54 Ivo Pilar - Južnoslavensko Pitanje (1918) - 7. Svesrbstvo kao misao vodilja srbske državne politike

Ivo Pilar - Južnoslavensko Pitanje
CETVRTI DIO - BOSNA I STVARANJE BOSANSKE DRŽAVE

• 1. Bosna kao politicki, zemljopisni i sociološki problem
• 2. Bosna kao nacionalni problem
• 3. Bosna je hrvatska zemlja
• 4. Bogumili
• 5. Politicka pozadina bogumilskog pokreta
• 6. Sudbina Bosne kao bogumilske države
• 7. Prielaz bogumila na islam
• 8. Problem balkanskih Romana
• 9. Postanak Srba a Bosni
• 10.Etnicka sudbina Bosne istovjetna je sa sudbinom Trojedne kraljevine
• 11.Zakljucak
  

PETI DIO - KATOLICIZAM I PRAVOSLAVLJE

• 1. Uvod
• 2. Pravi je razlog crkvenom razkolu politicke prirode
• 3. Poviestni temelji razlikovanja obiju Crkava
• 4. Državno-politicke posljedice razkola
• 5. Socialno-politicke posljedice razkola
• 6. Osnovna misao bizantinizma i pravoslavlja
• 7. Bizantinska mržnja
• 8. Bizantinska opasnost
  

ŠESTI DIO - U CEM JE SRZ JUŽNOSLAVENSKOG PROBLEMA

• 1. Pojam velikosrbstva
• 2. Srbska državna i crkvena predaja
• 3. Srbsko-pravoslavna Crkva kao narodno-politicki cinbenik
• 4. Pecka patriarhija
• 5. Nomadski element kao družtvovni i politicki cinbenik
• 6. Šafarik i Vuk Karadžic kao znanstveni osnivaci današnjeg nacionalno-politickog svesrbstva
• 7. Svesrbstvo kao misao vodilja srbske državne politike
  
  
  Već sam u trećem dielu ovog djela iztaknuo brzinu, kojom se Srbija razvijaše politički i kao država. Nakon izcrpnog razlaganja s time u svezi, mislim, daje suvišno još jedanput iztaknuti, kakav je to kvasac tako brzo podigao uvis kolač razvoja srbske države. Taj isti ferment bijaše djelotvoran i kod suvremenog svesrbskog imperializma, pa moramo biti spremni na to, da su se Vukove ideje jednako brzo širile.
  
  
  Nije bilo lako naći onu točku, za koju se može reći, da znači, daje počevši od nje srbska državna politika poprimila imperialističke ideje Vuka Karadžića. Netko, tko nije Srbin, olako će prieći preko gladke površine srbsko-bizantinskog prikazivatnja poviesti i ne će ni opaziti, što se zapravo htjelo reći.
  
  
  Na ovom mjestu navest ću jedan odlomak iz mnogo puta već navođenog djela poznatog srbskog povjestničara St. Stcmojevića: »I tako započe počevši od god. 1860. i kod Srba nacionalni, kulturni i politički pokret, pun oduševljenja i sentimentalnosti, pokret, koji bijaše nošen nacionalističkim idejama, borbenim duhom u pravcu stjecanja političke slobode i kulturnog napredka. Taj pokret za kulturnim napredkom nastao je kod Srba u južnoj Ugarskoj i zahvatio je postepeno sve srbske zemlje.
  
  
  Misli Dositeja Obradovića i Vukove bijahu posvuda prodrle i obuzeše sve duhove. Vukova djela, u kojima bijaše skupljeno veliko bogatstvo narodne predaje, jezika i običaja, davala su dovoljno hrane pretjeranom oduševljenju za narod i za sve, stoje narodno.
  
  
  Uzporedno s borbom za očuvanje narodnosti išla je i borba za političkim slobodama, koju su Srbi u Ugarskoj vodili zajedno s Mađarima i Hrvatima protiv reakcionarne Austrije . . . Srbsko, narodna misao, kao i ona o jedinstvu srbskog naroda, bijaše pronikla, sve duhove i pomagala je nastojanje za kulturnim i političkim ujedinjenjem.
  
  
  U isto doba radio je i knez Mihajlo praktički na ostvarenju idealnih ciljeva, obuzet također ovim pokretom. Čim se uzpeo na priestolje, počeo se spremati za emancipaciju od turske vlasti i od turskog upliva. U svojoj nutarnjoj politici bijaše Mihajlo protivnik velikih sloboda i progonio je liberale, oslanjajući se na konzervativne elemente, ali u svojoj vanjskoj politici on je sasvim usvojio ideje omladine i nastojanje za ujedinjenjem Srbstva.« 91
  
  
  To izgleda na prvi pogled sasvim nedužno. Da se to izpravno shvati, treba imati dugogodišnju vježbu. Jz navedenog mjesta ustanoviti nam je: »1. Opisani pokret potječe iz južne Ugarske. 2. Njegov je sadržaj ujedinjenje Srbstva prema idejama Vuka Karadžića, 3. Državna politika tadašnje srbske kneževine prihvatila je u svoj program Vukov, t. j. svesrbski pokret, 4. Knez Mihajlo provodio je u zemlji reakcionarnu politiku i nastojao, da pogled naroda svrati prema inozemstvu.
  
  
  Sad bi trebalo najvažnije spomenute momente kontrolirati u srbskoj književnosti onog doba. Ali to mi ne bijaše moguće, jednako zbog osobnih kao i zbog obćih sadašnjih prilika. Morat ćemo si zato pomoći na drugi način.

http://www.studiacroatica.org/pilar/pilar54.htm

• 8. Nova formulacija svesrbskih nastojanja
• 9. Odnos Srbije prema Bugarskoj i Crnoj Gori
  

SEDMI DIO - MONARHIJA I JUŽNI SLAVENI

• 1. Uvod
• 2. Austrija i južni Slaveni do beckog kongresa 1815.
• 3. God. 1848. kod južnih Slavena u Austriji
• 4. Od 1867. do 1868.
• 5. Hrvatska i Slavonija od god. 1867.
• 6. Dalmacija od god. 1797.
• 7. Bosna i Hercegovina od god. 1878.
• 8. Madari i južni Slaveni
• 9. Austro -Ugarska pod utjecajem Bizanta
• 10. U svjetski rat