Izašao novi broj Matice - časopisa Hrvatske matice iseljenika

Izašao novi broj Matice

Časopis donosi i povratničke priče južnoafričke Opatijke Katice Hauptfeld i leipziške Iločanke, današnje gradonačelnice Marine Budimir. Važna vijest za Hrvate izvan domovine je, uz otvorenje šestog diplomatskog predstavništva u BiH - konzulata u Livnu, i predstavljanje Registra hrvatskih subjekata izvan RH Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u Zagrebu.

Iz tiska je upravo izašao deseti broj Matice, časopisa Hrvatske matice iseljenika. Listopadski broj donosi pregršt zanimljivosti, susreta i događanja u hrvatskim zajednicama u europskim i prekomorskim hrvatskim zajednicama. Prebogatu Matičinu programsku godinu prate napisi o Školi folklora u Zadru Plesni običaji jadranskoga područja Snježane Jurišić, Foruma mladih pripadnika hrvatskih manjina u Koljnofu Perspektive obrazovanja mladih iz hrvatskih zajednica Srednje i Jugoistočne Europe Marina Knezovića te članak o rujanskoj tribini u HMI-ju Ljetopis je promotor jezika panonskoga prostora Diane Šimurine-Šoufek. 
Matica je bila prisutna i na 6. Večeri Hercegovine u Posavini i 23. Danima hrvatskoga filma u Orašju, na XXI. Rešetaračkim susretima pjesnika u slavonskim Rešetarima i na 40. obljetnici HKUD-a Fala iz švicarskoga Schaffhausena. Časopis donosi i povratničke priče južnoafričke Opatijke Katice Hauptfeld i leipziške Iločanke, današnje gradonačelnice Marine Budimir. Važna vijest za Hrvate izvan domovine je, uz otvorenje šestog diplomatskog predstavništva u BiH - konzulata u Livnu, i predstavljanje Registra hrvatskih subjekata izvan RH Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u Zagrebu. Obljetničke teme tekstovima su popratili Branka Bezić Filipović, Karla Franić, Vesna Kukavica, Ljerka Galic, Aleksandar Vodopija i Naida Šehović. I u ovom, jesenskom broju Matice, na radost vjernih čitatelja diljem svijeta, pišu kolumnisti Vesna Kukavica, Sanja Vulić, Šimun Šito Ćorić, Željko Holjevac i Zvonko Ranogajec.

Izdvajamo kolumnu Globalna Hrvatska , koju prenosimo u cjelosti:

Argentinsko kulturno vrelo časopisa Studia Croatica

Poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao važno sredstvo komuniciranja ljudi zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Internetu čitatelje iz cijeloga svijeta

Ovih je dana u Buenos Airesu objelodanjena dvojezična knjiga pod naslovom Historia de la revista / Povijest časopisa Studia Croatica koju je uredio istaknuti publicist José Maria Vrljicak / Joza Vrljičak. Dvojezično izdanje, čiji je nakladnik istoimeni argentinski Instituto Studia Croatica, financijski je podupro Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Građa je pregledno izložena na 151 stranici, sažimajući šest burnih desetljeća publicističkih napora hrvatskih egzilanata koji su našili utočište nakon druge svjetske kataklizme u Južnoj Americi, ali i njihovih potomaka (rođenih u hispanističkome svijetu) koji su svoje medijske  aktivnosti temeljili na poštovanju domicilne sredine te očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta u uvjetima političke emigracije, a u ozračju zapadnih demokracija. Upravo je taj naraštaj hrvatskih publicista rođenih u dijaspori osvjetlao obraz našoj modernoj publicistici u globalnoj političkoj areni druge polovice 20. stoljeća, otvarajući međunarodnoj čitateljskoj publici (koja je svjedočila zlosilju komunizma) hrvatsku tematiku iz Titove nesvrstane SFRJ tijekom hladnoratovske podjele svijeta – vezanu uz pravo na samoodređenje naroda s vlastitom kulturnom i jezičnom osobnošću i to na jednom od velikih svjetskih jezika kakav je španjolski jezik s više od 400 milijuna izvornih govornika.

Prva pera časopisa Studia Croatica, kao predstavnici disidentske hrvatske zajednice, sudjeluju u međunarodnom rješenju prošlostoljetnoga hrvatskog pitanja od 1962. kada je održan Svehrvatski kongres u New Yorku, do više saborā Hrvatskoga narodnog vijeća održanih od Toronta (1975.), Bruxellesa (1977.) do Londona (1980.) i zaključnog sabora HNV-a upriličenog u Münchenu i uspješno okončanog u skladu s programskom agendom s neovisnošću Republike Hrvatske u Zagrebu krajem kolovoza 1990. Knjiga ima tri tematske cjeline. Prva je posvećena Hrvatskome latinoameričkome kulturnom institutu, koji je od utemeljenja u Buenos Airesu prije 59 godina zaslužan za pokretanje časopisa SC, dok ga od lani nakladnički potpisuje Instituto SC, naslijedivši uz istoimeni kultni časopis i njegovu djelatnost na novim programskim osnovama sa sjedištem u glavnome gradu te južnoameričke zemlje, kako stoji u službenom Registru argentinskih udruga od 2017. U četrnaest zasebnih tekstova opisane su ključne figure političke emigracije koje su se u Buenos Airesu angažirale oko ove časopisne serije, razumijevajući tragiku koju su (pro)živjeli, a okrećući se svjesno pozitivnim vrijednostima čovječanstva. Druga tematska cjelina znakovito je naslovljena Novo doba, a poklapa se s devedesetima i uspostavom neovisnosti Lijepe Naše, kada naraštaj političkih izbjeglica završava nakladnički ciklus u skladu s vlastitom programskom orijentacijom (I. Bogdan, F. Nevistić, R. Latković…), predavši časopis SC u ruke naraštaja rođenih u Argentini s fakultetskim obrazovanjem kada uredničku dužnost preuzima poliglot mr. Joza Vrljičak 9. XII. 1994. Treći dio knjige donosi 20 biografija publicista koji su obilježili ovu serijsku publikaciju kao vrelo povjesničarima i sociolozima migracijskih ruta našijenaca. Zanimljivo, suradnik SC bio je i dr. sc. Franjo Tuđman još od osamdesetih, kasniji utemeljitelj suvremene hrvatske države.

Revija SC objavila je dosad 147 tiskanih brojeva s područja širokog spektra tisućljetne hrvatske kulturne i jezične riznice, povijesti i politike, uključujući tekstove o pravu na samoodređenje naroda. Kao tromjesečna serijska publikacija s kulturno-političkom tematikom SC je upućivana na 134 ustanove, postavši pristupačna širokom krugu čitatelja u 54 države svijeta, koje su među prvima priznale neovisnost Lijepe Naše, ocijenila je prva savjetnica za kulturu Veleposlanstva RH u Argentini dr. sc. Maja Lukač Stier.  

Glavni urednik Vrljičak pokazao se izvrsnim kreatorom te revije i na novim medijima, učinivši je jednom od prvih publikacija toga tipa s internetskim izdanjem (www.studiacroatica.org), još od godine 1996. Time se krug čitatelja časopisa SC proširio i internacionalizirao, postavši najveća multimedijska mrežna stranica hrvatske dijaspore na španjolskome jeziku zadnje 22 godine. Sadrži oko 13.000 stranica revije, 12.000 stranica raznih knjiga na španjolskome, engleskome, francuskome i hrvatskome jeziku, te 1.100 audiovizualnih zapisa s više od 80 sati snimljenoga materijala, koji postižu na Mreži više od 3.000.000 posjeta godišnje. Nedvojbeno, poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao tako važno sredstvo informiranja mnoštva ljudi u svijetu zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Mrežu  potomke hrvatskih iseljenika i njihove prijatelje koji ne govore hrvatski. Glavnome uredniku pridružila se prije tri godine pravnica Adriana Smajić, koja je preuzela dužnost izvršne urednice, ujedno se potvrdivši i kao prevoditeljica na hrvatski građe ove knjige o slavnome argentinskome periodičniku.

Napisala: Dijana Šimurina Šoufek