Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos
Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills
Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke
Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law – Odvjetnica – Abogado croata – Traductor croata http://www.adrianasmajic.blogspot.com/ adriana.smajic@gmail.com
Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal) joza.vrljicak@gmail.com
(+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000
Hrvati još nisu upoznali Vladimira Preloga
Može li hrvatski nobelovac biti popularan poput Nikole Tesle. Hrvati se ponose Ivom Andrićem kao jedinim sunarodnjakom koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, ali njegova djela čitaju slabo, a još manje znaju za što su Nobelovu nagradu za kemiju dobili Lavoslav Ružička te Vladimir Prelog. Hrvatski kemičari u posljednje vrijeme mnogo rade na Prelogovoj popularizaciji. Nobelova nagrada i nobelovci teme su o kojima se redovito govori i piše svakog listopada kad iz Stockholma i Osla dolaze vijesti o tome tko su dobitnici najpoznatijeg i najuglednijeg svjetskog priznanja. Zanimanje za mnoge od njih splasne već do 10. prosinca kad se nagrade uručuju, no u svakom slučaju bilo koja osoba ovjenčana Nobelovom nagradom postaje besmrtnik kojim se prije svega ponose njegovi sunarodnjaci.
Nema naroda koji se ne voli pohvaliti brojem nobelovaca, tim više što ih mnogi narodi ni nemaju, no nerijetko se događa da se nobelovcima daje uloga koju imaju sportski prvaci ili nacionalni brendovi te ih se svodi na nešto što jača nacionalnu veličinu i ponos te širi ugled zemlje u svijetu. Mirotvorcima Nobelova nagrada za mir, međutim, ne jamči da će imati brojne sljedbenike, kao što ni književni nobelovci neće nužno biti čitaniji ako značajnu publiku nisu imali i ranije, dok nobelovci za znanstvena postignuća najčešće ostaju poznati i cijenjeni u okviru svojih struka. Hrvati se ponose Ivom Andrićem kao jedinim sunarodnjakom koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, ali njegova djela čitaju slabo, a još manje znaju za što su zapravo Nobelovu nagradu za kemiju dobili Lavoslav Ružička te Vladimir Prelog.
Na Prelogovoj popularizaciji hrvatski kemičari mnogo rade u posljednje vrijeme, čemu je pridonijela stota godišnjica njegova rođenja koja se slavila od 2006. do 2008. U tom se razdoblju osim knjigama i stručnim skupovima, hrvatska javnost s Prelogovim djelom upoznavala i brojnim novinskim člancima, izložbama te prigodnim sadržajima za djecu i mlade s ciljem da taj hrvatski nobelovac bude poticaj i putokaz.
Koordinatorica organizacijskog odbora za obilježavanje stote godišnjice Prelogova rođenja, prof. dr. Marija Kaštelan-Macan, kaže da su mladi iz Prelogova primjera mogli naučiti da učenje ne prestaje do kraja života i kako se može uspjeti u životu uz želju za novim spoznajama i poštenim odnosom prema radu i suradnicima.
Koordinatorica organizacijskog odbora za obilježavanje stote godišnjice Prelogova rođenja, prof. dr. Marija Kaštelan-Macan, kaže da su mladi iz Prelogova primjera mogli naučiti da učenje ne prestaje do kraja života i kako se može uspjeti u životu uz želju za novim spoznajama i poštenim odnosom prema radu i suradnicima.
»U javnost smo prenosili svijest da se unatoč dosizanju vrhunca znanstvene slave može, poput Preloga, ostati skroman i mudar u svojoj jednostavnosti i poticali mlade da ga u tomu slijede. Prelog je pokazao i dokazao koliko je kemija - u kojoj mnogi vide zlo koje može uništiti svijet - moćna znanost koja može pridonijeti poboljšavanju kvalitete života svih živih bića, ako se u istraživanju slijede etički principi. Toj je misiji posvetio sav život boreći se za slobodu istraživanja koju neće ograničavati kapital ni politička volja. Vjerujem da smo posijali dobro sjeme i postigli ozračje zajedništva koje će nama, njegovoj živoj baštini, pomoći da nastavimo njegovim stazama u povezivanju kemičara i kemijskih inženjera iz znanosti i gospodarstva na dobrobit svekolikoga društva«, kaže Kaštelan-Macan. Odnedavno su svi radovi posvećeni velikanu hrvatske i svjetske kemije objavljeni u knjizi »Ogledi o Vladimiru Prelogu« koju su sastavila dvojica njegovih učenika, dr. Miljenko Dumić i dr. Krunoslav Kovačević. Riječ je o opsežnoj zbirci znanstvenih, preglednih i novinskih članaka i drugih prigodnih tekstova posvećenih Prelogu i objavljenih od 1940. do kraja 2008. Njihov broj bio je toliko golem da nije mogao biti potpuno ukoričen pa je uz knjigu od 616 stranica pridodan i DVD s originalnim preslikama svih tekstova na ukupno 1533 stranice.
Kako se knjiga ne bi svela na obično kronološko nabrajanje obrađenih radova, autori su se potrudili na prvih sto stranica, u eseju »Ogledi o Vladimiru Prelogu« (na hrvatskom i engleskom), predstaviti Prelogov život kroz citate drugih osoba i uz brojne fotografije. Time se dobiva cjelovita slika o jednom od najvećih organskih kemičara 20. stoljeća kojeg su za života nazivali kraljem kemije, Mozartom organske kemije, pionirom farmaceutske kemije, intelektualnim divom, pionirom stereokemije, a autori knjige tom su nizu laskavih titula dodali i svoj prilog - kemičar umjetnik. Vladimir Prelog bio je pravi renesansni čovjek, obrazovan i široke kulture, vrstan predavač, ali uz to je imao sposobnost znanost približiti svakom čovjeku.
Unatoč svojoj važnosti i ugledu ostao je skroman, rijetko se hvalio i uvijek je isticao doprinos svojih suradnika, od početnika do nobelovaca. Kad je 1975. dobio Nobelovu nagradu za kemiju zbog istraživanja stereokemije velikih organskih i biologijskih molekula, tumačilo se da je to priznanje za njegov cjelokupni znanstveni opus, na što je on skromno odgovorio: »Koliki je moj doprinos znat će se najbolje za sto godina. Ja sam svoj posao napravio. Pri tome se osjećam kao čvorić u velikom tkanju.« Govorio je da kemiju uči cijeli život pa je i svoju autobiografiju naslovio »Moja 132 semestra kemije«. Kao istinskog istraživača i znanstvenika, smetalo ga je površno znanje, razbacivanje megabrojkama i nepotrebno gubljenje vremena. No, jednom je duhovito rekao: »I zabluda može katkad biti korisna, ali samo katkad, jer ne otkrije svatko Ameriku ako pođe u Indiju«.
Kako bi istaknuo svoje hrvatstvo, Prelog je volio da ga zovu Vlado, jer su zbog imena Vladimir neki znanstvenici u početku mislili da je Rus. Iako je bio agnostik, dobro je poznavao Bibliju i često ju je citirao, a klonio se politike i bilo kakvih velikih akcija i demonstracija. Sam je to objašnjavao činjenicom da je kao dječak u rodnom Sarajevu bio svjedok ubojstva prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i supruge Sofije, što je bio povod Prvom svjetskom ratu. »Od onda sam alergičan na sve nasilne, masovne demonstracije, čak i kad su iz opravdanih razloga«, napisao je Prelog, no kad je njegova domovina Hrvatska 1991. bila izložena srpskoj agresiji, unatoč visokoj životnoj dobi podigao je glas protiv rata i razaranja i među prvima potpisao apel nobelovaca za mir u Hrvatskoj, a poslije i u njegovoj rodnoj Bosni i Hercegovini. Agresiju je nazvao zločinskim luđaštvom ili luđačkim zločinaštvom, a razaranja gradova njegove mladosti poput Sarajeva i Osijeka komentirao je riječima: »Zašto razaraju moje djetinjstvo«.
Kad je Švicarska početkom devedesetih godina uvela vize za hrvatske građane, zajedno s uglednim švicarskim Hrvatima 1995. je predao peticiju švicarskom ministarstvu vanjskih poslova sa zahtjevom za ukidanje viza. Prelog s Hrvatskom nije nikad prekinuo veze, štoviše, nakon odlaska u Švicarsku dodatno ih je učvrstio održavajući redovito kontakte s hrvatskim kemičarima. Kao docent na zagrebačkom Tehničkom fakultetu od 1935. do 1941. formirao je Zagrebačku školu organske kemije i istraživački laboratorij u tvornici Kaštel (današnja Pliva) koja je nakon toga izrasla u modernu farmaceutsku tvrtku, a kasnije je u Zürichu prihvaćao mnoge hrvatske kemičare na doktorski i postdoktorski studij te im osiguravao stipendije i specijalizacije i bio im mentor. Hrvatska mu se odužila brojnim priznanjima za života i nakon smrti. Iako je umro istog datuma kao i Nikola Tesla - 7. siječnja, Prelog će teško ikad doživjeti njegovu slavu i popularnost, no knjiga »Ogledi o Vladimiru Prelogu« veliki je doprinos u tom smjeru. Marijan Lipovac
Vjesnik
15. 10. 2010.
No comments:
Post a Comment