Stanovništvo hrvatskih otoka 2001.- Recenzija Ropac

RECENZIJA KNJIGE

doc.dr.sc. MLADENA SMOLJANOVIĆA, DR.MED.
asistent., mr.sc. ANKICE SMOLJANOVIĆ, dr.med.
i prof.dr.sc. IGORA RUDANA, DR.MED.

STANOVNIŠTVO HRVATSKIH OTOKA 2001.
Zdravstveno stanje, specifične bolesti i očekivano
trajanje života stanovništva hrvatskih otoka

Izdanje na engleskom jeziku:

CROATIAN ISLAND POPULATION 2001.
HEALTH STATUS, SPECIFIC DISEASES AND LIFE
EXPECTANCY IN CROATIAN ISLAND POPULATIONS



1. Datum recenziranja:
6. lipnja 2008.

2. Podaci o recenzentu:

- Ime i prezime: prof.dr.sc. Darko Ropac
- Broj u Upisniku znanstvenih radnika: 124426
- Ustanova: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet,
Katedra za javno zdravstvo, Šoltanska 2, 21000 SPLIT
- Adresa stanovanja: 9. svibnja 16, 10430 SAMOBOR
- Kratak znanstveni životopis:

Rođen je 22. siječnja 1947. godine u Varaždinu. Gimnaziju je završio 1965. godine u Bjelovaru. Potom je upisao Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu koji je završio 1970. godine, uz prosjek ocjena 4,4. Poslijediplomski studij iz biomedicine završio je 1976. na Sveučilištu u Zagrebu, kada je stekao znanstveno zvanje magistra bioloških znanosti. Drugi poslijediplomski studij iz javnog zdravstva i epidemiologije završio je 1977. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Specijalistički ispit iz epidemiologije položio je 1978. godine. Doktorat medicinskih znanosti iz epidemiologije obranio je 1983. godine. Redoviti član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske postao je 1993. Za izvanrednog profesora epidemiologije za poslijediplomski studij iz epidemiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1994. godine. Za redovitog profesora epidemiologije izabran je 2003. godine na Medicinskom fakultetu u Splitu.

Nakon položenog specijalističkog ispita iz epidemiologije postavljen je na mjesto načelnika Epidemiološkog odjela Zavoda za preventivno-medicinsku zaštitu zagrebačke vojne oblasti. Od 1985. do 1987. radi kao medicinski tehnolog na gradnji Vojne bolnice u Zagrebu (danas KB Dubrava). Potom se vraća na ranije mjesto voditelja epidemiološke službe u Zavod.

Krajem kolovoza 1991. godine javlja se kao dragovoljac u Oružane snage RH. Odmah je postavljen za načelnika sanitetske službe za istočnu Slavoniju i Baranju sa sjedištem u Osijeku, gdje na prednjoj crti bojišnice ostaje do kraja travnja 1992. godine. Potom je vraćen u Zagreb i ubrzo postavljen od strane ministra zdravstva RH na mjesto zapovjednika Glavnog sanitetskog stožera RH. Na toj dužnosti ostaje do kraja 1993. godine do kada se bavi organizacijom zdravstvenog zbrinjavanja civilnog stanovništva i vojnih postrojbi na cijelom teritoriju Hrvatske. Odlukom predsjednika RH promaknut je u čin brigadira početkom 1992. godine.

Od 1996. do 2003. godine nalazi se na mjestu ravnatelja Instituta pomorske medicine Hrvatske ratne mornarice u Splitu. Radi se o visoko specijaliziranoj preventivno medicinskoj ustanovi koja u svojoj strukturi ima sve organizacione dijelove zavoda za javno zdravstvo, te specifično Odjel za podvodnu i hiperbaričnu medicinu (s baro-komorama).

Od lipnja 2003. do studenog 2005. godine radi na mjestu savjetnika za znanstveni rad u Zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Od studenog 2004. stupio je u kumulativni radni odnos na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, kao redoviti profesor epidemiologije i pročelnik Katedre za javno zdravstvo. Od prosinca 2005. u radnom odnosu je u firmi Mlinar d.d. u Zagrebu, na mjestu savjetnika predsjednika uprave te je i dalje u kumulativnom radnom odnosu s Medicinskim fakultetom u Splitu.

Od 1996. do 2003. godine predavao je studentima Pomorskog fakulteta u Splitu predmet Medicina za pomorce. Predaje na Medicinskom fakultetu u Splitu u dodiplomskoj nastavi veći broj predmeta iz područja javnog zdravstva. Osim epidemiologije i socijalne medicine predaje organizaciju zdravstvene zaštite s ekonomikom u zdravstvu, a za potrebe dodiplomskih stručnih studija predaje i predmet Menadžment u sestrinstvu te Ekonomika poslovanja u radiologiji. Za pročelnika Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta u Splitu imenovan je 1998. godine. Godine 2003. stekao je zvanje primariusa. Aktivno se služi osobnim računalom. U potpunosti vlada engleskim jezikom, a 2001. završio je šestomjesečni intenzivni tečaj njemačkog jezika.

U više navrata bio je na studijskim putovanjima u preventivno-medicinske institucije u drugim zemljama Europe. Boravio je na stručnom usavršavanju iz organizacije preventivno-medicinske službe u Velikoj Britaniji 1984. godine, u trajanju od tri mjeseca. Tijekom 1998. godine bio je na studijskom putovanju u SAD. U Europskom centru za sigurnosne studije “G.C. Marshall” u SR Njemačkoj završio je 2002. edukaciju za više dužnosnike. Do sada je u svom stručnom i znanstvenom radu objavio preko stopedeset radova. Bio je istraživač u nekoliko znanstvenih projekata koji su se vodili pri Ministarstvu obrane i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, a u jednom projektu je sada voditelj te glavni istraživač. Član je većeg broja međunarodnih i domaćih strukovnih društava. Jedan je od osnivača Udruge hrvatskih liječnika dijaspore. Organizator je nekoliko znanstvenih kongresa i skupova. Recenzent je i urednik nekoliko zbornika radova znanstvenih skupova iz područja pomorske, podvodne i hiperbarične medicine, kao i udžbenika iz tog područja. Urednik je i koautor prve monografije o lajmskoj bolesti koju je izdala AMZH 1988. godine. Koautor je udžbenika “Vojna epidemiologija”, koji je objavljen 1989. godine. Urednik je i koautor sveučilišnih udžbenika “Epidemiologija zaraznih bolesti” za studente medicine, udžbenika “Medicina za pomorce” za studente pomorskih fakulteta, te jedan od dvojice autora udžbenika iz „Opće epidemiologije“ za studente medicine i "Epidemiologije" za studente Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. S nekolicinom nastavnika, sa sva naša četiri medicinska fakulteta, objavio je nastavne tekstove pod naslovom: „Epidemiologija zaraznih bolesti“, „Opća epidemiologija“ i „Epidemiologija kroničnih nezaraznih bolesti“, 2005. i 2006. godine.

Za ratne zasluge odlikovan je:
- Spomenicom domovinskog rata 1990.-1992.,
- Spomenicom domovinske zahvalnosti,
- Ordenom hrvatskog trolista,
- Ordenom hrvatskog pletera.

3. Podaci o recenziranom djelu:

- Autori: doc.dr.sc. Mladen Smoljanović, dr.med.
asist. mr.sc. Ankica Smoljanović, dr.med.
prof.dr.sc. Igor Rudan, dr.med.

Naslov djela: STANOVNIŠTVO OTOKA 2001.
Zdravstveno stanje, specifične bolesti i očekivano
trajanje života stanovništva hrvatskih otoka

- Broj stranica rukopisa: Knjiga je napisana na 563 kartica teksta (koliko će biti i stranica). Sadržaj knjige ima i 691 tablicu, 58 slika, 2 kartograma te mozaik fotografija otoka i otočana na omotnici.
- Broj dijelova knjige: pet.
- Broj poglavlja: 16
- Broj korištenih izvora podataka: 19
- Broj referencija citirane i korištene literature: 118


Predviđeno je da se usporedo knjiga tiska na hrvatskom i engleskom jeziku. U pripremi je prevođenje knjige na engleski jezik od eminentnih prevoditelja. Financijska sredstva za prevođenje zahtijevaju najvišu stavku u publiciranju ove knjige.

4. Mišljenje recenzenta:

- o važnosti predmeta koji se obrađuje u djelu

Činjenica je da trenutačno na području Hrvatske nema sustavnog istraživanja u ovom području. Stoga je ovo djelo od izuzetnog znanstvenog i stručnog značaja za Hrvatsku. Knjiga na temelju popisnih značajki sadrži statističko-demografsku analizu i prikaz hrvatskog otočnog stanovništva. Na osnovi rezultata Popisa 2001. statističkim pristupom istražene su biološke i socijalno-gospodarske značajke stanovništva hrvatskog otočja i prikazane u I dijelu knjige u Poglavlju 3. pod naslovom Odrednice demogeografskog istraživanja otočnog stanovništva.

Osnovne jedinice u ovom demografsko-geografskom statističkom istraživanju otočnog stanovništva su stanovnik-osoba, obitelj, kućanstvo, naselje. Odabir naselja tj. osnovne administrativno-teritorijalne jedinice popisa kao demografske jedinice promatranja otočnog stanovništva Republike Hrvatske omogućio je odijeljivanje otočne skupine stanovništva od stanovništva njegova administrativno-upravnog sjedišta na kopnu ili na drugom otoku. Definirana su osnovna obilježja popisa, te demografska, socijalno-gospodarstvena i kulturalna obilježja Popisa 2001. godine (III dio), kojima je stanovništvo naseljenih hrvatskih otoka 2001. (n=48) prikazano tablično po otočnim skupinama (Kvarnerska, Sjevernodalmatinska, Srednjodalmatinska, Južnodalmatinska) i otocima ukupno (IV dio) kako slijedi: ukupni broj stanovnika u razdoblju 1857.-2001.; stanovništvo prema migracijskim obilježjima, spolu i dobi, kontingenti stanovništva, žensko stanovništvo u dobi 15 i više godina prema dobnim skupinama i broju živorođene djece, stanovništvo u dobi 15 i više godina prema završenoj školi, stanovništvo prema aktivnosti i spolu, poljoprivredno stanovništvo prema aktivnosti i spolu, stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život i spolu, stanovništvo u dobi 15 i više godina prema spolu i bračnom stanju, kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova u obitelji, obitelji prema tipu obitelji, broju djece i broju djece koja se školuju u obitelji, invalidne osobe prema dobnim skupinama, spolu, uzroku invalidnosti i fizičkoj pokretljivosti, stanovništvo prema narodnosti i stanovništvo prema vjeri. Za svaki otok zasebno unutar pripadajuće otočne skupine na razini naselja (V dio) uključene su uz opće informacije i podatke, sve gore navedene značajke osim popisnih značajki o invalidnosti (otok ukupno), narodnosti i vjeri (otočna skupina ukupno, IV dio).

Esej o komparativnim značajkama stanovništva hrvatskih otoka (I dio) pod naslovom „Stanovništvo hrvatskih otoka 2001.” (54 str., 29 tablica, 55 slika/grafičkih prikaza) sadrži šest poglavlja: 1-Prirodne osobitosti hrvatskog otočnog prostora; 2-Život otoka, čovika sa škoja; 3-Odrednice demogeografskog istraživanja otočnog stanovništva; 4-Demogeografske značajke hrvatskog otočja; 5-Ukupan broj stanovnika i pokazatelji promjene u ukupnom broju stanovnika otoka u razdoblju 1857.-2001.; 6-Strukture otočnog stanovništva. U njemu su autori nedvojbeno iskazali povezanost predstavljene teme s demogeografskog, sociološkog, socijalno-medicinskog i istraživačkog aspekta, preciznu primjenu demogeografske metodologije odnosno reprezentativnih pokazatelja (prema Wertheimer-Baletić A, Stanovništvo i razvoj, 1999.), prikazanih sustavno u skladnim tablicama odnosno vrsno osmišljenim slikama, kojima čitatelju potvrđuju jasnoću i utemeljenost razmišljanja, istraživanja i pisanja.

U eseju „Zdravstveno stanje, specifične bolesti i očekivano trajanje života stanovništva hrvatskih otoka» (III dio), autor Igor Rudan i suradnici iz različitih znanstvenih i zdravstvenih institucija diljem Hrvatske (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Dubrovnik i) opisuju istraživane bolesti-stanja u hrvatskim otočnim populacijama s aspekta moguće genetske etiologije na što se i ranije ukazivalo da srođivanje može imati utjecaja: Mljetska bolest (Mal de Meleda) na otoku Mljetu; Hereditarni patuljasti rast na otoku Krku, Obiteljska nesposobnost učenja na otoku Susku, Obiteljski rak jajnika na otoku Lastovu, te nekoliko drugih rijetkih bolesti i stanja koja se nasljeđuju Mendelovim zakonima, djelovanja okoliša i zemljopisne izolacije na zdravlje, bolest, kvalitetu života, psihološko blagostanje, dugovječnost i očekivano trajanje života hrvatske otočne populacije, koja su među prvima obimnije prikazana nakon istraživanja provedenih sedamdesetih godina prošlog stoljeća od strane istraživača Škole narodnog zdravlja «Andrija Štampar», kao i pregled dokaza iz najznačajnijih i najnovijih istraživanja te vrste, tj. onih koja su istraživala djelovanja specifične genetske strukture.

Od osobitog je značaja sustavno istraživanje stanovništva otočnog područja .

Činjenica da će knjiga biti publicirana i na engleskom jeziku pridonijeti će ugledu Hrvatske tim prije što do sada nema publiciranih knjiga na engleskom jeziku koje sustavno obrađuju cjelokupnost demografske i zdravstvene problematike otočnog stanovništva.

- o izvornosti djela, s procjenom doprinosa razvoju znanosti

Knjiga je najvećim dijelom izvorna i za sada po svom obimu i načinu prikazivanja predstavlja jedinstveno djelo u našoj znanstvenoj i stručnoj literaturi.

U ovoj opsežnoj studiji autori Mladen Smoljanović, Ankica Smoljanović i Igor Rudan stavljaju u odnos demografsko kretanje (razmještaj, trend) i prostor optočen morem – otok (veličina, udaljenost od kopna, izoliranost/povezanost). Danas je u rijetkim populacijama moguće provesti istraživanja genetskih odrednica obzirom na stupanj njezine povijesne izoliranosti te koliki je utjecaj na gensko naslijeđe imao stupanj srođivanja. Rezultati provedenih istraživanja u njemu prezentirani, temelje se na metodama medicinskih i drugih znanosti u utvrđivanju pretpostavljenog utjecaja tj. značenja izoliranosti otočnih populacija na genetsku strukturu odnosno njihovo zdravlje. Zahvaljujući dostupnim molekularno-biologijskim pretragama ta se pretpostavka može danas lakše objektivizirati.

Sveukupno, demografsko-geografski statistički i socijalno-medicinski pokazatelji s rezultatima genetičkih istraživanja su putokaz kako u budućnosti zasnivati daljnja istraživanja.
S jedne strane, otkriti uzroke pojavnosti bolesti i stanja, a s druge strane odrediti pozadinu poboljšanim uvjetima kvalitetnog dugovječnog življenja, koji se susreću na našim otocima, te na temelju egzaktnih pokazatelja s jasnim ciljem usmjeravati se ka budućoj primjeni saznanja iz života hrvatskih otočana. Ovo je primjer za budućnost kako provoditi čitav niz raznovrsnih istraživanja populacija na našim otocima, kako bi se na temelju saznanja o zbivanjima kroz prošlost mnogo toga moglo unaprijediti u budućnosti.


- o usporedbi s drugim djelima o istom i srodnom predmetu s komparativnom ocjenom kvalitete

Autori su uspjeli vrlo kvalitetno i na pristupačan način širem krugu čitatelja spojiti analitički znanstveni pristup u proučavanju populacijskih osobitosti otočkog stanovništva. Osim toga knjiga može poslužiti kao izvor znanja svima onima koji su na bilo koji način uključeni u proučavanje populacijskih osobitosti djelomično izoliranih skupina. Stoga je od osobite koristi nakana da se knjiga štampa i na engleskom jeziku.

Za sada u našoj literaturi nema sličnog djela tako da ozbiljna usporedba nije niti moguća. Prvo dvoje autora ove knjige poznati su stručnjaci u području javnog zdravstva. Treći autor svjetski je autoritet u proučavanju zdravlja i bolesti izoliranih otočnih populacija. Njihova dosadašnja publicistička aktivnost može se smatrati samo kontinuitetom i prethodnicom jednog ovako kompleksnog djela.

- o prikladnosti pristupa

Knjiga je vrlo čitka i nadasve zanimljiva, kako za one koji o ovom području ne znaju previše, tako još i više za one koji su upućeniji u ovu problematiku ili se čak smatraju stručnjacima za ovo područje. Svatko od njih naći će bezbroj zanimljivih i značajnih detalja koji mu mogu proširiti znanja i vidike.

Podjela knjige (struktura) napravljena je znalački, a materija je prikazana na vrlo sistematičan i detaljan način tako da se stiče dojam da se u svakom od poglavlja više ništa ne može dodati, ali niti oduzeti. Svako poglavlje je posve cjelovito obrađeno i predstavlja zbir svih znanja u tom području. Stoga je knjiga zanimljiva za najrazličitije stručnjake koji se bave proučavanjem stanovništva.

- o usklađenosti nazivlja i jedinica s međunarodnim tehničkim normama i mjeriteljskim propisima, te pridržavanju hrvatskih pravila o pisanju mjernih jedinica, posebice decimalnog zareza

Djelo je napisano posve u skladu sa stručnim nazivljem i međunarodnim mjeriteljskim jedinicama, normama i propisima.

- o dijelu znanstvene i druge zainteresirane javnosti kojoj je djelo ponajprije namijenjeno

Kao literatura koja će podići razinu općeg obrazovanja svakog čitatelja knjigu će najviše koristiti:
demografski obrazovani stručnjaci;
- sociološki obrazovani stručnjaci;
- medicinski obrazovani stručnjaci;
- nastavnici i studenti različitih fakulteta;
- znanstvenicima koji se bave proučavanjem populacijskih osobitosti te pojave bolesti u izoliranim skupinama stanovništva.

- o društvenoj opravdanosti izdavanja djela

Iz dosada navedenih činjenica postoji opravdani razlog za objavljivanjem ovog djela pod naslovom STANOVNIŠTVO OTOKA 2001. Zdravstveno stanje, specifične bolesti i očekivano trajanje života stanovništva hrvatskih otoka.
Pri tome se mora imati na umu da i daleko razvijenije zemlje nemaju knjigu sličnog opsega i tako detaljnu u svim segmentima ovog problema. Stoga s ponosom možemo ustvrditi da imamo domaće autore koji svojim znanjem i intelektualnim kapacitetom mogu stajati uz bok najeminentnijim stručnjacima iz područja sociodemografskih i populacijskih istraživanja, te da i od nas „malih“ naroda „veliki“ mogu nešto dobiti i naučiti. Ovo je najbolji primjer izvoza intelektualnih potencijala naših stručnjaka na veliko tržište znanja diljem svijeta.

Posve sam uvjeren da će englesko izdanje ove knjige vrlo brzo naći svoje čitatelje. Možemo samo živjeti u nadi da će i poneki naš stručnjak u budućnosti sudjelovati u takvim istraživanjima diljem Europe pa će mu ova knjiga biti od nesumnjivo krucijalnog značaja.

5. Vrsta djela prema ovoj kategorizaciji:

Knjiga se može svrstati u kategoriju znanstvenog djela/znanstvene monografije.

6. Konačni zaključak recenzenta:

Rukopis radnog naslova STANOVNIŠTVO OTOKA 2001. Zdravstveno stanje, specifične bolesti i očekivano trajanje života stanovništva hrvatskih otoka autora Mladena Smoljanovića, Ankice Smoljanović i Igora Rudana u pet velikih cjelina s brojnim poglavljima na čitak i vrlo pristupačan način daje informacije o području koje do sada u našoj stručnoj i znanstvenoj literaturi nije detaljno obrađivano. Čak što više, vrlo su rijetka djela i u stranoj literaturi koja na tako sveobuhvatan način obrađuju kompleksnost problematike i specifičnosti demo-geografskih, socioloških i zdravstvenih osobitosti otočnog stanovništva jedne države.

U pisanju ovog značajnog djela do punog izražaja je došla kompetentnost autora. Po koncepciji, strukturi, obujmu i sveobuhvatnosti problema knjiga predstavlja jedinstveno djelo za suvremeno istraživanje osobitosti otočnih populacija ne samo u nacionalnim nego i u međunarodnim razmjerima.

Sva iznijeta materija napisana je profesionalno, kvalitetno, kritički, ujednačeno i jasno što knjigu čini pristupačnom svakom zainteresiranom za ovo područje, ali nadasve korisnim djelom stručnjacima koji se profesionalno zanimaju ili bave istraživanjem populacijskih osobitosti otočnih populacija. Zbog svega navedenog s osobitim ponosom i zadovoljstvom najtoplije preporučam potporu tiskanja knjige Mladena Smoljanovića, Ankice Smoljanović i Igora Rudana STANOVNIŠTVO OTOKA 2001. Zdravstveno stanje, specifične bolesti i očekivano trajanje života stanovništva hrvatskih otoka.


Prof.dr.sc. Darko Ropac
- - - - - - - - - - - - - - - Aviso - - - - - - Advertisement - - - - - Oglas- - - - - - - - - - - - - -


Servicios jurídicos – Traducciones – Propiedades inmuebles – Bienes raíces –Sucesiones – Poderes – Inscripción de propiedades – Contratos – Testamentos

Legal services: Civil and commercial – Translations – Real Estate – Probate Proceedings – Powers of Attorney – Property registration – Contracts – Wills

Pravne usluge – Prijevodi – Nekretnine – Ostavinski postupci – Punomoći – Upis pravo vlasništva – Ugovori– Oporuke

Dra. Adriana Smajic – Abogada y Traductora pública de idioma croata – Attorney at Law - Odvjetnica

http://www.adrianasmajic.blogspot.com/  adriana.smajic@gmail.com

Joza Vrljicak – Master in Economics (Concordia U, Montreal) joza.vrljicak@gmail.com

(+54-11) 4811-8706 (+54-911) 6564-9585 (+54-911) 5112-0000