Oživljena baština najznačajnijega hrvatskoga pjesnika Mađarske

Oživljena baština najznačajnijega hrvatskoga pjesnika Mađarske

Prisutnima su se obratili Matičin ravnatelj Mijo Marić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te priređivač Đuro Vidmarović. O djelu su govorile kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Acumen d.o.o. književnica i urednica izdanja Božica Brkan

Knjiga Josipa Gujaša Đuretina Mene su ljepote ostavile, priređivača Đure Vidmarovića, predstavljena je 5. studenoga u Hrvatskoj matici  Iseljenika. Uvod i intermezza u ovu svečanost knjige, nadahnutom interpretacijom Gujaševih stihova, dala je dramska umjetnica Biserka Ipša. Prisutnima su se, osim Matičina ravnatelja Mije Marića, obratili i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te priređivač, predsjednik DHK Đuro Vidmarović. O djelu su govorile kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić, a u ime nakladnika Acumen d.o.o. književnica i urednica izdanja Božica Brkan. Promociju je znalački vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo i dugogodišnja urednica Matičina ljetopisa Hrvatski iseljenički zbornik.

Matičinoj promociji prisustvovali su Anita Györei, zamjenica veleposlanika Republike Mađarske Nj. E. Józsefa Zoltána Magyara i János Dezső, savjetnik u veleposlanstvu Republike Mađarske, kao i glasnogovornik Hrvata u mađarskom Parlamentu Jozo Solga. Diplomatski klub zastupao je dr. sc. Smiljan Šimac s više članova toga uglednoga kluba, a pripadnike hrvatske manjine u Mađarskoj predstavljala su braća Blažetin, unuci Stipana Blažetina, koji studiraju u Zagrebu. Također, predstavljanju su nazočile Morana Amulić, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo, izaslanica ministrice kulture, dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica NSK u Zagrebu, izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić, stručna savjetnica za izdavačku djelatnost i Milan Kovač, predsjednik UO HMI.  Nazočila joj je i državna tajnica Zdravka Bušić, a u ime državnoga tajnika Zvonka Milasa iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH predstavljanju su prisustvovali dr.sc. Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja nacionalne hrvatske manjine u inozemstvu i Dubravka Severinski, načelnica Sektora za pravni položaj, kulturu i obrazovanje Hrvata izvan RH.

Četiri je desetljeća Đuro Vidmarović istraživao opus pjesnika i povjesničara Hrvata u Mađarskoj, profesora budimpeštanske gimnazije i objavio opsežno djelo naslovljena po stihu iz njegove predsmrtne pjesme. Knjigu je podijelio u dvije cjeline. U prvoj Vidmarović na književno-teorijskoj razini analizira Gujaševu nedovoljno poznatu poetsku ostavštinu i znanstvene interese vezane uz vlastiti manjinski identitet aktualiziran u doktorskoj disertaciji. Spomenimo suradnju s književnikom Milivojem Slavičekom te arhivsku i filološku građu koju je priređivaču ustupila pokojna Gujaševa supruga Vera Grunčić. Drugi dio knjige donosi ranije i sada prvi put objavljene pjesme, izvorne i transkribirane. Recenzentice i promotorice prof. dr. sc. Sanja Vulić i Božica Brkan, uz ino, knjigu smatraju nedvojbenim prinosom književno-teorijskoj literaturi posvećenoj vodećem hrvatskom pjesniku u Mađarskoj sredine 20. stoljeća, širenju spoznaje o raširenosti i uporabi lokalnih govora s obje strane granice u to doba i opravdanu želju za ubaštinjenjem Gujaševa djela u hrvatsku književnost.

Izlazak knjige sabranih djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. - 1976.), priređivača Vidmarovića, ove su godine financijski poduprli  Ministarstvo kulture RH i Hrvatska matica iseljenika. Na taj način sačuvan je život i djelo tog hrvatskoga intelektualca rođenoga 1936. u Gornjim Martincima. Đuretin je ustvari obiteljski nadimak po djedovu imena Đuro, Đureta. Gujaš studira u Segedinu pa u Pečuhu i na kraju u Pešti povijest i hrvatski jezik s jugoslavenskim književnostima. Diplomira 1961., a u dobi od 29 godina i doktorira na Sveučilištu u Budimpešti disertacijom „Politika nasilne asimilacije u Evropi i Mađarskoj (Pomađarivanje u županijama Somogy i Zala — Međimurje) i nacionalna obrana Mađara u Slavoniji za vrijeme dualizma“. Iz nje je u Hrvatskoj objavio dvije cjeline: u Kolu MH 1967. u br. 6. i u Historijskom zborniku (1970 - 71). Radi kao profesor na hrvatsko-srpskoj gimnaziji u Budimpešti, ali obolijeva i 1971. odlazi u invalidsku mirovinu. Preminuo je teško bolestan, siromašan i bez posla u četrdesetoj godini života.

Priređivač Đuro Vidmarović hrvatski je pjesnik, književni povjesničar, kritičar i prevoditelj. Objavio je više pjesničke zbirki. Njegov interes za književnu povijest hrvatskih nacionalnih manjina u europskim zemljama iznjedrio je više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Izraelu, kao i nekoliko osobito vrijednih knjiga iste tematike.

Po svom talentu, rezimirao je Vidmarović, pjesničkom senzibilitetu i posebno književnom obrazovanju Gujaš se odvojio od ostalih narodnosnih pjesnika. Svojim stvaralaštvom postao je predvodnik u borbi za prihvaćanje suvremenih književnih tijekova, za potpunu autonomiju književnog rada, za pisanje bez straha i ograničenja. Bio je svjestan da narodnosno pjesništvo stagnira u nekoj svojoj historijskoj čahuri, da zaostaje za suvremenim tijekovima, kako mađarske, tako i jugoslavenske poezije. 

Ukratko, teoretičari književnosti Hrvata u Mađarskoj njegovo pjesništvo smatraju najznačajnijom pojavom od 1918. godine do danas. U antologiji U kolo, objavljenoj prije točno pola stoljeća u Mađarskoj, zastupljen je s 24 pjesme od kojih će veći dio ući u Gujaševu postumno objavljenu zbirku pjesama „Povratak u Podravinu“ (1977), inače prvu objelodanjenu knjigu u književnosti Hrvata u Mađarskoj. Kažimo i to da je književniku Vidmaroviću ova knjiga vrhunac samopregalačkog rada na inkomporiranju rasute europske baštine u našu književnost. Svoju veliku radost zbog izlaska knjige Vidmarović je podijelio s prisutnim kolegama diplomatima, književnicima, političarima i svim prijateljima okupljenima u zagrebačko kišno predvečerje u Matici najavivši novo predstavljanje knjige uskoro i u Mađarskoj.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

 Fotografije: Snježana Radoš

1

Promotori književnica Božica Brkan, glumica Biserka Ipša, priređivač i autor Đuro Vidmarović, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Gordan Grlić Radman i kroatologinja prof. dr. sc. Sanja Vulić.

2.

Publika na promociji u prepunoj dvorani Hrvatske matice iseljenika

3.

Obraćanje ravnatelja HMI prof. Mije Marića

4

Govori ministar dr. sc. Gordan Grlić Radman

5

Naslovnica knjige:

Vidmarović, Đuro: Josip Gujaš  Đuretin: Mene su ljepote ostavile, Acumen d.o.o., Zagreb, 2019, 320 str.

Iz udobnosti svoga doma gledajmo večeras putem interneta uživo Operu "Nikola Šubić Zrinjski"

Iz udobnosti svoga doma gledajmo večeras putem interneta uživo Operu "Nikola Šubić Zrinjski"

Operu "Nikola Šubić Zrinjski" HNK-a Zagreb putem live-streama večeras u subotu 2. studenog s početkom u 19.30 sati po srednjoeuropskom vremenu gledaju milijuni diljem svijeta, među kojima će biti više od milijun Hrvata s udaljenih kontinenata

Opera "Nikola Šubić Zrinjski" Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu u režiji Krešimira Dolenčića, na repertoaru središnjeg nacionalnog teatra u subotu 2. studenog, u realnom će vremenu putem live-streama biti dostupna ljubiteljima opere širom svijeta.

Kako se ističe u najavi, opera "Nikola Šubić Zrinjski" Ivana pl. Zajca bit će u subotu 2. studenoga dostupna milijunima gledatelja putem live streama na platformi OperaVision, koja promiče opernu umjetnost koristeći nove tehnologije a financira se iz programa Europske komisije Kreativna Europa 2014. - 2020.

Tako će ju moći gledati ljubitelji opere širom svijeta u isto vrijeme kada i gledatelji u gledalištu HNK-a Zagreb. "OperaVision jedna je od rijetkih svjetskih platformi koje su posvećene samo operi i koje se gledaju slobodno, bez financijske participacije na web stranicama opernih kuća uključenih u projekt te potom na YouTubeu, također dostupnom svima", rekla je intendantica Dubravka Vrgoč.

Praizvedba opere Nikola Šubić Zrinjski 1876. godine Ivana pl. Zajca, osnivača i organizatora zagrebačkoga opernog kazališta, bila je višestruko važan kulturološki događaj. Tematizirajući posljednje sigetske dane hrvatskog junaka Nikole Šubića Zrinskog i njegovu junačku pogibiju, djelo je već na praizvedbi doživjelo nezapamćen uspjeh, zadržavši do danas počasno mjesto na hrvatskoj opernoj sceni.

Najveći ushit izazvala je potresna zakletva sigetskih junaka i finale U boj, u boj, koji je kao zborska pjesma skladan deset godina prije same opere.

Izvedbom u subotu ravnat će maestro Nikša Bareza. Live stream se može pratiti na službenoj YouTube stranici Operavisiona https://www.youtube.com/watch?v=l75yoMHB7pw

a bit će dostupna sve do svibnja 2020. godine.

"Značaj ovog projekta je što opernu umjetnost čini dostupnom velikom broju gledatelja razvijajući i šireći tako publiku operne umjetnosti u europskom i svjetskom kontekstu", poručuju iz HNK-a Zagreb.

Obavijestite ljubazno vas molimo svoje rođake i prijatelje!

Izvor: Hina/Hrvatska matica iseljenika

Branka Bezić Filipović - Hvarski ribariI i brodograditelji u Novome Svijetu

Branka Bezić Filipović

HVARSKI RIBARI

I BRODOGRADITELJI U NOVOME SVIJETU

...tako daleko, daleko, a opet sve tako naše i domaće...

http://www.studiacroatica.org/ribari/2019_ribari.htm

Iseljavanje s otoka Hvara započelo je u vrijeme kada se i ostalo dalmatin-  sko stanovništvo otisnulo u svijet iz svog siromašnog kraja, pritisnuto teš- kim životom u zabačenom dijelu Austro-Ugarske Monarhije, gdje se živjelo od poljoprivrede i ovisilo o vremenskim prilikama. Zbog karaktera zemljišta najviše se uzgajao ječam, kukuruz i pšenica, ali u nedovoljnim količinama. Najvažniji poljoprivredni proizvodi bili su masline i loza, te prilično razvi- jeno stočarstvo -uzgoj ovaca i koza. Međutim, nije bilo moguće ići ukorak s novim dostignućima, plovilo se na jedra u doba parobroda, a prometna povezanost s kopnom bila je nedostatna. Industrija se također jedva razvijala, a intelektualnih zanimanja je bilo malo. 

Takva gospodarska struktura odredila je i strukturu naselja. Gradovi su bili malobrojni, te je tako 1848. godine   najveći bio Split s 10 700 stanovnika. Seosko i otočko stanovništvo bilo je daleko brojnije. Austrija je političkom odlukom s Italijom snizila visinu carina, pa   je time omogućila prodor talijanskih vina na dalmatinsko tržište i zadala veliki udarac dalmatinskom gospodarstvu. Ta, takozvana Vinska klauzula bila  je na snazi od 1891. do 1904. godine. Nakon toga uslijedile su bolesti vino- ve loze, pa se dalmatinsko vinogradarstvo više nikada nije sasvim oporavi-  lo. Stanovništvo se počelo stihijski iseljavati na sve strane svijeta, poneseno pričama o zaradi. Bila je moguća, no ne i jednostavna, pa su, kao i u svemu, uspijevali samo najjači. 

U početku se radilo za preživjeti i isplatiti put, a ka- snije i za pomagati obitelj u starom kraju. Tako je na iseljenicima u dobroj mjeri ležalo dalmatinsko gospodarstvo, što je ispočetka izgledalo korisno, ali, prema riječima povjesničara Ljubomira Antića, koristi su bile privremene, a štete dalekosežne. Mladići su odlazili iz domovine i kako bi izbjegli vojničku dužnost, pa su u slučaju povratka bili podvrgnuti teškim kaznama jer su bili smatrani bjeguncima. Tu situaciju uspio je dijelom ublažiti Starograđanin, zastupnik Juraj Biankini, u kolovozu 1897. godine, podnoseći rezoluciju u Dalmatinskom saboru i Carevinskom vijeću u Beču, u kojoj je molio da se podieli kraljevsko pomilovanje izseljenicim, kojima nije slobodan povratak radi vojničkih prekršaja, a prigodom 50 godina vladanja Nj.V. cara i kralja Franje Josipa. Računa se da je od 70-ih godina 19. stoljeća do Prvog svjetskog rata iz Dalmacije iselilo 14% stanovništva. Otočani, vični plovidbi i ribarstvu, svoje su znanje primjenjivali i prilagođavali na drugim stranama svijeta, na mnogo zahtjevnijim morima. Neki su čak s lakoćom pronalazili nove putove i učili druge kako izlaziti nakraj s morem.

http://www.studiacroatica.org/ribari/2019_ribari.htm

Državni tajnik Milas u posjetu Općini Kiseljak

https://hrvatiizvanrh.gov.hr/vijesti/drzavni-tajnik-milas-u-posjetu-opcini-kiseljak/4607

• Galerija fotografija

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 

U Kiseljaku je danas položen kamen temeljac nove zgrade Doma zdravlja te je održan redovni godišnji sastanak s načelnicima i predsjednicima općinskih vijeća - predstavnicima Hrvata 

Svečanim polaganjem kamena temeljca u utorak, 29. listopada 2019., započela je izgradnja nove zgrade Doma zdravlja u Kiseljaku u Bosni i Hercegovini.

Projekt je pokrenut s ciljem osiguravanja bolje zdravstvene skrbi za stanovnike Kiseljaka, a prepoznala ga je i podržala Vlada Republike Hrvatske kao projekt kojim se pokazuje odgovornost prema građanima, proaktivnost u kreiranju politika za njihovo bolje danas i sutra i kojim se stvaraju preduvjeti za ostanak i kvalitetan život Hrvata u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas koji je, zajedno s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom, hrvatskim veleposlanikom u Bosni i Hercegovini Ivanom Sabolićem te predsjednikom HDZ-a i HNS-a Bosne i Hercegovine Draganom Čovićem nazočio polaganju kamena temeljca, istaknuo je ovom prilikom kako ga posebno veseli što se takvi projekti realiziraju partnerski, u suradnji i punom zajedništvu.

„Siguran sam da kamen temeljac koji danas polažemo nije samo temeljni kamen za jednu zgradu, za jedan dom zdravlja. To je i temelj našeg zajedništva bez kojeg ni jedan projekt, ma kako vrijedan bio, ne bi imao puni smisao. Ne bi imao ono nešto što nas sve skupa čini ponosnim i što nas kao narod, bez obzira gdje živimo, čini jedinstvenim i prepoznatljivim. To je zajedništvo. Stoga budimo i ostanimo uvijek takvi. Samo zajedno i u suradnji, stavljajući uvijek interes našeg naroda na prvo mjesto, možemo prevladati sve izazove koji su pred nama“, poručio je Milas, u želji da se već sljedeće godine održi svečanost otvorenja Doma zdravlja.

U proteklom, trogodišnjem razdoblju, zajedničkim naporima započeti su i završeni brojni projekti od životne važnosti za narod koji živi na ovom području Bosne i Hercegovine. No, prostora za rad ima na pretek. Potrebno je odrediti prioritete za naredno razdoblje, vidjeti što je moguće zajednički učiniti za kako bi se unaprijedila kvaliteta života ljudi u ovom kraju, kako bi se pravovremeno odgovorilo na sve potrebe, ali i kako bi se prepoznale nove prilike i potencijali za prosperitet i razvoj. Upravo s tim ciljem, državni tajnici Zvonko Milas i Nikola Mažar uputili su se, nakon polaganja kamena temeljca, prema Općini Kiseljak gdje je održan redoviti godišnji sastanak s načelnicima i predsjednicima općinskih vijeća – predstavnicima Hrvata iz Županije Središnja Bosna i Zeničko-dobojske županije.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu
HRVATSKI SABOR

2050

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvat­skom državljanstvu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 18. listopada 2019.

Klasa: 011-01/19-01/188
Urbroj: 71-06-01/1-19-2
Zagreb, 22. listopada 2019.

Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU

Članak 1.

U Zakonu o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, br. 53/91., 70/91. – ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94., 130/11. i 110/15.) članak 4. mijenja se i glasi:

»Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete:

1. čija su oba roditelja u trenutku njegova rođenja hrvatski državljani;

2. čiji je jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta hrvatski državljanin, a dijete je rođeno u Republici Hrvatskoj;

3. stranog državljanstva ili bez državljanstva kojeg su prema odredbama posebnog zakona posvojili hrvatski državljani.«.

Članak 2.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako do navršene 21. godine života bude prijavljena u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu ili u matičnom uredu u Republici Hrvatskoj radi upisa u evidenciju kao hrvatski državljanin.

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo i osoba starija od 21. godine života, rođena u inozemstvu čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za upis u evidenciju hrvatskih državljana, a Ministarstvo unutarnjih poslova prethodno utvrdi da ne postoje zapreke iz članka 8. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

Osoba rođena u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja hrvatski državljanin, a ne udovoljava pretpostavci iz stavka 1. ovoga članka, stječe hrvatsko državljanstvo ako bi ostala bez državljanstva.«.

Članak 3.

U članku 8. stavku 1. točki 1. riječi: »te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost« brišu se.

Točka 5. mijenja se i glasi:

»5. da poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, da je podmirio dospjela javna davanja te da ne postoje sigurnosne zapreke za njegov primitak u hrvatsko državljanstvo.«.

Članak 4.

U članku 9. riječi: »točke 1., 3. i 4.« zamjenjuju se riječima: »točke 3. i 4.«.

Članak 5.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»Iseljenik i njegovi potomci mogu prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljavaju pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 2. – 4. ovoga Zakona.

Stranac koji je u braku s osobom iz stavka 1. ovoga članka može steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točaka 2. – 4. ovoga Zakona.

Iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je osoba koja se prije 8. listopada 1991. godine iselila s područja Republike Hrvatske u namjeri da u inozemstvu stalno živi.

Iznimno, iseljenik iz stavka 1. ovoga članka je i pripadnik hrvatskog naroda koji se iselio s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.

Iseljenikom se ne smatra osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske na temelju međunarodnog ugovora ili se odrekla hrvatskog državljanstva, osoba koja je promijenila prebivalište u druge države koje su u to vrijeme bile u sastavu državne zajednice kojoj je pripadala i Republika Hrvatska te osoba koja je iselila s područja Republike Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Republike Hrvatske.«.

Članak 6.

U članku 12. stavku 2. na kraju rečenice briše se točka, stavlja zarez i dodaju riječi: »ako godinu dana živi u Republici Hrvatskoj s odobrenim boravkom.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»Na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova, nadležno ministarstvo odnosno središnji državni ured daje obrazloženo mišljenje iz kojeg nedvojbeno proizlazi postojanje interesa Republike Hrvatske za primitak u hrvatsko državljanstvo stranca iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 7.

Članak 13. mijenja se i glasi:

»Prirođenjem stječe hrvatsko državljanstvo maloljetno dijete:

1. ako oba roditelja stječu državljanstvo prirođenjem, ili

2. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, a dijete živi u Republici Hrvatskoj i ima odobren stalni boravak, ili

3. ako jedan od roditelja stječe državljanstvo prirođenjem na temelju članka 11. stavka 1. ili članka 16. ovoga Zakona, ili

4. ako prirođenjem stječe državljanstvo samo jedan od roditelja, drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva za maloljetno dijete podnosi jedan od roditelja uz pisanu suglasnost drugog roditelja ili skrbnik djeteta.

Iznimno od stavka 2. ovoga članka, zahtjev može samostalno podnijeti jedan od roditelja:

– ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim,

– ako je drugi roditelj lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o statusnim pitanjima djeteta,

– ako na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u cijelosti ili u tom dijelu odnosno ako drugom roditelju miruje ostvarivanje roditeljske skrbi na temelju sudske odluke,

– ako je drugom roditelju nepoznato boravište.

U slučaju iz stavka 3. podstavka 4. ovoga članka zahtjev se može podnijeti samo uz prethodnu suglasnost nadležnog centra za socijalnu skrb.«.

Članak 8.

U članku 16. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dokaze o pripadnosti hrvatskom narodu ne mora priložiti osoba za čije je roditelje nesporno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.«.

Članak 9.

Članak 20. mijenja se i glasi:

»Djetetu do navršene 18. godine života prestaje otpustom hrvatsko državljanstvo:

1. na zahtjev oba roditelja kojima je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom, ili

2. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na način iz točke 1. ovoga stavka jednom od roditelja, a drugi roditelj je strani državljanin, ili

3. ako je hrvatsko državljanstvo prestalo na način iz točke 1. ovoga stavka jednom od roditelja, a drugi roditelj koji je hrvatski državljanin da pisanu suglasnost za otpust djeteta iz hrvatskog državljanstva.

Dijete do navršene 18. godine života, posvojeno od stranih državljana, otpustit će se iz hrvatskog državljanstva na zahtjev posvojitelja.«.

Članak 10.

U članku 21. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

»Osoba koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo.«.

Članak 11.

U članku 22. stavak 2. mijenja se i glasi:

»Djetetu do navršene 18. godine života, posvojenom od stranih državljana, prestat će hrvatsko državljanstvo odricanjem na zahtjev posvojitelja.«.

Članak 12.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom ili rođenjem na području Republike Hrvatske u evidenciju o državljanstvu upisuju se prilikom upisa u maticu rođenih. Zahtjev za upis u evidenciju može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.

Poslove stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom i rođenjem na području Republike Hrvatske obavlja nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, za prestanak hrvatskog državljanstva i za utvrđivanje hrvatskog državljanstva podnosi se osobno u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, prema mjestu odobrenog privremenog odnosno stalnog boravka.

Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se radi o osobi s invaliditetom, zahtjev iz stavka 3. ovoga članka može se podnijeti putem zakonskog zastupnika ili ovlaštenog opunomoćenika.

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem, za prestanak hrvatskog državljanstva i za utvrđivanje hrvatskog državljanstva može se podnijeti i putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.«.

Članak 13.

U članku 24a. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»Osobe koje su hrvatsko državljanstvo stekle podrijetlom smatraju se hrvatskim državljanima od trenutka rođenja.«.

Dosadašnji stavci 1., 2., 3. i 4. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.

Članak 14.

Iza članka 24a. dodaje se članak 24b. koji glasi:

»Članak 24b.

Osoba koja stječe hrvatsko državljanstvo prirođenjem daje svečanu prisegu.

Tekst svečane prisege glasi: »Prisežem svojom čašću da ću se kao hrvatski državljanin/državljanka pridržavati Ustava i zakona te poštivati pravni poredak, kulturu i običaje u Republici Hrvatskoj.«.

Ministar nadležan za unutarnje poslove pravilnikom propisuje način i postupak davanja svečane prisege.«.

Članak 15.

Pravilnik iz članka 24.b stavka 3. koji je dodan člankom 14. ovoga Zakona ministar nadležan za unutarnje poslove donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministar nadležan za unutarnje poslove uskladit će Pravilnik o obrascima zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem i za prestanak hrvatskog državljanstva te načinu vođenja i sadržaju evidencije o stjecanju hrvatskog državljanstva prirođenjem i po međunarodnim ugovorima te evidencije o prestanku hrvatskog državljanstva (»Narodne novine«, br. 65/12.) i uz prethodnu suglasnost čelnika središnjih tijela državne uprave nadležnih za znanost, obrazovanje, sport i kulturu, Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva (»Narodne novine«, br. 118/12.) s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 16.

Iza članka 30. dodaje se članak 30.a koji glasi:

»Članak 30.a

Na prijedlog ministarstva nadležnog za hrvatske branitelje, hrvatskim državljaninom s danom 8. listopada 1991. smatra se nestali i smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nema upis u evidenciju hrvatskih državljana.

Hrvatskim državljaninom smatra se i osoba rođena u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991., kojoj su u trenutku rođenja oba roditelja imala hrvatsko državljanstvo, ali joj je u evidenciji o državljanstvu upisano drugo državljanstvo, ako u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnese zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.«.

Članak 17.

Svi postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama Zakona o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, br. 53/91., 70/91. – ispravak, 28/92., 113/93. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 4/94., 130/11. i 110/15.).

Članak 18.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2020.

Klasa: 022-03/18-01/270

Zagreb, 18. listopada 2019.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.

Zakon, NN 102/2019-2050

Advocata Croatiae Fidelissima - De Campo Fermo a Buenos Aires -

Té de Caritas Croata y un regalo especial...

En mayo de 1945, con la caída del Estado Independiente de Croacia, cientos de miles de croatas huyeron hacia Austria. La mayor parte pereció en la Tragedia de Bleiburg y en el Vía Crucis
Aquellos que se salvaron fueron ubicados en diversos campos de refugiados, principalmente en Austria e Italia. El mayor campo de refugiados croatas fue Campo Fermo que era una antigua fábrica textil, con 10 amplias barracas. Allí llegaron el 15 de Agosto de 1945, el día de la Asunción de la Virgen.

Los refugiados vivieron allí algo más de dos años y se organizaron de forma notable, desarrollando una amplia gama de actividades, incluyendo la vida religiosa.

En una de las barracas funcionaba la capilla, donde estaba pintada en la pared una imagen de la Virgen María. Arriba decía ADVOCATA CROATIAE FIDELISSIMA. Ese fresco fue pintado por Ante Turzan quien luego vino a la Argentina, a Córdoba. Esa imagen de la Virgen en la barraca de Campo Fermo, aún está allí, un poco dañada, después de 7 décadas.

Ese antiguo campo de refugiados está vacío y es visitado por diversa gente, incluyendo personas de nuestra colectividad que estuvieron allí como chicos y allí tomaron la primera comunión.

Hace unos dos años visitó el campo el matrimonio de Ikica Rosandić y Ante Čuvalo quienes habitualmente viven en Ljubuški y son conocidos por muchos de ustedes.

Sacaron fotos del Campo que hemos publicado en nuestro blog. Y luego contrataron en Croacia a un artista. Su nombre es Tomislav Košta. Este cuadro nos lo enviaron para que nosotros lo entreguemos a la institución croata que nos pareciera.

Así que lo enmarcamos y ahora lo entregamos a Caritas Croata Cardenal Stepinac que lo ubicará en su nueva casa que se encuentra cerca de aquí.

Estamos seguros de que esta imagen, tan ligada a los croatas de Argentina, estará ahora en buenas manos.

Joza Vrljičak y Adriana Smajić
Studia Croatica
Octubre de 2019

Intrigantan roman autorice s njemačkom adresom

Intrigantan roman autorice s njemačkom adresom

Treći roman Nele Stipančić Radonić iz Münchena, nakon tri pjesničke zbirke, predstavljen je u Zagrebu u nazočnosti birane publike

Tekst: Vesna Kukavica

Foto: Snježana Radoš

U Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu svečano je predstavljen roman Slušaj ptice kako pjevaju autorice Nele Stipančić Radonić koja živi u Münchenu. Roman je objavila prestižna splitska Naklada Bošković, koja često otvara prostor hrvatskoj knjizi iz dijaspore od proze do poezije i esejistike. Uz autoricu o romanu su govorili ugledna književnica i esejistica dr. sc. Željka Lovrenčić i književni kritičar doktorand splitskoga Filozofskoga fakulteta Branimir Romac te Lada Žigo Španić, koja je ujedno znalački moderirala svečanošću. Ulomke iz romana nadahnuto je interpretirala dramska umjetnica Dunja Sepčić.

Prema riječima Lovrenčićeve radnju romana Nele Stipančić Radonić, napetoga poput dobre utakmice, objedinjuje upravo tā popularna igra.  Ova spisateljica do sada je objavila tri pjesničke zbirke i dva romana. Dok opširni povijesni roman Grišnici i pravednici (2016.) govori o povijesti Bosne, roman Putovanje u Indiju (2017.) suvremene je tematike. U njemu susrećemo uglavnom likove iz našega susjedstva. I u najnovijem romanu autorica se posvećuje opisima aktualnoga hrvatskoga društva. Kroz ozračje svjetskoga nogometnoga prvenstva, odnosno kroz prizmu igre, obrađuje tematiku naše društvene zbilje, istaknula je dr. sc. Željka Lovrenčić.

Prepoznatljiva poetika Nele Stipančić Radonić, određena je lakoćom pripovijedanja u posve netipičnim motrištima svakodnevice potrošačkoga društva, intrigantnim strukturama te vječno zanimljivim obiteljskim temama (bračnim, bratskim, prijateljskim…), što joj priskrbljuje sasvim osebujno mjesto u okviru recentne hrvatske književne produkcije s migrantskom pozadinom, prepoznatljivoj u bilokalnosti, odnosno bivanju između dviju različitih društvenih okolina, kazala je Lada Žigo Španić. 

Radi se o tekstu, unatoč beznađu što okružuje protagoniste, koji na vrlo jednostavan način dotiče neke od zagonetki ljudskog života kao što su sreća,  upućenost na druge, životne prisutnosti i odsutnosti, nepredvidivosti kojima ne možemo umaknuti, potrebu za odlascima i odmicanjima, te osobito traganjem za svjetlom nade.  Kolopletom različitih motiva uklopljenih u konkretnu priču o dvojici braće, autorica ujedno dotiče konstante postojanja, istosti i različitosti,  među pojedincima i njihovim pojedinačnim sudbinama, ali i među idejama i načinima bivanja tijekom obiteljskog života, rekao je književni kritičar Branimir Romac.

Ovo je društveni, ali i psihološki roman koji kroz društvenu situaciju obrađuje i obiteljske te općenite odnose među ljudima. Iz ne baš optimistične perspektive, govori o stanju duha hrvatske nacije te o površnosti, sebičnosti i nezainteresiranosti za svijet oko sebe mnogih naših sunarodnjaka, ustvrdila je teoretičarka književnosti Željka Lovrenčić.

Sažeto, glavni su protagonisti braća Fabijan i Boris, dva u potpunosti suprotna lika. Dok je novinar-kolumnist Fabijan povučeni sanjar koji je doživio veliku ljubav s Julijom, sestrom kolegice s posla koja je umrla, i od tada živi povučeno između kuće i ureda, Boris je sušta suprotnost: šarmer i ljubitelj žena. Po zanimanju slikar, živi obiteljskim životom premda vrlo često izlijeće iz obiteljskoga gnijezda. Njegovu suprugu Laru to više pretjerano niti ne zanima; njoj je bitna forma. Uredila si je život i brine o sinu Svenu. Pravi se da ništa ne zna o Borisovim ljubavnim pustolovinama kojima nije odoljela ni mlada Tea u koju je zaljubljen i njegov sin. Budući da otac nikada nije imao ni volje ni vremena baviti se sinovim problemima, uglavnom je sve rješavao novcem. Velikome zaljubljeniku u nogomet, omogućio mu je i odlazak u Brazil na svjetsko nogometno prvenstvo. 

Kad Boris sazna da mu sin Sven nije zainteresiran za odlazak na fakultet, među njima izbija velika svađa. A kad Sven spozna da mu se otac viđa s djevojkom koju voli, stradava u prometnoj nesreći. Braća različitih karaktera, Fabijan i Boris, nakon dugo vremena, ponovno se zbližavaju upravo u toplo ljeto kad „Vatreni“ nižu uspjehe na terenu. Uvijek nerviranje s Fabijanove i čuđenje s Borisove strane. U ovome romanu koji se zbog dinamike i napetosti lako i brzo čita, nema sretnoga završetka. Ovo naizgled lagano i vrlo vješto pisano štivo obrađuje složenu tematiku. Između ostalih stvari, iščitavamo i autoričine stavove o hrvatskoj zbilji, zaključila je Željka Lovrenčić.

Autorica Nela Stipančić Radonić rođena je 1967. godine u Mrkonjić Gradu, u Bosni i Hercegovini. Diplomirala je francuski i ruski jezik s književnošću na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te magistrirala politologiju, smjer komparativna politika na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Veći dio života provela je u Zagrebu, a zadnjeg desetljeća s obitelji živi u Njemačkoj, u Münchenu. Glavno je područje njezina zanimanja i rada u inozemstvu književnost, a sporedno publicistika. Poeziju sklada od rane mladosti, dok u zrelijoj dobi piše kratke priče i romane. Dosad su joj objavljeni: roman Grišnici i pravednici (2016.), zbirka pjesama Mjesečeva djeca (2016.), zbirka pjesama Kamena šuma (2017.) i roman Putovanje u Indiju (2017.). 

Dobitnica je književnih nagrada. Svojim javnim sudjelovanjem nastoji pridonijeti suradnji između domovinske i iseljene Hrvatske kao sudionica Hrvatskoga iseljeničkog kongresa. Članica je Hrvatskoga žrtvoslovnog društva, pjesničke udruge Hrvatska izvandomovinska lirika iz New Yorka te je članica i tajnica Hrvatskoga obiteljskog kola u Münchenu. Publicistkinja je u Hrvatskome slovu te suradnica na mrežnome portalu Hrvatski glas Berlina.

Publika u Društvu hrvatskih književnika, među kojom su bili i naši pisci i aktivisti od SAD-a do Australije i Venezuele, srdačno je čestitala autorici i poželjela joj što bolji odziv čitatelja u domovini i u Njemačkoj. Predsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa za SAD Nada Pritisanac Matulich i predstavnica HSK-a pri UN-u, nakon čestitki za novi roman, uručila je autorici priznanje Hrvatskog svjetskog kongresa za izniman doprinos radu te ugledne iseljeničke organizacije.