Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb
Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska biti suočena s osmišljavanjem
novoga programa odnosa sa svojim višemilijunskim iseljeništvom. Povodom toga u
Zagrebu će iduće godine biti održan iseljenički kongres na kojem će sudjelovati
ugledni hrvatski znanstvenici iz Hrvatske i iseljeništva, visoki predstavnici
katoličke crkve, te uspješni poslovni ljudi i javni djelatnici iz iseljeništva.
Hrvatska u odnosu na broj stanovnika pripada među „najiseljeničkije“ europske
zemlje. Preko dva i pol milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi
diljem svijeta u Iseljenoj Hrvatskoj. Stoga se Republika Hrvatska, poput drugih
suvremenih država, treba s punom pozornošću odnositi prema svim razvojnim,
identitetskim i ostalim integracijskim potencijalima hrvatskog iseljeništva.
Budući već nekoliko naraštaja hrvatskih iseljenika živi izvan Hrvatske
razumljiva je njihova snažna integriranost u društva u kojima žive, a
postupno se događa i njihova
asimilacija. Međutim, u Iseljenoj Hrvatskoj su nastajale i još nastaju
različite hrvatske iseljeničke organizacije. U početku se mislilo kako će
hrvatske iseljeničke organizacije biti prolaznog i kratkog vijeka, dok se
Hrvati ne vrate u domovinu. No, protokom vremena su to postajale trajne
hrvatske nacionalne institucije u iseljeništvu koje predstavljaju duhovni
oslonac i potporu hrvatskim iseljenicima u tuđini, kutak domovine i znak
povezanosti s njom. Isto tako, hrvatske iseljeničke organizacije su postale
iskustvo u kojem se njeguju hrvatski nacionalni identitet i domovinske
vrijednosti. Zbog toga hrvatski iseljenici ne smiju biti objekt nego subjekt
domovinske politike.
Važno je naglasiti kako se nisu ostvarila očekivanja o masovnom povratku
iseljenika u Hrvatsku. Naprotiv, Hrvatska je i nadalje zemlja iz koje se više iseljava
nego se u nju iseljava. Novi je iseljenički val uslijedio u procesu hrvatskog
državnog osamostaljenja i obrane od srbijanske oružane agresije te u
posljeratnom razdoblju. Taj iseljenički val prvenstveno obilježava činjenica da
se prvi put znatnije iseljavalo iz neovisne hrvatske države, ali i da se prvi
put znatnije useljavalo u Hrvatsku, iako su pretežito useljavali Hrvati i
Bošnjaci iz Bosne i Hercegovine. Osnovni uzrok iseljavanja nalazi se u
nepovoljnoj gospodarskoj situaciji koju je jednim dijelom donijela srbijanska
agresija a drugim dijelom nepravedan i neučinkovit privatizacijski model koji
je naglo povećavao broj nezaposlenih i osiromašenje većine puka.
U tom kontekstu je posebno nepovoljno što iz Hrvatske odlazi veliki broj
mladih i obrazovanijih osoba koje u novonastalim okolnostima nisu imale
perspektivu zapošljavanja ili primjerenog nastavka školovanja. Na nepovoljna
gospodarska i migracijska kretanja u Hrvatskoj utjecao je i veliki broj ratnih
prognanika iz Hrvatske i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.
Prema procjenama stručnjaka, od 1991. god. iz Hrvatske je prema Zapadu
iselilo nekoliko stotina tisuća hrvatskih državljana, a od toga približno
180.000 Hrvata. Pritom je, prema službenim podacima u Hrvatsku (od 1991. god.)
uselilo 232.966 stanovnika, od čega 189.039 iz Bosne i Hercegovine. U istom
razdoblju u Hrvatskoj je svake godine bio veći broj umrlih nego rođenih osoba.
Zbog svega naznačenog, domovinska bi politika prema iseljništvu trebala
biti očitovanje jasne volje hrvatskih državnih vlasti i hrvatskog društva za
doborm, odnosno još boljom suradnjom sa zemljama u kojima se nalaze hrvatski
iseljenici. Iseljenici su, naime, već utrli put te suradnje. Ponajprije je potrebno stručno istražiti i
analizirati oblike dosadašnje suradnje, jer niz poznatih iskustava svjedoči da
su hrvatski iseljenici iznimno uspješni veleposlanici svoje domovine Hrvatske u
svijetu, te i zbog toga moraju biti subjekti domovinske politike kojoj je
vitalni interes ostvariti što uspješniji integracijski proces između Hrvatske i
hrvatskih iseljenika, što uključuje i stvarne mogućnosti povratka iseljenika. A
povratak znači ne samo vratiti se, nego i moći raditi u vlastitoj domovini i dobro
živjeti.
Potrebno je utvrditi kako od političara valja zahtijevati da to omoguće, a
ne da zakonima priječe povratak. Hrvatska treba omogućiti siguran povratak i
ulaganje u Hrvatsku teško stečenog iseljeničkog kapitala. Također se od
hrvatske države očekuje pozitivnije
gledanje i djelovanje prema iseljenicima. Posljednjih godina povjerenje je,
nažalost, u određenoj mjeri narušeno, pa je za ispravljanje toga potrebno puno
obostranoga napora.
Potrebno je raditi i na programu o načinima suradnje s iseljenicima koji
nemaju namjeru povratka u Hrvatsku. Veoma je važno pomagati Hrvatima da se ne
osjećaju tuđincima u inozemstvu, pomagati im u očuvanju svijesti o svome
identitetu, njegovanju tradicije i živim vezama s domovinom. Također, potrebno
je pokazati kako suradnja s hrvatskim iseljenicima nije program jedne političke
stranke ili opcije, nego da se radi o nacionalnom programu.
Konkretni oblici suradnje Hrvatske i njenog iseljeništva trebaju se
prilagođavati novim okolnostima i zahtjevima vremena. Ulaskom Republike
Hrvatske u Europsku uniju otvoreni su novi prostor, novi izazovi i nove
perspektive koji zahtijevaju bitno drugačija znanja i programe.
Uvjereni smo da će iseljenički Kongres pojasniti uzroke dosadašnjih
poteškoća i nedosljednosti te da će iskazivanjem znanja i zajedništva
predstavljati temelje novih načela i programa u integracijskom proscesu između
Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva. I sada je razvidno da program i
strategija njegova provođenja mogu biti uspješni samo ako su rezultat
znanstvenih i stručnih istraživanja te ako dobiju potporu hrvatskih državnih
institucija.
Kongres će biti golemi prinos u tome smjeru, pa će biti veoma zanimljivo i
korisno nazočiti mu, jer već sada postoji veliki interes za izlaganja brojnih
uglednih znanstvenika iz hrvatskog iseljeništva i Hrvatske, te visokih
predstavnika Crkve i uspješnih poslovnih i javnih osoba iz iseljeništva.
Stoga Vas pozivamo da se upoznate s informacijama o Kongresu te da
sudjelovanjem u organizacijskim poslovima ili izlagačkom i promotivnom dijelu
pridonesete što uspješnijem radu Kongresa. Za detaljnije obavijesti stoje Vam
na raspolaganju slijedeći kontakti:
-
Prof.
dr. sc. Vlado Šakić Predsjednik Programsko organizacijskog odbora vlado.sakic@pilar.hr
-
Fra.
Josip Bebić Član organizacijskog odbora josip.bebicfra@gmail.com
-
Dr.sc.
Marin Sopta Predsjednik organizacijskog
odbora marinsopta@hotmail.com
http://www.hrvatski-iseljenicki-kongres.org/
Hrvatski iseljenički kongres – 2014. Zagreb
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2013/07/hrvatski-iseljenicki-kongres-2014-zagreb.html
Congreso sobre la Emigración Croata 2014 – Zagreb
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2013/07/congreso-sobre-la-emigracion-croata.html
Congreso sobre la Emigración Croata - Zagreb 2014 - Bases del programa
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2013/07/congreso-sobre-la-emigracion-croata_12.html
Hrvatski Iseljenički Kongres - Obrazac za prijavu izlaganja
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2013/07/hrvatski-iseljenicki-kongres-obrazac-za.html
Congreso sobre la Emigración Croata - Formulario para el ingreso de ponencias
No comments:
Post a Comment