PRVI DIO - POSTANAK BALKANSKIH SLAVENA
- 1. Balkanski poluotok
- 2. Rimsko carstvo
- 3. Narav slavenskog naseljavanja na Balkanu
- 4. Odlucni moment pri stvaranju južnoslavenskih naroda
- 1. Doseljenje i stvaranje države
- 2. Hrvati na raskrižju Iztoka i Zapada
- 3. Sjajno doba Hrvatske
- 4. Propast hrvatske države i prikljucak Ugarskoj
- 5. Hrvati za vrieme Arpadovica i Anžuvinaca
- 6. Razdoblje od Anžuvinaca do Habsburgovaca
- 7. Tursko doba i njegove nevolje
- 8. Komadanje hrvatskog podrucja
- 9. Vojna Krajina
11. Hrvatski narodni preporod
Tokom 1 8. stoljeća prilike su se u Hrvatskoj i Slavoniji još više sredile. Rane, ostale od turskog doba. sve su više cielile, stanovničtvo se množilo, gospodarska se razina podizala. Kad je onda nakon napoleonskih ratova stao novi vjetar piriti u Europi, pojaviše se i u Hrvatskoj i Slavoniji nove težnje. Baš u onom sjeverozapadnom kutu Hrvatske, koji je ostao pošteđen od Turaka, a gdje se bijaše nastanio, bježeći pred Turcima, politički vodeći i djelatni dio hrvatskoga plemstva, započela je obnova hrvatskoga naroda, tako zvani »hrvatski preporod«.
Ovdje treba prije svega ustanoviti, da za prvih šest stotina godina državne zajednice Mađara i Hrvata ne bijaše nikakvih nacionalnih trvenja u većoj mjeri. Jedni su uz druge živjeli, te su se što manje jedni za druge brinuli. Ako su Hrvati bili nezadovoljni s prilikama, izabrali bi sebi drugoga kralja, pa bi se čitav priepor riešio u krizi dinastičke borbe.
U tom pravcu donio je jozefmizam temeljiti preokret. Josip II. pregnuo je preko svih poviestno-poiitičkih i narodnostaih raznolikosti u Austriji stvoriti jedinstvenu njemačku državu. Ovo se nastojanje međutim razbilo uglavnom na odporu Mađara.
Ali Mađari, ne naučiše ništa iz Josipova neuspjeha, nego postadoše njegovim revnim naslijeđivačima. Od god. 1790. nastupaju Mađari u Hrvatskoj centralizatorski i mađarizatorski. Suvremeni nacionalizam našao je u Mađara najrevnije učenike, te je u njihovoj zemlji doveo do obnove mađarskoga narodnoga jezika i njegova službenog uvođenja u javni i državni život.
Jozefinizam je ugrozio svojim slobodarskim reformama interese plemstva, osobito feudalne gospode i velikaša; jer je donosio sa sobom ukidanje kmetstva i uvođenje poreznih dužnosti također i za plemstvo. U Hrvatsku posla Josip II. grofa Balašu, čovjeka surova i nasilna, koji se nije mnogo brinuo za hrvatski ustav i staležke pravice. Prestrašeno hrvatsko plemstvo vidjelo je svoj spas samo u što užem priključku Ugarskoj, budući da je mađarskom odporu uspjelo slomiti jozefinske reforme. Uslied toga bi u hrvatskom saboru zaključeno, da se prihvati nekoliko točaka u naputku za hrvatske delegate na mađarskom državnom saboru, kojima bi se Hrvatska imala još čvršće vezati uz Ugarsku, osobito u financijskom pogledu; time su hrvatski plemići svojevoljno napustili svotje stoljetno pravo samostalnoga odlučivanja u poreznim stvarima, te su ova svoja prava prenieli u djelokrug ugarskoga državnog sabora.
Apetit Ugarske bio je time podražen. Mađari sad pregnuše u prvom redu da pripoje Ugarskoj tri slavonske županije, te da u Hrvatskoj uvedu mađarski kao službeni i obvezatni jezik. Iz toga se međutim porodiše težke borbe, koje su podpuno izpunile vremensko razdoblje od god. 1790. do god. 1795. zatim od god, 1820. do god. 1830. Hrvati su žilavo branili latinski jezik, kojim su se stoljećima služili, obmanuti neizpravnom pred postavkom, da će se ukidanjem latinskog jezika ugroziti također njihova ustavna prava i povlastice, koje bijahu napisane latinskim jezikom. No kad ipak tokom vremena opaziše, daje duh vremena protiv njih, te da se s latinskim jezikom ne će moći odhrvati mađarskom nasrtaju, započnu se i Hrvati služiti svojim narodnim hrvatskim jezikom. Mladi i rječiti dr. Ljudevit Gaj preudesio je slova prema češkom uzoru za hrvatski pravopis.
Književnim jezikom bi izabrano štokavsko narječje, koje se u 16. i 17. stoljeću upotrebljavalo u književnosti dalmatinske Hrvatske. Krug mladih, oduševljenih ljudi poveo je književni pokret, koji je sa sobom povukao narod. Oni, koji su branili hrvatska prava, zadobiše oslonac u narodu i dobiše podpore i na dvoru, te bi tako mađarski nasrtaj suzbijen.
Čisto književni pokret, koji je dr. Gaj započeo, prešao je naravno doskora na političko polje.
Hrvati su međutim ipak ubrzo osjetili svoju slabost zbog svoga malog teritorija.
Full text:
- 1. Seoba i podrucje naseljenja
- 2. Srbi i njihovi susjedi
- 3. Obilježje prvih srbsklh državnih tvorevina
- 4. Nemanjici kao prvi osnivaci srbske države
- 5. Sveti Sava
- 6. Sjajno doba srbske države
- 7. Propast Srbije
- 8. Tursko doba
- 9. Uskrs Srbije
- 10.Pravci razvoja suvremene Srbije
- 1. Bosna kao politicki, zemljopisni i sociološki problem
- 2. Bosna kao nacionalni problem
- 3. Bosna je hrvatska zemlja
- 4. Bogumili
- 5. Politicka pozadina bogumilskog pokreta
- 6. Sudbina Bosne kao bogumilske države
- 7. Prielaz bogumila na islam
No comments:
Post a Comment