PRVI DIO - POSTANAK BALKANSKIH SLAVENA
- 1. Balkanski poluotok
- 2. Rimsko carstvo
- 3. Narav slavenskog naseljavanja na Balkanu
- 4. Odlucni moment pri stvaranju južnoslavenskih naroda
- 1. Doseljenje i stvaranje države
- 2. Hrvati na raskrižju Iztoka i Zapada
- 3. Sjajno doba Hrvatske
- 4. Propast hrvatske države i prikljucak Ugarskoj
- 5. Hrvati za vrieme Arpadovica i Anžuvinaca
- 6. Razdoblje od Anžuvinaca do Habsburgovaca
- 7. Tursko doba i njegove nevolje
- 8. Komadanje hrvatskog podrucja
9. Vojna Krajina
Nesrećom na Mohačkom polju pao je glavni teret borbe protiv Turaka na Habsburgovce. Za njih je moralo biti odlučno, da je pritisak Osmanlija djelovao osobito u sjeverozapadnom pravcu, te da su nakon pada Bosne (god. 1463.) vojnički i pljačkaški pohodi Osmanlija sve češće nadirali na nutarnje austrijske zemlje.
Habsburgovci su dakle cetinskim izborom preuzetu dužnost obrane Hrvatske vezali s dužnošću obrane nutarnjih austrijskih zemalja. Tim se je povodom pristupilo življoj organizaciji obrane i živom provođenju obrambenih mjjera, popravljanju pograničnih gradova, u hrvatske su gradove postavljene posade, gradovi obskrbljeni hranom i streljivom i t. d. Obrana je ipak bila izvanredno otežana time, što su pogranična područja Hrvatske opustjela, a to tim većma, što su Osmanlije imali običaj podpuno opustošiti pogranična područja i uništiti sva tamošnja naselja, Uslied toga nastao je manjak u ljudima, pa je od toga trpjela obrana. Kako je pak hrvatsko stanovničtvo bježalo prema sjeveru i zapadu, tako je, na jednaki način, turska bujica uzvitlala i ostalo stanovničtvo balkanskih zemalja, osobito Srbije, pak je to stanovničtvo pred turskim četama bježalo ili pak kao poslušno ratno roblje ili kao pomoćne čete s njima napredovalo.
Tako je nastala jaka seoba balkanskog pučanstva prema sjeveru i sjeverozapadu. Taj ljudski material upotrebljavali su Osmanlije vrlo spretno za lake čete, za predstraže i za pljačkaške bande. A budući daje taj živalj bio i od prirode sklon pljačkanju otimanju i grabežu, sviet ga se vrlo bojao. Austrija se htjela toj taktici suprotstaviti na taj način, što je i ona pokušala ovo nomadsko stanovničtvo iskoristiti u svoje svrhe, a napose njime naseliti opustjele hrvatske krajeve.
Austrija je podielila zemljišta turskim prebjeglicama (Vlasima, Racima, uskocima ili prebjezima) kao vojničko leno uz obvezu daje brane od osmanlijskih napada. Po prvi puta naseljeni su ovi elementi na opustjelom zemljištu gospodštije Sichelburžke (Dumbirinžke), a s vremenom i na ostaloj turskoj granici u Hrvatskoj i Slavoniji, a poslije također i u Banatu i Sedmogradskoj. Tako je mjestimice među hrvatsko stanovničtvo utisnut posve novi i strani element, s kojim ćemo se još kasnije morati pozabaviti. Kako je ta obrana u prvom redu išla u korist nutarnjih austrijskih zemalja, morale su ove snositi i troškove, ali su se zato brinule i za orgamizaciju obrane na turskoj granici.
Iz sveukupnog ovog nastojanja i djelovanja, iz ovog naseljivanja i uređenja obrane, vodene od nutarnjih austrijskih staleža, nastala su prva graničarska područja. Kad se to uređenje uspješno primienilo, ono se prostorno sve više proširivalo rako, da je pomalo zahvatilo i susjedne krajeve, u kojima je nastavalo čisto hrvatsko pučanstvo.
Tako je s vremenom nastala t. zv. Vojna Krajina.
Full article:
- 1. Seoba i podrucje naseljenja
- 2. Srbi i njihovi susjedi
- 3. Obilježje prvih srbsklh državnih tvorevina
- 4. Nemanjici kao prvi osnivaci srbske države
- 5. Sveti Sava
- 6. Sjajno doba srbske države
- 7. Propast Srbije
- 8. Tursko doba
- 9. Uskrs Srbije
- 10.Pravci razvoja suvremene Srbije
- 1. Bosna kao politicki, zemljopisni i sociološki problem
- 2. Bosna kao nacionalni problem
- 3. Bosna je hrvatska zemlja
- 4. Bogumili
- 5. Politicka pozadina bogumilskog pokreta
- 6. Sudbina Bosne kao bogumilske države
- 7. Prielaz bogumila na islam
No comments:
Post a Comment