Y

Conversando con la dra. Maja Lukac Stier http://www.youtube.com/watch?v=qPxJ1r-pmAY

Conversando con la dra. Maja Lukac Stier - 2 http://www.youtube.com/watch?v=wVxzEX_7NQQ


Reunion croata en Villa Mugueta - Agosto de 2009 - 01 http://www.youtube.com/watch?v=KFCgeQX1LbU


Fra Leonard Ruskovic 1/3 http://www.youtube.com/watch?v=z3GdP50k4Fg

Fra Leonard Ruskovic 2/3 http://www.youtube.com/watch?v=wXU6vuMBapo

Fra Leonard Ruskovic 3/3 http://www.youtube.com/watch?v=nQiutk7uE2Q


Fra Bonifacije Perovic http://www.youtube.com/watch?v=i92gGnOisOw


Chovet - El Hogar de San Antonio http://www.youtube.com/watch?v=ZQgj-H6Zr0c


Pax Romana http://www.youtube.com/watch?v=FwsZYTclvEU


Sestre Vicentinke u Argentini - 75 obljetnica http://www.youtube.com/watch?v=4hfVOAbWtlI


Darko Lukic - 1 http://www.youtube.com/watch?v=oDRBA6FQULY

Darko Lukic - 2 http://www.youtube.com/watch?v=xvZwTD8u0lw


Zvjezdana Antos - Adriana Smajic http://www.youtube.com/watch?v=GRHxFsIYc0k


Dr. Slobodan Lang - part I http://www.youtube.com/watch?v=Ewzon1zru1w

Dr. Slobodan Lang - part II http://www.youtube.com/watch?v=Oed0cAvg1ZE

Dr. Slobodan Lang - part III http://www.youtube.com/watch?v=F0DlfXd32wk

Dr. Slobodan Lang - part IV http://www.youtube.com/watch?v=IzM0TvEhpWs

 

Hrvatski Narodni Preporod i Ljudevit Gaj - 1 http://www.youtube.com/watch?v=twP86GQ6Y4c

Hrvatski Narodni Preporod i Ljudevit Gaj - 2 http://www.youtube.com/watch?v=dpX01pz7FiI

Hrvatski Narodni Preporod i Ljudevit Gaj - 3 http://www.youtube.com/watch?v=GkSv_XQeYBY

Hrvatski Narodni Preporod i Ljudevit Gaj - 4 http://www.youtube.com/watch?v=9WsE_1HZ3oo


Conversando con Ivo Kravic 1/2 http://www.youtube.com/watch?v=TqLOCh2Lrvw

Conversando con Ivo Kravic 2/2 http://www.youtube.com/watch?v=VkLyjecPvoc

 

Valovi - Vlasta Juric - Darija Troselj - Adriana Smajic:

Razgovor u Buenos Airesu http://www.youtube.com/watch?v=W-ykWtCakuc

 

 

Saturday 16 October 2010

Deset zapovijedi majke hrvatske svim vjernim sinovima i kćerima

- - - - - - - - - - - - - - - Aviso - - - - - - Advertisement - - - - - Oglas- - - - - - - - - - - - - -


Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos

Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills

Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke

Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law – Odvjetnica – Abogado croata – Traductor croata http://www.adrianasmajic.blogspot.com/  adriana.smajic@gmail.com

Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal) joza.vrljicak@gmail.com

(+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000
Deset zapovijedi majke hrvatske svim vjernim sinovima i kćerima
Zapisao Vjekoslav Klaić
Preštampano iz "Hrvatske njive" od god. 1917. broj 2-10

Prema radu: Mira Kolar-Dimitrijević (Sveučilišna profesorica u mirovini, Zagreb)

HRVATSKI POVJESNIČAR VJEKOSLAV KLAIĆ I NJEGOV DOPRINOS ODGOJU HRVATA
(Povodom 80. godišnjice Klaićeve smrti)

UDK 930-05 Klaić, V. Nerazvrstan rad Primljeno: 29. 2. 2008.
Fusnote autorice.

I. Govori hrvatski!

Bog ti je darovao divni jezik hrvatski, kako ga gotovo više na svijetu nema. On je zvučan i bogat, tako da njime možeš izreći sve, što ti pamet kaže i srce osjeća. Griješiš protiv Boga i prirode, kad ne govoriš hrvatski, gdje god treba i kad ti se zgoda nadade. Govori hrvatski u kući i u javnosti, jer samo po jeziku tvome znat će svijet, da si Hrvat. Ako kažeš, da si Hrvat, a ne govoriš svojim rodjenim jezikom, onda naprosto lažeš. Ptica se pozna po perju, a čovjek po govoru. Nastoj, da govoriš hrvatski što ljepše i savršenije, kao da iz najbolje knjige čitaš. Jer velika je sramota, kad kažeš, da si Hrvat i ne govoriš savršeno svojim materinjim jezikom. Nemoj upletati u svoj hrvatski govor riječi tudjinske (njemačke, talijanske ili turske), jer tim odaješ, da si rob tudjincu, ili da ne znaš svoga jezika.

Uči i cijeni takodjer strane jezike, ali govori njima samo u krajnjoj potrebi i kad si u tudjoj zemlji. U svovoj domovini, u Hrvatskoj, ne vrijedjaj majke svoje tudjim govorom. Najmanje pak da to činiš tudjincu za volju, koji dolazi s trbuhom za kruhom. Neka tudjinac nauči najprije hrvatski, ako želi da se zakloni u Hrvatskoj. Ako tudjinca susrećeš njegovim jezikom, on će te omalovažavati i prezirati; ako ga prinudiš, da govori tvojim jezikom, on će te cijeniti i poštivati. Svom snagom pako poradi, da ti porodica vazda govori samo hrvatski, da hrvatski misli, osjeća i radi. Jer hrvatska porodica najjači je bedem hrvatstva: jedna jednita svijesna obitelj hrvatska vrijedi za čitavu regimentu na bojnom polju!

II. Radi!

Bog ti je stvorio dvije ruke, - ne da ih prekrstiš i dangubiš, već da njima radiš. Raditi možeš i nogama, i te kako! A i glavu imaš, da njome misliš i radiš, a ne da blejiš u zrak. Jer čovjek baš je i stvoren za rad kao malo koje drugo stvorenje Božje. Raditi nije sramota nego dika. Nije onaj gospodin, koji ništa ne radi, trateći vrijeme i novac, što ga je baštinio, - već je gospodin onaj, koji je radom svojim stekao imetak. Radi stoga dan i noć, a radi sustavno i razložito, da ti rad bude koristan. Pregni raditi svim žarom i oduševljenjem: ne radi samo od nužde i potrebe, nego i za zabavu. Neka se želja za radom uvriježi u tvojoj duši tako, da ne budeš mogao ni živjeti bez ustrajnog rada. Ustrajan i razložit rad koristi tijelu i duši. Nije istina, da rad ubija. Od samoga rada nije još nitko umro. Nasuprot stoji, da se ustrajnim i sustavnim tjelesnim radom samo tijelo jača i krijepi. Ne smije se doduše raditi u jedan mah do krajnjega umora, ali od dangube do krajnjega umora dalek je put. Ako si se umorio tjelesnim radom, odmaraj se radeći glavom; ako te je umorio duševni rad, a ti se prihvati rada rukama ili nogama.

Rad je koristan i za dušu. Besposlica mora uroditi grijehom i porokom svake vrsti. Tko radi, zlo ne misli. Radomćeš smiriti i strasti svoje. Jer kad radiš izdašno i neprekidno, tako te obuzme rad, da za drugo nijesi ni podoban. A ni zli sni ne će te mučiti, ako si umoran od rada tvrdo usnuo. Napokon ti podaje rad i zemaljskog blaga. Ako i ne postaješ brzo i uvijek bogat, privredjuješ bar toliko, da možeš pošteno i pristojno živjeti. Ne treba ti ničije milostinje, ne treba ti moljakati, a nijesi takodjer u napasti da se dočepaš čega nezakonitim ili nedopuštenim načinom. Slatko jedeš krušac, koji si privrijedio u znoju lica svoga.

III. Štedi!

Lijepo kaže narodna poslovica: “U radiše svega biše, u štediše jošte više.” Treba dakle ne samo raditi, nego i štedjeti. Jer zgodno kaže opet druga narodna poslovica; “Tko ne zna štedjeti, brzo će mu nestati.” Teško onome, za koga se može reći: “Što je ruha, na njemu je, a što kruha, u njemu je.” A još teže je po onoga, koji je raspikuća, pa se tješi pjevajući: “Što dobijemo, to zapijemo.” Štedjeti je lako, samo ako hoćeš. Neka ti bude prvo pravilo, da nikad ne potrošiš sve ono, što si svojim radom privredio nego da svakom prigodom bar nešto od svoje zarade otkineš i pohraniš. Ato ćeš tako udesiti, da trošiš tek za ono, što ti je od najpreče potrebe, a da se kaniš onoga, što je suvišno.

Štedjeti je slast. Zrno do zrna pogača, kamen do kamena palača, a para do pare gotov imetak. Samo pripazi, da ti se slast štednje ne izrodi u strast, pa da od štediše ne postaneš škrtac. Štedjeti je tvoja sveta dužnost, koju moraš vršiti i zbog sebe samoga, i zbog svojte svoje, i zbog naroda i domovine svoje. Štedi za sebe samoga, jer kad te snadje nevolja ili kad ti nestane privrede, kako da se goloruk proturaš u svijetu? Zar s dugom, koji je zao drug? Stoga čuvaj bijele novce za crne dane. Štedi zbog svojih milih i dragih, da starcima roditeljima vratiš, što su te u svijet opremili, a djeci svojoj, koja nijesu kriva što si ih porodio, da pomažeš, dok stanu na svoje noge. Napokon je i rodjena gruda, iz koje si nikao i koja te hrani, zavrijedila, da joj se odužiš makar u smrtnom času, kad se opet vraćaš u blago krilo njezino.

Štedimo dakle svi: staro i mlado, muško i žensko! Naročito vi, žene hrvatske, kanite se gizde i raskoši svake. Dobra kućanica drži tri ugla kuće, mnogo puta još i četvrti. Samo brižna i štedljiva žena vjerna je ljuba svome bračnome drugu, a dobra majka djeci svojoj. Slabo će pomoći svi politički programi, kojima se nastoji pridići i spasiti narod hrvatski, da ne propadne u silnoj vrevi naroda. Hrvatski narod održat će se tek onda, ako se nauči raditi i - štedjeti.

IV. Budi umjeren i trijezan!

Nema traga ni radu ni štednji, ako ne živiš umjereno i trijezno. Umjereno u svemu i svačemu, a naročito kad jedeš i piješ. Uči nas Sveto pismo, da je Bog stvorio čovjeka na sliku i priliku svoju. Pa zar da presit i pijan čovjek bude slika božja? Nije ni slika životinjska, jer se nerazumna životinja ne prejeda i ne opija. Ili zar si kad vidio konja da se je prejeo, ili pseto da se je opilo? Životinji brani pusti nagon, da se naždere i napaja preko mjere; a ti, razumno stvorenje, da budeš gori od nje? I sam puk hrvatski, gdje ga nije još zarazila kuga neumjerenosti, zgraža se gledajući gurmanca ili pijanduru. Nikad sita zove puk izjelicom, proždrlicom, žderonjom, pače i izjedi-pogačom: a netrijezna vinopiju pijanicom, lokalom, pijančinom, a i ispičuturom.

Neumjerenost kod jela i pila zametak je mnogomu zlu i poroku. Dobro kaže narodna poslovica: “Pijanoj snaši mili djeveri”. Neumjereno jelo škodi i tijelu i duši. Tijelo slabi i čini ga tromim, a svakako nesposobnim za ustrajni rad; dušu pak posve poništuje i ubija. Koliko je ljudi od vina i rakije pomahnitalo! Koliki su ljudi opet neumjerenošću svojom prekratili svoj vlastiti život, te tako postali samoubojicama! Gdjekada i sama priroda kao da hoće žigosati izjelice i pijandure, pa ih iznakazuje omašnim trbušinama i crvenim nosovima. A tek da vidiš želudac i džigericu okorjela pijanice! Teško narodu, koji nije navikao “boraviti trijezne dane”. Kukavne li vojske, koju moraš opijati, kad ju šalješ u boj! Velika rimska država stala je propadati, kad se je za Rimljane počelo govoriti: “Jedu da bljuju, a bljuju da jedu.” Mletački poslanici opet više puta javljaju u svojim izvještajima, kako su se ugarske čete u 15. stoljeću opijale, da budu srčanije u boju. Zar je onda čudo, da je Ugarsku stigla katastrofa na Mohačkom polju? Kanimo se dakle gošćenja i pijanaka, osobito u ovo teško doba. Budimo umjereni i trijezni, pače kojiput otkidajmo od usta za narodne - hrvatske - potrebe. Jer tek nakon velikoga i dugoga posta narodnoga može jednom svanuti vedri dan uskrsnuća hrvatskoga.

V. Čuvaj zdravlje!

Umjereno i trijezno življenje koristi u velike i zdravlju. Ali to nije dosta. Moraš još naumice i sustavno poraditi, da svoje zdravlje uščuvaš i život svoj produljiš do najdublje starosti. Kažu, da je zdravlje najveće blago, što ga čovjek može na ovome svijetu imati. Kad je tako, a jest tako, onda si najveći zločinac spram samoga sebe, kad to najveće blago svom pomnjom ne čuvaš. A sačuvat ćeš ga svakako, ako se svega kloniš, što bi ti zdravlju nauditi moglo. Ako ti škodi lula i duhan, a ti razbij lulu i razaspi duhan; ako tebi, hrvatska ženo, smeta steznik ili tijesne cipelice, a ti ih baci na stran. Kome si mila, ostat ćeš i dalje draga sve bez steznika i paklenih muka na nogama.

Ali treba zdravlje i krijepiti. Zdravlje se troši godinama, pa treba istrošene sile svedjer nadoknadjivati. To ćeš postići sustavnim jačanjem tijela svoga, jačanjem udova svojih, mišica svojih i živaca svojih. A to možeš lako postići, pa bio i gola sirotinja, jer za to treba tek čvrste volje, pa hladne vode i svježeg zraka. Pa da vidiš čuda golemoga! Ne boj se hladne vode! Ne kaže se zaludo: “Zdrav kao riba”, jer ribi daje zdravlje voda, za koju mnogi tvrde, da je praizvor svega života. Vodom čistiš i krijepiš svoje tijelo, a čistoća je prvi i glavni uvjet zdravlju i snazi. Sluti to i puk hrvatski, kad snagom krsti tako čistoću kao i jakost tijela. Snažan momak u jednu je ruku čist i pristao, a u drugu zdrav i jak. Ne boj se svježeg zraka ni sunčanoga žara! Pod nebeskim svodom, a na svježem zraku i na sunčanom žaru živi čitava priroda sa tri carstva svoja. Tu se radja, niče, raste, svate, hrani i dozrijeva nebrojeno mnoštvo stvorova Božjih.

Jedini čovjek da se je izrodio i da se je stisnuo u tamne nezračne odaje?! Prirodno jačanje tijela podupri, razumni čovječe, još i umijećem svojim. Tako su nekad radili grčki Spartanci, tako rade uz druge narode u naše doba slavenski Česi. U Češkoj je postala lozinka: “Tko je Čeh, taj je Sokol”, i tako je češki narod dobio svoju narodnu vojsku. I u hrvatskom narodu neka prevlada lozinka: “Tko je Hrvat, taj je Sokol.” Čuvajmo zdravlje, jačajmo tijelo, krijepimo mišice i živce. Mišice da nam budu tvrdje od kamena, a živci jači od željeza. Jer trebat će nam jedno i drugo. Pod vodstvom M. Tyrša (1821.-1884.) Sokol se razvio i kod drugih naroda. U Zagrebu je 1874. osnovan Hrvatski sokol koji se najvećim dijelom integrirao poslije 1920. u centralističku režimsku jugoslavensku organizaciju.

VI. Ženi se!

Govore: Teško je breme života, jedva se sam proturaš, pa da se još ženiš! A ja ti velim: Ženi se i udavaj, jer ako je breme života teško, lakše ćeš ga snositi u dvoje, nego svaki za sebe. Od krajnjeg istoka, gdje se roče ruski “Božji ljudi” i “Skopci” pa do dalekog zapada, gdje se u Francuskoj okupljaju pobornici slobodne ljubavi, čuje se po Evropi lozinka; Ne ženi se, kad možeš i bez toga živjeti! Ali kud i kamo jače ozvanja glas velike prirode, koja ti dovikuje: Ženi se i udavaj, jer si društveno biće, a prvi zametak čovječjemu društvu je brak i obitelj! Istina: sveti Pavao kaže, da dobro činiš kad se ženiš, a još bolje kad se ne ženiš. Ali sam Bog blagoslovio je već Adama i Evu u raju, i rekao je njima: “Rastite i množite se, i napunite zemlju.”

A hrvatski puk zgodno kaže: “Čovjek bez žene, glava bez tijela, a žena bez čovjeka, tijelo bez glave”, ili “Čovjek je sam kao dub posječen”, pa još dodaje: “Ni u raju nije dobro samomu”. Ženite se dakle i udavajte se, hrvatski sinci i kćeri, svi redom, ako i kako samo možete! Ženite se razborito, a ne ludo. Ženite se rano, kad ste u naponu snage i u cvijetu djevičanstva svoga. Velika je nevolja, kada čovjek uzima ženu, nakon što je istrošio svoju snagu: a gotova je rugoba, kad djevojka hoće da dodje pod kapu, pošto je promijenila desetak ljubavnika. To nije sveti brak, već ili nemoćnica ili opskrbilište! Radjajte djecu! Djeca su blagoslov Božji, te ih nikad u kući suviše nema. Divno veli narodna riječ: “Ženidba bez djece onako je kano i dan bez sunca.” Djeca su briga roditelja, ali su slatka briga i veselje njihovo. Ima i u najskladnijoj porodici tuge i žalosti, ali redovito pretežu srećni i radosni dani. A domovina ti je milija, kad u toj domovini boravi tvoja porodica koja je dijelak tvoga naroda.

Gotovo bi mogao sumnjati, da li mogu mrzovoljasti bećar i samoživa žena domovinu onako žarko ljubiti, kao otac i majka brojne porodice? Jesi li kad vidio taj prizor? U priprostoj, čistoj sobi sjedi za stolom ljudina, vrativši se s teška posla, pa će da užina. Oko njega posjedalo šestero nejačadi, jedno drugomu do uha. Gojna majka metnula na stol pladanj kao čisto zlato žutih žganaca, pa ih dijeli djeci, koja s viljuškama stoje pripravna, da ih progutaju. Podsmijeva se srećna majka, a ćaćko uživa. Krasna li prizora, koji je zavrijedio, da ga umjetnik slika proslavi kistom svojim! Često se čuje tužba: “Malen je nas Hrvata broj!” Do nas je, da nas bude što više, da nas za dva pokoljenja bude dva puta i tri puta toliko. U Ruskoj i Njemačkoj broj se je naroda za ciglih četrdeset godina podvostručio! Jedno stoji neoborivo: Ako ne bude Hrvata, ne će biti ni Hrvatske.

VII. Uči i napreduj!

Kaže se, da je u zdravu i jaku tijelu takodjer zdrava i jaka duša. Ali i duša zardja, ako je ne njeguješ. Aponjegovat ćeš ju poglavito tako, da svedjer učiš i napreduješ. Ne uči tek iz pisanih i štampanih knjiga, uči iz knjige života. Ona stara narodna: “Pleti kotac, kao što i otac”, ne vrijedi za nauk i napredak, nego tek za posvećene običaje i kreposti predaka tvojih. Uči svagdje i od svakoga. Uči i od tudjina, koji se je u tvojoj domovini naselio. Ne mrzi toga tudjina, niti ne jadikuj, da ti kruh otima; već pregni svom snagom, da naučiš sve, što on znade i umije. Ori i kopaj, kako on čini, sij i sadi poput njega, pa ćeš žeti i kositi kao i on. Gradi poput njega kuću od kamena i opeka, a ne od pletera i slame. U jednu riječ: nastoj da ga dostigneš i prestigneš, pa ne ćeš kukati, da te kruha lišava i s rodjene grude tjera. Ako može marljivi Bugarin kao baštovan čitavu Hrvatsku povrćem hraniti, kako ne bi mogao i ti, koji imaš svoje zemlje na pretek! Samo treba znati i umjeti, a to ćeš postići tek učenjem. Stara narodna riječ kaže: “Bolje je umjeti nego imati.”

U nekoj zemlji, daleko od Evrope, haračio neki paša. Narod u onoj zemlji bio tada još neuk, pa mislio, da tako mora biti. Ljubio pače paši skute i rukave, te bi bio za nj i krv svoju prolio. Uz pašu bio kao desna ruka njegova neka ulizica, pa htio zaslijepiti ostali svijet izvan onoga pašaluka, neka znade, kako je u pašaluku sve skladno i srećno. Stao u to ime uvoditi u zemlju nauke i umijeće, zidati palače, podizati škole i prigoniti narod učenju. Ali jednoga dana dosjetio se paša jadu, pa otjerao smjesta svoga doglavnika i obustavio svaki dalji napredak. Poslije bi paša govorio: “Učenjem postaju ljudi pametni, a pametni su ljudi - nezadovoljni”. Da, nezadovoljni, jer razlikuju vlast od vlastodršca! Oni znadu, da je svaka vlast od Boga, ali znadu i to, da vlastodržac, koji ne poštiva Božje i ljudske zakone, nije od Boga, nego od samoga crnoga vraga. Pa neka i podje do vraga. Učenjem stičeš znanje, a znanje je imanje. Sve možeš izgubiti, što imadeš, ali znanje nikada. Znanje je moć, ono je sila jača od ma koje sila na svijetu. Znanje je prva i najveća velevlast, koja se ničim ne da oboriti. Zato se i svi siledžije ovoga svijeta žacaju znanja i onih, koji su se snagom znanja opasali. Znanjem se stvara prosvjeta, a prosvjeta vodi do slobode, nakon što su raspršeni tmasti oblaci neznanja i gluposti. Hrvatski sine, uči i napreduj! Rasprši tminu neznanju i oslobodi se duševnoga ropstva. Sve ostalo, za čim ti duša gine, tada će samo sobom nefaljeno doći.

VIII. Budi svoj

Nije dosta da prosvijetliš um i da ga nakrcaš znanjem, treba da podaš stegu i svojim osjećajima i svojoj volji. Što ti kaže um, da je pravo i zdravo, neka i tvoje srce osjeća, a voljom pregni, da ono i izvršiš. Neka bude potpun sklad izmedju misli, osjećaja i volje tvoje, jer samo tako bit ćeš skladan, čitav čovjek, samo tako bit ćeš svoj, a ničiji drugi. Samo tako bit ćeš pravi značaj. Budi svoj i značajan. Nikomu za volju, nikomu za ljubav ne skreni s puta, koji si jednom odabrao i kojim si pošao. Ne gledaj ni lijevo ni desno, već uvijek ravno preda se. Ne daj se odvratiti s puta istine, poštenja i ljepote ni milom ni silom, ni mitom ni prijetnjom: radi onako, kako ti skladno nalažu pamet, srce i volja tvoja. Pa neka se sav svijet drma i ruši naokolo tebe, ti stoj neustrašivo sred ruševina, koje su se nagomilale oko tebe, pa prijete da te pokopaju. Budi svoj i vrši nada sve svoju dužnost. Vrši dužnost, makar i tegotna bila. Vrši svoju dužnost prema bližnjemu, prema domovini i narodu, prema vlasti i državi. Vršeći svoje dužnosti ne traži i ne očekuj ni pohvale ni nagrade; najljepšom i najvećom nagradom neka ti bude živa svijest, da si svoju dužnost ispunio. Daj Bogu što je Božje, i caru što je carevo; - ali traži i brani uporno svoje sveto pravo. Jednako, tako vrši svoju dužnost, brani i traži svoje pravo.

Ne popuštaj ni sili, ni zaklinjanju, kad se radi o tvojem pravu. Stoj za svoje pravo, makar se svi vrazi pakleni urotili protiv tebe. Nije sila jača od prava; svaka je sila za vremena, a pravo je vječno, tek ne smije da se pogne onaj, koga pravo zapada. Pravo se može gaziti, ali pogaziti se ne može. Budi svoj: vrši svoju dužnost, držimsvoje pravo i ne boj se nikoga osim jedinoga Boga. Ne moli ni traži pomoći ni od koga, ne očekuj nagrade ni od koga, već drži čvrsto samo ono, što si krvlju imznojem stekao. Ne nadaj se ničemu, jer je nada varava. Ne uzdaj se ni u koga, nego u se i u svoje kljuse. Kad je pred sto i nekoliko godina veliki Napoleon gotovo smrvio njemački narod, njemački je mudrac Fichte zdvojnim zemljacima svojim ovako govorio: “Nijedan bog, nijedan čovjek, nijedan dogadjaj ne može nam pomoći; mi sami moramo si pomoći, ako nam ima pomoći.” Tijekom dugog niza godina mi Hrvati kao da nešto očekujemo od nekih vanrednih dogadjaja. Naša lozinka kao da je: “Nadajmo se”. Odasvud budi nam lozinkom: “Ne dajmo se”. Pomozimo si sami, pa će nam i Bog pomoći!

IX. Pomaži Hrvatu

Pomaži Hrvatu, jer pomažeš bratu! Suviše nam jada zadavaju naši dušmani, koji hoće da nas zatru, pa da nas nestane s lica zemlje. A da mi sami budemo ortaci njihovi, gložeći se medju sobom i izjedajući jedan drugoga? Čestit čovjek ne radi nikome o glavi, pa ni zatorniku sreće svoje. A kamo li da čestit Hrvat kopa grob svome bratu Hrvatu! Pomaži Hrvatu, gdje možeš i kako možeš. Pomaži rataru, zanatliji, trgovcu; pomaži svakomu tko radi kao pravi Hrvat. Ako ti je birati izmedju Hrvata i tudjina, odaberi Hrvata, pa bio i manje vrijedan od tudjina. Neka ti bude vazda geslo: “Svoj k svomu!” Pomaži Hrvatu, ne pitajući ga, da li je iz Zagorja ili Primorja, iz Dalmacije ili Istre, iz Bosne i Hercegovine ili Slavonije. Ta svi ste sinovi jedne majke, svi ste Hrvati! Pomaži ne samo Hrvatu, nego i svemu, što je hrvatsko. Podupiraj hrvatsku knjigu, hrvatsko slikarstvo i kiparstvo, hrvatsku pjesmu i glazbu, hrvatske družine i zborove; pomaži svemu, što promiče napredak, čast, sreću i slavu hrvatskoga naroda i domovine.

U današnje doba, gdje svaka ptica k svojem jatu leti, gradi i kiti samo svoje gnijezdu. U tudje međutim ne diraj; ali zašto da pomažeš tudjinu, često jačemu i imućnijemu, a u tvojoj kući gola sirotinja vapi za svagdanjim hljebom. Ljubi brata Hrvata i pomaži mu, jer zgodno veli stara narodna: “Tko ne priznaje brata za brata, priznat će tudjina za gospodara.” Dvije su teške rane, s kojih hrvatski narod stoljećima krvari. Jedna je rana hrvatska zavist ili “hrvatski jal”, a druga je rana slavenska nesloga. Hrvatska je zavist daleko na zlu glasu, te nam se svijet zbog nje već i podrugiva. A što je još gore, hrvatski je jal otac još težim grijesima: kleveti, potvori, zlobnom douškivanju i još zlobnijem opadanju. A kleta nesloga, taj istočni grijeh svih slavenskih naroda, upropastila je već toliko slavenskih plemena, te prijeti propašću i onima, koja još nekako dišu. Braćo hrvatska, iščupajmo iz grudi naših korov zavisti i nesloge, te podignimo u srcima našim oltar bratske ljubavi i pažnje. Teče eto četvrto stoljeće, što su se brojni pradjedovi naši pred turskom silom sklonili u Ugarsku i Austriju, pa se u tim zemljama nastanili pokraj Madžara i Nijemaca. Potomci njihovi, okruženi odasvud tudjim življem, koji hoće da ih proguta, brane se i nastoje, da se održe. Svake godine sastaju se tisuće i tisuće hrvatskoga puka u nekom selu tik na medji Austrije i Ungarije, pa onda pod vedrim nebom i pred Božjim hramom slave i obnavljaju svoje “hrvatsko bratimstvo”. Baš kao nekad stari Grci prigodom svojih narodnih igara. Ej da bog da, da se “hrvatsko bratimstvo” naskoro stane slaviti i obnavljati i u materi zemlji, pošto u njoj nestane hrvatskoga jala i slavenske nesloge!

X. Sve za domovinu, za Hrvatsku!

Slatko i dično je za domovinu živjeti, za nju disati, raditi, za nju svaku žrtvu prinositi. Španjolcu je domovina Španjolska, Talijanu Talijanska, Nijemcu Njemačka, Poljaku Poljska, Čehu Češka, a Bugarinu Bugarska. A Hrvatu? Hrvatu je domovinanHrvatska, samo i jedino Hrvatska.nDomovina je čovjeku kao i rodjena majka. Kao što ima samo jedna majka, takon je i jedna domovina. Nitko na svijetu nema dvije domovine, a kamo li širu i užu! U srednjem vijeku u doba plemićke i staleške prevlasti, moglo se je naći hrvatske gospode, koja su se razmetala, da su sinovi dviju domovina; ali u današnje doba, u vijeku pučkoga vladanja i narodnosti, toga više nema. Kaže doduše narodna poslovica: “Umiljato janje dvije majke sisa”; ali da ih i ljubi i za njih živi, toga poslovica ne kaže. Tko danas tvrdi, da ima dvije domovine, taj naprosto laže: taki dvoživac nema nijedne domovine, već mu je domovina svagdje, gdje dobro i lagodno živi. Za svoju domovinu Hrvatsku živi i radi, hrvatski sine, da ti bude velika, slobodna, slavna i srećna! Radeći za njezino dobro, radiš za sebe, za svoju porodicu, za sve, što ti je milo i drago. Bože sačuvaj, da bi toj domovini Hrvatskoj ikada zaprijetila pogibija od kakova silnika. Ali ako zaprijeti, ne žacaj se za spas domovine žrtvovati sve, pače i dragocjeni život svoj. Jer bolje je pasti u grob, nego biti rob. Narod, koji ljubi ruke svome krvniku, koji i krv svoju lijeva za ropstvo svoje, nije zapravo ni narod, jer gazi čovječje dostojanstvo svoje. On je izmet naroda. Slatko je i dično za domovinu živjeti, ali još je sladje i dičnije, ako ustreba, za nju umrijeti. Ne žacaj se, ako ustreba, poginuti za domovinu Hrvatsku i na tankim vješalima. Isus Krist nije se kratio za spasenje čovječanstva umrijeti na sramotnom drvu križa! I prvi su kršćani, sljedbenici Kristovi rado i veselo srtali u smrt, dovikujući rimskim carevima, svojim krvnicima, ponosito: “Zdravstvuj, care, umirući te pozdravljaju!”I umirali su bez straha i jadikovanja, tisuće i tisuće. Ali što je više ginulo mučenika, sve je više kao iz zemlje nicalo oduševljenih kršćana, tako te je već Tertulijan mogao doviknuti caru Septimiju Severu: “Krv mučenika sjeme je za kršćane.” Mučenička smrt tvoja, hrvatski sine i hrvatska kćeri, rodit će takodjer tisuće hrabrih osvetnika! “Pleme naše izginuti ne će”.

Hrvati još nisu upoznali Vladimira Preloga

- - - - - - - - - - - - - - - Aviso - - - - - - Advertisement - - - - - Oglas- - - - - - - - - - - - - -


Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos

Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills

Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke

Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law – Odvjetnica – Abogado croata – Traductor croata http://www.adrianasmajic.blogspot.com/  adriana.smajic@gmail.com

Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal) joza.vrljicak@gmail.com

(+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000
Hrvati još nisu upoznali Vladimira Preloga

Može li hrvatski nobelovac biti popularan poput Nikole Tesle. Hrvati se ponose Ivom Andrićem kao jedinim sunarodnjakom koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, ali njegova djela čitaju slabo, a još manje znaju za što su Nobelovu nagradu za kemiju dobili Lavoslav Ružička te Vladimir Prelog. Hrvatski kemičari u posljednje vrijeme mnogo rade na Prelogovoj popularizaciji. Nobelova nagrada i nobelovci teme su o kojima se redovito govori i piše svakog listopada kad iz Stockholma i Osla dolaze vijesti o tome tko su dobitnici najpoznatijeg i najuglednijeg svjetskog priznanja. Zanimanje za mnoge od njih splasne već do 10. prosinca kad se nagrade uručuju, no u svakom slučaju bilo koja osoba ovjenčana Nobelovom nagradom postaje besmrtnik kojim se prije svega ponose njegovi sunarodnjaci.

Nema naroda koji se ne voli pohvaliti brojem nobelovaca, tim više što ih mnogi narodi ni nemaju, no nerijetko se događa da se nobelovcima daje uloga koju imaju sportski prvaci ili nacionalni brendovi te ih se svodi na nešto što jača nacionalnu veličinu i ponos te širi ugled zemlje u svijetu. Mirotvorcima Nobelova nagrada za mir, međutim, ne jamči da će imati brojne sljedbenike, kao što ni književni nobelovci neće nužno biti čitaniji ako značajnu publiku nisu imali i ranije, dok nobelovci za znanstvena postignuća najčešće ostaju poznati i cijenjeni u okviru svojih struka. Hrvati se ponose Ivom Andrićem kao jedinim sunarodnjakom koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, ali njegova djela čitaju slabo, a još manje znaju za što su zapravo Nobelovu nagradu za kemiju dobili Lavoslav Ružička te Vladimir Prelog.

Na Prelogovoj popularizaciji hrvatski kemičari mnogo rade u posljednje vrijeme, čemu je pridonijela stota godišnjica njegova rođenja koja se slavila od 2006. do 2008. U tom se razdoblju osim knjigama i stručnim skupovima, hrvatska javnost s Prelogovim djelom upoznavala i brojnim novinskim člancima, izložbama te prigodnim sadržajima za djecu i mlade s ciljem da taj hrvatski nobelovac bude poticaj i putokaz.
Koordinatorica organizacijskog odbora za obilježavanje stote godišnjice Prelogova rođenja, prof. dr. Marija Kaštelan-Macan, kaže da su mladi iz Prelogova primjera mogli naučiti da učenje ne prestaje do kraja života i kako se može uspjeti u životu uz želju za novim spoznajama i poštenim odnosom prema radu i suradnicima.

»U javnost smo prenosili svijest da se unatoč dosizanju vrhunca znanstvene slave može, poput Preloga, ostati skroman i mudar u svojoj jednostavnosti i poticali mlade da ga u tomu slijede. Prelog je pokazao i dokazao koliko je kemija - u kojoj mnogi vide zlo koje može uništiti svijet - moćna znanost koja može pridonijeti poboljšavanju kvalitete života svih živih bića, ako se u istraživanju slijede etički principi. Toj je misiji posvetio sav život boreći se za slobodu istraživanja koju neće ograničavati kapital ni politička volja. Vjerujem da smo posijali dobro sjeme i postigli ozračje zajedništva koje će nama, njegovoj živoj baštini, pomoći da nastavimo njegovim stazama u povezivanju kemičara i kemijskih inženjera iz znanosti i gospodarstva na dobrobit svekolikoga društva«, kaže Kaštelan-Macan. Odnedavno su svi radovi posvećeni velikanu hrvatske i svjetske kemije objavljeni u knjizi »Ogledi o Vladimiru Prelogu« koju su sastavila dvojica njegovih učenika, dr. Miljenko Dumić i dr. Krunoslav Kovačević. Riječ je o opsežnoj zbirci znanstvenih, preglednih i novinskih članaka i drugih prigodnih tekstova posvećenih Prelogu i objavljenih od 1940. do kraja 2008. Njihov broj bio je toliko golem da nije mogao biti potpuno ukoričen pa je uz knjigu od 616 stranica pridodan i DVD s originalnim preslikama svih tekstova na ukupno 1533 stranice.

Kako se knjiga ne bi svela na obično kronološko nabrajanje obrađenih radova, autori su se potrudili na prvih sto stranica, u eseju »Ogledi o Vladimiru Prelogu« (na hrvatskom i engleskom), predstaviti Prelogov život kroz citate drugih osoba i uz brojne fotografije. Time se dobiva cjelovita slika o jednom od najvećih organskih kemičara 20. stoljeća kojeg su za života nazivali kraljem kemije, Mozartom organske kemije, pionirom farmaceutske kemije, intelektualnim divom, pionirom stereokemije, a autori knjige tom su nizu laskavih titula dodali i svoj prilog - kemičar umjetnik. Vladimir Prelog bio je pravi renesansni čovjek, obrazovan i široke kulture, vrstan predavač, ali uz to je imao sposobnost znanost približiti svakom čovjeku.

Unatoč svojoj važnosti i ugledu ostao je skroman, rijetko se hvalio i uvijek je isticao doprinos svojih suradnika, od početnika do nobelovaca. Kad je 1975. dobio Nobelovu nagradu za kemiju zbog istraživanja stereokemije velikih organskih i biologijskih molekula, tumačilo se da je to priznanje za njegov cjelokupni znanstveni opus, na što je on skromno odgovorio: »Koliki je moj doprinos znat će se najbolje za sto godina. Ja sam svoj posao napravio. Pri tome se osjećam kao čvorić u velikom tkanju.« Govorio je da kemiju uči cijeli život pa je i svoju autobiografiju naslovio »Moja 132 semestra kemije«. Kao istinskog istraživača i znanstvenika, smetalo ga je površno znanje, razbacivanje megabrojkama i nepotrebno gubljenje vremena. No, jednom je duhovito rekao: »I zabluda može katkad biti korisna, ali samo katkad, jer ne otkrije svatko Ameriku ako pođe u Indiju«.

Kako bi istaknuo svoje hrvatstvo, Prelog je volio da ga zovu Vlado, jer su zbog imena Vladimir neki znanstvenici u početku mislili da je Rus. Iako je bio agnostik, dobro je poznavao Bibliju i često ju je citirao, a klonio se politike i bilo kakvih velikih akcija i demonstracija. Sam je to objašnjavao činjenicom da je kao dječak u rodnom Sarajevu bio svjedok ubojstva prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i supruge Sofije, što je bio povod Prvom svjetskom ratu. »Od onda sam alergičan na sve nasilne, masovne demonstracije, čak i kad su iz opravdanih razloga«, napisao je Prelog, no kad je njegova domovina Hrvatska 1991. bila izložena srpskoj agresiji, unatoč visokoj životnoj dobi podigao je glas protiv rata i razaranja i među prvima potpisao apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj, a poslije i u njegovoj rodnoj Bosni i Hercegovini. Agresiju je nazvao zločinskim luđaštvom ili luđačkim zločinaštvom, a razaranja gradova njegove mladosti poput Sarajeva i Osijeka komentirao je riječima: »Zašto razaraju moje djetinjstvo«.

Kad je Švicarska početkom devedesetih godina uvela vize za hrvatske građane, zajedno s uglednim švicarskim Hrvatima 1995. je predao peticiju švicarskom ministarstvu vanjskih poslova sa zahtjevom za ukidanje viza. Prelog s Hrvatskom nije nikad prekinuo veze, štoviše, nakon odlaska u Švicarsku dodatno ih je učvrstio održavajući redovito kontakte s hrvatskim kemičarima. Kao docent na zagrebačkom Tehničkom fakultetu od 1935. do 1941. formirao je Zagrebačku školu organske kemije i istraživački laboratorij u tvornici Kaštel (današnja Pliva) koja je nakon toga izrasla u modernu farmaceutsku tvrtku, a kasnije je u Zürichu prihvaćao mnoge hrvatske kemičare na doktorski i postdoktorski studij te im osiguravao stipendije i specijalizacije i bio im mentor. Hrvatska mu se odužila brojnim priznanjima za života i nakon smrti. Iako je umro istog datuma kao i Nikola Tesla - 7. siječnja, Prelog će teško ikad doživjeti njegovu slavu i popularnost, no knjiga »Ogledi o Vladimiru Prelogu« veliki je doprinos u tom smjeru. Marijan Lipovac

Vjesnik
15. 10. 2010.

J. Ivan Prcela: OSVRT NA KNJIGU “CITA EN SARAJEVO”

J. Ivan Prcela:
OSVRT NA KNJIGU “CITA EN SARAJEVO


Rijec je o knjizi na spanjolskom a njezin naslov na hrvatskom znaci “Sastanak u Sarajevu.” Na tome dugome sastanku Francesc Bayarri, novinar i sluzbenik sveucilista u Valenciji, sredinom prvog desetljeca ovoga 21. stoljeca imao je duge razgovore s Ilijom Stanicem.  Ovaj je preuzasnim balkansakim metodama – zeljeznom sipkom u zatiljak - 20. ravnja 1969. ubio generala Vjekoslava Maksa Luburica u njegovoj vlastitoj kuhinji.  Zlocin je toliko potresao mirni i pitomi grad Carcaixent (Valenicia) da je u njemu jos i dandanas uspomena ziva i aktuelna na to krvoprolice.  Ilija Stanic, nakon mmnogih peripetija pri prelazu granica raznih zemalja, tocno na posljednji dan travnja 1969. u glavnom uredu UDBE u Sarajevu podnio je svoj prvi sluzbeni izvjestaj.  Onda je za svoj zlocin bio obilato nagradjen i odmah je poceo uzivati mnoge druge povlastice unutar Titove hrvatozderske Jugoslavije.

Zlocin u Carcaixentu od godine 1969. uvijek je uvelike zanimao F. Bayarrija i on je sanjao da ga jednog dana u detalje opise.  Kada je nakom proisteklih 20 godina zlocin zakonski zastarjeo, taj novinar se dao na istrazivanje i predmet proucavao pune tri godine.  Onda se je odlucio na put u Sarajevo s jedinom namjerom: susresti se s Ilijom Stanicem, s njime se nadugo porazgovoriti, dovesti ga na grob generala Luburica i tu s njime snimiti video kazetu o redoslijedu dogadjaja onoga kobnoga dana.  Iz svega ovoga nikla je spomenuta knjiga najprije na valencijaskom 2006. i na spanjolskjome jeziku 2009. godine.

Pocetkom srpnja ove godine Bayarrijevu sam knjigu u Valenciji citao na valencijanskom jeziku, ali ovaj jezik sam slabo razumio pa sam od umirovljenoga prof. Filiberta Mir, svoga surjaka, zatrazio da mi nabavi tu knjigu na spanjolskom i da mi je u Cleveland postom posalje  Pred desetak dana sam knjigu na poklon primio.  Odmah sam se dao na citanje te knjige s tako velikim zanimanjem da sam skoro svaku od 200 stranica iscarao pitanjima i komentarima.  To sam napravio ne samo zbog ovoga clanka nego takodjer da pripremim i svoja pitanja tome uglednom novinaru i piscu prigodom nasega skorasnjega sastanka u Valenciji.  AKO bude ikako moguce, zelim ispraviti krivu Drinu CRNIH lazi i krivih informacija o NDH i o samome generalu Luburicu.

Bayarriju sam se vec pismeno zahvalio na knjizi i na ugovorenom sastanku sa mnom u sljedecem mjesecu. U pismu sam naglasio, da sam ja u onoj istoj kuci u Carcaixentu, o kojoj on zbog Staniceva zlocina ima mnogo detalja, proveo citavo ljeto godine 1963.  Iz te iste kuce 26. prosinca 1963. od generala Luburica sam bio otpracen na vjencanje s Ameliom C. Mir u zupnpj crkvi samoga Carxaixenta.  U toj kuci general je tocno 15. kolovoza 1967. potpisao svoje izvrsno Trece poglavlje koje se nalazi u mojemu djelu OPERATION SLAUGHTERHOUSE. U svojemu pismu sam takodjer naglasio, da je steta sto u knjizi CITA EN SARAJEVO nema nijedne rijeci o mojih devet godina uske suradnje s generalom Luburicem. Upravo zato, na poklon mu nosim svoje zivotno djelo na engleskom u izdanju godine 1995.

Novinar Bayarri sada cita monumentalno djelo LA TRAGEDIA DE BLEIBURG na spanjolskom kako je ono koncem godine 1963. izdano od “Studia Croatica” dolje u Buenos Airesu.  Zato se je nadati, da ce on o 4-godisnjem postojanju NDH ubuduce pisati u duhu Bl. Alojzija Stepinca koji je najbolje mjerilo onih apokaliptickih godina.  Nadati se je takodjer, da on (Bayarri) vise nece nas Prvi i Drugi domovinski rat nazivati “gradjanskim ratom.” Ti ratovi su bili srpsko-hrvatski ratovi i u njima su se sukobile dvije starodrevne drzave.  Tako je bilo ne samo u godinama 1941-1945 nego takodjer i u godinama 1991-1995.

Od sedam poglavlja Bayarrijeve knjige najzanimljivije je Sesto poglavlje od 25 stranica Staniceve autobiografije. Temelji toj biografiji bili su postavljeni u prva CETIRI tjedna Staniceva “nestanka” nakon zlocina od 20. travnja 1969. Slican “nestanak” od isto toliko tjedana desio se je i prigodom ugovorenog sastanka s Bayarrijem.  Izgledalo je da on uopce nece ostvariti svoj dugogodisnji san o sastanku sa Stanicem.  Jedan novinar i Stanicev prijatelj u to vrijeme je preuzeo glavnu odgovornost za tako vazan intervju!  Nije onda cudo, da je Staniceva autobiografija puna prefrigranih i teatralnih lazi.  Iz ovih su u toj autobiografiji iskrsli Vlado Markovic i Nikola Katunic, clanovi HOP-a, kao glavni sudionici u ubistvu generala Luburica.  U Stanicevu izvjestaju sarajevskoj UDBI od godine 1969. ni spomena nema tih ljudi! Ni Bayarri nigdje nije mogao ustanoviti postojanje tih hrvatskih “revolucionaraca.”

Od svega je najgore, sto ubojica i lazac Ilija Stanic okrivljuje nekadasnju prvu damu Hrvatske, Maru Pavelic, za pogibiju generala Luburica.  Prema pricanju I. Stanica, ona je pripremila otrovni prasak koji je Stanic navodno stavio u kafu generala Luburica prije udarca cekicem u njegovo celo. Lijecnicko ovjerovljenje o uzroku generalove smrti ni rijeci nema ni o otrovu ni o udarcu cekicem!  GENERALOVA
SMRT JE PROUZROCENA JEDINO DVOSTRUKIM UDARCEM METALNE SIPKE!

Sto se tice upotrebe policijskih iskaza u Alciri i Valenciji, Bayarrijeva knjiga je dragocjen doprinos za pisanje potpune i autenticne biografije generala-viteza Vjekoslava Luburica. Medjutim, 4-godisnje postojanje NDH-a u knjizi CITA EN SARAJEVO previse je obojadisano piskaranjem dr. Bulajica, dr. Goldsteina (oca i sina) i dr. Zuroffa.  Za svu cetvoricu njih i za Bayarrija NDH je bila nacisticka drzava a general Luburic je bio fasista i nacista i u Jasenovcu je poubijao vise od 500.000 nevinih Srba, Muslimana i Zidova! Ni spomena nema o dr. Tudjmanu, akademiku Pecaricu, dr. Jurcevicu, dr. Horvatu i prof. Mrkociju koji su svojim istrazivanjima razgolicali taj Jasenovacki “mit” i dokazali, da Titov MIRNODOBNI Jasenovac u broju zrtava uvelike nadvisuje Lunuricev RATNODOBNI Jasenovac.

U knjizi Francesca Bayarrija general Luburic je ZLOGLASNA osoba a ubojica i lazac Stanic je VRLO SIMPATICNO opisan kao hrvatski revolucionarac! Na stranicama te knjige on bolje prolazi cak nego i sarajevski Nadbiskup Ivan Ev. Saric. Ovaj hrvatski nadbiskup sveta zivota i svete smrti od Bayarrija je spomenut kao antisemita (sic)!  Fra Branko Maric, miroljubivi i istinoljubivi sin Sv. Franje Asizkoga, u gore spomenutoj knjizi od Ilije Stanica je upleten u pogibiju generala Luburica!  Mene, koji sam godine 1960. i od Nadbiskupa Sarica i od fra B. Marica blagoslov primio za tada zapoceti pothvat osvjetljivanja Bleiburske tragedije, danas sveta srdzba hvata radi tih gnjusnih ocrnjivanja nasih velikana duha i uma.  Ocrnjivanje njih i generala Luburica mira mi ne da pa zato, iako 88-godisnjak, opet letim u Valenciju na prevazan SASTANAK s Francescom Bayarrijem.  Nadam se da cu povijesnom istinom osvjetliti likove nasih velikana i heroja. U to ime, neka je njima i STOTINAMA TISUCA hrvatskih mucenika vjecna slava!

Cleveland, Ohio – 15. listopada 2010