Meksička La Zonámbula objavila sedmu knjigu hrvatskoga autora

Meksička La Zonámbula objavila sedmu knjigu hrvatskoga autora

Knjiga Sibile Petlevski Astečka molitva/Spojena lica sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula.

Uspješna nakladnička kuća La Zonámbula iz Guadalajare kojoj je na čelu urednik i pjesnik Jorge Orendáin krajem 2019. objavila je knjigu Sibile Petlevski La oración azteca/Caras unidas (Astečka molitva/Spojena lica) u prijevodu Željke Lovrenčić koja uz Fabiolu Ocegueda Benítez potpisuje i uredništvo. Astečka molitva je dramsko djelo nadahnuto vizijama jedne Meksikanke koja se usred vreve današnjega velegrada Ciudad de Méxica prisjeća slavne meksičke prošlosti. Na temelju toga spjeva, skladatelj i dirigent Mladen Tarbuk skladao je svoju Mexicanu koju je izveo s Meksičkim simfonijskim državnim orkestrom. Zbirka pjesama Spojena lica objavljena je 2006. godine u Zagrebu (HDP-Durieux).

Inače, knjiga Sibile Petlevski sedma je u nizu djela hrvatskih autora koja je uz potporu Ministarstva kulture RH i u suradnji sa Željkom Lovrenčić objavila La Zonámbula. Godine 2008. objavljena je knjiga Murmullo sobre el asfalto (Šapat na asfaltu), izbor iz poezije Lane Derkač i Davora Šalata koji je prevela spomenuta prevoditeljica. Ona je 2010. u Guadalajari predstavila i svoj izbor poezije desetero hrvatskih suvremenih pjesnika naslovljen po pjesmi pokojnoga akademika Ante Stamaća Bajo la ceniza del antiguo fuego (Pod pepelom davne vatre). Uz Stamaća, odabrani autori su: Diana Burazer, Ružica Cindori, Dunja Detoni-Dujmić, Lana Derkač, Luko Paljetak, Delimir Rešicki, Joja Ricov, Diana Rosandić i Borben Vladović, dok je uvodno slovo napisao Davor Šalat.

Lovrenčić je i jedna od urednika knjige Dubravka Jelčića Historia de la Literatura Croata: desde la lápida de Baška hasta el postmodernismo (Povijest hrvatske književnosti: tisućljeće od Baščanske ploče do postmoderne) koja je u prijevodu Tihomira Pišteleka objelodanjena  2012. godine te uz Marija Marcosa Ostojića i Tatjanu Margeta Grubišić-Čabo prevoditeljica knjige Miroslava Međimorca Historias veridícas de la Guerra Patria ( Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata).

Godine 2015. Željka Lovrenčić prevela je knjigu Veselka Koromana Yo, el viajero (Ja, putnik), a 2018., opet s Ostojićem i Grubišić-Čabo, Međimorčevo djelo Su Eminencia y el Rabino (Presvijetli i Rabin).

U pripremi je knjiga pripovijesti Davora Velnića.  

Studia Croatica, broj 111, 1988 - Sažetak

 Studia Croatica, broj 111, 1988 - - Sažetak

Ovaj broj časopisa donosi na španjolskom jeziku opsežno djelo dr. Franje Tuđmana Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti (o 60.-oj obljetnici smrti). Tuđman započinje tvrdnjom kako se Radić smješta u dugi niz hrvatskih velikana koji su znali obilježiti i potvrditi problem hrvatske nacionalne egzistencije i samoodređenja u europskim i svjetskim povijesnim događajima. Radić je bio vrhunski politički predstavnik hrvatskog seljačkog nacionalnog pokreta, nesumnjiv vođa naroda i stvaratelj moderne nacije. Tuđman zaključuje kako je “Radić postao simbol nacije, jer je tijekom života bio izraz povijesne savjesti hrvatskog naroda”.

http://www.studiacroatica.org/revistas/111/111.htm

Studia Croatica, broj 110, 1988 - Sažetak

Studia Croatica, broj 110, 1988

Božidar Latković objavio je u ovom broju članak pod naslovom 700 godina od stvaranja Vinodolskog zakonika. Riječ je o najstarijem pravnom dokumentu u Hrvatskoj napisanom na hrvatskom jeziku i to glagoljičkim pismom. Prvo tiskano izdanje ovog zakonika datira u 1843. godinu te je nakon toga preveden na različite jezike poput ruskog, poljskog, češkog, njemačkog, engleskog, talijanskog i španjolskog (u ovom broju časopisa Studia Croatica). Latković ističe kako je „veliko zanimanje za Vinodolski zakonik izazvalo rašireno mišljenje kako isti sadrži stare slavenske pravne norme i ostatke bivše slavenske društvene organizacije“. Autor posebnu pažnju posvećuje socijalnim karakteristikama i društvenoj stratifikaciji u Vinodolu, kao i utvrđenim zakonima, kako građanskim tako i kaznenim. Na kraju, autor predstavlja španjolski prijevod zakonika u 75 članaka.

Putnik, naslov je pjesme Petra Preradovića koju časopis predstavlja u svom izvornom obliku na hrvatskom jeziku i u prijevodu na španjolski jezik, koji je pripremio Jorge Razmilić V. iz Čilea.

Tomislav Bošnjak napisao je članak pod naslovom Prilog Hrvata razvoju Australije – Povodom dvjestote obljetnice kolonizacije australskog kontinenta. Autor ukazuje na dolazak Hrvata već u prvim desetljećima kolonizacije. Također, informira o aktivnostima, mjestima i imenima pojedinih Hrvata, koji danas čine zajednicu od nekoliko stotina tisuća članova. - 

http://www.studiacroatica.org/revistas/110/110.htm

Predstavljen Matičin ljetopis

Predstavljen Matičin ljetopis

Zbornik su na Matičin 69. rođendan predstavili;  ravnatelj prof. Mijo Marić, promotori prof. dr. sc. Željko Holjevac i izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta te urednica Vesna Kukavica

Napisala: Diana Šimurina Šoufek

Foto: HMI

U Hrvatskoj matici iseljenika predstavljen je 12. veljače Hrvatski iseljenički zbornik 2020. Zbornik su predstavili: ravnatelj HMI-ja prof. Mijo Marić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac, izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te urednica Vesna Kukavica. Promociju je vodila urednica časopisa Matica Ljerka Galic. Glazbeni okvir promociji dao je diplomant iz Graza, rodom iz Brčkog, tenor Mario Filipović.

Uz pozdrav uzvanicima, posebno državnom tajniku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonku Milasu, predsjedniku Saborskog Odbora za Hrvate izvan RH Boži Ljubiću, predsjedniku Upravnog vijeća Matice Milanu Kovaču, autorima, predstavnicima medija i suradnicima Matice, skupu se obratio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika. 

Iznoseći pohvale sadržaju godišnjaka, ravnatelj Marić ustvrdio je kako je to knjiga „za sve i svakoga u sva vremena“. Okupljenima na promociji upriličenoj na Matičin 69. rođendan obratio  se i izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića državni tajnik Zvonko Milas. O zborniku izraslom na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća - preporodnih kalendarskih almanaha svoja viđenja dali su potom i promotori, Holjevac i Rajković Iveta.

Matičin ovogodišnji ljetopis, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, ima, već tradicionalno, 8 tematskih cjelina koje čine 32 priloga autora: Josipa Mihaljevića;  Bože Skoke; Milana Bošnjaka; Marije Bošnjak, Lade Kanajet Šimić; Željke Lovrenčić; Luke Budaka; Vinka Grubišića; Marijete Rajković Ivete; Tee Horvatin; Mirjane Ane Marije Piskulić; Milana Puha; Gregórija Bačića; Dubravka Barača; Alojza Jembriha; Stana Granica; Ivice Miškulina; Marine Perić Kaselj; Žarka Domljana; Waltera F. Lalicha; Tatjane Šarić; Gojka Borića; Tihomira Nuića; Marijana  Lipovca; Vesne Kukavice; Koraljke Kuzman Šlogar; Ivane Hebrang Grgić; Ane Barbarić; Tanje Rudež; Borisa Becka; Damira Dekića; Ivana Hrstića i Miroslava Šašića povezujući tako 20 zemalja svijeta i 5 kontinenta. 

Građa ovogodišnjeg sveska, u 65. godištu izlaženja, opseže 436 stranica. Autori zborničkih priloga djeluju u Hrvatskom institutu za povijest, Fakultetu političkih znanosti, Filozofskom fakultetu, Sveučilištu Sjever, Hrvatskim studijima, Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Sveučilištu u Torontu, Sveučilištu Macquarie Sydney, Sveučilištu São Paolo, Hrvatskoj akademija znanosti i umjetnosti, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH, Hrvatskom državnom arhivu, Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar, Institutu za migracije i narodnosti, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Institutu za etnologiju i folkloristiku, Hrvatskoj matici iseljenika, medijskim kućama iz Brazila, Njemačke, Austrije i Švicarske…

U fokusu zbornika su tri desetljeća suvremenoga hrvatskog parlamentarizma. Riječju, iskorištena je prigoda za nova promišljanja o globalnom hrvatskome kulturnom zajedništvu u godini kada nam domovina, kao najmlađa članica Unije, predsjeda Vijećem EU i diči se Rijekom, Europskom prijestolnicom kulture 2020. Zborničke cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadrže informacijski zanimljive, znanstveno pouzdane i, što ne treba zanemariti, vrlo čitke studije o sportskim, kulturnim i društvenim zbivanjima u hrvatskoj emigraciji i u domovini.

U Znacima vremena zanimljivu, multiperspektivnu obradu teme o aktualnom stanju hrvatskih manjinskih zajednica u Europi iznio je Milan Bošnjak. U Kroatističkim obzorima pozornost s pravom pobuđuju naslovi Dvadeset semestara hrvatskoga internetskoga tečaja HiT 1 Marije Bošnjak i Lade Kanajet Šimić, i Književna ostvarenja s raznih meridijana Željke Lovrenčić. Prvi podsjeća na činjenicu da je, napretkom tehnologije i njenog utjecaja na učenje i poučavanje, Matica u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu, Sveučilišnim računskim centrom - Srce i uz potporu MZO-a pokrenula inicijativu za izradu prvoga internetskoga tečaja hrvatskoga kao inoga jezika u RH (HiT-1) koji je započeo s radom  2011. Do proljeća 2020. održano je 20 semestara, a nastavu je pohađalo 210 polaznika iz 48 zemalja s više kontinenata. 

U drugome autorica Lovrenčić podastire više književnih ostvarenja i predstavlja osam pisaca iz prekooceanske dijaspore, osvrćući se usput i na recentnu knjižnu produkciju naših pisaca s migrantskom pozadinom s europskoga prostora, uključujući i povratnike u domovinu. 

Jezikoslovaci Luka Budak iz Sydneyja i Vinko Grubišić iz Toronta u tekstu  Dva franjevca u promicanju hrvatskoga jezika u Americi i Australiji opisuju zasluge dvojice svećenika u organiziranju hrvatskih prosvjetnih organizacija u emigraciji s ciljem promicanja hrvatskog jezika i kulture na dva kontinenta - Sjevernoj Americi i Australiji. 

Fra Gracijan Biršić i fra Ljubo Krasić, kao što znamo, težili su jedino dobrobiti svoga naroda i njegove kulture. Uz brigu o učenicima i studentima,  ovi su se franjevci brinuli i o metodološkoj izobrazbi nastavnika za rad u višekulturnom jezičnome okružju. Mostovi, prirodno, povezuju. 

Ovaj put Marijeta Rajković Iveta i Tea Horvatin pišu o visokoobrazovanim Hrvatima u Irskoj, njihovoj povezanosti s domovinom i njihovoj budućnosti. Istraživanje autorica, temeljeno na intervjuima o prvim iskustvima hrvatskih migranata u Irsku nakon ulaska Hrvatske u EU, pokazuje veliku ulogu društvenih mreža u pomoći pri dolasku. Prilog Puljanina s brazilskom adresom Milana Puha Mali leksikon Hrvata u Brazilu pregledno sabire leksikografsku građu o našim iseljenicima u toj najmnogoljudnijoj zemlji Južne Amerike. Prilog je izvorno objavljen u knjizi „Hrvatska u Brazilu nakon 1941.: treća faza useljavanja” koja je nedavno objavljena u São Paulu, a predstavljena je u siječnju u Hrvatskoj matici iseljenika.

Poglavlje Povjesnica, osim jubilejskih tekstova Ivice Miškulina Između velikih uspjeha i povremenih zastoja : 30 godina Hrvatske demokratske zajednice i Pokret hrvatske demokratske zajednice među iseljeništvom Marine Perić Kaselj, donosi i onaj Waltera F. Lalicha Nogometni klub Hajduk u Australiji 1949. godine. Istraživač iz Sydneyja zaključno naglašava kako je prvi Hajdukov poslijeratni posjet sunarodnjacima imao višestruki sportski i društveni značaj u tome povijesnom trenutku. 

Zanimljivost poglavlja Duhovnost čini ponajprije napis emigrantskog publicista Stana Granica Izgradnja hrvatskih institucija vjere u Kanadi. Međusobna potpora između katolika i muslimana, pripadnika hrvatske etnokulturne zajednice u Kanadi, oživotvorila se u naporima cijele zajednice da se prikupe sredstva za osnivanje Hrvatskoga islamskog centra (HIC-a) u Torontu, koji je i otvoren 1975. Urednica zbornika Vesna Kukavica umješno je, govoreći o misionarima među pečalbarima u Njemačkoj, predstavila monografija „Hrvatska katolička misija Bielefeld u Nadbiskupiji Paderborn 1971. -2018.“ autora don Slavka Rake.

Koraljka Kuzman Šlogar u Baštini piše o hrvatskoj nematerijalnoj baštini online, a Ivana Hebrang Grgić i Ana Barbarić o virtualnoj bibliografiji periodike iz dijaspore. Sve podastrto govori u prilog tome kako nam je informatička revolucija u 21. stoljeću omogućila imati svijet na dlanu, odnosno virtualno istraživati daleke zemlje i gradove, pretraživati arhive i biblioteke te posjećivati muzeje…

Poglavlje Znanost donosi napise Tanje Rudež o uspješnim hrvatskim znanstvenicima u svijetu. U prvome piše o Zagrepčaninu Kristijanu Ramadanu, profesor na Oxfordu, koji je nedavno postao redoviti profesor molekularne medicine na tamošnjem Odjelu medicinskih znanosti i dobitnik nagrade za iznimno znanstveno postignuće i doprinos veterinarskoj struci u povodu 100. godišnjice Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu. U drugome piše o Anđeli Šarić, izvanrednoj profesorici na University College London (UCL) koja otkriva tajne Alzheimerove bolesti.

Nove knjige uvijek zaokružuju sjajnu cjelinu Matičina godišnjaka, pa to ni ove nije izostalo. Boris Beck u ovom poglavlju piše o u Zagrebu objavljenoj studiji hrvatske etnologinje Jasne Čapo. Monografija u izdanju naklade Durieux naslovljena je  „Dva doma – Hrvatska radna migracija u Njemačku 1960-ih kao transnacionalni fenomen“. Treba spomenuti i tekst Inovativni udžbenik iz Gradišća Miroslava Šašića koji piše o udžbeniku Povijest gradišćanskih Hrvatov akademika Nikole Benčića, te profesora Miroslava Šašića i Štefana Zvonarića, koji je HKD Gradišće objavilo 2018. u Željeznom.

Publikacije ovakvoga tipa sažimaju ono bitno, bitno za našu prosvjetu, kulturu i sport u inozemstvu; za leksikografiju, za nacionalnu bibliografiju iseljeničkih knjiga u domovini; kao i za hrvatsku digitaliziranu baštinu u kojoj mogu u realnome vremenu internetski uživati hrvatski ljudi daleko od domovine, kazala je, među inim, urednica Kukavica uz zahvalu autorima i suradnicima. Podsjetimo i na to kako elektronička inačica Zbornika na Matičinu portalu danas ima više od 25 tisuća stranica, a tristotinjak suradnika HIZ-a čine jednu od najplodnijih autorskih mreža o hrvatskoj dijaspori 21. stoljeća.

Curso de idioma croata por Internet HIT-1

La Universidad de Zagreb, la Fundación para la Emigración Croata y el Centro Informático Universitario SRCE

Curso de idioma croata por Internet HIT-1

SEMESTRE DE PRIMAVERA: 9 DE MARZO AL 31 DE MAYO DE 2020

SEMESTRE DE OTOÑO: 7 DE SEPTIEMBRE AL 29 DE NOVIEMBRE DE 2020

Curso de Idioma Croata por Internet para el primer nivel de aprendizaje. El curso está destinado a personas que no conocen el idioma croata o sólo cuentan con un conocimiento básico.

·         7 unidades (basa en la plataforma Moodle)

·         150 actividades

·         24 horas cátedra obligatorias con un profesor vía Internet

·         instructores expertos para el Croata como L2

·         enfoque del aprendizaje interactivo, comunicativo e individualizado

·         posibilidad de beca

·         diploma de la Universidad de Zagreb

Mas informacion: https://matis.hr/es/programas/curso-de-idioma-croata-por-internet/

Para obtener información más detallada, o para enviar el formulario de inscripción, comuníquese a través del correo electrónico ecroatian@gmail.com.

………………………..........................................................................................................................................

Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska matica iseljenika i Sveučilišni računski centar SRCE

Hrvatski internetski tečaj HIT-1

brzo, lako i zanimljivo ovladajte temeljima hrvatskoga jezika

učite kada želite i gdje želite

PROLJETNI SEMESTAR: 9. OŽUJKA - 31. SVIBNJA 2020.

JESENSKI SEMESTAR: 7. RUJNA – 29. STUDENOGA 2020.

Prvi sveučilišni online tečaj hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika za početnu razinu učenja namijenjen je osobama koje hrvatski jezik ne znaju ili znaju samo osnove.

·         7 nastavnih cjelina u sustavu MoD (utemeljen na Moodlu)

·         150 nastavnih aktivnosti

·         24 sata online nastave uživo

·         iskusni lektori, stručnjaci za hrvatski kao ini jezik

·         interaktivan, komunikacijski i individualiziran pristup učenju jezika

·         mogućnost stipendije

·         dvojezična diploma i prijepis ocjena Sveučilišta u Zagrebu

Više informacija: https://matis.hr/programi/hit-4-ozujka-26-svibnja-2019/

Za iscrpnije informacije, kao i za slanje obrasca za prijavu na tečaj, možete se javiti na e-mail adresu ecroatian@gmail.com.

Little School of Croatian Language and Culture

Hrvatska matica iseljenika  /   Croatian Heritage Foundation

MALA ŠKOLA  HRVATSKOGA JEZIKA I KULTURE

LITTLE SCHOOL OF CROATIAN LANGUAGE AND CULTURE

                        Veselite se i ljetujte s nama u Novom Vinodolskom

                     Spend a happy holiday with us in Novi Vinodolski

20. – 31. srpnja/ July 20 – 31, 2020

Hrvatska matica iseljenika po dvadeset i osmi put organizira Malu školu hrvatskoga jezika i kulture u Novome Vinodolskom, primorskom ljetovalištu bogate kulturne prošlosti. Temeljni je cilj ovoga ljetovanja da djeca, uzrasta 9-16 godina, koja žive izvan Hrvatske, u zajedništvu s djecom iz različitih mjesta u Hrvatskoj, unaprijede svoje znanje hrvatskog jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu kraja u kojemu borave.

Program škole ostvaruje se putem raznih kreativnih igraonica-radionica (jezična, likovna, novinarska, lutkarska, dramska, plesna, filmska) te niza športskih, rekreativnih i zabavnih sadržaja. I još puno, puno veselja i radosnih trenutaka u zdravom, bezbrižnom i sigurnom okolišu pod nadzorom iskusnih i pouzdanih učitelja i voditelja.

Škola je započela 1993. godine i do danas je jedini program takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Više informacija o programu nalazi se na mrežnoj stranici HMI-ja:

https://matis.hr/programi/mala-skola-hrvatskoga-jezika-i-kulture-3/

.......................................................................................................................................................

The CHF is organising its twenty-eight Little School of Croatian Language and Culture in Novi Vinodolski, the objective of which is for children, ages 9 to 16, living outside of Croatia, to join children from all across Croatia in improving their knowledge of the Croatian language and learning about the culture and natural heritage of the region they are visiting.

In the company of children your age and our cheerful trained guides you will learn or improve your knowledge of Croatian language in our interesting daily workshops (languages, art, journalism, puppet, drama, dance). And that's just the beginning! All young participants are encouraged to take a part in sport and other competitions on land and sea, and have fun in the evening dancing, singing and playing games, all in a beautiful, safe and carefree environment supervised by experienced and reliable teachers and guides.

The School has been staged without interruption since 1993. More information about the program is on the website:

https://matis.hr/en/programs/little-summer-school-of-croatian-language-and-culture/

Za sve dodatne informacije i pristupnicu javite se/ For further information and the application form please contact:

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA

Odjel za školstvo, znanost i šport / Dept. of Education, Science and Sport

Lada Kanajet Šimić, prof., rukovoditeljica Odjela / Head of Dept.

Trg S. Radića 3, 10000 Zagreb, Hrvatska / Croatia

tel: 385 1 61 15 116, fax: 385 1 61 11 522, e-mail: lada.kanajet@matis.hr

Hrvatski Iseljenički Zbornik 2020

Poštovani,

Hrvatska matica iseljenika ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje HRVATSKOGA ISELJENIČKOG ZBORNIKA 2020., koje će se održati u srijedu, 12. veljače 2020. u 13 sati u HMI-ju, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb. Zbornik će predstaviti: ravnatelj HMI-ja prof. Mijo Marić, povjesničar prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar; etnologinja izv. prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, te urednica Vesna Kukavica.Voditeljica promocije: Ljerka Galic.

O Hrvatskom iseljeničkom zborniku 2020.:

Hrvatski iseljenički zbornik 2020. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima 8 tematskih cjelina –  naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige – koje se sastoje od 32 samostalna autorska priloga. Autori Matičina ljetopisa povezuju s više ili manje informacija 20 zemalja svijeta s 4 kontinenta, predočavajući čitateljstvu stvaralaštvo naših ljudi 21. stoljeća iz inozemstva i domovine. Građa ovogodišnjega sveska u 65. godištu izlaženja raspoređena je na 436 stranica i ilustrirana s  80 fotografija.

Uz kulturne teme vezane uz hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, skrećemo vam pozornosti na odabranu kroatističku tematiku o internetskim tečajevima hrvatskoga jezika i kulture, prigodom Dvadesetog semestara Matičina Hrvatskoga internetskog tečaja HIT-1.

Književna ostvarenja s raznih meridijana prikazana su kroz recentnu knjižnu produkciju autora hrvatskih korijena anglofonog i hispanofonog svijeta. 

Etnologinje Marijeta Rajković Iveta i Tea Horvatin objavljuju izvornu znanstvenu studiju o visokoobrazovanim Hrvatima u Irskoj. Etnologinja Instituta za etnologiju i folkloristiku Koraljka Kuzman Šlogar opisuje hrvatsku nematerijalnu kulturu dostupnu online, dok profesorice s Filozofskoga fakulteta Ivana Hebrang Grgić i Ana Barbarić s druge strane analiziraju dostupnost internetskih izvora o hrvatskoj dijaspori od Australije do Amerike, uključujući virtualne bibliografije periodike iz dijaspore.

Publicist Gregório Bačić iz Brazila objavljuje putopis redatelja hrvatskih korijena iz São Paula u domovinu. Dubravko Barač iz Kanade opisuje karijeru sveučilišne profesorice i zagrebačke dramske umjetnice Cynthia Ashperger iz torontske perspektive.

Tri desetljeća suvremenoga hrvatskog parlamentarizma među glavnim su temama Zbornika u čije su ključne standarde utkani znanje i iskustvo hrvatskog iseljeništva. Uz svečarske sadržaje o Hrvatskome saboru, u ovome svesku Matičina ljetopisa obljetnicu smo iskoristili i za nova promišljanja o hrvatskome kulturnom zajedništvu na globalnoj razini i to u godini 2020. kada Lijepa Naša kao najmlađa članica europske obitelji narodā prvi put predsjeda Vijećem Europske unije, dok istodobno Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture.

Sažeto, Matičin godišnjak obiluje intrigantnim autorskim viđenjima kulturnih fenomena s migrantskom pozadinom istaknutih domaćih i stranih publicista, snažnim umjetničkim i znanstvenim osobnostima od književnih teoretičara i jezikoslovaca do etnologa i kulturnih antropologa, ali i publicističkim otkrićima jedinstvenih sudbina malih običnih pečalbara. 

Matičin godišnjak podjednako ažurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante raznih provenijencija na globalnim tržištima rada pa sve do naraštaja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u multikulturnim  megapolisima od Toronta do Sydneya, kao i onih koji su svoj novi dom našli diljem Starog kontinenta. Hrvatski iseljenički zbornik njeguje tematsku i disciplinarnu otvorenost današnjice fascinirane mobilnošću kada je svaki 35. stanovnik Zemlje međunarodni migrant. 

Serijska publikacija Iseljenički kalendar (danas Hrvatski iseljenički zbornik) pokrenuta je prije 65 godina, točnije 1955. Moderne su migracije prepoznate kao izazovna i ekonomska i kulturna kategorija – što je vidljivo prema citiranosti članaka tristotinjak suradnika s raznih meridijana i paralela te serijske publikacije koja je dosegla gotovo 25.000 stranica. Zbornik na internetu ima elektronsku inačicu i dobro posjećeni digitalni repozitorij (Poveznica: https://matis.hr/hrvatski-iseljenicki-zbornik/).

Radujemo se susretu!

Za HMI:

Ivana Rora