Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman - Izložba - Urbanizam

Izložbe / Urbanizam

Projekt novoga putničkog terminala Međunarodne zračne luke Franjo Tuđman, ocjenjuju urbanisti HAZU-a i svjetska arhitektonska elita, na dojmljiv način svjedočiti o hrvatskoj kulturnoj i tehnološkoj razini razvijenosti

Izvor: Hina, Uredništvo

Dan uoči otvorenje  nove Međunarodne zračne luke „Franjo Tuđman“ 20. ožujka javnosti je u Zagrebu predstavljen autorski osvrt na projekt s prigodnom izložbom crteža i maketa.  Autori projekta novoga putničkog terminala zračne luke „Franjo Tuđman“ arhitekti i akademici Velimir Neidhardt i Branko Kincl upoznali su, dan uoči svečanog otvaranja terminala, brojne okupljene u palači Hrvatske akademije znanosti (HAZU) s potankostima njihova projekta koji, ocjenjuju urbanisti i arhitektonska elita, na pravi način svjedočiti o hrvatskoj kulturnoj i tehnološkoj razini razvijenosti.  Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić ponosan je zbog priređene svečanosti na kojoj su ugledni autori i akademici Neidhardt i Kincl govorili o projektu suvremene reprezentativne zračne luke „Franjo Tuđman“ koji su ostvarili u suradnji s konstruktorom pokojnim prof. dr. Jurom Radićem (1953.- 2016.), a uz koju je otvorio i prigodnu izložbu.

Akademik Kusić ustvrdio je kako je zračna luka „Franjo Tuđman“ izniman primjer doprinosa HAZU-a našoj domovini Hrvatskoj i njezinu kulturnom i civilizacijskom identitetu. Rekao je kako svečanost promovira i novu Akademijinu seriju manifestacija pod naslovom „HAZU za Hrvatsku“ koja će selektivno predstaviti najeminentnije napore i kapitalna dostignuća HAZU koja obogaćuju povijest duhovnoga i materijalnog razvitka Hrvatske.

„Sve to bilo bi uzalud da prije 25 godina nije bilo hrvatskih branitelja koji su bili spremni žrtvovati i vlastiti život, a danas se to nastavlja radom. Hrvatska se danas gradi i čuva radom kojim ostvarujemo najviše dosege i u umjetnosti i u gospodarstvu, što na najbolji način simbolizira ova zračna luka“, rekao je Kusić. Istaknuo je kako posebno značenje ima i ime novoga terminala jer Franjo Tuđman simbolizira našu borbu za slobodu i samostalnost.

Akademik Velimir Neidhardt podsjetio je da je na međunarodni natječaj 2008. bila pozvana svjetska arhitektonska elita od deset ekipa, a deset domaćih timova moralo je proći kroz kvalifikacije.

Ocijenio je kako je novi putnički terminal zračne luke „Franjo Tuđman“ najveći uspjeh hrvatske arhitekture u posljednjih stotinu godina moderne, odnosno od 1918. Ukazao je i na sinergiju zračne luke i njezine okoline što je, uvjeren je, jamstvo da ona postane ključno žarište djelotvornosti metropolitanskoga prostora Zagreba, Hrvatske i srednjoeuropskoga prostora.

Neidhardt je napomenuo kako je cilj procesa projektiranja bio usredotočen i na to da se putnicima osiguraju ugodna i nezaboravna iskustva doživljaja suvremene arhitektonike javnih funkcija, kao i panoramske vizure Zagreba i Medvednicu.

„Iz nove zračne luke moći će se vidjeti i zagrebačka katedrala. Takav posebni odnos vizualne povezanosti grada i njegove zračne luke jedinstven je i nije ostvaren niti u jednoj značajnijoj europskoj zračnoj luci, pa i šire“, istaknuo je akademik Neidhardt.

Akademik Kincl rekao je da je na projektu radio dobro uigran i stručno osposobljen tim - jedan arhitektonski koji je vodio s kolegom Neidhardtom, a drugi tim konstruktora koje je vodio prof. dr. sc. Jure Radić. Ocijenio je kako je ostvarenje projekta sretan spoj iskustva i mladosti koja poznaje tehnike i metode kojima se uopće moglo ostvariti ovakvo arhitektonsko djelo, a koje su danas potpuno naslonjene na kompjutorske tehnologije.

Uz napomenu kako se u domovini malo govorilo o projektu nakon pobjede na međunarodnom natječaju, Kincl je kratko podsjetio na neke ocjene iz izvještaja ocjenjivačkoga suda koji je istaknuo da je to „izvanredna arhitektura s detaljno elaboriranom tehnologijom“ te da „projekt ima vrlo snažan koncept s potencijalom da postane terminal svjetske klase po arhitektonskim, funkcionalnim i tehnološkim karakteristikama i koji bi mogao postati vrata Hrvatske prezentirajući ju kao naciju najviše kulturne i tehnološke razine razvijenosti“.

Kako je rekao Kincl, „mislim da nismo mogli zamisliti ljepši početak za naš projektantski rad koji je trajao tri godine na razradi projekta, a prije toga još dvije godine na natječajnim projektima i projektima racionalizacije“.  Ustvrdio je da arhitektonski ideju krase originalnost i organičnost što su temeljni postulati projekta.         

Iznio je i neke podatke iz „osobne iskaznice“ Međunarodne zračne luke „Franjo Tuđman“ koja ima 65 tisuća četvornih metara površine, projektirana je za pet milijuna putnika godišnje s mogućnošću budućeg širenja do dvostruko više milijuna putnika. U novu zgradu ugrađeno je 35.000 prostornih metara betona, a 40.000 prostornih metara u vanjske radove, kao i pet tisuća tona armature. Čelična konstrukcija teška je dvije tisuće . Zgrada ima četiri etaže i osam avionskih mostova za ukrcaj putnika, dva za domaće i šest za međunarodne letove, 30 check-in šaltera, 23 šaltera za kontrolu putovnica, a oko zgrade je i 1100 parkirnih mjesta.

Novi terminal Međunarodne zračne luke „Franjo Tuđman“, kao što smo najavili opširnom reportažom u zadnjem broju Matice, svečano je otvoren 21. ožujka 2017. 

Potpis:

1

Maketa

novoga putničkog terminala Zračne luke Franjo Tuđman autora Branka Kincla, Velimira Niedhardta i Jure Radića, predstavljena na izložbi u atriju palače HAZU u Zagrebu 20. 3. 2017. Izložbu je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

2

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković s uglednim uzvanicima otvorio je MZL „Franjo Tuđman“ 21. 3. 2017.