Hrvatske knjige izvan Hrvatske na 32. Interliberu

10.11.2009. Hrvatske knjige izvan Hrvatske na 32. Interliberu

Na međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber na Zagrebačkome velesajmu od sutra do nedjelje 15. studenoga 2009., u sklopu Matičina projekta Hrvatske knjige izvan Hrvatske (HKH), održat će se Izložba nakladničke djelatnosti hrvatskoga iseljeništva, hrvatskih manjina, te Hrvata iz Bosne i Hercegovine. Izložbu u Zagrebu, tradicionalno priređuje Hrvatska matica iseljenika u partnerstvu sa Samostalnom službom za Hrvate u inozemstvu i kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, koje je i pokrovitelj ovoga značajnoga nakladničkog projekta.

– Središnja tema našega zajedničkoga nastupa na ovogodišnjem 32. Interliberu je Nakladništvo hrvatskih manjina iz europskih država i to: Austrije, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije te Srbije. Naime, oko pola milijuna pripadnika hrvatskih etničkih zajednica iz tih dijelova srednje i jugoistočne Europe danas većinom imaju priznati manjinski status u domicilnim državama. U njima su razvili bogatu kulturu i nakladničku djelatnost na materinskom jeziku, stoga je logičan interes Matičina stručnoga tima za hrvatskim knjigama i časopisima na susjednim geografskim širinama. Stručna savjetnica na projektu je dr. sc. Sanja Vulić sa Hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta. Prikupljajući građu za izložbu uočili smo kako sve manjinske zajednice imaju izvrsne časopise i njihove elektroničke inačice na internetu. Ta je periodika neprocjenjivo važna za kulturnu opstojnost naših manjina i u njoj se na tisućama stranica može vidjeti da se izazovi manjinskoga života mogu shvatiti kao trajna težnja čovjeka za skladom: kako živjeti i kako biti integriran u socijalni, ekonomski i kulturno-medijski sustav većinskoga društva te kako sačuvati svoju duhovnu, vjersku, jezičnu i uopće kulturnu samosvojnost, najavljuje ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Katarina Fuček.

Javnosti je najpoznatija raznovrsna nakladnička djelatnost na materinskom jeziku gradišćanskih Hrvata u Austriji u čije se plodnije nakladnike ubrajaju Hrvatski kulturni i dokumentarni centar i Hrvatsko kulturno društvo u Željeznome te Panonski institut iz Pinkovca. Posjetitelji Matičina štanda na Interliberu moći će dobiti informacije i iz izloženih godišta Hrvatskih novina, tjednika s najstarijom tradicijom na panonskome tlu. HN kontinuirano izlaze punih 99 godina. Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov iz Austrije i Znanstveni zavod Hrvata iz Mađarske objavljuju posljednjih desetak godina mnogobrojne kvalitetne znanstvene monografije pretežno iz područja kroatologije, te jezikoslovne i povijesne tematike.
U novije doba brojnošću svakovrsne knjižne i udžbeničke produkcije izdvajaju se mađarska Naklada Croatica iz Budimpešte te vojvođanska NIU Hrvatska riječ iz Subotice. Najmlađa je nakladnička djelatnost Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koja se čini spremnom za suvremene nakladničke izazove. Uz spomenute Hrvatsku riječ i Zavod u multietničkom prostoru Vojvodine djeluje još niz manjih, ali vrijednih nakladnika koji su sudjelovali u afirmaciji hrvatske pisane riječi tijekom prošlosti i sadašnjosti u Srbiji.

– Slijedom tih činjenica posebno nas veseli da je predsjednik RH Stjepan Mesić ovih dana odlikovao Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za izniman doprinos u kulturi i njegovanje naslijeđa hrvatskoga naroda u Srbiji književnike Lazara Merkovića, Vojislava Sekelja te vrijedne supružnike Jasnu Melvinger i Petka Vojnića Purčara, i to prigodom osamnaeste obljetnice hrvatske neovisnosti. Njihovim pjesničkim i proznim djelima čitatelji se u Lijepoj Našoj redovito susreću zahvaljujući Matičinu projektu Hrvatske knjige izvan Hrvatske na Interliberu, koji je za svega pet godina postao središnje mjesto prezentacije literarne izvrsnosti naših autora koji žive na raznim krajevima svijeta, istakla je Katarina Fuček.

U cjelini, Matičina izložba donosi pregled iseljeničkih knjiga sa 160 novih naslova iz raznih područja ljudske djelatnosti i 66 časopisa na hrvatskome jeziku, kao i na jezicima domicilnih društava iz dvadesetak zemalja u kojima žive Hrvati i građani hrvatskoga podrijetla, od Aljaske do Ognjene Zemlje, od juga Afrike do Australije i novozelandskoga Sjevernoga otoka te zapadnoeuropskih zemalja.
Među ovogodišnjom bogatom izvandomovinskom produkcijom pozornost privlače dvije jezikoslovne knjige i to Rječnika pomurskih Hrvata (Mura Menti Horvát Tájszótár) autora dr. sc. Đure Blažeke, akademika Istvána Nyomárkaya i dr. sc. Erike Rácz, te studije dr. sc. Sanje Vulić pod naslovom Vitezovi hrvatskoga jezika u Bačkoj u nakladi Hrvatske riječi iz Subotice. Prva je izvorni znanstveni prinos slavistici, a plod je višegodišnjeg istraživanja govora te hrvatske manjine uz rijeku Muru u Republici Mađarskoj. Rečenične potvrde potječu iz originalnih komunikacijskih situacija pa se Rječnik može čitati poput proze, jer su te brojne fraze izraz narodne mudrosti. To je opsežan kajkavski dijalektološki rječnik s približno 10 000 natuknica obrađenih prema suvremenim leksikografskim standardima dijalekatnoga rječnika, s prijevodnim ekvivalentima na mađarskom i njemačkom jeziku. Druga je knjiga renomirane dijalektologinje Sanje Vulić, koja je nastala kao rezultat njezina desetljetnoga znanstvenoga zanimanja za idiome Hrvata u Bačkoj, kako onih iz Bajskog trokuta u sklopu Mađarske, tako i onih koji danas žive u sklopu granica države Srbije, najavljuje voditeljica projekta HKH na 32. Interliberu Vesna Kukavica.

Stručni skup
U sklopu projekta HKH na 32. Interliberu, koji posjeti više od 100 000 posjetitelja, priređuje se stručni skup pod nazivom Izazovi nakladništva hrvatskih manjina i europska kulturna raznolikost. Skup je prigoda da autori i nakladnici iz zemalja u kojima žive pripadnici hrvatskih manjina iz europskih država kažu svijetu svoje istine, ali i da čuju kako poslovni lideri nakladničke djelatnosti i autori iz Hrvatske te drugih kultura i jezika, njih više od 250, reagiraju na suvremene izazove.
Nakon sajamske prezentacije knjižna građa s izložbe bit će dostupna čitateljima u Matičinoj biblioteci, dok će jedan primjerak biti darovan, prema željama autora iz iseljeništva, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici za jedinstveni nacionalni fond Croatica.

Digitalna iseljenička knjiga
Kada govorimo o našoj izvandomovinskoj knjizi i čitateljstvu digitalnog naraštaja na planetarnoj razini, organizacije koje su najviše napravile za promicanje knjige na novim medijima i književnosti među korisnicima suvremenih tehnologija jesu Hrvatska državna samouprava i Savez Hrvata u Mađarskoj, utemeljitelji Naklade Croatica. Slijedeći planetarne tendencije, naša zajednica u Mađarskoj je za desetu obljetnicu izlaska digitalizirala kapitalnu knjigu o tisućustogodišnjim vezama Hrvata i Mađara vrsnog etnologa Đure Šarošca i učinila je besplatno dostupnom svima na mreži. Budimpeštanska Naklada Croatica osvaja najmlađe čitateljstvo sa svojim najnovijim četverojezičnim izdanjem dviju bajki autora Lászla Devecserya pod naslovom Hvalisavi pjetlić (A csacska kakaska; Rooster, the boaster; Der freche Hahn) te Nezasitni Miško (Mohó Misi; Greedy Micky; Gieriger Michel). Prema riječima ravnatelja Croatice Čabe Horvatha, ta je audioknjiga najava multimedijskih događaja u svezi s proslavom desete obljetnice utemeljenja Croatice, koja će započeti u prosincu i događat će se tijekom iduće godine.
U prekomorskim zemljama Hrvatski etnički institut u Chicagu ističe se u objavljivanju zvučnih i e-knjiga, osobito udžbenika za učenje hrvatskoga jezika autora Vinka Grubišića. U zemljama Južne Amerike u digitalizaciji knjiga ističe se Latino-američki kulturni institut u Buenos Airesu, zahvaljujući informatičkom stručnjaku i poliglotu kakav je Joza Vrljičak.

Video na štandu
Na štandu HMI video-priča o biblioteci Hrvatski pisci u inozemstvu Naklade Tusculum, u kojoj je ovih dana izišao povijesno fantastični roman Torquata autorice Iris de Corbavia, splićanke koja živi u njemačkom Dusseldorfu.
Povijesno fantastični roman Torquata čitatelja odvodi u daleku prošlost, u petnaesto stoljeće, točnije u godinu 1493., kad se na Krbavskom polju odvila velika bitka, koja je uništila cvijet hrvatskoga plemstva i nakon koje je Lika opustjela. Vrludajući između brojnih digresija rastegnutih u 24 poglavlja na čak četiri stotine stranica, čitatelj lako razabire kako su u to davno doba, dok su se na Krbavi bijelile zidine brojnih hrvatskih plemićkih gradova, umrli i nestali u Krbavskoj bitci - netom vjenčani Eleonora i Fran, glavni junaci ovoga romana. Ta mlada djevojka plemenita roda i njen od turske sablje stradali vitez – središnje su osobnosti oko kojih se ispreda slojevita priča o životu i smrti, o žudnji i nadi.Činilo se da su Eleonora i Fran zauvijek nestali. No, u njihovu su se sudbinu umiješala čudesna bića i ponovno ih utjelovila. Naime, uz dvoje mladih glavnu igru u romanu vode nevidljive sile. Najvažniji lik je veliki moćni Laarius - Bijeli Vilenjak, zatim vila čarobnica Isabeau, patuljak Gluk, nimfa Tili, mišić Bibi i mnogi drugi. Ima i tamnih sila koje žive od ljudske krvi i zloće kao Hakeba, najmoćnija utvara mraka. Uz nju su crne gospođe, sjene i zatočenici zla. Među njima se, preko ljudi, vodi vječna borba dobra i zla. Glavni junaci romana mladi ljubavnici Eleonora i Fran u nostalgičnom su mementu koji vodi tekst do kraja - ljubav se mora realizirati, njih dvoje se moraju sresti u vječnosti, pa makar i čudom - jer je ljubav jača i od same smrti.

Ukratko, na 32. međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu od 11. do 15. IX. 2009., održava se Izložba nakladničke djelatnosti hrvatskoga iseljeništva, hrvatskih manjina, te Hrvata iz Bosne i Hercegovine. U cjelini Matičina izložba donosi pregled iseljeničkih knjiga sa 160 novih naslova i 66 časopisa iz 20 zemalja.