Apel hrvatskih književnika i pisaca u emigraciji
U
vezi predanje Deklaracije, hrvatski književnici i ostali pisci u slobodnome
svijetu, u znak solidarnosti sa svojim drugovima u domovini pridužuju se ovim
svojim Apelom.
Veoma značajan dogadjaj, koji se je odigrao u Hrvatskoj
prije kratkoga vremena, podubio je zasjuženu pažnju cjelokupnoga svjetskoga
tiska. Radi se o Deklaraciji o nazivu i
položaju hrvatskoj književnog jezika, koja su na plenarnog sjednici Drustva
književnika Hrvatske 15. ožujka 1967. u Zagrebu hrvatski književnici
jednoglasno prihvatili, a koju je podpisalo 19 hrvatskih kulturnih i naučnih
ustanova i organizacija. Kao posljednica toga uslijedile su raznovrsne reakcije
sa strane organa Federativne Socijalisticke Republike Jugoslavije te Komunisticke
Partije, gdje se su podpisnici i institucije postale ničan napadaja i
proganjanja.
Usred velikoga odjeka tih previranja i raznih okolnosti
svima je postalo jasno, da Deklaracija
predstavlja prvorazredni dokumenatu obranu kulturne samobitnosti hrvatskoga
naroda, koji posjeduje svoj vlastiti jezik s njegovim vlastitim imenom; isto
tako i svoju književnost , koja je slijedila etape evropske književne kulture
od njezina početka pa sve do naših dana i dala velikih djela nacijonalnoga i općega
značenja. Ovdje je nedave potrebno istaci, da se u vrijeme današnje komunističke
Jugoslavije vrše otvorena nasilja nad hrvatskim jezikom i književnosti te im
prijeti opasnost, da se pod direktivama nasilnih državnih zahvata ne izgube i
napokon nadomjeste srpskim jezikom i književnosti, koji uglavnom datiraju tek
iz prošloga vijeka. U toj atmosferi političkog pritiska organiziran je i
sastanak u Novom Sadu 1954. i podpisan Novosadski dogovor, gdje je usvojen
medju ostalim i nestvarni i artificijalni naziv “srpsko-hrvatski jezik” i
“srpsko-hrvatska književnost”, kojim nazivima se, nažalost, često služe i
strani jezikoslovci i stručne knjige.
Hrvatski književnici i jezikoslovci te razne ustanove i
organizacije s književno-jezičnoga područja vidici ozbiljno ugroženu najveću i
najdragocjeniju kulturnu baštinu svoga naroda – svoj jezik – stavili su se,
iako pod vrlo teškim okolnostima, na branik neotudjivih stoljetnih tekovina i
književno-jezičnih tradicija. To je bio autentični krik za slobodom kulture i
kulturnoga stvaranja; vapaj za punim izrazom evropskoga slobodarskoga i
univerzalnoga duha. Tako su hrvatski književnici i intelektualci u sadašnjoj
situaciji postali borci-predvodnici za najviše vrijednosti naše civilizacije.
Zato mi, hrvatski književnici i pisci u emigraciji, iskazujemo njima zasluženo
i dužno priznanje; u toj pravednoj borbi mi se s njima solidariziramo te im pružamo
svu našu moralnu podporu.
Poradi te visoke svijesti hrvatskih književnika i
jezikoslovaca te uzvišenoga zalaganja za ideale kulture i kulturne slobode –
jugoslavenski komunistički režim u Beogradu na čelu s Komunističkom Partijem
nastoji baciti na njih ljagu nepovjerenja nazivljući ih “šovinistima” te
njihovu borbu proglasujući ilegalnom“. Medjutim oni su ustvari veoma važan dio
duhovne elite svoga naroda, s pravom ponosni na svoju jezično-kulturnu prošlost,
koje je progovorila nedvojbeno i snažno preko spomenute DEKLARACIJE.
Mi, njihovi sunarodnjaci hrvatski književnici i pisci u
slobodnome svjetu, upravljamo ovom prilikom apel na svjetsku javnost, posebno
na internacionalne i nacionalne kulturne ustanove i organizacije: da bi oni u
ovom odlučnom času ustali u obrani hrvatskih književnika i jezikoslovaca i
slobode kulture u Hrvatskoj te svojim intervencijama zaštitili slobodni razvoj
hrvatskoga jezika i književnosti, koji su u suvremenoj Federativnoj
Socijalistickoj Republici Jugoslaviji predmet deskriminacije, razaranja i uništenja.
Luka BRAJNOVIĆ (Španjolska)
Luka FERTILIO (Chile)
Alan HORIĆ (Kanada)
Andrija ILIĆ (Engleska)
Nada KESTERČANEK VUJICA (SAD)
Lucijan KORDIĆ (Švicarska)
Predrag KORDIĆ (SAD)
Ivo LENDIĆ (Argentina)
Enver MEHMEDAGIĆ (Argentina)
Vinko NIKOLIĆ (Francuska)
Borislav MARUNA (SAD)
Antun NIZETEO (SAD)
Gracijan RASPUDIĆ (SAD)
Mirko ČOVIĆ (Austrija)
Krunoslav DRAGANOVIĆ (Austria)
Jere JAREB (SAD)
Bogdan RADICA (SAD)
Stjepan RATKOVIĆ (Italija)
Franjo TROGRANČIĆ (Italija)
Dušan ŽANKO (Venezuela)
Na dan pogibije Zrinskoga i Frankopana, 30. travnja 1967.
- - -
Hrvatska Revija, godina XVII, svezak 1-2 (65-66), München, Kolovoz 1967
Ver
también / See also / Gledaj isto:
The
1967 Declaration and related texts, in 5 languages (16 texts)
Croatian
Matica iseljenika i Deklaracija o nazivu
i položaju hrvatskoga književnog jezika - Ivan Čizmić
Deklaracija o Nazivu i položaja
Hrvatskog Književnog jezika i emigracija – Joza Vrljicak
Deklaracija o nazivu i položaju
hrvatskog književnog jezika (1967) - Hrvatska Revija, godina
XVII, svezak 1-2 (65-66), München, Kolovoz 1967
Apel hrvatskih književnika i pisaca u
emigraciji – Hrvatska Revija, godina XVII, svezak 1-2 (65-66),
München, Kolovoz 1967
Od Baščanske ploče do zagrebačke
Deklaracije (1076-1967) – Vinko Nikolić - Hrvatska Revija, godina
XVII, svezak 1-2 (65-66), München, Kolovoz 1967
http://studiacroatica.blogspot.com.ar/2017/04/od-bascanske-ploce-do-zagrebacke_6.html
Borba za hrvatski književni jezik (1967) –
Krsto Spalatin - Hrvatska Revija, godina XVII, svezak 1-2 (65-66), München, Kolovoz
1967
Spanish
Los croatas en defensa de su idioma
nacional - Ivo Bogdan, Buenos Aires - Studia Croatica, Año VIII,
Buenos Aires, 1967, N° 24-27
La declaración sobre la denominación y
la situación actual del idioma literario croata - Studia
Croatica, Año VIII, Buenos Aires, 1967, N° 24-27
Proyecto de resolución de un grupo de
escritores servios - Studia Croatica, Año VIII, Buenos Aires,
1967, N° 24-27
La lengua croata - Zdravko
Sancevic, Caracas, Venezuela - Studia Croatica, Año VIII, Buenos Aires, 1967,
N° 24-27
German
Deklaration
über die Bezeichnung und Stellung der kroatischen Schriftsprache - Hrvatska Revija, godina XVII, svezak 1-2 (65-66),
München, Kolovoz 1967
Appell
kroatischer Schriftsteller im Exil - Hrvatska Revija, godina XVII, svezak 1-2 (65-66), München, Kolovoz
1967
French
Declaration
sur l'appellation de la langue littéraire croate et sur sa situation dans les
circonstances actuelles (1967) - Hrvatska Revija, godina XVII, svezak 1-2 (65-66), München, Kolovoz
1967
Appel
des écrivains croates en exil (1967) - Hrvatska Revija, godina XVII, svezak 1-2 (65-66),
München, Kolovoz 1967
English
Serbo-Croatian
or Serbian and Croatian? Considerations on the Croatian Declaration and Serbian
Proposal of March 1967 –
Includes the Declaration Concerning the
Name and the Position of the Croatian Literary Language - Christopher
Spalatin - Journal of Croatian Studies, VII-VIII, 1966-1967, Annual Review of
the Croatian Academy of America, Inc., New York
Statement
of the Croatian Academy of America Regarding the Zagreb Language Declaration
(1967) - Journal of
Croatian Studies, VII-VIII, 1966-1967, Annual Review of the Croatian Academy of
America, Inc., New York
No comments:
Post a Comment