Hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi
U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 8. i 9. svibnja održana je Međunarodna konferencija “Globalne dijaspore Europske unije – Hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi”
Vodeći stručnjaci i gosti ove međunarodne konferencije, koju je organizirao Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, dva su dana raspravljali o aktualnoj i kompleksnoj migrantskoj tematici s obzirom na sadašnje složene geopolitičke okolnosti i izazove u kojima se cijeli svijet nalazi, pa tako i Republika Hrvatska. Konferencija čiji su suorganizatori bili Institut za istraživanje migracija, Hrvatska matica iseljenika i Ekonomski fakultet u Osijeku, propitivala je postojeće stanje i kroz diskusiju ponudila rješenja koja bi mogla pridonijeti zaustavljanju iseljavanja, ali i povratku onih hrvatskih građana koji su domovinu napustili u posljednjih dvadesetak godina.
Na konferenciji su sudjelovali najveći stručnjaci u ovom području, usredotočivši se na učinke imigracijskih politika unutar EU-a. Razgovaralo se o globalnim i europskim trendovima u odnosu na migracijsku radnu snagu, demografskim izazovima i potencijalima dijasporā u 21. stoljeću, integracijskim i asimilacijskim procesima u europskim zemljama, o multikulturalizmu u Europi i Australiji, ali i budućem razvoju dijasporā i njihovim političkim pravima.
Konferencija
je započela 8. svibnja, a među uglednicima koji su otvorili ovu dinamičnu konferenciju
bio je dr. sc. Mladen Vedriš s Visoke
škole Effectus. U svom uvodnom govoru
istaknuo je kako je tema migracija jedna od gorućih tema vremena u kojem
živimo. „Kao što je nogomet zanimljiva igra, ali igraju je uglavnom oni koji su
profesionalno spremni, izuzetno mi je zadovoljstvo kako je Hrvatska država
prepoznala institucije poput Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan domovine,
te Hrvatske matice iseljenika, a posebice što je formirala Ministarstvo
demografije i useljeništva da zajedno sa znanstvenim i stručnim institucijama
poput Instituta za istraživanje migracija - kako bi se ovim fenomenom ozbiljno
bavili“, rekao je između ostalog dr. sc. Vedriš.
Ravnateljica
Instituta za istraživanje migracija, dr. sc. Marina Perić Kaselj istaknula je
kako migracije nisu samo izazov, već i potencijal. „Ova konferencija, koja je
okupila stručnjake i znanstvenike iz
Hrvatske i inozemstva da zajedno raspravljaju o ovom slojevitom pitanju -
hrvatskoj dijaspori u globalnoj perspektivi. A, što je zapravo dijaspora?
Dijaspora je jedna od najjačih pokretačkih sila u globalnome svijetu i na neki
način, ona je važan element u strategijama i
razvojnim politikama. Dijaspora kao vezivno tkivo služi za povezivanje
zemalja, regija i kontinenata. Samim time postavlja se pitanje kako kreatori
politike odgovaraju na dijasporu. Gledaju li je kao partnera, kao investiciju
ili možda kao gubitak. To su različiti pristupi“, rekla je između ostalog
dr.sc. Perić Kaselj, te dodala kako se Hrvatska suočava s novom situacijom. Od
iseljeničke zemlje, sada je postala i useljenička zemlja.
U ime organizatora, Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva okupljene goste, visoke uzvanike i stručnjake pozdravio je dr. sc. Marin Sopta.
Gospodin
Dario Magdić, izaslanik državnog tajnika Zvonka Milasa iz Središnjeg državnog
urade za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svome je izlaganju istaknuo kako
smatra da je tema konferencije višeslojna jer se radi o usporedbi lokalnih i
globalnih primjera. „Globalni odnos s dijasporama sve češće dolazi u fokus
javnosti i odnosi država s dijasporama su važniji no ikad. No, politika prema
dijasporama se razlikuje među državama Europske unije i globalno, te ovise o
mnogim čimbenicima koji uključuju povijesne, demografske i ekonomske faktore.
Hrvatska u globalnoj perspektivi ima visoko mjesto zbog svog sustavnog i
kontinuiranog pristupa u odnosu s Hrvatima koji žive izvan njezinih granica“,
između ostalog je naglasio Dario Magdić.
Na
otvorenju konferencije je bio Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva
koji je također pozdravio okupljene. „Hrvatski narod diljem svijeta obogaćuje
kulturu, povijest i tradiciju ondje gdje su ljudi naših korijena integrirani,
ondje gdje su prihvaćeni, ondje gdje stvaraju dodatnu vrijednost - u tuđoj, ali
svojoj domicilnoj zemlji jer gdje god su došli uvijek su imali dvije zastave.
Simbole pripadnosti svom narodu, ali i pripadnosti naroda domicilne države u
kojoj žive. Narod ne čine samo brojke, već mu veličinu daje ono kakav on je. A
hrvatski čovjek se prije svega pokazao čovjekom “, rekao je između ostalog
ministar Šipić koji je istaknuo kako Mministarstvo djeluje s različitim
demografskim mjerama, te da će nastaviti u tom smjeru. Dodao je zanimljiv
podatak, kako je lani više od 400 djece
povratnika upisano u domovinske osnovne i srednje škole.
Iz
Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u radu konferencije sudjelovale su
i Croatiana Gregurić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja hrvatskog
iseljeništva i Klara Kamenar, suradnica u Službi za projekte i programe
hrvatskog iseljeništva.
Svečanom
otvorenju nazočila je i predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan RH
zastupnica mr. sc. Zdravka Bušić, kao i posebna izaslanica ministra vanjskih i
europskih poslova, prof. dr. sc. Vanda Babić Galić. Među uzvanicima bili su
predstavnici diplomatskog zbora akreditirani u RH i to iz Australije, Turske,
Češke, Bosne i Hercegovine, Portugala, Rumunjske, Kosova, Crne Gore i Mađarske.
Ministar
Šipić je uručio godišnju nagradu „Kardinala Stepinca“ povratnicima Dennisu i
Bernadette Šimić koji su - kako su istaknuli organizatori -svojim nesebičnim
zalaganjem, doprinosom i dobročinstvima značajno pridonijeli napretku Hrvatske,
ali i vlastite hrvatske zajednice u Australiji. Naime, kako je otkrio pravnik i
aktivist Don Markušić, upravo je bračni par koji se nedavno s troje djece
vratio u Hrvatsku, u Australiji pomogao pri obnovi hrvatske crkve. Maksimalno
su se dali u realizaciju tog velikog i posebnog projekta.
Dijaspora
– katalizator poslovnog rasta
Nakon uvodnih izlaganja konferencija je nastavljena s predavanjima stručnjaka koje je u prvoj sesiji moderirao dr.sc. Marin Sopta. Mr Russell Dalgleish iz Škotske poslovne mreže, imao je predavanje na temu „Dijaspora kao pokretač stvaranja vrijednosti“. Između ostalog Russel je govorio o snazi koju ima mreža dijaspore, te kako globalne zajednice dijasporā zapravo djeluju kao katalizatori poslovnog rasta, ulaganja i međunarodne trgovine. Na primjeru Škotske poslovne mreže objasnio je kako su uspješno povezali škotske poduzetnike s prilikama širom svijeta.
Dr. sc. Sanja Klempić Bogadi s Instituta za istraživanje migracija u
svom predavanju o „Demografskim promjenama u Hrvatskoj: izazovi i perspektive“
između ostalog pokazala je dio rezultata projekta „Kako se stari u Hrvatskoj
(DOBHR), financiranog iz sredstava Europske unije – NextGenerationEU. Svoje
izlaganje je imala i gošća iz Belgije,
Mirana Rajoharison iz Alefa Diaspora Non-profit Organizacije koja je
izlagala na temu iskustva te organizacije koja okuplja pripadnike dijaspore.
Također, imali smo priliku poslušati i predavačicu iz Njemačke, Paddy Siyangu
Knudsen iz M&E-a. Ona je izlagala na temu „Premošćivanje raskoraka u
migracijskoj diplomaciji: dijaspora kao posrednik za razvoj“.
Uzorne
prakse australskog multikulturalizma
Na
konferenciji je svoje izlaganje imao i NJ. E. Richard Rodgers, veleposlanik
Australije u Republici Hrvatskoj koji je govorio o migracijama iz australske
perspektive.
„Multikulturalna politika Australije u središtu je migracijskog programa od 70-ih godina 20. stoljeća. Ta politika znači da svi Australci trebaju imati pravo zadržati svoj kulturni identitet bez predrasuda ili negativnih posljedica i da ih treba poticati na razumijevanje i prihvaćanje drugih kultura. To je pomoglo u oblikovanju pružanja posebnih usluga i programa za migrante kako bi im se osigurao jednak pristup vladinim uslugama koje su inače dostupne cijeloj zajednici. Migracije predstavljaju jedan od središnjih elemenata australske nacionalne priče te će i dalje predstavljati značajan čimbenik u oblikovanju australskog nacionalnog karaktera i osiguravanju našega gospodarskog rasta u budućnosti“, između ostalog rekao je veleposlanik Australije.
Maria Levačić s Freie Universität iz Berlina osvrnula se na dva izazova „Od fenomena gastarbajtera do odljeva mozgova? Dinamika i prepoznatljivost nove hrvatske dijaspore u Njemačkoj“. Inventivna studentica diplomskog studija sociologije na Freie Universität Berlin je govorila o istraživanju kojeg je provela za diplomski rad. Maria je predavanje posvetila i bivšem ravnatelju Hrvatske matice iseljenika, velikom pjesniku Borisu Maruni te je izlaganje započela recitiranjem njegove pjesme.
Hrvatske (i)migrantske prakse
Tim znanstvenica s Instituta za istraživanje migracija u sastavu dr. sc. Margareta Gregurović, dr. sc. Simona Kuti, dr. sc. Snježana Gregurović, dr. sc. Sanja Klempić Bogadi i dr. sc. Sonja Podgorelec predstavile su istraživanje „Izazovi integracije stranih radnika u Hrvatskoj – ekspertne perspektive“. Dr.sc. Stjepan Šterc, posebni savjetnik ministra demografije i useljeništva bavio se temom „Vječni iseljenički san o povratku – Jednog dana“, dok je dr. sc. Snježana Gregurović s Instituta za istraživanje migracija posebnu pažnju posvetila „Imigracijskoj politici Hrvatske“, izdvajajući prednosti i zamke „laissez-faire modela“.
Mr. sc. Dragana
Otašević iz podgoričkog Centra za politike migracija s okupljenima je
podijelila svoje iskustvo o izazovima u suradnji s dijasporom - Slučaj Crne
Gore i njezinog iseljeništva u Latinskoj Americi. Dr. sc. Katica Jurčević, dr.
sc. Viktorija Kudra Beroš i dr. sc.
Krešo Bušić s Institut za istraživanje migracija bavili su se temom hrvatskih
iseljenika u njemačkim gradovima dolaska. Sonja Breljak, glavna urednica
portala Hrvatski glas Berlina propitivala je „Život u iseljeništvu na primjeru
Berlina – paralelni svijet ili realitet?“, oplemenjujući konferenciju
praktičnim iskustvima inventivne publicistkinje s bogatim migrantskim
iskustvom. Svoje izlaganje je imala i dr. sc. Kristina Posavec koja je zajedno
s mr. sc. Dorom Bagić iz Teva Pharm obradila
temu „Izazovi i prilike u useljavanju, zapošljavanju i integraciji hrvatskih
povratnika i njihovih potomaka.
Moderator četvrte konferencijske sesije bio je pravnik s višegodišnjom australskom adresom i povratnik Don Markušić. U panel diskusiji na temu „Život i poslovanje u Hrvatskoj“ sudjelovali su uz Dona, odvjetnika u tri jurisdikcije - Australije, Velike Britanije i Hrvatske; James Dabny useljenik iz SAD-a; glazbenik, skladatelj i glumac, Mike Hoosen; mladi glazbenik i reper koji je useljenik iz Australije te bračni par Bernadette i Denis Šimić, poduzetnici i povratnici iz Australije.
Usto, uručena je i druga nagrada „Kardinala
Stepinca“ i to fra Josi Peraniću koji već više od 40 godina služi Hrvatima u
Argentini. Nagradu je u njegovo ime preuzela njegova sestra. Svi panelisti iskreno su s nazočnim
znanstvenicima podijelili svoja iskustva, pojasnivši zašto su upravo odabrali
Hrvatsku za život. Konferencija je nastavljena druženjem na svečanoj večeri.
Demografska
revitalizacija Hrvatske i migracije
Drugi dan konferencije započeo je novim setom predavanja. Renomirani znanstvenici dr. sc. Dražen Živić i dr. sc. Sandra Cvikić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar propitivali su „Migracije i demografsku revitalizaciju Hrvatske“, temeljem vlastitih istraživačkih projekata. Dr. sc. Mislav Rubić iz Ministarstva demografije i useljeništva govorio je o povratku hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Republiku Hrvatsku, analizirajući aktualno stanje. Povratnica iz Austrije mag. sc. Maja Grošinić iz Centra za društvena i humanistička istraživanja u Šibeniku bavila se temom „Jačanje mostova: Projekt za bolju povezanost Hrvatske i dijaspore“.
Pater Stanko Perica iz Isusovačke služba za izbjeglice izlagao je na temu „Katolička crkva i migranti“. Gosti su imali priliku saznati nešto više i o osobnom migrantskom iskustvu u Hrvatskoj, koje je podijelio Saghar Manzoor, useljenik i zaposlenik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije. Razgovaralo se i o mjeri Vlade RH „Biram Hrvatsku: Povratne migracije i razvoj u slabije razvijenim područjima“, čije su rezultate predstavile etablirane znanstvenice dr. sc. Caroline Hornstein-Tomić s zagrebačkoga Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Janine Pinkow-Läpple s Instituta za razvoj poljoprivrede u tranzicijskim ekonomijama prestižnog Humboldtova sveučilišta u Berlinu te Ana Budimir s Fakulteta političkih znanosti,
Odsjek za javne politike i političku ekonomiju Sveučilišta u Zagrebu. Potom su gosti i sudionici konferencije imali priliku saznati nešto više o socijalno-psihološkoj pozadini hrvatskog nacionalnog manjinskog identiteta koje su istraživali dr. sc. Natasha Kathleen Ružić s Institut za istraživanje migracija, dr. sc. Mario Bara s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Zlatko Šram iz Hrvatskog centra za društvena istraživanja Šibenik. Razgovaralo se i o Hrvatima u Bavarskoj u kojoj trenutačno živi jedna od najbrojnijih hrvatskih zajednica na tlu Njemačke. Točnije, dr. sc. Monika Balija i dr. Tamara Bodor s Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić s Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar govorile su o toj temi, ali i namjerama povratka ljudi hrvatskih korijena iz Bavarske.
Mag. soc. Jana
Kapeter iz Intellias Hrvatska d.o.o Zagreb i
dr. sc. Ana Malnar s Instituta za istraživanje migracija govorile su na
temu “LinkedIn i emigracija: Digitalni most između Hrvatske i globalnih prilika
za visoko obrazovane stručnjake”. Diplomatkinja i publicistkinja dr. sc. Tuga Tarle iz Matice hrvatske govorila
je o „Metamorfozama hrvatske dijaspore“. Izvršni direktor Zaklade za
repatrijaciju Armenaca Vartan Marashlyan, govorio je na temu „Dilema dijaspore:
ulagači ili dobročinitelji? Ključni čimbenici za postizanje održivosti i učinka“. Doktorandica na Fakultetu hrvatskih studija
Sveučilišta u Zagrebu, Anja Vlašić, predstavila je temu „Očuvanje hrvatskog
nacionalnog i vjerskog identiteta u Južnoafričkoj Republici – primjer Hrvatske
katoličke misije sv. Jeronima u Johannesburgu. Dr. sc. Dubravka Petrović
Štefanac s Instituta za istraživanje migracija govorila je o „Kršćanskom
potencijalu u suočavanju s klimatskim migracijskim izazovima“.
Ekonomist Verko Kutleša iz Udruge za povratak Hrvata u Hrvatsku izlagao je o temi „Rješenje za brži i masovniji povratak Hrvata u Hrvatsku“. Dr. sc. Matijas Baković s Instituta za istraživanje migracija i dr. sc. Petar Bilobrk sa Sveučilišta u Zagrebu prezentirali su poetski narativ o iseljeništvu znakovito naslovljen “Pismo iz Dojčlanda” / “Pismo u Dojčland”, temeljem objavljenih humorističkih zapisa u zavičajnom listu „Naša ognjišta“ o stvarnim problemima duvanjskih iseljenika. dr. sc. Marinko Vuković s Instituta za istraživanje migracija izlagao je na temu „Hrvatski subetnički identitet Bosanske Posavine i sjeveroistočne Bosne“.
Sve u svemu, na ovoj
konferenciji zadivljuje respektabilan broj predavača i stručnjaka koji su
ponudili zanimljive, ali i vrlo inspirirajuće odgovore na aktualnu migrantsku
fenomenologiju o kojoj će se sigurno i dugo nakon konferencije razgovarati.
Zaključno, dvodnevna Međunarodna konferencija “Globalne dijaspore Europske
unije – Hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi” u više je sadržajnih sesija
odnosno setova inventivnih predavanja donijela autentičan opis složenih
migracijskih fenomena našeg vremena u Europskoj uniji i napose Republici
Hrvatskoj, izdvajajući najuspješnije integracijske prakse poželjnih migrantskih
odredišta Staroga kontinenta. Među prekooceanskim migrantskim odredištima
posebno je bilo korisno izlaganje o uzornim praksama australskoga modela
multikulturalizma, čijem je uspjehu doprinijela i hrvatska iseljenička
zajednica Australije. Uz znanstvenike, svoj su obol uspjehu konferencije dali i
sami iseljenici s povratničkim iskustvima od Njemačke do Sjeverne i Južne
Amerike, Australije te juga Afrike –
ukazujući na korisnost mjera Vlade RH fokusiranih na demografsku revitalizaciju
Lijepe Naše i povratničke inicijative hrvatske dijaspore.
Tekst: Željka Sablić Odrljin i Vesna Kukavica; Foto: Snježana Radoš
Popisi fotografija
1
Svečano otvorenje konferencije, ministar Ivan Šipić
2 Znanstvenici i uzvanici na konferenciji, koja
je održana u Hrvatskoj matici iseljenika koja je bila suorganizator ove
međunarodne konferencije
3
dr. sc. Mladen Vedriš
4
dr. sc. Marina Perić Kaselj
5
dr. sc. Marin Sopta
6
Dario Magdić
7
Don Markušić
