Mreža misija Y generacije
Samoprijegoran rad misionara,
redovnika i redovnica, hrvatske inozemne pastve na pet kontinenata, doista je
zadivljujući na vjerskome, kulturnome i socijalnome planu
Napisala: Vesna Kukavica
Foto: Marija Belošević
Zlatni
jubilej Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu obilježen je u
Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu 25. i 26. travnja prigodnim
znanstveno-stručnim skupom. U intenzivnom programu valorizirani su dosezi te
katoličke mreže od Australije do Sjeverne i Južne Amerike, juga Afrike do
misijskih središta na Starome kontinentu – odakle su, istina izvaninstitucionalno,
svećenici u hodu sa svojim narodom od sredine drugog tisućljeća, a učestalije s
modernim migracijama u Novi svijet na vremenskoj okomici tijekom posljednjih 150
ljeta. Nastupilo je 25 vrsnih predavača koji su osvijetlili višeslojne
stvarnosti koje zatječu naši migranti u novim destinacijama, usredotočujući se
na značajke suvremene mobilnosti koja zahvaća mlađe i obrazovanije ljude iz RH
i BiH koji se mahom sele u potrazi za poslom, znaju strane jezike i
(ne)okupljaju se na nedjeljnim misama u stranim megapolisima, što od svećenika
zahtijeva eruditsko umijeće djelovanja u raspršenim modelima selilaštva
korporativnoga imperijalizma. Tu je fenomenologiju na skupu sjajno protumačio
prof. dr. Pero Aračić, govoreći o smislu hrvatske inozemne pastve u budućnosti.
Ova plejada hrvatskih svećenika i časnih sestara, koje smo sreli u
Zagrebu, zaslužuje najviša odličja Hrvatske za doprinos očuvanju vjerskoga i
nacionalnoga identiteta, kao i afirmaciju hrvatske kulture i jezika u dvjestotinjak
višejezičnih, višekulturnih i višekonfesionalnih sredina od Sjevernoga do
Južnoga pola. U Kanadi i Njemačkoj još je dobra posjećenost euharistijskih
slavlja na hrvatskome jeziku, ali djeca trećeg i četvrtog naraštaja rođena na
Novome Zelandu ili Južnoj Americi slušaju vjeronauk na jezicima domicilnih
zemalja. Sažeto, od Gutenbergove epohe do Y generacije Crkva vodi računa o
novim društveno-kulturnim prilikama globaliziranoga svijeta, među kojima razvoj
digitalnih obavijesnih sredstava zauzima istaknuto mjesto. Crkvu u Hrvata tako
krasi kontinuitet u razumijevanju ljudi u pokretu, pomno osluškivanje
migrantskih tegoba s pružanjem Nade u bolje sutra.
S druge strane, hrvatske državne strukture, osobito tijekom 20.
stoljeća, patile su od diskontinuiteta, izmjenjujući majčinsku skrb maćehinskom
(ne)brigom za vlastite selioce pa se ne mogu pohvaliti takvim rezultatima.
Istina, četvrtstoljetna diplomatska mreža Republike Hrvatske, Vlada RH i
Središnji državni ured za Hrvate izvan RH u suradnji s Maticom iseljenika
(www.matis.hr) nastoje učinkovitije služiti svome narodu u svim granama ljudske
djelatnosti, organizirajući bogatu obrazovnu i kulturnu ponudu od hrvatske
nastave u inozemstvu do manifestacija i mnoštva kulturnih radionica i
društvenih programa. Skup je pokazao da su početkom trećeg tisućljeća rezultati
Crkve impresivni i u broju vjernika i u društvenim te umjetničkim postignućima
Hrvata katolika u dijaspori – unatoč turbulentnim i globalnim te lokalnim mijenama.
Crkva traži da država preuzme materijalnu brigu o kulturno-umjetničkim
društvima iseljenika.
Znakovito, u sklopu skupa dušobrižništva za Hrvate u dijaspori
predstavljena je uloga internetskih socijalnih mreža u pastoralu selilaca.
Iskustvo na tom području s nazočnima podijelili su voditelj naše misije iz Londona
vlč. Ljubomir Šimunović i stručnjak za odnose s javnošću međunarodne reputacije
Sandro Baričević. Dvojac je pregledno izložio evaluaciju trogodišnje konkretne
komunikacijske strategije Hrvatske katoličke misije iz Londona, koristeći više kvalitativnih i kvantitativnih metoda,
uključujući dubinske intervjue, upitnike, analize sadržaja poruka te brojčano sumiranje
fantastično posjećene misijske Facebook stranice (https://www.facebook.com/hkmlondon/).
Vrednovanje učinka svjesnosti virtualnih poruka londonske misije otkiva fokus
skupine, značaj izravnoga susreta, ali i promjene u tipu potpore vjernicima i u
radu svećenika Y generacije, kao i cjelokupnoga pastoralnog djelovanja. Usto,
fra Ljubomir uređuje odličan dvojezični časopis Most / The Bridge, koji desetak
godina pridonosi rastu naše zajednice u Ujedinjenom Kraljevstvu te povezuje
hrvatsku i englesku kulturu. Potaknut pozitivnim iskustvom, fra Ljubomir
pokreće Facebook stranicu Hrvati katolici
u Irskoj (https://www.facebook.com/hkuirskoj/),
koja je pridonijela ne samo okupljanju Hrvata i formiranju tamošnje misije u
Dublinu, već se nametnula kao referentna točka za sve masovniju hrvatsku
zajednicu u Irskoj. S feijsa fra
Ljubomir je uputio i poziv za prvu svetu misu na našem jeziku u Dublinskoj
nadbiskupiji koja je na radost vjernika održana 17. 4. 2017. na Uskrsni
ponedjeljak u St. Finbarr's Church u gradu Corku gdje se odnedavno pojavila
druga po veličini zajednica Hrvata u Irskoj.
Posredovanje društvenih mreža u evangelizaciji otpočetka je, inače,
zagovarao i papa emeritus Benedikt XVI., koji svjedoči vatikanskoj Facebook
stranici i portalu (www.vatican.va), izašavši pri tome na YouTube početkom
21. stoljeća dok je lani, točnije 19. ožujka, papa Franjo otvorio vlastiti
profil na Instagramu s latinskom verzijom svoga imena Franciscus – dijeleći optimizam Y naraštaju.
Potpisi fotografija:
1.
Multimedijska prezentacija djelovanja HKM London vlč. LJ. Šimunovića i
S. Baričevića, PR stručnjaka, Zagreb, 26. 4. 2017. Snimila: Marija Belošević
2.
Ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav
Markić, voditelj naše misije iz Londona vlč. Ljubomir Šimunović i stručnjak za
odnose s javnošću međunarodne reputacije Sandro Baričević. Snimila: Marija
Belošević
3
Potpredsjednik Vlade RH Davor Ivo Stier s uzvanicima i sudionicima
Znanstveno-stručnog skupa o 50. obljetnici Ravnateljstva dušobrižništva za
Hrvate u inozemstvu. Snimila: Marija Belošević
No comments:
Post a Comment