Friday 14 December 2018

Campos Fermo, Bagnoli, Klagenfurt y otros - fotografias y otro material

Solicitamos fotografias y otra documentación de los refugiados croatas en Campo Fermo, Bagnoli, Udine, Treviso,Bologna, Modena, Reggio Emilia, Palombini en Italia, Waidmandorf-Klagenfurt, Wolkering u otros campos de refugiados en Italia, Austria o Alemania. Muchos de esos refugiados croatas llegaron luego a la Argentina en 1947 y 1948. Buscamos esas fotos y documentos para el Archivo Croata de Argentina. Las fotos y otro material serán escaneados y devueltos.
El Archivo, que actualmente tiene 10500 items, puede verse en  www.studiacroatica.org/museum/museum.htm

Comunicarse a: studiacroatica@gmail.com

Gracias

Tuesday 4 December 2018

Izložba Igračka u srcu u Matici


Izložba Igračka u srcu u Matici

Dobra ideja objedinila je tri kontinenata i predstavila kreativne potencijale mladih Hrvata domovine i dijaspore, a očekujemo da će i Igračka svoj put do srca, baš poput ostalih Matičinih projekata, nalaziti još desetljećima


U Hrvatskoj matici iseljenika otvorena je 4. prosinca multimedijska izložba likovnih, fotografskih, video i literarnih pobjedničkih radova djece i mladih iz hrvatskih zajednica u svijetu te radova škola iz Hrvatske u natječaju u kojem je sudjelovalo više od dvije stotine djece i četrdesetak mentora iz Australije, BiH, Crne Gore, Italije, SAD-a, Srbije, Švedske i Njemačke.

Naime, Igračka u srcu multimedijski je međunarodni program inspiriran hrvatskom tradicijskom kulturom koji provodi Hrvatska matica iseljenika, Hrvatska škola Boston (SAD) i Zaklada hrvatskih studija Sydney (Australija) s hrvatskim školama, katoličkim misijama, društvima i udrugama te drugim relevantnim  izvandomovinskim institucijama. Cilj mu je poticanje i razvoj kreativnosti djece i mladih uz učenje i promociju hrvatske tradicijske kulture, njegovanje hrvatskoga jezika, međusobno povezivanje i umrežavanje te povezivanja s domovinom Hrvatskom.

Na zagrebačko otvorenje došla su djeca iz Bačkoga Monoštora, Čitluka, Sovića, Dubrovnika, Ljubuškoga, Bregane i Zagreba, a održale su se i radionice HAI – Hrvatske autentične igračke te Drvu u čast. Izloženi radovi sudionika natječaja https://matis.hr/vijesti/objava-rezultata-natjecaja-igracka-u-srcu/, suradničkih škola iz Hrvatske te polaznika Male škole hrvatskoga jezika i kulture obuhvatile su četiri kategorije radova (likovne, fotografske, multimedijske i literarne). Otvaranju su nazočili i studenti Studija dizajna na Arhitektonskome fakultetu u Zagrebu.

Prvi dio projekta realiziran je natječajem kojeg su provela sva tri koordinatora, odnosno organizatora. Sjajna završnica bila je izložba u zgradi HMI-ja. Program otvaranja i radionice 'HAI - Hrvatske autentične igračke' mogle su se pratiti i u realnome vremenu putem interneta. 

Događanja u Matici započela su nastupom dječje skupine HKUD-a „Bodrog“iz Bačkog Monoštora u narodnim nošnjama a nastavljen je pozdravnim slovom voditeljice projekta, prof. Lade Kanajet Šimić. Prisutnima se potom nadahnutom besjedom obratio Matičin ravnatelj, prof. Mijo Marić. Među uzvanicima na otvaranju izložbe bili su : izaslanica predsjednice Republike Renata Margetić Urlić, izaslanik predsjednika Vlade, državni tajnik Zvonko Milas, izaslanica ministrice za kulturu Maja Zrnčić, predsjednik UO Matice Milan Kovač i više predstavnica zagrebačkog Ureda za kulturu. Uslijedio je ulomak iz nagrađenog rada koji je pročitala Gabrijela Dugančić iz Čitluka i božićni napjev odsviran na tamburici Karoline Šoić iz Bregane. 




Prisutnima se uime organizatora obratila i rukovoditeljica Odjela za kulturu prof. Snježana Jurišić, autorica koncepta izložbe. Uz pozdravne govore izaslanice predsjednice Grabar- Kitarović i državnog tajnika Zvonka Milasa, prisutnima su se i video porukom javili polaznici HN iz Helsinkborga u Švedskoj s učiteljicom hrvatskoga jezika Martinom Mihalić. Pozdrav Zagrebu uputili su prisutnima i učenici iz Australije. Prije dodjele nagrada, govorile su i direktorica Etnografskog muzeja -institucije partnera Goranka Forjan i članica ocjenjivačkog suda Natječaja, književnica Nada Zidar Bogadi.

Nagrade i priznanja sudionicima Natječaja iz Hercegovine, Vojvodine i Hrvatske podijelio je u srdačnoj atmosferi, uz darove i puno fotografiranja, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika. Posljednju točku programa -gangu- izvele su oduševljenoj publici Marija Spajić, Petra Spajić, Marija Bušić i Lana Galić iz OŠ Fra Stipana Vrljića Sovići.  

Izložba i projekt veliki su i novi  uspjeh Matice – najviše rukovoditeljice Odjela za školstvo, znanost i šport i rukovoditeljice Odjela za kulturu. U to se plodonosno uklopila i dugogodišnja suradnja s Irenom Stanić Rašin, ravnateljicom Hrvatske škole – Boston i Jasnom Novak Milić, tajnicom Zaklade za hrvatske studije – Sydney. Tako je dobra ideja objedinila tri kontinenata i predstavila kreativne potencijale mladih Hrvata domovine i dijaspore. Uostalom, ravnatelj Marić vjeruje kako je, vidjelo se i čučo, hrvatstvo u sigurnim rukama mladih Hrvata izvan Hrvatske a državni tajnik Milas je, otvarajući izložbu, kazao da je ovaj projekt poruka i živi dokaz hrvatskog zajedništva. Očekujemo da će i Igračka svoj put do srca, baš poput ostalih Matičinih vrijednih i dugovječnih projekata, nalaziti još desetljećima.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek
Fotografije: Snježana Radoš





Na Amazonu nova knjiga o hrvatskom identitetu


Na Amazonu nova knjiga o hrvatskom identitetu  

Dr.sc. Božo Skoko, profesor Sveučilišta u Zagrebu i stručnjak za identitet i imidž država, nakon iznimno uspješne i rasprodane knjige na hrvatskom jeziku pod nazivom „Kakvi su Hrvati“, objavio je dopunjeno i izmijenjeno izdanje na engleskom jeziku pod nazivom „Understanding Croatia - A Collection of Essays on Croatian Identity“. Riječ je o jednome od rijetkih izdanja dostupnih čitateljima diljem svijeta putem Amazon-a, koja na popularan, zanimljiv, ali i kritičan način progovara o hrvatskom identitetu i imidžu u svijetu. Knjiga je doživjela pozitivne pohvale kritike i publike, a već prvi mjesec prodaje na Amazonu bilježi rekorde među izdanjima o Hrvatskoj.

Knjiga kroz zbir eseja o hrvatskom identitetu, imidžu, politici, kulturi, načinu života i posebnostima progovara o Hrvatima, njihovoj povijesti, doprinosima svijetu, nasljeđu života u socijalističkoj Jugoslaviji, odnosu domovine i dijaspore, snalaženjima u Europskoj uniji te mentalitetu. Pisana je na temelju mnogobrojnih činjenica i istraživanja, ali vrlo pitko, zabavno i edukativno. Tako će nedvojbeno biti sjajan priručnik za upoznavanje Hrvatske i Hrvata, za koje je jako poraslo zanimanje nakon velikih sportskih uspjeha, osobito nakon drugog mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji prošlo ljeto.

Neke od zanimljivih tema o kojima možete čitati u knjizi: Hrvatski mentalitet, Europski stereotipi o Hrvatima kroz povijest, Posljedice jugoslavenske i srbijanske propagande ranih devedesetih, Hrvati po rođenju i Hrvati po izboru, 14 lekcija koje Hrvatska treba naučiti od Dubrovačke Republike, Zaboravljeni hrvatski velikani, Kako se Hrvati prezentiraju Europi, a kako ih Europa percipira, Što su stvarni dosezi hrvatske diplomacije, Što je Hrvatska donijela Europskoj uniji u miraz? Zašto su Danci sretni, a Hrvati nisu? Zašto je Hrvatima draži zaštitnik Irske, nego zaštitnik Hrvatske? Sličnosti i razlike između Hrvata i Srba, Hrvati kao prvi slavenski narod koji je primio kršćanstvo, Kako je papa Ivan Pavao II brendirao Hrvatsku, Inovativna i kreativna Hrvatska, Hrvatski sportski gen i dr.

Jedan od recenzenata knjige dr.sc. Robin Harris, povjesničar s Oxforda, koji je postao poznat u svijetu kao autor najbolje knjige o povijesti Dubrovnika, pročitao je među prvima knjigu i napisao sljedeće: “Božo Skoko je napisao knjigu kakvu jedino Hrvat može napisati, ali takvu da ju svatko koga Hrvatska zanima mora pročitati.  On je pošten i iskren, te odlučno pravedan u sagledavanju toga što je ispravno, a što krivo u ovoj mladoj državi s takvim neispunjenim potencijalom. On opisuje ono što je jedinstveno, a često zlonamjerno iskrivljeno u hrvatskom povijesnom identitetu. On razmatra ono što je samodestruktivno i teško, ali dobronamjerno prema svome narodu. Ne manje važno, bavi se i vladajućim elitama te izlaže ono što je žalosno i neoprostivo u pogledu njihova nečinjenja. Nadam se da neki više neće mirno spavati, ali ne bih se kladio na to.”
 
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić, koji je napisao predgovor za hrvatsko izdanje knjige kaže: „Autor o Hrvatima progovara samokritički, argumentirano i znalački upozoravajući na greške i propuste koje svjesno ili nesvjesno činimo u osvješćivanju svog identiteta i svojoj promociji u Europi i svijetu.“

Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, vodećeg hrvatskog nacionalnog dnevnog lista piše: Ova je knjiga odlična dijagnoza hrvatskog društva, suočavanje s njegovim izazovima i kompleksima, lutanjima i mogućnostima. Istovremeno je argumentirano razbijanje nekih povijesnih stereotipa, predrasuda i krivih percepcija o Hrvatima, kao starom europskom narodu i Hrvatskoj, kao mladoj državi.“.

Predgovor za englesko izdanje napisao je dugogodišnji hrvatski iseljenik, profesor emeritus i jedan od vodećih hrvatskih povjesničara umjetnosti dr.sc. Vladimir Peter Goss. On posebno hvali doprinos knjige u sagledavanju svih hrvatskih potencijala te uputama kako te potencijale mudro iskoristiti, ponovnom povezivanju domovine i dijaspore na zajedničkom projektu. Dodaje kako će knjiga uvelike približiti Hrvatsku svijetu, ali i pripomoći vlastitoj samospoznaji. Definitivno, riječ je o prvoj ozbiljnoj knjizi koja se na objektivan način bavi hrvatskim identitetom i razbija stereotipe, a koja se pojavila na Amazon.com. Zato je idealan Božićni dar našim iseljenicima i njihovim potomcima, ali i svim hrvatskim prijateljima da još bolje upoznaju našu lijepu domovinu.  

Adrian Beljo