- 1. Bosna kao politicki, zemljopisni i sociološki problem
- 2. Bosna kao nacionalni problem
- 3. Bosna je hrvatska zemlja
- 4. Bogumili
- 5. Politicka pozadina bogumilskog pokreta
- 6. Sudbina Bosne kao bogumilske države
- 7. Prielaz bogumila na islam
- 8. Problem balkanskih Romana
- 9. Postanak Srba a Bosni
- 10.Etnicka sudbina Bosne istovjetna je sa sudbinom Trojedne kraljevine
- 11.Zakljucak
1. Uvod
Pozornom čitaocu zacielo nije izmaklo, od kolikog silnog zamašaja po oblikovanje družtvenih, kulturnih i političkih odnosa na Balkanu bijaše vjersko pitanje. Poznato je, da nije tako samo na Balkanu. Reformacija i husitstvo bijahu istodobno i vjerski i nacionalni pokreti. Tako bijaše na pr. bogumilstvo na zapadnom Balkanu hrvatsko-nacionalni pokret u vjerskoj opremi. Današnje pitanje Ulstera gotovo je više borba između papista i oranžista, između katolika i protestanata, nego između Kelta i Britanaca.
Vjerska borba je konstanta svjetske poviesti. Tko misli, da će čovječanstvo ikada svladati vjersku misao, da će doći vrieme, kad čovječja duša ne će težiti za vjerskom utjehom, taj nikako ne pozna ljudske prirode. Iz osjećaja vlastite slabosti i ograničenosti, iz pritiska relativnosti sveg prolaznog, izbija snažno duboka čežnja i traženje nečeg neograničenog i vječnog, absolutnog; a to je praizvor i bit svake religioznosti. Svaki jaki narod hoće da ima svoju vjeru i svoga Boga, koji mu u prvome redu pomaže i priskače u pomoć u svim težkoćama. Svaki narod hoće nadalje svome Bogu služiti na svoj način. U toj vječnoj istini sadržano je političko značenje religioznog problema. Tako to bijaše i na Balkanu, samo stoje tu zemljopisna i prema tome i politička pociepanost, a i blizina prednje Azije, te kolievka većine velikih vjera, djelovala u tom pravcu, da je djelovanje religioznog momenta postalo još mnogo vidljivije i promjenljivije.
Bogumilstvo pripada već poviesti, a i islam je već gotovo sasvim potisnut s Balkana, te je već mnogo izgubio od svoje snage, koja je drmala svietom. U punoj veličini nalazimo katolicizam i pravoslavlje, pa te čmbenike poviesti južnih Slavena ne možemo nikako mimoići. Ne pokazuju nam to samo balkanski ratovi, koji bijahu vođeni pod geslom oslobođenja pravoslavnih kršćana od turskog gospodstva; i u sadašnjem je ratu uloga pravoslavlja vrlo velika. Pravoslavna je težnja za vlašću i širenjem zajedno s galskom osvetljivošću i britanskom poslovnom zavisti jedna od glavnih sila. koje su dovele do ovog sadašnjeg klanja medu narodima.
Zato ne možemo razumjeti ni prošlost ni budućnost južnih Slavena, ako se pobliže ne pozabavimo s obim glavnim kršćanskim Crkvama, a osobito s obzirom na njihovu socialno-političku stranu.
- 2. Pravi je razlog crkvenom razkolu politicke prirode
- 3. Poviestni temelji razlikovanja obiju Crkava
- 4. Državno-politicke posljedice razkola
- 5. Socialno-politicke posljedice razkola
- 6. Osnovna misao bizantinizma i pravoslavlja
- 7. Bizantinska mržnja
- 8. Bizantinska opasnost
- 1. Pojam velikosrbstva
- 2. Srbska državna i crkvena predaja
- 3. Srbsko-pravoslavna Crkva kao narodno-politicki cinbenik
- 4. Pecka patriarhija
- 5. Nomadski element kao družtvovni i politicki cinbenik
- 6. Šafarik i Vuk Karadžic kao znanstveni osnivaci današnjeg nacionalno-politickog svesrbstva
- 7. Svesrbstvo kao misao vodilja srbske državne politike
- 8. Nova formulacija svesrbskih nastojanja
- 9. Odnos Srbije prema Bugarskoj i Crnoj Gori
- 1. Uvod
- 2. Austrija i južni Slaveni do beckog kongresa 1815.
- 3. God. 1848. kod južnih Slavena u Austriji
- 4. Od 1867. do 1868.
- 5. Hrvatska i Slavonija od god. 1867.
- 6. Dalmacija od god. 1797.
- 7. Bosna i Hercegovina od god. 1878.
- 8. Madari i južni Slaveni
- 9. Austro -Ugarska pod utjecajem Bizanta
- 10. U svjetski rat
No comments:
Post a Comment