Izišao srpanjski broj
časopisa Matica
Uz brojne priloge iz hrvatskih zajednica s raznih meridijana časopis
Matica u broju 7 (2020) u seriji Jadranski otoci donosi iseljeničke priče
Krapnjana te kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti otočića Krapnja, smještenog
u šibenskome akvatroiju…
Tekst: Renata Gruić
Foto: Arhiva HMI
Srpanjski
broj časopisa Matica, mjesečne revije Hrvatske matice iseljenika, izašao je iz
tiska i dostupan je sa sedamdesetak novih priloga. Čitatelji mogu uživati u
mnoštvu tekstova vezanih uz hrvatsko iseljeništvo i manjinske zajednice u
aktualnom trenutku pandemije koja utječe i na raspored Matičinih tradicionalnih
ljetnih aktivnosti, kao i ritam godišnjih odmora iseljenika u Lijepoj Našoj.
Građa je ilustrirana sa stotinjak autentičnih
foto-zapisa iz iseljeničkih zajednica i radnih okolina naših ljudi u inozemnim
sveučilišnim centrima. Svezak je
fokusiran, uz vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i izborne
rezultate za 10. saziv Sabora RH, na prirodne i kulturno-povijesne
znamenitosti, te suvremene društveno-gospodarske značajke otočića Krapnja,
smještenoga u šibenskom akvatoriju. Opisana je i nesvakidašnja veza torontskih
Krapnjana sa vrijednostima njihova rodnog kraja. Ta je otočna sredina, inače,
prepoznatljiva po spužvarstvu, pa su opisane sve tajne tog tradicionalnog
ribarskog zanata vezanog za izron morskih spužvi, ali i turistički potencijal
te drevne vještine.
Svaki prilog časopisa Matica ima i sažetak na engleskom jeziku.
Urednica časopisa Matica je Ljerka Galic, a nakladnik mu je Hrvatska matica
iseljenika. Časopis je u 69 godištu kontinuiranog izlaženja. Ne propustite
priloge renomiranih Matičinih kolumnista kao što su abecednim redom Šimun Šito
Ćorić, Darko Mihelj, Marin Knezović, Vesna Kukavica, Davor Schopf, Nino Sorić i
Sanja Vulić.
Humanitarne akcije i filantropija američkih Hrvata zorno se može
pratiti u vrijednoj donaciji ACAP-a Petrovoj bolnici u Zagrebu. Potresom
ranjenom glavnome gradu svih Hrvata značajnom donacijom odazvali su se iz
europskoga susjedstva i gradišćanski Hrvati i to za popravak centralne Dječje
bolnice u Klaićevoj ulici. Glavni inicijator bečke humanitarne akcije potresom
razorenom Zagrebu bio je, uz ostale, glavni urednik čitanih gradišćanskih
Hrvatskih novina i renomirani svestrani intelektualac Petar Tyran. Iz bogate
djelatnosti hrvatskih katoličkih misija i župa izdvajamo, uz opis postignuća
američkog Sustava hrvatskih katoličkih izvandomovinskih škola, reportažu o
svečanostima koje su ovoga ljeta posvećene proslavi 50. obljetnice proglašenja
svetim Nikole Tavelića iz pera poznate katoličke publicistkinje Marije
Belošević.
Časopis donosi sve aktivnosti vezane uz njemačko preuzimanje
predsjedanja Vijećem Europske unije od Hrvatske, koja je uspješno predsjedala Unijinim
ministarskim vijećem u prvoj polovici ove godine do 1. srpnja 2020.
Obilje tema iz jezikoslovne
kroatistike u srpanjskoj Matici
Interes Y naraštaja za hrvatski jezik i današnji status hrvatskoga
jezika među našim višejezičnim iseljeništvom s pet kontinenta i postignuća
jezikoslovne kroatistike u anglofonim, germanofonim i hispanofonim sredinama
svijeta moguće je iščitavati u
srpanjskome svesku časopisa Matica u četiri opsežna priloga. Prvi je
intervju s kroatisticom dr. sc. Marijom Bošnjak, koja u razgovoru s Ladom
Kanajet Šimić razotkriva tajne uspjeha Matičina Hrvatskog internetskog tečaja
HiT- 1, pokrenutog prije desetak godina, točnije 2011. Virtualna učionica
e-lektora odnosno e-lektorice hrvatskoga jezika, saznajemo iz intervjua,
povezuje ljude iz 48 zemalja od Sjeverne i Južne Amerike, Europe, Afrike,
Australije do Novoga Zelanda koji uče hrvatski jezik s nastavnikom putem
interneta. To se desetljetno online iskustvo u uvjetima planetarne karantene
radi pandemije koronavirusa pokazalo višestruko korisnim tekućeg ljeta kada
Hrvatska matica iseljenika većinu svojih jezičnih, kulturnih, folklornih i
nakladničkih programa provodi u virtualnim susretištima Y naraštaja.
Drugi je fascinantan intervju s lektorom
hrvatskoga jezika na Kijevskome sveučilištu Robertom Bebekom, koji progovara o
postignućima mreže hrvatskih lektorata na dvadesetak inozemnih sveučilišta gdje
su njegove kolege lektori, zahvaljujući Ministarstvu znanosti i obrazovanja
Republike Hrvatske te vlastitoj kreativnosti, vješto prihvatili metodiku online
nastave hrvatskoga jezika i kulture u inojezičnome okružju zbog globalne
zdravstvene krize.
Matičin stalni suradnik iz Hrvatske kulturne zajednice iz Wiesbadena
Ivica Košak piše o Požežaninu znamenitom slavisti Josipu Matešiću (4. IX. 1927.
– 25. III. 2020.), koji je - uz plodan polustoljetni pedagoški rad na
Sveučilištu u Mannheimu - objavio više od 200 znanstvenih radova iz raznih
područja, od akcentologije do rusko-hrvatskih i njemačko-hrvatskih književnih
veza i frazeologije slavenskih jezikā. U europskome jezikoslovlju značajno
mjesto imaju Matešićevi hrvatsko-njemački frazeološki rječnici.
Posvetu našemu
slavnome filologu iz Engleske, prigodom 95. obljetnice rođenja Riječaninu s
polustoljetnom francuskom i britanskom adresom Branku Franoliću, koji je
zadužio znanost – osobito jezikoslovnu kroatistiku u frankofonom i anglofonom
svijetu te našu bibliografiju u inozemstvu, napisao je dr. sc. Vice Šunjić s
zadarskoga Filozofskog fakulteta. Doktor
Šunjić ističe kako je srećom u prvom desetljeću 21. stoljeća objavljena
Franolićeva sociolingvistička sintetska knjiga „A Historical Outline of
Literary Croatian/The Glagolitic Heritage of Croatian Culture“ (Erasmus
Publisher; London: Croatian Students and Young Professionals Network, 2008.),
koja nudi inozemnom čitatelju sveobuhvatan pregled svih ranijih izdanja, gotovo dva stoljeća filoloških istraživanja,
sa svim političkim i društvenim smjernicama koje su dovele do standardizacije
hrvatskoga književnog jezika.
Slijedi nekrolog iz pera najplodnijeg živućeg
hrvatskog jezikoslovca s polustoljetnom kanadskom adresom Vinka Grubišića, koji
kao suvremenik i autentični suradnik opisuje zasluge netom preminulog
misionara, nakladnika i pisca fra Ljube Krasića vezane uz aktivnosti Sustava
hrvatskih izvandomovinskih škola SAD-a i Kanade, u kojima i danas hrvatski
jezik, povijest i kulturu uče mnogobrojna djeca hrvatskih korijena rođena u
metropolitanskim područjima od Louisiane do Aljaske, od Toronta do Vancouvera.
Ne izostaje niti opis prebogate Krasićeve arhivističke i knjižne djelatnosti
trajno dostupan u riznici Hrvatskog etničkog instituta u Chicagu.
Ljeto je vrijeme opuštanja i uz glazbu pa zavirite, nadalje, u
muzikološku građu srpanjske Matice: od napisa o prvoj hrvatskoj pjesmarici
otkrivenoj na otočiću Krapnju zahvaljujući maestru Demoviću do zvjezdane slave
najmlađih europskih opernih diva iz Hrvatske. Naime, uspjesi i karijere
pojedinih hrvatskih skladatelja u inozemstvu sustavno se objavljuju u časopisu
Matica iz pera Davora Schopfa, koji u srpanjskome svesku opisuje život i djelo
skladatelja, dirigenta, pedagoga i glazbenog pisca Fedora Kabalina iz Amerike, koji je rođen 12. srpnja 1920. u Zagrebu,
gdje je studirao na Muzičkoj akademiji, dok je Studij dirigiranja diplomirao na
Visokoj glazbenoj školi u Beču 1944. Dirigentsku karijeru počeo je 1947. u
Čileu gdje mu je živio ujak. U Santiagu je vodio Hrvatsko pjevačko društvo „Jadran“,
surađujući uspješno s čileanskim zborovima i orkestrima. Od 1950. idućih šest i
pol desetljeća do kraja života djeluje u Sjedinjenim Američkim Državama,
Pittsburghu, Detroitu i New Yorku, gdje
umire godine 2016.
Kada je u pitanju europsko susjedstvo Matičin glazbeni
kolumnist Davor Schopf u srpanjskome broju izdvaja desetak mladih hrvatskih
opernih pjevača koji su se zadnjih desetak godina otisnuli u inozemstvo gdje
su, prvenstveno u Njemačkoj, ostvarili zapažene karijere. Jedna je od njih posebno
opisana mezzosopranistica Diana Haller, solistica Državne opere u Stuttgartu.
Eto razloga da i vi uživate u čitanju srpanjskoga broja časopisa Matica.
No comments:
Post a Comment