DEKLARACIJA
Ime hrvatskoga jezika u svijetu
Poštovani!
Na Prvome znanstvenom skupu posvećenomu hrvatskomu jeziku kao drugomu i hrvatskomu jeziku kao stranomu jeziku (održanomu 14. i 15. listopada 2005.) doznali smo da se hrvatski jezik još uvijek na nekim stranim sveučilištima (i ne samo sveučilištima) vodi pod imenom "srpskohrvatski jezik". Tako je, primjerice, na talijanskim sveučilištima. Sudionice su Skupa iz Italije rekle da je to "standardizirano" ime u Italiji te da će se, takvo, kako im se kaže, i dalje rabiti. Na nekim se pak sveučilištima - primjerice, na Sveučilištu u Bloomingtonu (Indiana) - u nazivu "srpskohrvatski" "kriju" sva tri (službeno priznata) jezika: bosanski, hrvatski i srpski. Stručnjaci se (profesori i lektori) koji na tim sveučilištima predaju hrvatski jezik svojski trude da studente uvjere u to da je to autonoman standardni jezik, ravnopravan s drugim standardnim jezicima u svijetu, te da njegovu opisu treba pristupiti neovisno o bosanskome standardnom jeziku i neovisno o srpskome standardnom jeziku. Oni su međutim (spomenuti profesori i lektori) potpuno nemoćni da bilo sto (službeno) učine u vezi sa statusom njegova imena. Zašto? - Zato što je ime standardnoga jezika kao državnoga jezika isključivo stvar politike. Republika Hrvatska ima sve vitalne dokumente (medu njima i Ustav) u kojima je hrvatski standardni jezik deklariran transparentno i u smislu državnoga jezika i u smislu njegova imena. Posebno je ta transparentnost poželjna sada - kada se Republika Hrvatska nalazi pred vratima Europske Unije. Ona u Europsku Uniju ne može ući ako nije standardizirana i u jeziku i u njegovu imenu. Ona u nju može ući, dakako, samo s jednim imenom svojega jezika - hrvatskim.
Molimo Vas da u svoje razgovore s odgovarajućim političarima o ulasku u Europsku Uniju uključite i temu "hrvatski jezik". No nju bi trebalo uključiti i u druge relevantne razgovore, posebno kad se vode s državama u kojima je nesređen status i karaktera i imena hrvatskoga jezika.
P.S. Budući da moramo voditi računa i o praktičnim problemima (mali broj studenata i nemogućnost angažiranja triju, a s vremenom i četiriju, lektora - lektora za hrvatski jezik, lektora za srpski jezik, lektora za bosanski jezik i lektora za crnogorski jezik, na istome sveučilištu) moguć je suvremeni kontrastivni pristup svima tim jezicima, njihovim sličnostima i različitostima, ali ne istodobno. Pritom se, dakako, ni tada ne smiju mimoići i zanemariti njihova zasebna (službena) imena. Uz to: ni u kojemu se slučaju spomenuti jezici ne smiju voditi pod jednim (općim) imenom (srpskohrvatskim). Oni se i na tuzemnim i na inozemnim sveučilištima moraju voditi kao samostalni slavenski jezici.
Uvjereni da ćete se našoj molbi odazvati, unaprijed Vam se zahvaljujemo i srdačno i Vas pozdravljamo.
S poštovanjem
Prof. Josip Silić
(Ova deklaracija slala SNJEZANA HEFTI, iz Italije)
- - - - - - - - - - - - - - - Aviso - - - - - - Advertisement - - - - - Oglas- - - - - - - - - - - - - -
Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos
Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills
Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke
Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law - Odvjetnica
http://www.adrianasmajic.blogspot.com/ adriana.smajic@gmail.com
Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal)
joza.vrljicak@gmail.com
(+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000
Ime hrvatskoga jezika u svijetu
Poštovani!
Na Prvome znanstvenom skupu posvećenomu hrvatskomu jeziku kao drugomu i hrvatskomu jeziku kao stranomu jeziku (održanomu 14. i 15. listopada 2005.) doznali smo da se hrvatski jezik još uvijek na nekim stranim sveučilištima (i ne samo sveučilištima) vodi pod imenom "srpskohrvatski jezik". Tako je, primjerice, na talijanskim sveučilištima. Sudionice su Skupa iz Italije rekle da je to "standardizirano" ime u Italiji te da će se, takvo, kako im se kaže, i dalje rabiti. Na nekim se pak sveučilištima - primjerice, na Sveučilištu u Bloomingtonu (Indiana) - u nazivu "srpskohrvatski" "kriju" sva tri (službeno priznata) jezika: bosanski, hrvatski i srpski. Stručnjaci se (profesori i lektori) koji na tim sveučilištima predaju hrvatski jezik svojski trude da studente uvjere u to da je to autonoman standardni jezik, ravnopravan s drugim standardnim jezicima u svijetu, te da njegovu opisu treba pristupiti neovisno o bosanskome standardnom jeziku i neovisno o srpskome standardnom jeziku. Oni su međutim (spomenuti profesori i lektori) potpuno nemoćni da bilo sto (službeno) učine u vezi sa statusom njegova imena. Zašto? - Zato što je ime standardnoga jezika kao državnoga jezika isključivo stvar politike. Republika Hrvatska ima sve vitalne dokumente (medu njima i Ustav) u kojima je hrvatski standardni jezik deklariran transparentno i u smislu državnoga jezika i u smislu njegova imena. Posebno je ta transparentnost poželjna sada - kada se Republika Hrvatska nalazi pred vratima Europske Unije. Ona u Europsku Uniju ne može ući ako nije standardizirana i u jeziku i u njegovu imenu. Ona u nju može ući, dakako, samo s jednim imenom svojega jezika - hrvatskim.
Molimo Vas da u svoje razgovore s odgovarajućim političarima o ulasku u Europsku Uniju uključite i temu "hrvatski jezik". No nju bi trebalo uključiti i u druge relevantne razgovore, posebno kad se vode s državama u kojima je nesređen status i karaktera i imena hrvatskoga jezika.
P.S. Budući da moramo voditi računa i o praktičnim problemima (mali broj studenata i nemogućnost angažiranja triju, a s vremenom i četiriju, lektora - lektora za hrvatski jezik, lektora za srpski jezik, lektora za bosanski jezik i lektora za crnogorski jezik, na istome sveučilištu) moguć je suvremeni kontrastivni pristup svima tim jezicima, njihovim sličnostima i različitostima, ali ne istodobno. Pritom se, dakako, ni tada ne smiju mimoići i zanemariti njihova zasebna (službena) imena. Uz to: ni u kojemu se slučaju spomenuti jezici ne smiju voditi pod jednim (općim) imenom (srpskohrvatskim). Oni se i na tuzemnim i na inozemnim sveučilištima moraju voditi kao samostalni slavenski jezici.
Uvjereni da ćete se našoj molbi odazvati, unaprijed Vam se zahvaljujemo i srdačno i Vas pozdravljamo.
S poštovanjem
Prof. Josip Silić
(Ova deklaracija slala SNJEZANA HEFTI, iz Italije)
- - - - - - - - - - - - - - - Aviso - - - - - - Advertisement - - - - - Oglas- - - - - - - - - - - - - -
Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos
Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills
Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke
Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law - Odvjetnica
http://www.adrianasmajic.blogspot.com/ adriana.smajic@gmail.com
Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal)
joza.vrljicak@gmail.com
(+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000
No comments:
Post a Comment