Noć
knjige: U Hrvatskoj matici iseljenika predstavljen Leksikon podunavskih
Hrvata
Riječ
je o jedinstvenom leksikografskom pothvatu Hrvata u Podunavlju prve četvrtine
21. stoljeća, nakladnika Hrvatskog akademskog društva iz Subotice
Hvalevrijedna
manifestacija Noć knjige i ovaj put je obilježena u Hrvatskoj matici
iseljenika. Naime, u četvrtak, 23. travnja 2026. godine, u Velikoj dvorani
Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održano je svečano predstavljanje 17.
sveska Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca.
Događaj
su zajednički organizirali Hrvatska matica iseljenika i Hrvatsko akademsko
društvo iz Subotice, okupivši brojne ugledne goste i zainteresiranu publiku iz
akademske zajednice grada Zagreba. Među istaknutim uzvanicima bili su izaslanica
predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i predsjednica Hrvatskog
nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić; izaslanik
predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića dr. sc. Milan Bošnjak; izaslanica ministra vanjskih i
europskih poslova dr. sc. Gordana Grlića Radmana, dr. sc.
Vanda Babić Galić; dr. sc. Filip Hameršak,
ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža te zamjenik glavnog urednika Hrvatskoga
biografskog leksikona; saborska zastupnica dr. sc. Marija Blažina;
član Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika književnik prof. Đuro Vidmarović, ravnateljica
Instituta za istraživanje migracija dr. sc. Marina Perić Kaselj te
predsjednik Zajednice protjeranih Hrvata iz Bačke, Banata i Srijema Ivo Martinović, uz tajnika Zlatka Žužića.
Pozdravnu
riječ u ime domaćina Hrvatske matice iseljenika uputio je ravnatelj mr. sc. Zdeslav Milas. Između ostalog ravnatelj je istaknuo
je kako je prestižna kulturna manifestacija Noć knjige, tradicionalno
vezana na „Dan hrvatske knjige“ koji se obilježava u spomen na 22. travnja kada
je prije više od pola tisućljeća otac hrvatske književnosti Marko Marulić
dovršio spjev „Judita“, dok se 23. travnja obilježava „Svjetski dan knjige i
autorskih prava“ prema UNESCO-voj inicijativi u cilju promicanja kulture
čitanja, izdavaštva i zaštite autorskih prava pisaca.
“Odjel
za nakladništvo Hrvatske matice iseljenika od početka sudjeluje u
manifestaciji Noć knjige, čiji se programi
odvijaju u više od 250 gradova i mjesta diljem Hrvatske – ukazujući na
bogatstvo i značaj knjiga, a osobito onih posvećenih Hrvatima izvan domovine.
Matičina uloga u proteklih 15 Noći knjige, iako
skromna, učinila je vidljivom iseljeničku knjigu svih žanrova od poezije, drame
do proze. Inozemna se Croatica, uz hrvatski jezik, pojavljuje na desetak jezika
svijeta, a najčešće na španjolskome, engleskome i njemačkom, uključujući jezike
iz našeg europskog susjedstva. Hrvatska matica iseljenika u okviru Noći knjige redovito promovira autore iz dijaspore
i domovine koji pišu znanstvene knjige o Hrvatima izvan Republike Hrvatske s
područja sociologije, etnologije, povijesti migracija, ali i izazova suvremene
mobilnosti u Hrvata”, istaknuo je ravnatelj Milas.
Okupljene
je pozdravio i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja
Plenkovića dr. sc. Milan Bošnjak.
“Vlada
RH i nadalje će podupirati brojne aktivnosti hrvatskih zajednica širom svijeta,
a na poseban način podupiremo, a podupirat ćemo i dalje, znanstveno
tematiziranje hrvatskih zajednica, bitnih fenomena za Hrvate izvan RH, bitnih
osoba i događaja kroz povijest. Jedno od takvih djela zasigurno je veliki
projekt Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca,
koji ima veliki značaj posebno kad to rade ovako zauzeti pojedinci. Dozvolite
mi da u ime predsjednika Vlade čestitam Slavenu Bačiću i njegovom timu što već
godinama čine i ne odustaju”, rekao je između ostalog dr. sc. Bošnjak.
Jasna
Vojnić, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića i
predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji zahvalila je
dr.sc. Slavenu Bačiću na posvećenom vremenu pri stvaranju 17. svezaka.
“Ova
djela su svojevrsni kompas svima onima koji se ponekad izgube na putu
identiteta da se znaju vratiti. Jako je važno da u ovom svesku, kao i ostalih
16,, jasno stoje opisani Hrvati u Vojvodini i da znamo točno tko smo i što smo.
Ovo je projekt kojim se mogu ponositi ne samo Hrvati u Srbiji već i cijela
Hrvatska i svesrdno želim da se ovaj projekt dovrši do kraja”, rekla je između
ostalog Jasna Vojnić.
O
novom svesku Leksikona govorili su izv. prof. dr. sc. Mario Bara,
dr. sc. Milan Bošnjak te glavni urednik izdanja dr. sc. Slaven Bačić. Program je moderirala Vesna Kukavica, voditeljica Odjela za nakladništvo
Hrvatske matice iseljenika. Promotori i recenzenti doktori znanosti Bara i
Bošnjak su naglasili važnost ovoga izdanja za očuvanje identiteta i kulturne
baštine Bunjevaca i Šokaca, kao i njegov doprinos hrvatskoj leksikografiji u
cjelini.
Izv.
prof.. dr. sc. Mario Bara tako je istaknuo kako ovaj Leksikon “vrlo detaljno
donosi sadržaje, saznanja i informacije o Hrvatima koji svjedoče upravo o toj
dugoj ukorijenjenosti u tom ravničarskom panonskom prostoru”. Dodao je kako
Leksikon nije resurs samo za suvremenike koji žive u Republici Srbiji i
Republici Mađarskoj nego je to Leksikon za buduće generacije.
Dr.
sc. Milan Bošnjak u svom je predstavljanju govorio o tome kako je znanje
najveća moć te da publikacije poput Leksikona tome svakako pridonose.
“U
današnje vrijeme nije problem doći do informacija jer ih imamo možda i previše,
a koje nisu potpuno pouzdane. Upućuje nas na to da je potrebno imati sigurne
točke i mjesta na kojima možemo nedvojbeno utvrditi što je istina i na osnovi
toga graditi kako našu sliku o prošlosti, tako naše djelovanje u sadašnjosti, ali
i planove o budućnosti”, naglasio je Bošnjak.
Na
kraju promocije, o samom Leksikonu govorio je i urednik dr. sc. Slaven Bačić
koji je najavio kako već rade na sljedećem svesku, onom slova P. Zahvalio je
svim dosadašnjim suradnicima te izrazio želju da se tijekom sljedećih godina
ovaj hvalevrijedan projekt i završi. Do sada je objavljeno 17 svezaka koji
obuhvaćaju 21 slovo abecede (od A do O), s ukupno 2169 stranica i 2351
natuknicom. Posebna vrijednost Leksikona leži u njegovu regionalnom pristupu,
koji kroz biografske i tematske članke osvjetljava povezanost pojedinaca s
kulturnim i društvenim životom podunavskih Hrvata, na prostoru između Dunava i
Tise.
Predstavljeni
sedamnaesti svezak Leksikona, objavljen 2025. godine u nakladi Hrvatskog
akademskog društva iz Subotice, obuhvaća natuknice za slova N, Nj i O – od
članka „nacija” do glasila Otac Gerard. Na
154 stranice donosi ukupno 148 priloga koje je oblikovalo četrdesetak autora,
uz 21 uputnicu i 95 ilustracija.
U
svesku je obrađen veći broj pojmova i izvedenica od riječi nacija (nacionalizam, nacionalna
manjina, nacionalna zajednica, nacionalni identitet, nacionalnost itd.)
i narod (narodni preporod, Narodnosni
dom u Kaćmaru, Narodnosni dom Bačko-kiškunske županije, narodnost…).
Obrađen je osobito velik broj novina i časopisa (dvije novine istog imena Narod, Narodna rič, dva
istoimena lista Narodne novine, Narodni glas, dva
godišnjaka istoga imena Narodni kalendar),
kao i drugih listova i časopisa (Napred, Naš kalendar za
Bunjevce – Šokce – Hrvate, Naš kalendar, Naša domovina,
Naša pozornica, tri lista koja su nosila naslov Naše novine, Naše slovo, Naši radovi, najznačajniji
list južnougarskih Hrvata Neven te
istoimeni podlistak budimpeštanskih Narodnih novina, Nova pošta, Nova riječ, Novo uredjeni lirski kalendar iliti Svetodanik, Novog stolića glasnik, Njiva, Obchenski ilirski
kalendar, Otac Gerard itd.), udruge i ustanove (Nacionalna
organizacija Bunjevaca i Šokaca, Naša djeca, NIU Hrvatska riječ, Omladinsko
društvo Jugoslavija, OKUD Ivan Goran Kovačić, OKUD Mladost), toponimi
(Naseobina Staniše, Neorčića Tapše, Nenadić, Nova Kula, Nova Subotica, Novi
Sad, Novi Žednik, Novo Selo – mjesto i subotička četvrt, Odžaci, Ostrogon),
etnografski pojmovi (naćve, kartaška igra nasluge, obara, obojak,
obranac, oce itd.), biografije značajnih osoba iz prošlosti i
sadašnjosti bačkih Hrvata (osobito iz porodica Nimčević, Orčić i Ostrogonac) te
nekoliko makropedijskih natuknica (nacija, nacionalna svijest,
narodna vijeća, optant, orlovski pokret).
Potporu
izlasku i ovoga sveska Leksikona pružili su Središnji državni ured za Hrvate
izvan Republike Hrvatske, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu
i nacionalne manjine – nacionalne zajednice te Grad Subotica. Uredništvo
potpisuje, uz glavnog urednika i pravnog povjesničara Slavena Bačića,
renomirani stručnjaci s područja sociologije, kulturne antropologije,
jezikoslovlja, književnosti i historiografije kao što su Mario Bara, Ladislav
Heka, Eduard Hemar, Stevan Mačković i Petar Vuković.
Tekst i foto (ustupljene fotografije): HMI – Željka Sablić Odrljin





No comments:
Post a Comment