- 1. Bosna kao politicki, zemljopisni i sociološki problem
- 2. Bosna kao nacionalni problem
- 3. Bosna je hrvatska zemlja
- 4. Bogumili
- 5. Politicka pozadina bogumilskog pokreta
- 6. Sudbina Bosne kao bogumilske države
- 7. Prielaz bogumila na islam
- 8. Problem balkanskih Romana
- 9. Postanak Srba a Bosni
- 10.Etnicka sudbina Bosne istovjetna je sa sudbinom Trojedne kraljevine
- 11.Zakljucak
- 1. Uvod
- 2. Pravi je razlog crkvenom razkolu politicke prirode
- 3. Poviestni temelji razlikovanja obiju Crkava
- 4. Državno-politicke posljedice razkola
- 5. Socialno-politicke posljedice razkola
- 6. Osnovna misao bizantinizma i pravoslavlja
- 7. Bizantinska mržnja
- 8. Bizantinska opasnost
- 1. Pojam velikosrbstva
- 2. Srbska državna i crkvena predaja
- 3. Srbsko-pravoslavna Crkva kao narodno-politicki cinbenik
- 4. Pecka patriarhija
- 5. Nomadski element kao družtvovni i politicki cinbenik
- 6. Šafarik i Vuk Karadžic kao znanstveni osnivaci današnjeg nacionalno-politickog svesrbstva
- 7. Svesrbstvo kao misao vodilja srbske državne politike
- 8. Nova formulacija svesrbskih nastojanja
9. Odnos Srbije prema Bugarskoj i Crnoj Gori
Ne mogu završiti ovaj dio, a da se prije toga ne pozabavim odnosom Srba prema Bugarima i prema Crnoj Gori.
Nova bugarska država bijaše osnovana god. 1873. na berlinskom kongresu. Ona zahvaljuje zapravo svoj postanak rusko-turskom ratu, koji je tome predhodio, i uspjehu ruskog oružja. Sanstefanskim mirom (3. ožujka 1878.) bijaše nakon 485 godina obnovljena bugarska država, a njezine granice protezahu se od Egejskog do Crnog mora. No berlinski kongres podreza znatno obseg ove državne tvorevine; člancima 1. do 12. bijaše stvorena tributarna kneževina Bugarska, koja dopiraše sve do Balkana, bugarska zemlja južno od Balkana bijaše ustrojena u autonomnu jedinicu turskog carstva, a ostatak ostade Turskoj.
Bugarska se oslobodila mnogo kasnije, skoro 50 godina kasnije nego Srbija, izpod turskog gospodstva, a i taj svoj uspjeh ne zahvaljuje ona samo ruskom oružju, nego i vlastitim djelima.
Potražimo li razloge, zbog kojih su Srbi pokazali mnogo više snage, lako ćemo ustanoviti, daje:
1. Bugarima posve nedostajao vojnički odgoj, što ga Srbi zadobiše u austrijsko-turskim ratovima. (Izp. str. 69. i 70.).
2. Bugarima isto tako nedostajaše i onaj kulturni rad, što ga austrijski Srbi mogahu razviti zahvaljujući sređenim prilikama u Monarhiji i koji je konačno dobro došao turskim Srbima kao prva kulturna glavnica. Bugari su morali sami u mnogo težim prilikama, kakve bijahu pod Turcima, izraditi svoje prve temelje kulture.
3. Srbi su u svom susjedstvu, u južnoj Ugarskoj, imali nastavak svoje stare državne Crkve i državne misli, a u vlastitoj zemlji samostane ustrojene prema tipikonu sv. Save, koji bijahu utočišta nacionalne misli i nacionalnog i državnog vlastohleplja. Svega toga ne bijaše u Bugara. Pravoslavno crkveno ustrojstvo u bugarskim zemljama bijaše sasvim u rukama Grka, a oni se njime poslužiše, da heleniziraju Bugare. Stoga bijaše Crkva u Bugarskoj orientirana protiv nacionalnog oslobođenja Bugara. I zato je prva borba Bugara bila uperena u pravcu oslobođenja od grčkog skrbničtva u Crkvi. Ta borba bijaše vođena od godine 1848. do 1872.; zaprietivši se prielazom na katoličku vjeru, izposlovaše si Bugari god. 1872. nacionalnog vjerskog poglavicu, egzarhat.
Već šest godina kasnije (1878.) ostvarena je bugarska država. Nastala je doduše ruskom pomoću, ali ta ruska pomoć ne bijaše presudna, bitna, nego sasvim sporedna; bugarska država nastala bi i bez nje, premda zacielo nešto kasnije.
Svakome, tko imade iole pojma o bizantskoj Crkvi i državi, moralo je biti odmah izpočetka jasno, da podjela bugarskih zemalja u dvie pokrajine ne može biti dugog vieka. One su se zaista i ujedinile god. 1885., sedam godina nakon berlinskog kongresa.
- 1. Uvod
- 2. Austrija i južni Slaveni do beckog kongresa 1815.
- 3. God. 1848. kod južnih Slavena u Austriji
- 4. Od 1867. do 1868.
- 5. Hrvatska i Slavonija od god. 1867.
- 6. Dalmacija od god. 1797.
- 7. Bosna i Hercegovina od god. 1878.
- 8. Madari i južni Slaveni
- 9. Austro -Ugarska pod utjecajem Bizanta
- 10. U svjetski rat
No comments:
Post a Comment