001 Hrvatski iseljenici u Argentini - Dr. sc. Marina Perić Kaselj
001 Hrvatski iseljenici u Argentini
1. UVOD –
1.1. O problemu/ima istraživanja iseljeništva
O Hrvatima u Argentini poglavito kad govorimo o razdoblju od iseljavanja do Drugoga svjetskoga rata, nema ozbiljnijih istraživanja, izuzev Antićevih knjiga.
Drugačija je situacija nakon Drugoga svjetskoga rata, jer je bio značajan doprinos iseljenih intelektualaca tzv. političkih emigranata u Argentini koji su stvorili bogati iseljenički književno-političko-kulturni opus, ali on je za sada izvan okvira analize ovog istraživanja.
Danas raspolažemo s nekoliko knjiga o Hrvatima u Argentini, napisane od strane samih iseljenika koji su iselili i živjeli u Argentini, a sadrže vrlo malo podatka o svakodnevnom "običnom" životu iseljenika.
One nisu znanstvena istraživanja već prvenstveno knjige kojima su autori željeli upoznati, pružiti više informacija hrvatskim čitateljima, odnosno budućim iseljenicima o Argentini i povijesti Argentine. Knjiga Argentina svećenika Krunoslava Jande[1] objavljena je 1919. godine, a posvećena je gospodarstveniku i brodovlasniku, utjecajnom iseljeniku Nikoli Mihanoviću. Sadrži petnaest poglavlja o geografskim, povijesnim, političkim i kulturnim karakteristikama Argentine.
Druga knjiga ali istog naslova Argentina autora Matea Carevića objavljena je 1930. godine. U knjizi autor navodi osnovne značajke državnog ustroja i kulturno-ekonomske značajke Argentine.
Među važnim izvorima za proučavanje hrvatskog iseljeništva je Adresar o biografskim podacima o našem narodu u Južnoj Americi objavljen u Buenos Airesu 1932. godine autora Josipa Subašića (kojeg pronalazimo i kao autora nekoliko iseljeničkih novina). Adresar sadrži popis pet tisuća adresa hrvatskih iseljenika tada sa stalnim boravištem u državama Južne Amerike[2]. Iako nekompletiran i metodološki neujednačen iz popisa je moguće rekonstruirati godinu iseljavanja, mjesto iseljavanja, područje naseljavanja, bračno stanje, zanimanje iseljenika. Ovi podaci korisni su poglavito za istraživanje hrvatskih iseljenika u Argentini za koje postoje samo oskudni podaci.
Knjiga Ive Rojnice Prikaz povijesti Argentine i doprinos Hrvata[3] izdana je 1974. godine u Buenos Airesu u vlastitoj autorovoj nakladi. Rojnica nije imao znanstvenih pretenzija, već je njegov cilj bio objaviti sustavni pregled argentinske povijesti, te kratak osvrt na društveni doprinos Hrvata Argentini.
Marko Sinovčić, također u vlastitoj nakladi objavio je 1991. godine u Buenos Airesu knjigu Hrvati u Argentini i njihov doprinos hrvatskoj kulturi. Za potrebe ovog istraživanja korisna je rasprava o broju Hrvata u Argentini, dok se drugi dio knjige odnosi na razdoblje poslije Drugoga svjetskoga rata, odnosno pregledu objavljenog hrvatskog tiska u Argentini od 1946.-1990. godine.
U knjizi autor raspravlja o problematičnosti vođenja/ne-vođenja statistike useljavanja hrvatskih iseljenika u Argentinu, te na različite interpretacije u navođenju broja Hrvata u Argentini. Iz tog razloga autor u knjizi nastoji sam rekonstruirati broj Hrvata u Argentini.
[1] U ulozi katoličkog svećenika iz Zagreba došao je u Argentinu s ciljem prikupljanja podataka i ocjene stvarnog stanja i političko-ekonomskih prilika u Argentini, kao i njenim pozitivnim/negativnim učincima po hrvatske iseljenike. Kao rezultat njegovog boravka u Argentini nastala je knjiga koja je trebala poslužiti svim budućim iseljenicima, te svima onima koji su željeli više znati o društveno-političkom ustrojstvu Republike Argentine. Većinu statističkog materijala dobio je od tada aktualnog argentinskog ministra poljodjelstva i ravnatelja doseljeničkog ureda u Buenos Airesu.
[2] Autor je putem formulara, kao i putem prijateljskih veza sakupio deset tisuća adresa iseljenika, a izabrao pet tisuća s potpunim podacima, od kojih se većina odnosi na iseljenike u Argentini. Gotovo uz svakog popisanog iseljenika osim adrese nalaze se i podaci o mjestu njegova rođenja, vremenu iseljavanja ili broja godina provedenih u iseljeništvu, članstva u pojedinim društvima, te zanimanju. Popis je prema autoru trebao posluži razvoju boljih komunikacijskih veza među samim hrvatskim iseljenicima u Južnoj Americi, ali i iseljenika s domovinom, kao i sa budućim iseljenicima.
[3] U prvom dijelu autor prikazuje povijest Argentine od otkrića Amerike do 1960. godine, a u drugom dijelu o društvenom doprinosu Hrvata Argentini, obuhvaćajući razdoblje od iseljavanja do 70-ih godina prošlog stoljeća.
- - -
Dr. sc. Marina Perić Kaselj
Komparativni prikaz transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini
Doktorat, Filozofski fakultet u Zagrebu (2010.)
(olomci)
No comments:
Post a Comment