Predstavljen Matičin ljetopis
Zbornik su na Matičin 69. rođendan
predstavili; ravnatelj prof. Mijo Marić,
promotori prof. dr. sc. Željko Holjevac i izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković
Iveta te urednica Vesna Kukavica
Napisala:
Diana Šimurina Šoufek
Foto: HMI
U Hrvatskoj
matici iseljenika predstavljen je 12. veljače Hrvatski iseljenički zbornik 2020.
Zbornik su predstavili: ravnatelj HMI-ja prof. Mijo Marić, ravnatelj Instituta
društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac, izv. prof. dr. sc.
Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te
urednica Vesna Kukavica. Promociju je vodila urednica časopisa Matica Ljerka
Galic. Glazbeni okvir promociji dao je diplomant iz Graza, rodom iz Brčkog, tenor
Mario Filipović.
Uz pozdrav
uzvanicima, posebno državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan
RH Zvonku Milasu, predsjedniku Saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Boži Ljubiću,
predsjedniku Upravnog vijeća Matice Milanu Kovaču, autorima, predstavnicima
medija i suradnicima Matice, skupu se obratio ravnatelj Hrvatske matice
iseljenika.
Iznoseći pohvale sadržaju godišnjaka, ravnatelj Marić ustvrdio je
kako je to knjiga „za sve i svakoga u sva vremena“. Okupljenima na promociji
upriličenoj na Matičin 69. rođendan obratio
se i izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića državni tajnik
Zvonko Milas. O zborniku izraslom na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga
19. i 20. stoljeća - preporodnih kalendarskih almanaha svoja viđenja dali su
potom i promotori, Holjevac i Rajković Iveta.
Matičin
ovogodišnji ljetopis, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, ima, već
tradicionalno, 8 tematskih cjelina koje čine 32 priloga autora: Josipa
Mihaljevića; Bože Skoke; Milana
Bošnjaka; Marije Bošnjak, Lade Kanajet Šimić; Željke Lovrenčić; Luke Budaka;
Vinka Grubišića; Marijete Rajković Ivete; Tee Horvatin; Mirjane Ane Marije
Piskulić; Milana Puha; Gregórija Bačića; Dubravka Barača; Alojza Jembriha;
Stana Granica; Ivice Miškulina; Marine Perić Kaselj; Žarka Domljana; Waltera F.
Lalicha; Tatjane Šarić; Gojka Borića; Tihomira Nuića; Marijana Lipovca; Vesne Kukavice; Koraljke Kuzman
Šlogar; Ivane Hebrang Grgić; Ane Barbarić; Tanje Rudež; Borisa Becka; Damira
Dekića; Ivana Hrstića i Miroslava Šašića povezujući tako 20 zemalja svijeta i 5
kontinenta.
Građa ovogodišnjeg sveska, u 65. godištu izlaženja, opseže 436
stranica. Autori zborničkih priloga djeluju u Hrvatskom institutu za povijest,
Fakultetu političkih znanosti, Filozofskom fakultetu, Sveučilištu Sjever,
Hrvatskim studijima, Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Sveučilištu u Torontu,
Sveučilištu Macquarie Sydney, Sveučilištu São Paolo, Hrvatskoj akademija
znanosti i umjetnosti, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, Hrvatskom
državnom arhivu, Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutu za
migracije i narodnosti, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Institutu za
etnologiju i folkloristiku, Hrvatskoj matici iseljenika, medijskim kućama iz
Brazila, Njemačke, Austrije i Švicarske…
U fokusu
zbornika su tri desetljeća suvremenoga hrvatskog parlamentarizma. Riječju,
iskorištena je prigoda za nova promišljanja o globalnom hrvatskome kulturnom
zajedništvu u godini kada nam domovina, kao najmlađa članica Unije, predsjeda
Vijećem EU i diči se Rijekom, Europskom prijestolnicom kulture 2020. Zborničke
cjeline Znaci vremena, Kroatistički
obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadrže informacijski
zanimljive, znanstveno pouzdane i, što ne treba zanemariti, vrlo čitke studije
o sportskim, kulturnim i društvenim zbivanjima u hrvatskoj emigraciji i u
domovini.
U Znacima vremena zanimljivu,
multiperspektivnu obradu teme o aktualnom stanju hrvatskih manjinskih zajednica
u Europi iznio je Milan Bošnjak. U Kroatističkim obzorima pozornost s
pravom pobuđuju naslovi Dvadeset semestara hrvatskoga internetskoga tečaja HiT
1 Marije Bošnjak i Lade Kanajet Šimić, i Književna ostvarenja s raznih
meridijana Željke Lovrenčić. Prvi podsjeća na činjenicu da je, napretkom
tehnologije i njenog utjecaja na učenje i poučavanje, Matica u suradnji sa
Sveučilištem u Zagrebu, Sveučilišnim računskim centrom - Srce i uz potporu
MZO-a pokrenula inicijativu za izradu prvoga internetskoga tečaja hrvatskoga
kao inoga jezika u RH (HiT-1) koji je započeo s radom 2011. Do proljeća 2020. održano je 20
semestara, a nastavu je pohađalo 210 polaznika iz 48 zemalja s više
kontinenata.
U drugome autorica Lovrenčić podastire više književnih ostvarenja i predstavlja osam pisaca iz prekooceanske
dijaspore, osvrćući se usput i na recentnu knjižnu produkciju naših pisaca s
migrantskom pozadinom s europskoga prostora, uključujući i povratnike u
domovinu.
Jezikoslovaci Luka Budak iz Sydneyja i Vinko Grubišić
iz Toronta
u tekstu Dva franjevca u promicanju hrvatskoga jezika u
Americi i Australiji opisuju zasluge dvojice svećenika u organiziranju
hrvatskih prosvjetnih organizacija u emigraciji s ciljem promicanja hrvatskog
jezika i kulture na dva kontinenta - Sjevernoj Americi i Australiji.
Fra
Gracijan Biršić i fra Ljubo Krasić, kao što znamo, težili su jedino dobrobiti svoga
naroda i njegove kulture. Uz brigu o učenicima i studentima, ovi su se franjevci brinuli i o metodološkoj
izobrazbi nastavnika za rad u višekulturnom jezičnome okružju. Mostovi,
prirodno, povezuju.
Ovaj put Marijeta Rajković Iveta i Tea Horvatin pišu o
visokoobrazovanim Hrvatima u Irskoj, njihovoj povezanosti s domovinom i
njihovoj budućnosti. Istraživanje autorica, temeljeno na intervjuima o prvim
iskustvima hrvatskih migranata u Irsku nakon ulaska Hrvatske u EU, pokazuje
veliku ulogu društvenih mreža u pomoći pri dolasku. Prilog Puljanina s
brazilskom adresom Milana Puha Mali leksikon
Hrvata u Brazilu pregledno sabire leksikografsku građu o našim iseljenicima u
toj najmnogoljudnijoj zemlji Južne Amerike. Prilog je izvorno objavljen u
knjizi „Hrvatska u
Brazilu nakon 1941.: treća faza useljavanja” koja je nedavno objavljena u São Paulu, a predstavljena je u siječnju u Hrvatskoj
matici iseljenika.
Poglavlje Povjesnica,
osim jubilejskih tekstova Ivice Miškulina Između velikih uspjeha i povremenih
zastoja : 30 godina Hrvatske demokratske zajednice i Pokret hrvatske
demokratske zajednice među iseljeništvom Marine Perić Kaselj, donosi i onaj
Waltera F. Lalicha Nogometni klub Hajduk u Australiji 1949. godine. Istraživač
iz Sydneyja zaključno
naglašava kako je prvi Hajdukov
poslijeratni posjet sunarodnjacima imao višestruki sportski i društveni značaj
u tome povijesnom trenutku.
Zanimljivost poglavlja Duhovnost čini
ponajprije napis emigrantskog publicista Stana Granica Izgradnja hrvatskih
institucija vjere u Kanadi. Međusobna potpora između katolika i muslimana,
pripadnika hrvatske etnokulturne zajednice u Kanadi, oživotvorila se u naporima
cijele zajednice da se prikupe sredstva za osnivanje Hrvatskoga islamskog
centra (HIC-a) u Torontu, koji je i otvoren 1975. Urednica zbornika Vesna
Kukavica umješno je, govoreći o misionarima među pečalbarima u Njemačkoj,
predstavila monografija „Hrvatska katolička misija Bielefeld u Nadbiskupiji
Paderborn 1971. -2018.“ autora don Slavka Rake.
Koraljka Kuzman Šlogar u Baštini piše o hrvatskoj nematerijalnoj
baštini online, a Ivana Hebrang Grgić i Ana Barbarić o virtualnoj bibliografiji
periodike iz dijaspore. Sve podastrto govori u prilog tome kako nam je
informatička revolucija u 21. stoljeću omogućila imati svijet na dlanu, odnosno
virtualno istraživati daleke zemlje i gradove,
pretraživati arhive i biblioteke te posjećivati muzeje…
Poglavlje Znanost
donosi napise Tanje Rudež o uspješnim hrvatskim znanstvenicima u svijetu. U
prvome piše o Zagrepčaninu Kristijanu Ramadanu, profesor na Oxfordu, koji je nedavno postao redoviti profesor molekularne medicine na tamošnjem Odjelu
medicinskih znanosti i dobitnik nagrade za iznimno znanstveno postignuće i
doprinos veterinarskoj struci u povodu 100. godišnjice Veterinarskoga fakulteta
u Zagrebu. U drugome piše o Anđeli Šarić, izvanrednoj
profesorici na University College London (UCL) koja otkriva tajne Alzheimerove
bolesti.
Nove knjige uvijek zaokružuju sjajnu cjelinu Matičina
godišnjaka, pa to ni ove nije izostalo. Boris Beck u
ovom poglavlju piše o u Zagrebu objavljenoj studiji hrvatske etnologinje Jasne
Čapo. Monografija u izdanju naklade Durieux
naslovljena je „Dva doma – Hrvatska
radna migracija u Njemačku 1960-ih kao transnacionalni fenomen“. Treba
spomenuti i tekst Inovativni udžbenik iz Gradišća Miroslava Šašića koji piše o
udžbeniku Povijest gradišćanskih Hrvatov
akademika Nikole Benčića, te profesora Miroslava Šašića i Štefana Zvonarića,
koji je HKD Gradišće objavilo 2018. u Željeznom.
Publikacije ovakvoga
tipa sažimaju ono bitno, bitno za našu prosvjetu, kulturu i sport u inozemstvu;
za leksikografiju, za nacionalnu bibliografiju iseljeničkih knjiga u domovini;
kao i za hrvatsku digitaliziranu baštinu u kojoj mogu u realnome vremenu internetski
uživati hrvatski ljudi daleko od domovine, kazala je, među inim, urednica
Kukavica uz zahvalu autorima i suradnicima. Podsjetimo i na to kako elektronička
inačica Zbornika na Matičinu portalu danas ima više od 25 tisuća stranica, a
tristotinjak suradnika HIZ-a čine jednu od najplodnijih autorskih mreža o
hrvatskoj dijaspori 21. stoljeća.