033 - Hrvatske zajednice, organizacije i institucije iseljenih Hrvata: Usporedba između Austrije i Australije

033 - Hrvatske zajednice, organizacije i institucije iseljenih Hrvata: Usporedba između Austrije i Australije

Maja Grošinić

(Sveučilište u Beču, Austrija)

(Abstrakt)

Hrvatske zajednice, organizacije ili institucije iseljenih Hrvata veoma su važne da bi se održala veza i kontakt s domovinom. Te se veze ipak međusobno razlikuju zbog udaljenosti (ili blizine) zajednica od Hrvatske.

Iseljeni su Hrvati, uz svoje hrvatske zajednice, prisutni u umjetnosti, znanosti, sportu, kulturi i drugim područjima života svojih novih postojbina. Na primjer, u Austriji se mogu naći nogometni ili kuglački sportski klubovi. To se odnosi i na Australiju, gdje su u nekim slučajevima takve aktivnosti i razvijenije nego u Austriji.

Bitan čimbenik za hrvatski identitet u dijaspori je Crkva. Crkva je mjesto gdje Hrvati čuvaju svoju vjeru i njeguju svoj hrvatski identitet. Ona se smatra glavnim organizatorom i mjestom okupljanja u novom (stranom) okruženju. Crkva ima i igra jednu od najjačih uloga u dijaspori u okupljanju Hrvata i očuvanju hrvatskoga nacionalnog identiteta.

Velik dio iseljenih Hrvata iselio se nakon 1945. zbog političkih i ekonomskih okolnosti. Svoje znanje, kulturu i identitet ponijeli su sa sobom te u “novim domovinama” izgradili institucije i organizacije u kojima su sa svojim najbližima njegovali, jačali i širili ljubav prema domovini i tako je čuvali od padanja u zaborav.

U svojim sam istraživanjima otkrila da su među iseljenim Hrvatima postojale dvije struje, jedna koja je radila za jugoslavenski sustav i druga koja je podupirala samostalnu i neovisnu hrvatsku državu. Unatoč teškoćama koje su ih pratile (npr. jezična barijera, drugačiji zakoni itd.) postali su uspješni građani, uspjeli su završiti visoke škole te značajno doprinijeti boljitku “nove domovine”.

Postoji dosta sličnosti između hrvatskih zajednica u Austriji i Australiji. Jedna od njih je bitka za održavanje svojih institucija, škola, organizacija i klubova, pa čak i cijelih zajednica. Najteže su pogođene hrvatske škole: broj učenika u njima drastično pada u obje države. Hrvati u Austriji bliže su domovini, pa mogu češće, čak vikendom, doći na “osvježenje”, a Hrvati u Australiji nemaju tu mogućnost. Oni su, međutim, upravo zbog zemljopisne udaljenosti od domovine izvrsno duhovno povezani s njom.

Hrvatski Iseljenički Kongres, Zagreb 23. - 26. Lipnja 2014.