Održan 27. forum hrvatskih manjina
U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održan je 27. Forum hrvatskih manjina u novoobnovljenoj od potresa zgradi Hrvatske matice iseljenika. Forum je svečano otvorio premijer Andrej Plenković…
Tekst i fotografije: Snježana Radoš
U Zagrebu je 25. studenog 2022. održan u organizaciji Hrvatske matice iseljenika 27. po redu Forum hrvatskih manjina kojeg je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u nazočnosti brojnih visokih uzvanika te najuglednijih predstavnika hrvatskih manjinskih zajednica iz 12 zemalja europskoga susjedstva. Tema je ovogodišnjeg foruma „Mediji i hrvatske manjinske zajednice. Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju?“.
Mediji imaju važnu ulogu u stvaranju predodžbe o hrvatskim manjinskim zajednicama kako unutar njih samih, među većinskim narodom i dominantnom kulturom unutar koje višestoljetno žive tako i u Hrvatskoj, matičnoj zemlji. Medijsko posredovanje informacija javnostima s obje strane svakovrsnih granica o manjinskim skupinama bitno utječe na izglede neke zajednice kako danas tako i u budućnosti. Osobito su bitni vrijednosni stavovi koji se posredno ili neposredno putem medija upućuju kako manjinskoj zajednici tako i većinskom okruženju.
„Došao sam da vam iskažem potporu, i da potvrdimo zajedničke napore da u vremenu naše odgovornosti za upravljanje Hrvatskom učinimo još više na povezivanju svih Hrvata diljem svijeta“ – rekao je predsjednik Vlade, dok je osvrćući se na temu Foruma naglasio kako ovo digitalno doba moramo iskoristiti na najbolji mogući način kako bi dodatno emancipirali sve teme koje su vezane za hrvatske manjine u nama susjednim zemljama.
Sve prisutne je srdačno pozdravio domaćin - ravnatelj Hrvatske matice iseljenika profesor Mijo Marić i konstatirao kako je „sve u društvu, u zajednici, pa čak i u prirodi koncipirano na način da je prilagođeno većini, i da je na nama da probamo pozicije manjina učiniti boljim, lakšim, funkcionalnijim i na taj način učiniti ovo društvo pravednijim. Hrvatske nacionalne manjine iz zemalja srednje i jugoistočne Europe u suvremeno doba imaju na materinskome jeziku tridesetak novina, časopisa i drugih serijskih publikacija u klasičnom i elektroničkom obliku te na internetu, podsjetio je profesor Marić, dodavši kako je posebna prednost što su svi medijski ljudi u manjinskim glasilima izvan RH, svi urednici i urednice, novinari i novinarske dvojezični ljudi s odličnom humanističkom naobrazbom budući da djeluju u višekulturnome i višejezičnome prostoru srednje i jugoistočne Europe u kojemu se s hrvatskim dodiruje 12 europskih jezika (talijanski, njemački, slovenski, mađarski, češki, slovački, srpski, crnogorski, makedonski, rumunjski, bugarski, albanski…). Uz brojne uglednike i predstavnike svih hrvatskih medija, radu 27. foruma hrvatskih manjina nazočio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač s članovima UV književnikom Hrvojem Hitrecom i dr. sc. Vjekoslavom Jelečem.
Izaslanica predsjednika Zorana Milanovića Melita Mulić, prenoseći srdačne pozdrave Predsjednika, govorila je o medijima kao poveznici našeg raspršenog naroda. „Cilj je da manjina bude prisutna u hrvatskoj javnosti kao integralni dio hrvatskoga naroda: Koliko će vas cijeniti Republika Hrvatska, toliko će vas cijeniti i države u kojima živite,“ naglasila je izaslanica predsjednika Milanovića.
„Potpora Hrvatima u svijetu nikada nije bila snažnija, kao ni naša globalna vidljivost: ostvarili smo sve vanjskopolitičke ciljeve - rekao je na otvorenju stručnoga skupa ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Uvodno izlaganje 27. foruma održali su čelni urednici Glasa hrvatske i međunarodnog programa Hrvatske radio televizije namijenjenog Hrvatima izvan domovine i to glavni urednik Ivo Kujundžić, te urednica I renomirana novinarka Tanja Rau kao i Doris Vrandečić, čija je urednička i novinarska dionica vezana više uz dokumentaristiku hrvatskoga iseljeništva i manjina na HRT-u – koja u zadnje vrijeme oduševljava publiku domaćeg javnog servisa.
Većina naših manjinskih novinara diči se i vještinama vezanim uz sveprisutnu medijsku konvergenciju, a Kujundžić i Rau su ih pozvali da se priključe još intenzivnijoj obuci u Hrvatskoj radio televiziji, čiji su djelatnici spremni pomoći im u što boljim odnosima s javnošću u domicilnim sredinama i u matičnoj zemlji, čemu koristan prinos daju i mediji Hrvatske matice iseljenika (trojezični portal HMI, časopis Matica i godišnjak Hrvatski iseljenički zbornik). Stručni voditelj 27. foruma hrvatskih manjina mr. sc. Marin Knezović, najzaslužniji je za kvalitetan rad ovog dugovječnoga skupa koji svakogodišnje doprinosi afirmaciji manjinske tematike, rješavajući izazove s kojima se naše manjine susreću u europskome susjedstvu – uključujući medijsku živost s obje strane granice.
Poticajna izlaganja održali su urednici manjinskih medija iz Italije, Austrije, Mađarske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Rumunjske, dok je izlaganje Radoslava Jankoviča iz Slovačke (koji je istodobno imao godišnju skupštinu) pročitao predsjednik HKD-a i Savjeta za hrvatsku narodnu grupu dr. Stanko Horvat, ugledni gradišćanskohrvatski predstavnik i nakladnik.
Rad 27. foruma hrvatskih manjina s posebnom je pozornošću pratio i predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH gospodin Ivan Gugan, založivši se za jačanje medijske konvergencije i simbiozu klasičnih medija i društvenih mreža, te snažniju afirmaciju simetrične dvojezičnosti među medijskim hrvatskih aktivistima izvan RH, temeljem i vlastite dvodesetljetne karijere na Mađarskoj televiziji.
Radu skupa dali su prinos i znanstvenici Instituta za migracije i narodnosti te Filozofskoga fakulteta iz Zagreba, čije je stručnjake predstavljala dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, tumačeći na koji način manjinski mediji doprinose pouzdanosti znanstvenih etnografskih istraživanja hrvatskog kulturnog naslijeđa na tlu srednje i jugoistočne Europe, gdje su njezini asistenti i studenti već polučili visok rezultat u vidu peteroknjižja etnografske baštine vojvođanskih Hrvata.
Izdvajamo, premijer Plenković je na 27. Forumu naveo kako je „Vlada od 2016. učetverostručila proračun Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a povrh toga brojni drugi resori financiraju projekte Hrvata koji žive izvan domovine. "To činimo sa snažnim uvjerenjem da moramo i dalje raditi na onoj temeljnoj tezi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske i povezivanju svih Hrvata gdje god živjeli, zato što je to važno za naš opstanak i za koheziju nacionalnoga bića", poručio je premijer Plenković.
S te je strane, dodao je, uloga medija, osobito specijaliziranih programa Hrvatske radiotelevizije, posebno važna, kao i medija Hrvata izvan Hrvatske, a koje hrvatska država kontinuirano podupire. S obzirom na izrazito visoki stupanj zaštite manjinskih prava u Hrvatskoj, premijer Plenković ističe kako na isti način treba podizati stupanj zaštite Hrvata koji žive u drugim zemljama. Zahvalivši Hrvatskoj matici iseljenika, istaknuo je kako ta organizacija, sa sedamdeset jednu godinu tradicije, u kontinuitetu sustavno radi i upotpunjuje sve ono što se radi na razini izvršne vlasti.
Usto, osvrnuo se i na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem kvartalu od 5,2 posto. " Sve je to na tragu Vladinih procjena da bi rast ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je i prošle godine treći kvartal bio visok, je očekivan i dobar. To je zasigurno ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva", kazao je premijer Plenković zahvalivši hrvatskim poduzetnicima koji su svojim aktivnostima pridonijeli jačanju hrvatskog gospodarstva.Podsjetio je da je Vlada kombinacijom adekvatnih, snažnih i sveobuhvatnih mjera nakon Covid krize očuvala radna mjesta, pomogla gospodarstvu, radnicima, ali i najugroženijima.
Kada se to stavi u kontekst skorog članstva u europodručju i Schengneskom prostoru, ali i najvećeg investicijskog rejtinga Hrvatske ikad, onda se može reći da u novu godinu, unatoč brojnim izazovima, ulazimo snažni i sigurni efekt da zajednički možemo prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će one biti potrebne, poručio je predsjednik Vlade.
Nadalje, ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman, nadovezao se na premijerove riječi, ističući velik doprinos manjinskih organizacija hrvatskoga predznaka razvitku međudržavnih i dobrosusjedskih odnosa RH i svih 12 zemalja u kojima živi hrvatska manjina. Pohvalio se da većinu izlagača i osobno poznaje, što je znak i zalog kvalitetne i kontinuirane međudržavne suradnje i da su manjine mostovi prijateljstva i suradnje u svim granama ljudske djelatnosti.
Državni tajnik Središnjeg državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, nazočnima se obratio i kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića.
„Koliko je tema medija važna u životima svih nas, svjedočimo svaki dan. Većina od nas liježe i budi se uz medije, bili oni tradicionalni, poput radija, televizije i raznih tiskovina, ili suvremeni, novi mediji – teško bi nam bilo i zamisliti život bez njih. A ono što vrijedi za većinu, skoro uvijek još i više vrijedi za manjinu – način i kvaliteta funkcioniranja manjinskih medija jedan je od pouzdanih pokazatelja razine ostvarenosti manjinskih prava u pojedinoj državi“, kazao je Milas. „Upravo zato je, prema Milasovoj ocjeni, pitanje osiguravanja medija na manjinskome jeziku (i pismu ako je različito) uvijek jedno od najvažnijih pitanja svake manjine, pa tako i naše hrvatske u 12 europskih država te jedna od ključnih tema na različitim bilateralnim susretima“.
Jedan od učinkovitih bilateralnih okvira su međuvladini mješoviti odbori za zaštitu nacionalnih manjina, od ukupno četiri koje imamo, osobito dobro funkcionira onaj s Mađarskom, koji su i OESS i Vijeće Europe višekratno predstavili kao primjer najbolje europske prakse i čija će se 16. sjednica održati ovih dana prosinca u Budimpešti, a već sad možemo biti sigurni da ćemo ondje razgovarati o informiranju i medijima te da će i Hrvatski glasnik i Új Magyar Képes Újság biti važan dio Zapisnika i preporuka dvjema vladama, dodao je državni tajnik Zvonko Milas.
Nazočne visoke dužnosnike iz RH i manjinskih zajednica te predstavnike manjinskih medija i medija iz RH državni je tajnik Milas podsjetio na dva važna iskoraka poduzeta prije pet godina, koji su se pokazali vrlo uspješnim i na kojima nastavlja Ured raditi s punim intenzitetom. „Riječ je o potpori projektima od strateškog značaja i posebnoj upisnoj kvoti za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva“.
Usto, podsjetio je državni tajnik Milas, kako Vlada Republike Hrvatske na zahtjev i prema projektu Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Republike Srbije 2018. godine osigurala značajna sredstva za kupnju zemljišta u Subotici te je 2019. taj projekt – Izgradnju Hrvatske kuće u Subotici, budućeg središta triju ključnih institucija hrvatske zajednice u Republici Srbiji – Hrvatskom nacionalnom vijeću, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačkoj ustanovi „Hrvatska riječ“ proglasila projektom od strateške važnosti, dodavši i Institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji, rekao je Milas.
Nadalje, od 2020. godine projektima od strateške važnosti proglašeni su -prema riječima državnoga tajnika - i projekti Potpora Hrvatskom kazalištu u Pečuhu, uz HNK u Mostaru jedinom profesionalnom hrvatskom kazalištu izvan Republike Hrvatske, Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radio Duxu, jedinom elektroničkom mediju Hrvata u Crnoj Gori te Potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog, tjedniku gradišćanskih Hrvata s bogatom tradicijom od 113 godina izlaženja, najdulje od svih časopisa na hrvatskome jeziku. Prema ocjeni državnoga tajnika Milasa: „Ovi projekti imaju vrlo veliki doseg, značahjno doprinose razvoju hrvatskoga identiteta i jasno svjedoče o čvrstim vezama s matičnom domovinom Hrvatskom“.
Zalaganjem Središnjeg državnog ureda, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, i velikim razumijevanjem hrvatskih visokih učilišta ispunjen je jedan od najvažnijih ciljeva, kazao je državni tajnik, koji su u mnogim razgovorima isticali predstavnici hrvatske nacionalne manjine – osigurana je posebna upisna kvota na hrvatskim visokim učilištima. Sveučilište u Zagrebu osiguralo je pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva posebnu upisnu kvotu za upis u studijske programe u akademskoj godini 2018./2019.
Program se kroz godine uspješno nastavio i razvio, tako da je za ovu akademsku godinu sedam visokih učilišta (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru i Veleučilište u Vukovaru) otvorilo svoja vrata mladim Hrvatima izvan Republike Hrvatske i pružilo im mogućnost upisa željenog studijskog programa u domovini svojih predaka u posebnoj upisnih kvoti. Treba reći da je dosad studij upisao 101 student iz 18 država, najviše iz Srbije, potom iz Njemačke, a značajan broj studenata dolazi i iz Mađarske, Argentine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, naglasio je državni tajnik Milas, dodajući da se u okviru spomenutih sveučilišta može studirati u RH i komunikologija i novinarstvo.
U daljnjem izlaganju Milas je istaknuo posebnu naklonost Središnjeg državnog ureda prema mladima, ističući kako je ulaganje u djecu i mlade ključ opstojnosti i razvoja svakoga društva i svake zajednice, i svake države, zaključivši kako nas izuzetno veseli kad doznamo za brojne uspjehe koji oni postižu, prije svega u području obrazovanja i kulture, ali i u svim drugim područjima društvenog života. „Jako nas veseli kad ih i osobno susretnemo i upoznamo, ali i kad iz medija doznamo kako su mladi Hrvati iz Karaševa boravili u Zagrebu, mladi Hrvati iz Janjeva u Dubrovniku, mladi Hrvati iz Pečuha u Vukovaru, mladi Hrvati iz Molisea u Bratislavi ili mladi Hrvati iz Skopja u Subotici. Zbilja je iznimno važno da što više i što češće dolaze u domovinu, kao i da se međusobno posjećuju i susreću, ali i da mediji to zabilježe, da to bude važna vijest. Treba nam takvih lijepih i pozitivnih vijesti: o ostvarenim vrijednim projektima, uspješnim studentima upisanima u posebnoj kvoti, partnerstvima škola, o umjetnicima, sportašima, povezanosti među Hrvatima gdje god živjeli“.
Prenoseći pozdrave predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, državni je tajnik podsjetio kako su u Jandrokovićevu mandatu ostvareni značajni pomaci u političkim međudržavnim odnosima spram parlamenata u čijim državama žive građani hrvatskih korijena. Tako su organizirane brojne tematske sjednice i sjednice Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske pa se i u Hrvatskome saboru pokazala velika otvorenost za pitanja svih Hrvata izvan Hrvatske, u kojem god statusu bili: kao konstitutivni hrvatski narod u Bosni i Hercegovini (uz sve razlike, od Posavine do Hercegovine, i od zapadne do istočne Bosne), kao hrvatska nacionalna manjina u 12 europskih država (uz sve razlike koje su često veće unutar jedne, nego u različitim državama) te hrvatsko iseljeništvo (koje je posve heterogeno po različitim kriterijima). Riječju, Hrvatski sabor u glavnome gradu svih Hrvata, ma gdje živjeli, postao je mjestom gdje se kreira i ujedno afirmira suvremeno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razini, poručio je Milas.
U raspravi na Forumu su sudjelovale i predstavnice Ministarstva kulture i medija ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila i načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Mirjana Ana Maria Piskulić, naglasivši kako Ministarstvo kulture i medija RH u svom djelokrugu rada potiče kulturne programe namijenjene pripadnicima hrvatskoga naroda u drugim zemljama. Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila u sklopu tematske rasprave na forumu, istakla je važnost zakonskog okvira, naglasila je kako i Zakon o medijima te Zakon o elektroničkim medijima svojim odredbama potiču proizvodnju programa i sadržaja kojim se ostvaruje pravo na javno informiranje i na obaviještenost svih Hrvata izvan Republike Hrvatske, što je definirano kao sadržaj od javnog interesa. Govoreći o javnome servisu istaknula je da je Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH kao jedan od misijskih ciljeva navedeno i promicanje povezivanja Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, što se temelji na odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.
Na 27. forumu hrvatskih manjina doneseni su zaključci temeljem rasprave, koji definiraju glavne ciljeve skupa: obrazovanje novinara, komunikologa, povezivanje javnog servisa s manjinskim medijima u RH i u domicilnim sredinama 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe u kojima višestoljetno živi hrvatska manjina.
