Četrdeset godina hrvatskoga jezika u srednjim školama Ontarija

Četrdeset godina hrvatskoga jezika u srednjim školama Ontarija

Razgovor s prof. dr. sc. Vinkom Grubišićem iz Kanade povodom  četrdesete obljetnice uvođenja hrvatskoga jezika u srednje škole Ontarija

Razgovarala: Vesna Kukavica

Sredinom 1976. hrvatski jezik postao je dijelom srednjoškolskoga programa u Ontariju (Kanada) zahvaljujući  tadašnjoj  ministrici za školstvo  Betty Stevenson i  lobističkim naporima  hrvatskih  ljudi, među kojima je ondje djelovao i najplodniji pisac udžbenika za učenje hrvatskoga jezika i kulture u emigraciji u XX. stoljeću   prof. dr. sc. Vinko Grubišić.  Povodom četrdesete obljetnice uvođenja hrvatskoga jezika u srednje škole Ontarija zamolili smo tog uglednoga jezikoslovca s višedesetljetnom kanadskom adresom i dopisnoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da za Portal HMI prokomentira taj povijesni čin i prisjeti se glavnih protagonista s kojima je uspio prije uspostave neovisne Republike Hrvatske promijeniti položaj hrvatske zajednice u multikulturnom i multietničkom mozaiku Kanade, ostvarivši pravo poučavanja djece naših korijena hrvatskome jeziku.

Profesore Grubišiću, kako ste došli na ideju petnaest godina prije uspostave neovisne Republike Hrvatske zatražiti od kanadskih prosvjetnih vlasti uvođenje hrvatskoga jezika u srednje škole Ontarija!?

Bila je to misija hrvatske političke emigracije, kojoj sam se priključio kao egzilant sredinom šezdesetih koje su bile obilježene pokretom vezanim uz Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika, a i živih nastojanja u promicanju hrvatske kulture s konačnom svrhom uspostave neovisne demokratske Hrvatske države. Nakon devet emigrantskih godina u zapadnoj Europi, okušao sam sreću u Kanadi, nastavivši surađivati s Hrvatskom revijom Vinka Nikolića. Iste kišne večeri kad sam stigao u Kanadu, 1. studenoga 1975. nazvao me do tada mi potpuno nepoznati profesor Zdravko Robert Megler  i, nakon kraćega uvoda, napomenuo da ćemo se vidjeti idući dan, nakon Sv. mise u Torontu, ispred hrvatske crkve. Danas pokojni prof. Megler bio je predsjednik udruženja Canadian Teachers of the Croatian Heritage, a razlog njegova sastanka je sljedeći: postoji mogućnost da se uvede hrvatski jezik kao nastavni predmet u srednje škole provincije Ontario. Za to treba ispuniti sljedeće uvjete: prvo, imati dovoljan broj zainteresiranih učenika; drugo, program prihvaćen od Ministarstva za školstvo i kulturu provincije Ontario; treće, kvalificirana srednjoškolskoga profesora i četvrto, osigurati dovoljan broj učenika zainteresiranih za učenje hrvatskoga jezika. Zadatak organizacijski nije bio lagan. Riječ je o jednoj od deset najvećih kanadskih saveznih provincija koja ima više od 12 milijuna stanovnika i u kojoj i danas živi oko 40 posto ukupne kanadske populacije. Sam glavni grad provincije Ontarija - Toronto, ujedno i najveći grad u Kanadi,  ima oko dva i pol milijuna ljudi, dok metropolitansko mu područje obuhvaća više od četiri milijuna ljudi. U tom makro kozmosu Kanade, morali smo stvoriti svoje mjesto pod suncem.

Kako je tekao proces ostvarenja tog jezičnog projekta koji je promijenio status hrvatske zajednice u Kanadi?

http://www.studiacroatica.org/2016/vesna_vinko_40/cetrdeset.htm