Tri događaja u Lijepoj Našoj za pamćenje

Tri događaja u Lijepoj Našoj za pamćenje

Hrvatska je 8. prosinca ove godine na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a dobila jednoglasnu potporu za ulazak u šengenski prostor. Ulaskom u Schengen i eurozonu Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija postaje zaštićenija u odnosu na izazove globalnih kretanja. Oproštaj od kune, prilika je za rast uz euro. K tome, ovih je dana stigla i vijest iz Amerike o potpisu Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja…

Oproštaj od kune, hrvatske službene valute, i prelazak na euro, službenu valutu 19 od 27 zemalja članica Europske unije koje nazivamo europodručjem ili eurozonom, snažno obilježava ovogodišnji Božić u Lijepoj Našoj, stvarajući nadu da će u dolazećoj 2023. život naših građana u domovini i dijaspori biti bolji. Hrvatska s prvim danom nove godine postaje članica europodručja i schengenskoga prostora, drugim riječima ulazi u klub najbogatijih europskih zemalja i otvara se golemom prostoru 26 država koje zajedno obuhvaćaju 4.312.099 četvornih kilometara Staroga kontinenta bez unutarnjih graničnih kontrola. Na vašim i našim mobilnim uređajima dragi prijatelji Hrvatske matice iseljenika, dok božićne blagdane provodite u domovini, ovih dana osvanut će interaktivna karta bankomata na kojoj ćete pronaći najbliži bankomat gdje možete podići eure, najavio je direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. 

Većina naših ljudi već je nabavila početni paket eurokovanica, koji sadrži 33 kovanice u svim apoenima. Izgledaju vrlo efektno, a na nacionalnoj strani eurokovanica u skladu s hrvatskom novčarskom tradicijom i prema izboru hrvatskih građana svoje mjesto imaju: geografska karta Republike Hrvatske na apoenu od dva eura, stilizirani motiv životinje kune nalazi se na apoenu od jednog eura, portret izumitelja iz Like koji je rasvijetlio čovječanstvo Nikole Tesle krasi apoen od 50, 20 i 10 centi dok su slova HR ispisana na glagoljici otisnuta na apoenu od pet, dva i jednog centa. Spomenuti motivi na našim eurokovanicama imaju u pozadini prepoznatljivu hrvatsku povijesnu šahovnicu, odnosno srebrne i bijele kvadrate. U pravnom smislu, odluku o euru Hrvatska je donijela prije 10 godina potpisivanjem Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, prema viziji utemeljitelja hrvatske države dr. sc. Franje Tuđmana. Struktura visokoeuriziranoga hrvatskoga gospodarstva, koje još uvijek ovisi o turizmu koji čini 20 posto bruto domaćeg proizvoda, te činjenica da su Hrvati uz velike iseljeničke doznake iz inozemstva - nakon što su zamijenili njemačke marke eurom - nastavili desetljećima štedjeti u devizi (a ne u vlastitoj kuni), stvarala je u političkoj areni poratne tranzicije Republike Hrvatske potporu vodećih političkih stranaka i gospodarskih čimbenika za ulazak RH u europodručje. Vijeće Europske unije konačno je 12. srpnja 2022. donijelo odluku o primitku RH u eurozonu te je određen fiksni tečaj konverzije na 7,534 kuna za jedan euro, dok je odluka o Schengenu potvrđena na ministarskome Vijeću u Bruxellesu 8. prosinca 2022.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić novinarima je rekao kako su osiguravanje opskrbe gotovinom eura i nesmetan platni promet u zemlji bitni segmenti uvođenja eura. Zamjena gotovog novca vrlo je važan događaj za svaku državu i njezin monetarni sustav. Još ljetos u Hrvatskoj kovnici novca u Svetoj Nedelji počela je proizvodnja hrvatskih eurokovanica, a planirano je da se do Božića otkuje oko 420 milijuna eurokovanica, potvrđuje guverner Vujčić.

Hrvatska ulazi u krug samo petnaestak zemalja koje su istodobno u NATO-u, EU, Schengenu i europodručju i stječe sve moguće referencije kredibiliteta za ulagače, financijske institucije, financijska tržišta i općenito za percepciju zemlje i njezin rast, poručuje predsjednik Vlade Andrej Plenković, dodavši kako je to za 30 godina Lijepe Naše golemo postignuće svih naših građana i političkih elita. Vlada RH, prema premijerovu mišljenju, ostvaruje ciljeve uz socijalnu koheziju hrvatskog društva, uključujući niz mjera kojima potiče očuvanje radnih mjesta i privlači povratak iseljenika u RH.

Postajući dio najuže jezgre i najrazvijenijeg dijela EU-a, bonus nam je istodobni ulazak u schengenski prostor od 1. siječnja 2023. što se tiče graničnih prijelaza, dok primjena slobode kretanja u zračnim lukama stupa na snagu 26. ožujka 2023.

„Nakon ulaska u europodručje i Schengen, Hrvatska će se moći bolje nositi s dolazećim krizama, i građani i poduzeća bit će zaštićeniji u svakom pogledu“, mišljenje je i glavnog analitičara Hrvatske gospodarske komore Gorana Šaravanje, pod čijim vodstvom je komora upravo lansirala HGK Puls, novi proizvod u vidu internetskog ažurnog preglednika analiza i kretanja trendova u hrvatskom i svjetskom gospodarstvu. Lansirani HGK Puls omogućit će gospodarstvenicima pregled očekivanja u širem kontekstu. Četvrtina hrvatskoga izvoza odnosi se na zemlje koje nisu članice EU-a pa ekspert Šaravanja  (rođen i školovan u iseljeničkoj obitelji u Australiji) najavljuje da će posebnu pozornost dati događajima na drugim tržištima, uključujući i Kinu. „Kinu se kod nas u RH zapravo malo prati, a iznimno je važna zbog Njemačke, kojoj je to najvažnije izvozno tržište, no sve što je vezano uz Njemačku izravno utječe i na gospodarstvo EU-a i Hrvatske, kojoj je Njemačka jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera”, tumači Šaravanja zbog čega će njihove analize obuhvatiti i vijesti iz Azije. Kontekst članstva u Schengenu i europodručju, smatraju iz Hrvatske gospodarske komore, nosi sa sobom niže kamate, povećava konkurentnost te diže i politički i ekonomski rejting zemlje. Makroekonomska kretanja u vrijeme opće financijske neizvjesnosti važna su i građanima koji sve više razmatraju odluke koje se odnose na štednju i pametna ulaganja, poručuje glavni analitičar HGK Šaravanja.

Uz ohrabrujuće povijesne uspjehe u europskoj obitelji naroda, potvrđene dvjema odlukama u Bruxellesu, koje Hrvatsku na isti dan 1. siječnja 2023. uvode u eurozonu i Schengen, naše je građane ovoga prosinca obradovala još jedna važna vijest, ovoga puta iz Amerike - gdje živi gotovo dvomilijunska hrvatska iseljenička zajednica u četvrtom i petom naraštaju. Name, u Washingtonu je 7. prosinca potpisana Konvencija iliti ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. S hrvatske strane Konvenciju je potpisao dr. sc. Marko Primorac, ministar financija RH, a s američke Jose W. Fernandez, podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u US Department of State. Potpisana Konvencija donosi brojne pogodnosti pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti. Potpisivanje Konvencije još je jedan u nizu pozitivnih koraka u međusobnim odnosima Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, nakon odluke o ukidanju viza za hrvatske građane, koje će doprinijeti jačanju bilateralnih veza te intenziviranju buduće svekolike suradnje, prvenstveno  trgovinske razmjene, novih investicija, ali i  prijeko potrebnog prijenosa znanja.

Tekst: Vesna Kukavica

Fotografije: Hina / ustupljene fotografije Hrvatske narodne banke

Australske uspomene i pisma Stjepana Asića

 Australske uspomene i pisma Stjepana Asića

Tekst i fotografije: Snježana Radoš

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu je 8. prosinca ove godine, u nazočnosti štovatelja i prijatelja te predstavnika državnih institucija, svečano predstavljena knjiga autora Stjepana Asića „Pisma iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije, 1976. - 2022.“,  uz prijevod na engleski jezik prve Asićeve knjige pod naslovom „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije (1976-2016)“ / „A Cry from Afar  Croats of (Western) Australia (1976-2016)“. Dvostruka je to Asićeva svečanost, uz promociju prijevoda ranije objavljenih memoara, javnosti je predstavljena i dodatna knjiga pisama i dokumenata iz bogate Asićeve pismohrane. Dvostruko izdanje, predstavili  su zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. sc. Ivan Tepeš, autor Stjepan Asić iz Australije i Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI koja je i moderirala programom.   

Građa knjige „Pisma iz daljine, 1976. – 2022.” publiciste Stjepana Asića donosi pred čitateljstvo niz  važnijih pisama, osvrta i članaka, koje je autor kroz desetljeća emigracije razmjenjivao s aktivistima raznih hrvatskih iseljeničkih kulturnih, društvenih i političkih organizacija te pojedinaca, razvivši s njima nerijetko i snažno osobno prijateljstvo.  Godine dopisivanja s istaknutim figurama hrvatskih organizacija i pojedinaca autor je sabrao s vremenskim odmakom, ukoričivši najreprezentativnije  priloge, a oni se doimaju kao efektan dodatak prvoj Asićevoj knjizi „Vapaj iz daljine, Hrvati (Zapadne) Australije 1976.-2016.)“.  Pisma su objelodanjena u kronološkome redoslijedu – autentično zrcaleći emocije i aktivnosti emigranata Asićeva naraštaja, zahvativši period od pet desetljeća, točnije punih 46 godina i to od 1976. do 2022. godine.

Dr. sc. Ivan Tepeš je čestitajući autoru, hrvatskom iseljeniku i političkom emigrantu, na vrijednom doprinosu hrvatskoj historiografiji i znanosti općenito (budući se iseljeništvom bave i druge znanosti), istaknuo veliku vrijednost ovih knjiga kao primarnih javno objavljenih izvora na hrvatskoj i engleskom jeziku. Preko sadržaja objavljenih pisama možemo vidjeti odnose unutar hrvatske političke emigracije, aktivnosti i odnose prema stranim međunarodnim političkim čimbenicima, i vrlo važnom odnosu s edijima imajući u vidu stereotipe o hrvatskoj zajednici u Australiji – rekao je Tepeš.   

Memoari „Vapaj iz daljine“ autora Stjepana Asića s višedesetljetnom australskom adresom kroz paletu osobnih doživljaja istodobno daju i pregled o životu Hrvata iz Zapadne Australije u razdoblju od sredine sedamdesetih prošloga stoljeća do prvih desetljeća 20. stoljeća. Sam naslov već daje naslutiti autorov motiv pisanja knjige. Izazovi migrantskog života tijekom četiri najvažnija životna desetljeća u tuđini, uz jezične i ine barijere, mogu se sažeti u znakovitu naslovnu sintagmu „Vapaj iz daljine“. Autor kroz čitavu lepezu aktivnosti iznosi svoju autobiografsku priču, kritički opisujući pojedinosti vlastitog životnog puta na vremenskoj okomici od gotovo pola stoljeća, osvrćući se na važnost podrijetla, na (samo)potvrđivanje kroz rad, značaj domicilnog društva i migrantskih mreža kao i  ostalih društvenih veza za opstanak - malog čovjeka, ali velikih ljudi žarkoga srca - daleko od zavičaja. Kroz autorov pripovjedački izričaj zapažaju se nijanse, raspon i talent dostojne i značajne karijere gospodarstvenika i političara, koji je svojim radom spojio sve tijekove nekadašnjeg i suvremenog hrvatsko-australskog života. Prijevod na engleski njegovih memoara bit će divna uspomena ne samo za njegove unuke, već i za cijelu australsku javnost, gdje već stasa četvrti naraštaj građana hrvatskih korijena, zainteresiran za hrvatsku prošlost i afirmaciju hrvatskih interesa danas. Kao inicijator, osnivač, član upravnih odbora i pokretač mnogih aktivnosti i udruga važnih za očuvanje hrvatskog identiteta u Zapadnoj Australiji, autor Stjepan Asić se susreće i surađuje s nekoliko generacija australskih Hrvata gdje je svima u srcu zapisana domovina Hrvatska. Autor je priču globalnog značaja obogatio osobnim slikama, oglasima i isječcima iz novina, naslovnicama službenih hrvatskih glasila, slikama s javnih nastupa, brošurama te ostalom arhivskom građom, kazala je Vesna Kukavica.     

Autor Stjepan (Stephen) Asić, političar, gospodarski i javni djelatnik rođen je u Zagrebu, 10. ožujka 1944. Osnovnu školu završio je u Splitu (1955). Odselio je, ne bez trauma, u Montevideo (1957), a zatim u Perth (1962), gdje je maturirao i diplomirao na Tehničkoj školi za dizajn (1971). Bio je član Hrvatskoga narodnog vijeća (HNV) od 1976. Predsjednik Mjesnoga odbora u Perthu postao je 1977, a od 1978. do 1992. bio je glavni tajnik te organizacije. Sabornik je znamenitoga Sabora HNV-a od 1985. do godine 1990. Suosnivač je Međudruštvenoga odbora hrvatskih organizacija u Zapadnoj Australiji (1978), čiji je bio tajnik i predsjednik (1991-92). Jedan je od prvih urednika Hrvatskog radio programa u Perthu (1978-1993) i suosnivač Hrvatskoga socijalnog ureda (1992). Također je član Hrvatskoga svjetskog kongresa (od 1995), čijeg je ogranka za Zapadnu Australiju bio dopredsjednik (1995-1997), tajnik (1997-2002) i predsjednik (od 2002). Predsjednik je Kontinentalnoga tijela Australsko-hrvatskoga kongresa (od 2005), dok je na svjetskoj razini bio potpredsjednik Hrvatskoga svjetskog kongresa (2006-12), glavni tajnik (2012-14) te predsjednik (2014-2016). Pridonio je organizaciji Hrvatskih svjetskih igara u Zagrebu (2014). Bio je i koordinator Hrvatskoga tjedna kulture (1989-2009) te je aktivno sudjelovao pri osnivanju privremenog odbora Hrvatske demokratske zajednice u Australiji (1989), a za Domovinskoga rata u prikupljanju humanitarne pomoći za Hrvatsku, organizaciji javnih demonstracija te na međunarodnom priznanju Hrvatske. Organizator je godišnjih komemoracija bleiburškim žrtvama i Križnoga puta. Autor je više političkih članaka, pisao je o radu hrvatskih društvenih i političkih organizacija u Zapadnoj Australiji. Bio je član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan domovine, kao i predstavnik Australije (2013-2017). Živi u Australiji i uživa s unucima.

U Santiagu potpisan Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika

 

U Santiagu potpisan Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika

U okviru međunarodne suradnje Društva hrvatskih književnika i uz financijsku potporu Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo predsjednica Povjerenstva za književne veze DHK-a Željka Lovrenčić od 13. do 19. studenog boravila je u Santiagu.  

Gostovala je na Fakultetu za književnost Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta kamo ju je pozvao dekan, akademik Patricio Lizama Amestica. Tu se susrela sa zamjenicom dekana Rosom Maríjom Lazo te s profesorima koji predaju književno prevođenje - voditeljem Odjela za prevođenje Carlesom Tebéom, Leticijom Goellner i Pablom Saavedrom.  Razgovarala je sa studentima prevođenja i u okviru seminara naslovljenog „Razgovori na temu književnog prevođenja“ održala predavanje o hrvatsko-čileanskim književnim vezama. Uz nazočnost veleposlanice RH Mire Martinec i diplomatskog atašea Marte Tomić, potpisan je Sporazum o suradnji između Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta i Društva hrvatskih književnika. U ime gđe Maríje Loreto Massanés Vogel, prorektorice Čileanskoga papinskog katoličkog sveučilišta zadužene za ekonomske poslove i  predsjednika DHK-a Zlatka Krilića, potpisali su ih Patricio Lizama Amestica i Željka Lovrenčić.   

Dana 15. studenog Lovrenčić je u Iberoameričkoj zakladi uz dopredsjednika Iberoameričke zaklade i rektora sveučilišta u Asuncionu Joséa Enriquea Schrödera, predstavila prijevod pjesničke zbirke Teodora Elssake „Bljesak munje“ koju je u njenom prijevodu 2019. objavio Istarski ogranak DHK-a i uredio Boris Domagoj Biletić. Na događaju je bio prisutan veliki broj osoba iz čileanskih književnih, kulturnih i znanstvenih krugova među kojima valja istaknuti predsjednika Čileanske akademije za jezik Guillerma Sotoa Vergaru, ravnatelja Čileanske nacionalne knjižnice Pedra Pabla Zegersa, glasovitoga japanskog slikara rođenog u Santiagu koji je naslikao niz slika s temama iz Elssakinih pjesama Roberta Hayashija, skladatelja Alexandera Elssaku, sopranisticu Esperanzu Restucci, Martu Tomić, Guillerma Mimicu… Arhitektica i slikarica te direktorica Iberoameričke zaklade Aramí Elssaca uručila je Željki Lovrenčić priznanje te udruge za uspješno njegovanje kulturnih veza između zemalja Latinske Amerike i Hrvatske.   

U četvrtak 17. studenog na Hrvatskome je stadionu održano svečano predstavljanje knjige Chile Croacia * 30 años de sólida amistad (Čile Hrvatska * 30 godina čvrstog prijateljstva). Na predstavljanje na kojemu se okupio veliki broj ljudi među kojima su, između ostalih, bili  veleposlanica RH u Čileu NJ. E. Mira Martinec i svi djelatnici Veleposlanstva, pripadnici hrvatske zajednice i čileanski književnici Diego Muñoz Valenzuela, Christian Montes Capó, Carmen Troncoso, Ximena Troncoso, Nicoló Gligo i Patricia Štambuk, govorili su Mira Martinec, Željka Lovrenčić i posebno nadahnut predsjednik Udruženja stručnjaka i poduzetnika hrvatskih korijena, književnik Guillermo Mimica. Preko video veze nazočnima se obratio i prvi hrvatski veleposlanik u Čileu g. Frane Krnić te sadašnji čileanski veleposlanik u Republici Hrvatskoj  NJ. E. Christián Streeter.    

U petak 18. studenog Željka Lovrenčić se u Društvu čileanskih književnika susrela sa sadašnjim predsjednikom Društva čileanskih književnika Davidom Hevijom i bivšim predsjednicima te udruge Robertom Riverom i Reynaldom Lacámerom te s predsjednikom čileanskog PEN-a Germánom Rojasom s kojima je razgovarala o mogućnostima suradnje s Društvom hrvatskih književnika.

            Tekst i fotografije: Marija Tomić

Održan 27. forum hrvatskih manjina

 Održan 27. forum hrvatskih manjina

 

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu održan je 27. Forum hrvatskih manjina u novoobnovljenoj od potresa zgradi Hrvatske matice iseljenika. Forum je svečano otvorio premijer Andrej Plenković…

 

Tekst i fotografije: Snježana Radoš

 

U Zagrebu je 25. studenog 2022. održan u organizaciji Hrvatske matice iseljenika 27. po redu Forum hrvatskih manjina kojeg je otvorio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u nazočnosti brojnih visokih uzvanika te najuglednijih predstavnika hrvatskih manjinskih zajednica iz 12 zemalja europskoga susjedstva. Tema je ovogodišnjeg foruma „Mediji i hrvatske manjinske zajednice. Kako se predstavljamo? Kako nas predstavljaju?“.

Mediji imaju važnu ulogu u stvaranju predodžbe o hrvatskim manjinskim zajednicama kako unutar njih samih, među većinskim narodom i dominantnom kulturom unutar koje višestoljetno žive tako i u Hrvatskoj, matičnoj zemlji. Medijsko posredovanje informacija javnostima s obje strane svakovrsnih granica o manjinskim skupinama bitno utječe na izglede neke zajednice kako danas tako i u budućnosti. Osobito su bitni vrijednosni stavovi koji se posredno ili neposredno putem medija upućuju kako manjinskoj zajednici tako i većinskom okruženju.

„Došao sam da vam iskažem potporu, i da potvrdimo zajedničke napore da u vremenu naše odgovornosti za upravljanje Hrvatskom učinimo još više na povezivanju svih Hrvata diljem svijeta“ – rekao je predsjednik Vlade, dok je osvrćući se na temu Foruma naglasio kako ovo digitalno doba moramo iskoristiti na najbolji mogući način kako bi dodatno emancipirali sve teme koje su vezane za hrvatske manjine u nama susjednim zemljama.

Sve prisutne je srdačno pozdravio domaćin - ravnatelj Hrvatske matice iseljenika profesor Mijo Marić i konstatirao kako je „sve u društvu, u zajednici, pa čak i u prirodi koncipirano na način da je prilagođeno većini, i da je na nama da probamo pozicije manjina učiniti boljim, lakšim, funkcionalnijim i na taj način učiniti ovo društvo pravednijim. Hrvatske nacionalne manjine iz zemalja srednje i jugoistočne Europe u suvremeno doba imaju na materinskome jeziku tridesetak novina, časopisa i drugih serijskih publikacija u klasičnom i elektroničkom obliku te na internetu, podsjetio je profesor Marić, dodavši  kako je posebna prednost što su svi medijski ljudi u manjinskim glasilima izvan RH, svi urednici i urednice, novinari i novinarske dvojezični ljudi s odličnom humanističkom naobrazbom budući da djeluju u višekulturnome i višejezičnome prostoru srednje i jugoistočne Europe u kojemu se s hrvatskim dodiruje 12 europskih jezika (talijanski, njemački, slovenski, mađarski, češki, slovački, srpski, crnogorski, makedonski, rumunjski, bugarski, albanski…). Uz brojne uglednike i predstavnike svih hrvatskih medija, radu 27. foruma hrvatskih manjina nazočio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač s članovima UV  književnikom Hrvojem Hitrecom i dr. sc. Vjekoslavom Jelečem.

Izaslanica predsjednika Zorana Milanovića Melita Mulić, prenoseći srdačne pozdrave Predsjednika,  govorila je o medijima kao poveznici našeg raspršenog naroda. „Cilj je da manjina bude prisutna u hrvatskoj javnosti kao integralni dio hrvatskoga naroda: Koliko će vas cijeniti Republika Hrvatska, toliko će vas cijeniti i države u kojima živite,“ naglasila je izaslanica predsjednika Milanovića.

„Potpora Hrvatima u svijetu nikada nije bila snažnija, kao ni naša globalna vidljivost: ostvarili smo sve vanjskopolitičke ciljeve - rekao je na otvorenju stručnoga skupa ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.

Uvodno izlaganje 27. foruma održali su čelni urednici Glasa hrvatske i međunarodnog programa Hrvatske radio televizije namijenjenog Hrvatima izvan domovine i to glavni urednik Ivo Kujundžić, te urednica I renomirana novinarka Tanja Rau kao i Doris Vrandečić, čija je urednička i novinarska dionica vezana više uz dokumentaristiku hrvatskoga iseljeništva i manjina na HRT-u – koja u zadnje vrijeme oduševljava publiku domaćeg javnog servisa.

Većina naših manjinskih novinara diči se i vještinama vezanim uz sveprisutnu medijsku konvergenciju, a Kujundžić i Rau su ih pozvali da se priključe još intenzivnijoj obuci u Hrvatskoj radio televiziji, čiji su djelatnici spremni pomoći im u što boljim odnosima s javnošću u domicilnim sredinama i u matičnoj zemlji, čemu koristan prinos daju i mediji Hrvatske matice iseljenika (trojezični portal HMI, časopis Matica i godišnjak Hrvatski iseljenički zbornik). Stručni voditelj 27. foruma hrvatskih manjina mr. sc. Marin Knezović, najzaslužniji je za kvalitetan rad ovog dugovječnoga skupa koji svakogodišnje doprinosi afirmaciji manjinske tematike, rješavajući izazove s kojima se naše manjine susreću u europskome susjedstvu – uključujući medijsku živost s obje strane granice.

Poticajna izlaganja održali su urednici manjinskih medija iz Italije, Austrije, Mađarske, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Rumunjske, dok je izlaganje Radoslava Jankoviča iz Slovačke  (koji je istodobno imao godišnju skupštinu) pročitao predsjednik HKD-a i Savjeta za hrvatsku narodnu grupu dr. Stanko Horvat, ugledni gradišćanskohrvatski predstavnik i nakladnik.

Rad 27. foruma hrvatskih manjina s posebnom je pozornošću pratio i predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH gospodin Ivan Gugan, založivši se za jačanje medijske konvergencije i simbiozu klasičnih medija i društvenih mreža, te snažniju afirmaciju simetrične dvojezičnosti među medijskim hrvatskih aktivistima izvan RH, temeljem i vlastite dvodesetljetne karijere na Mađarskoj televiziji.

Radu skupa dali su prinos i znanstvenici Instituta za migracije i narodnosti te Filozofskoga fakulteta iz Zagreba, čije je stručnjake predstavljala dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, tumačeći na koji način manjinski mediji doprinose pouzdanosti znanstvenih etnografskih istraživanja hrvatskog kulturnog naslijeđa na tlu srednje i jugoistočne Europe, gdje su njezini asistenti i studenti već polučili visok rezultat u vidu peteroknjižja etnografske baštine vojvođanskih Hrvata.

Izdvajamo, premijer Plenković je na 27. Forumu naveo kako je „Vlada od 2016. učetverostručila proračun Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, a povrh toga brojni drugi resori financiraju projekte Hrvata koji žive izvan domovine. "To činimo sa snažnim uvjerenjem da moramo i dalje raditi na onoj temeljnoj tezi prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske i povezivanju svih Hrvata gdje god živjeli, zato što je to važno za naš opstanak i za koheziju nacionalnoga bića", poručio je premijer Plenković. 

S te je strane, dodao je, uloga medija, osobito specijaliziranih programa Hrvatske radiotelevizije, posebno važna, kao i medija Hrvata izvan Hrvatske, a koje hrvatska država kontinuirano podupire. S obzirom na izrazito visoki stupanj zaštite manjinskih prava u Hrvatskoj, premijer Plenković ističe kako na isti način treba podizati stupanj zaštite Hrvata koji žive u drugim zemljama. Zahvalivši Hrvatskoj matici iseljenika, istaknuo je kako ta organizacija, sa sedamdeset jednu godinu tradicije, u kontinuitetu sustavno radi i upotpunjuje sve ono što se radi na razini izvršne vlasti.  

Usto, osvrnuo se i na najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku o rastu BDP-a u trećem kvartalu od 5,2 posto. " Sve je to na tragu Vladinih procjena da bi rast ove godine trebao biti oko 5,7 posto ukupno. Ovakav rast za treći kvartal, s obzirom da je i prošle godine treći kvartal bio visok, je očekivan i dobar. To je zasigurno ohrabrenje funkcioniranju hrvatskog gospodarstva", kazao je premijer Plenković zahvalivši hrvatskim poduzetnicima koji su svojim aktivnostima pridonijeli jačanju hrvatskog gospodarstva.Podsjetio je da je Vlada kombinacijom adekvatnih, snažnih i sveobuhvatnih mjera nakon Covid krize očuvala radna mjesta, pomogla gospodarstvu, radnicima, ali i najugroženijima. 

Kada se to stavi u kontekst skorog članstva u europodručju i Schengneskom prostoru, ali i najvećeg investicijskog rejtinga Hrvatske ikad, onda se može reći da u novu godinu, unatoč brojnim izazovima, ulazimo snažni i sigurni efekt da zajednički možemo prebroditi krize, osigurati gospodarski rast, očuvati socijalnu koheziju i ostaviti prostora za snažne mjere pomoći onima kojima će one biti potrebne, poručio je predsjednik Vlade. 

Nadalje, ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman, nadovezao se na premijerove riječi, ističući velik doprinos manjinskih organizacija hrvatskoga predznaka razvitku međudržavnih i dobrosusjedskih odnosa RH i svih 12 zemalja u kojima živi hrvatska manjina. Pohvalio se da većinu izlagača i osobno poznaje, što je znak i zalog kvalitetne i kontinuirane međudržavne suradnje i da su manjine mostovi prijateljstva i suradnje u svim granama ljudske djelatnosti.

Državni tajnik Središnjeg državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, nazočnima se obratio i kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora  Gordana Jandrokovića.

„Koliko je tema medija važna u životima svih nas, svjedočimo svaki dan. Većina od nas liježe i budi se uz medije, bili oni tradicionalni, poput radija, televizije i raznih tiskovina, ili suvremeni, novi mediji – teško bi nam bilo i zamisliti život bez njih. A ono što vrijedi za većinu, skoro uvijek još i više vrijedi za manjinu – način i kvaliteta funkcioniranja manjinskih medija jedan je od pouzdanih pokazatelja razine ostvarenosti manjinskih prava u pojedinoj državi“, kazao je Milas. „Upravo zato je, prema Milasovoj ocjeni, pitanje osiguravanja medija na manjinskome jeziku (i pismu ako je različito) uvijek jedno od najvažnijih pitanja svake manjine, pa tako i naše hrvatske u 12 europskih država te jedna od ključnih tema na različitim bilateralnim susretima“. 

Jedan od učinkovitih bilateralnih okvira su međuvladini mješoviti odbori za zaštitu nacionalnih manjina, od ukupno četiri koje imamo, osobito dobro funkcionira onaj s Mađarskom, koji su i OESS i Vijeće Europe višekratno predstavili kao primjer najbolje europske prakse i čija će se 16. sjednica održati ovih dana prosinca u Budimpešti, a već sad možemo biti sigurni da ćemo ondje razgovarati o informiranju i medijima te da će i Hrvatski glasnik i Új Magyar Képes Újság biti važan dio Zapisnika i preporuka dvjema vladama, dodao je državni tajnik Zvonko Milas.

 

Nazočne visoke dužnosnike iz RH i manjinskih zajednica te predstavnike manjinskih medija i medija iz RH državni je tajnik Milas podsjetio na dva važna iskoraka poduzeta prije pet godina, koji su se pokazali vrlo uspješnim i na kojima nastavlja Ured  raditi s punim intenzitetom. „Riječ je o potpori projektima od strateškog značaja i posebnoj upisnoj kvoti za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva“.

Usto, podsjetio je državni tajnik Milas, kako Vlada Republike Hrvatske na zahtjev i prema projektu Hrvatskoga nacionalnoga vijeća Republike Srbije 2018. godine osigurala značajna sredstva za kupnju zemljišta u Subotici te je 2019. taj projekt – Izgradnju Hrvatske kuće u Subotici, budućeg središta triju ključnih institucija hrvatske zajednice u Republici Srbiji – Hrvatskom nacionalnom vijeću, Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata i Novinsko-izdavačkoj ustanovi „Hrvatska riječ“ proglasila projektom od strateške važnosti, dodavši i Institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji, rekao je Milas. 

Nadalje, od 2020. godine projektima od strateške važnosti proglašeni su -prema riječima državnoga tajnika - i projekti Potpora Hrvatskom kazalištu u Pečuhu, uz HNK u Mostaru jedinom profesionalnom hrvatskom kazalištu izvan Republike Hrvatske, Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radio Duxu, jedinom elektroničkom mediju Hrvata u Crnoj Gori te Potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog, tjedniku gradišćanskih Hrvata s bogatom tradicijom od 113 godina izlaženja, najdulje od svih časopisa na hrvatskome jeziku. Prema ocjeni državnoga tajnika Milasa: „Ovi projekti imaju vrlo veliki doseg, značahjno doprinose razvoju hrvatskoga identiteta i jasno svjedoče o čvrstim vezama s matičnom domovinom Hrvatskom“.

Zalaganjem Središnjeg državnog ureda, uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja, i velikim razumijevanjem hrvatskih visokih učilišta ispunjen je jedan od najvažnijih ciljeva, kazao je državni tajnik, koji su u mnogim razgovorima isticali predstavnici hrvatske nacionalne manjine – osigurana je posebna upisna kvota na hrvatskim visokim učilištima. Sveučilište u Zagrebu osiguralo je pripadnicima hrvatske nacionalne manjine i hrvatskoga iseljeništva posebnu upisnu kvotu za upis u studijske programe u akademskoj godini 2018./2019. 

Program se kroz godine uspješno nastavio i razvio, tako da je za ovu akademsku godinu sedam visokih učilišta (Sveučilište u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište u Osijeku, Sveučilište Sjever, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru i Veleučilište u Vukovaru) otvorilo svoja vrata mladim Hrvatima izvan Republike Hrvatske i pružilo im mogućnost upisa željenog studijskog programa u domovini svojih predaka u posebnoj upisnih kvoti. Treba reći da je dosad studij upisao 101 student iz 18 država, najviše iz Srbije, potom iz Njemačke, a značajan broj studenata dolazi i iz Mađarske, Argentine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, naglasio je državni tajnik Milas, dodajući da se u okviru spomenutih sveučilišta može studirati u RH i komunikologija i novinarstvo.

 

U daljnjem izlaganju Milas je istaknuo posebnu naklonost Središnjeg državnog ureda prema mladima, ističući kako je ulaganje u djecu i mlade ključ opstojnosti i razvoja svakoga društva i svake zajednice, i svake države, zaključivši kako nas izuzetno veseli kad doznamo za brojne uspjehe koji oni postižu, prije svega u području obrazovanja i kulture, ali i u svim drugim područjima društvenog života. „Jako nas veseli kad ih i osobno susretnemo i upoznamo, ali i kad iz medija doznamo kako su mladi Hrvati iz Karaševa boravili u Zagrebu, mladi Hrvati iz Janjeva u Dubrovniku, mladi Hrvati iz Pečuha u Vukovaru, mladi Hrvati iz Molisea u Bratislavi ili mladi Hrvati iz Skopja u Subotici. Zbilja je iznimno važno da što više i što češće dolaze u domovinu, kao i da se međusobno posjećuju i susreću, ali i da mediji to zabilježe, da to bude važna vijest. Treba nam takvih lijepih i pozitivnih vijesti: o ostvarenim vrijednim projektima, uspješnim studentima upisanima u posebnoj kvoti, partnerstvima škola, o umjetnicima, sportašima, povezanosti među Hrvatima gdje god živjeli“.

Prenoseći pozdrave predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, državni je tajnik podsjetio  kako su u Jandrokovićevu mandatu ostvareni značajni pomaci u političkim međudržavnim odnosima spram parlamenata u čijim državama žive građani hrvatskih korijena. Tako su organizirane brojne tematske sjednice i sjednice Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske pa se i u Hrvatskome saboru pokazala velika otvorenost za pitanja svih Hrvata izvan Hrvatske, u kojem god statusu bili: kao konstitutivni hrvatski narod u Bosni i Hercegovini (uz sve razlike, od Posavine do Hercegovine, i od zapadne do istočne Bosne), kao hrvatska nacionalna manjina u 12 europskih država (uz sve razlike koje su često veće unutar jedne, nego u različitim državama) te hrvatsko iseljeništvo (koje je posve heterogeno po različitim kriterijima). Riječju, Hrvatski sabor u glavnome gradu svih Hrvata, ma gdje živjeli, postao je mjestom gdje se kreira i ujedno afirmira suvremeno hrvatsko zajedništvo na globalnoj razini, poručio je Milas.

 

U raspravi na Forumu su sudjelovale i predstavnice Ministarstva kulture i medija ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila i načelnica Sektora za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove Mirjana Ana Maria Piskulić, naglasivši kako Ministarstvo kulture i medija RH u svom djelokrugu rada potiče kulturne programe namijenjene pripadnicima hrvatskoga naroda u drugim zemljama. Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Jasna Vaniček-Fila u sklopu tematske rasprave na forumu, istakla je važnost zakonskog okvira, naglasila je kako i Zakon o medijima te Zakon o elektroničkim medijima svojim odredbama potiču proizvodnju programa i sadržaja kojim se ostvaruje pravo na javno informiranje i na obaviještenost svih Hrvata izvan Republike Hrvatske, što je definirano kao sadržaj od javnog interesa. Govoreći o javnome servisu istaknula je da je Ugovorom između Hrvatske radiotelevizije i Vlade RH kao jedan od misijskih ciljeva navedeno i promicanje povezivanja Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, što se temelji na odredbama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.

Na 27. forumu hrvatskih manjina doneseni su zaključci temeljem rasprave, koji definiraju glavne ciljeve skupa: obrazovanje novinara, komunikologa, povezivanje javnog servisa s manjinskim medijima u RH i u domicilnim sredinama 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe u kojima višestoljetno živi hrvatska manjina.

Zanimljiv jesenski broj časopisa „Matica“ - br. 11 (2022)

Zanimljiv jesenski broj časopisa „Matica“

Iz tiska je izišao novi svezak časopisa „Matica“ br. 11 (2022), čiji je nakladnik Hrvatska matica iseljenika u sedamdeset i drugom godištu uspješnog druženja s čitateljima hrvatskih korijena na četiri kontinenta

Tekst: Marijana Matković

Građa časopisa „Matica“ u ovogodišnjem jedanaestome svesku raspoređena je na ukupno 68 stranica, a ilustrirana je s više od 130 fotografija iz autentičnih destinacija hrvatskoga iseljeništva s četiri kontinenta. Renomirani hrvatski komunikolog Božo Skoko piše kako se Hrvatska po slikovitosti zemlje i kvaliteti življenja te razini ljudskih prava i sloboda, odnosno socijalnoj pravednosti i otvorenosti - nalazi među 30 najnaprednijih država svijeta kako donosi aktualno izvješće utjecajnog Best Countries indeksa, koji provodi američki U.S. News & World Report, u suradnji  BAV Group i The Wharton School sa Sveučilišta Pennsylvania (16 -17 str.).  Časopis uređuje Željko Rupić.

Uz redovite kolumne poput „Globalne Hrvatske“ usredotočene na suvremenu komunikacijsku paradigmu iseljeničke periodike uoči „Foruma hrvatskih manjina“ HMI-ja posvećenog medijima iz europskoga susjedstva, čitatelji s radošću dočekuju i kolumnu „Klikni – Idem doma“ koja sustavno donosi novosti vezane uz digitalnu transformaciju Lijepe Naše. U Zagrebu je, naime, ovih dana predstavljen javnosti Ured za izvoz glazbe „Hrvatska“ (We Move Music „Croatia“). Aktivnosti Ureda predstavili su Dražen Baljak, ujedno i novi predsjednik Hrvatske glazbene unije, te trojka Mirko Burazer, Frane Tomašić i Davor Drezga. Spomenuti tim umjetnika sastavlja odnedavno digitalnu bazu hrvatskih suvremenih glazbenika na web stranici (https://wemovemusic.hr/database/).

Rubrika „Fokus“ donosi vijesti vezane uz službeni posjet Kanadi državnoga tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, gdje se Milas upoznao s najnovijim projektima hrvatskih zajednica od Toronta do Vancouvera. Izdvajamo kako se gradi novi višefunkcionalni Hrvatski dom u Hamiltonu, omiljenom odredištu naših pečalbara u toj sjeverno-američkoj razvijenoj zemlji. 

Neizostavan je „Jezični podsjetnik“ kroatistice Sanje Vulić kao i nadahnuta „Povijesna razmišljanja“  publiciste mr. sc. Marina Knezovića o Risnjaku u sklopu magičnoga, trenutačno maglovitoga, Gorskoga kotara. Tu je i eko temat „Hrvatsko planinsko bilinstvo“       Darka Mihelja, koji piše o bioraznolikosti Risnjaka, gdje buja čak 1200 vrsta biljaka.

Kad su u pitanju vjerske teme zanimljiv je prilog o novome predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije uzoritome Draženu Kutleši.  Godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji je održan u Vierzenheiligenu kraj Bamberga zanimljivo je prikazao istaknuti književnik i urednik „Žive zajednice“ dr. sc. Adolf Polegubić. Skup je održan u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni kojeg vodi agilni delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina.  Tu je na stranicama nove „Matice“ i priča o blaženome Augustinu Kažotiću koja se čita u dahu iz pera Marijana Lipovca (28 – 29 str.). 

Netom minuli Mjesec hrvatske knjige u Matici iseljenika je obilježen svečanim predavanjem „Judita – otkrića o Maruliću“ njemačko-hrvatskoga filologa Zvonka Pandžića, uz filologovu prateću izložbu literature koja nam ilustrativno tumači istraživačeva postignuća tijekom petnaestogodišnjeg rada na projektu koji je rezultirao tiskanjem bibliofilskog sintetskog izdanja toga prvoga nacionalnoga epa Oca hrvatske književnosti Marka Marulića.

Gospodarske teme donose, uz ostalo, vijesti s petog Poslovnog foruma Udruge bosansko-hercegovačkih Hrvata „Prsten“ usredotočenog na energetske izazove današnjice o kojima su govorili vodeći poduzetnici iz RH i BiH.

 

Iz života hrvatskih zajednica u europskome susjedstvu zanimljiv je prilog o kulturnim i društvenim manifestacijama iz Italije, Mađarske, Srbije i Rumunjske. Lada Kanajet Šimić tako piše o  jubilarna tri desetljeća Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj.  Leksikološka građa u ovome svesku časopisa „Matica“ ogleda se u prilogu Branke Pavić Blažetin pod naslovom „Rječničko blago i pučka kultura Martinaca“, koje je sabrao vodeći mađarski jezikoslovni kroatist dr. sc. Erneest Barić. Marin Knezović piše o  monografiji posvećenoj hrvatskom naselju u Mađarskoj - Katolju. Kroatistički skup u Pečuhu i njegov značaj opisao je Silvestar Balić iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. 

Jesen je vrijeme prestižnih sajmova knjiga diljem Europe pa donosimo priču s Frankfurtskoga sajma knjiga iz pera Ivice Košaka, koji se usredotočio na hrvatsku nakladničku ekipu i aktiviste iz iseljeništva.

Studentske dane u New Yorku sedamdesetih i život hrvatskih zajednica na sjevernoameričkome kontinentu osamdesetih minulog stoljeća iz prve ruke opisuje protagonist tih zbivanja fra Šimun Šito Ćorić u izvrsnoj autobiografskoj knjizi „S Bogom je lako – ljudi su problem“,  ispreplićući fikciju i zbilju  u osamdeset i pet zasebnih priča.  Lijepa je to mješavina asocijativne autobiografije s nizom korisnih digresija, koje obiluju opisima figura malih i velikih ljudi američko-hrvatske društvene i umjetničke elite s kojima se piscu fra Šimunu Šiti Ćoriću ukrstiše putevi za višegodišnjeg boravka u Americi. Ćorić je i kozmopolit i patriot, svećenik i slobodoumni umjetnik, sveučilišni profesor i katolički propovjednik, pisac i glazbenik koji nastoji razumjeti i vlastite i tuđe ambicije.

Knjiga spisateljice iz Kanade Nikoline Ivanković  „Where The Roses Grow“ uzbudljivo je štivo s reminiscencijama na ratne traume devedesetih i prekooceansko izbjeglištvo.

Povodom 90-e godine rođenja zaslužnog publiciste i prevoditelja Gvida Saganića na njegov lik i djelo podsjeća Tamara Bodor s Hrvatskih studija, ocjenjujući kako je riječ o jednoj od ključnih figura naše kulturne emigracije 20. stoljeća s golemim publicističkim opusom u sklopu kultne londonske „Nove Hrvatske“.

Počelo je sportsko navijanje za nogometne momčadi diljem svijeta – pa se „Matica“ uz nogometaše, nastoji baviti i ostalim impresivnim sportskim karijerama našijenaca s američkoga kontinenta koji su ušli u „Kuću slavnih sportaša“ zahvaljujući lobiranju Nacionalne federacije američkih Hrvata.  

Tradicijsku kulturu redovito prati u „Matici“ mr. sc. Snježana Jurišić izdvajajući u ovome svesku etnološki fenomen među mladim njemačkim Hrvatima vidljiv u izvrsno organiziranom 8. susretu u Filderstadtu. Od izložbi historiografske građe izdvojena je autentično dokumentirana građa  naslovljena „Bribirci po svitu“. Opisana je karijera baletne umjetnice Sonje Marchiolli.

Kako svladati strah od razornih potresa za novi broj „Matice“ tumači jedan od najuglednijih znanstvenika na području seizmologije Hrvoje Tkalčić iz Australije. Eto razloga da i Vi uživate u čitanju tridesetak tema iz dijaspore i domovine koje odražavaju bogatstvo suvremenog hrvatskog zajedništva na četiri kontinenta.

Naslovnicu krasi fotografija Blage Zadre, simbola obrane Vukovara, snimljena 8. rujna 1991., a objavljena prvi put tek 2019. godine. Fotografija je snimljena nedaleko mjesta gdje je Blago Zadro 16. listopada 1991. poginuo. Autor fotografije na naslovnici je: Mišo Lišanin.

 

Predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH Ivan Gugan - Razgovarala: Vesna Kukavica

 

Nova dinamika i nova kvaliteta kulturnog razvoja

Ivan Gugan, predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine, govori o aktualnoj dinamici odnosa naše dijaspore i matične zemlje ističući važnost hrvatskih institucija i njihova kadrovskog osnaživanja u manjinskim sredinama diljem europskog susjedstva, koje će ojačati i ljetos prihvaćeni Nacionalni plan razvoja odnosa RH s Hrvatima izvan domovine

 

Razgovarala: Vesna Kukavica

Foto: HDS

 

Prvih sto dana trećeg saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine (čija je prva sjednica održana ljetos u Zagrebu, 7. - 8. VII. 2022.) prigoda je za razgovor s novim predsjednikom Savjeta Ivanom Guganom o programima za nadolazeće četiri godine njegova mandata. Savjet ukupno ima 82 člana, od kojih su 26 predstavnici prema položaju iz raznih ministarstava RH (od obrazovanja i znanosti do kulture i demografije), kao i bitnih kulturnih institucija među kojima je i Hrvatska matica iseljenika, deset je članova iz BiH, a hrvatske manjinske zajednice iz europskog susjedstva predstavlja 17 osoba, dok iseljeništvo zastupa ukupno 29 članova Savjeta.

 

Poštovani predsjedniče Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, gospodine Gugan, čitatelji časopisa Matica iz 45 zemalja svijeta s radošću su primili vijest da je 3. saziv Vladina Savjeta izabrao upravo Vas za predsjednika - budući da godinama privlačite njihovu pozornost uspjesima na čelnoj poziciji Hrvatske državne samouprave (HDS) u Republici Mađarskoj. Što smatrate Vašim najznačajnijim postignućem među Hrvatima u RM?

 

U mome prvome mandatu prioritet Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj bio je utemeljenje novih institucija i osiguravanje odgovarajuće infrastrukture za te institucije u području obrazovanja, znanosti i kulture. U toj nakani moj tim i ja bili smo prilično uspješni pa je tako danas HDS u Mađarskoj vlasnik i održava 15 obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija te neprofitnih poduzeća diljem Mađarske, gdje živi hrvatska manjinska zajednica. U aktualnome mandatu posebnu pozornost moj tim i ja posvećujemo obrazovanju i radu s mladima. Utemeljili smo Hrvatski pedagoški i metodički centar „Metodika“, u potpunosti smo prilagodili infrastrukturu obrazovnih centara zahtjevima 21. stoljeća, a pripremamo i nove hrvatske udžbenike. Utemeljenjem hrvatskog kolegija „Collegium Croaticum“ u Budimpešti i Pečuhu osigurali smo studentima hrvatskog podrijetla vrhunske uvjete za smještaj te smo im pružili uz pomoć raznih programa priliku za dodatno obrazovanje i jačanje nacionalne svijesti te mogućnost za aktivnije uključenje u društveno-politički i kulturni život naše zajednice. Očekujemo da će oni biti okosnica buduće inteligencije Hrvata u Mađarskoj.

 

Od demokratskih promjena u Europi nakon pada Berlinskoga zida hrvatska zajednica u RM na vremenskoj okomici od tri i pol desetljeća redovito se navodi u medijima kao uzorno organizirana, koja su ključna polja djelovanja?

 

Od samog utemeljenja HDS-a cilj nam je izgradnja kulturne autonomije, a na političkom polju zastupljenost Hrvata na svim razinama sustava u RM. Tako trenutačno djeluje 116 hrvatskih mjesnih samouprava, 6 županijskih, glavnogradska i kao najviše političko tijelo Hrvatska državna samouprava. Naša zajednica zastupljena je i u Mađarskome parlamentu preko svoga glasnogovornika. U hrvatskim naseljima djeluje stotinjak kulturno-umjetničkih društava, tamburaških sastava, zborova, civilnih organizacija… U tridesetak škola oko tri tisuće djece uči hrvatski u Mađarskoj.

 

Čini se da je dio iskustava hrvatske zajednice u Mađarskoj (afirmacija Hrvatskog kazališta u Pečuhu, razvoj obrazovnih i znanstvenih institucija u Pečuhu i Budimpešti, informativna scena s Medijskim centrom Croatica) već utkano u strateške projekte Vlade RH koje provodi Središnji državni ured i Ministarstvo kulture i medija RH!? Koje projekte Vi planirate snažnije zagovarati u sklopu Savjeta, ne samo u RM, već i u 12 okolnih zemalja iz europskog susjedstva u kojima višestoljetno žive pripadnici naše manjine?

  

Hrvatske zajednice u tim zemljama imaju različite potrebe. Ne može se generalizirati. Vlada RH preko Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH brojnim programima podupire aktivnosti koje te zajednice smatraju najvažnijima. To mogu biti obrazovni, kulturni, znanstveni ili pak medijski projekti, ali i obnova zapuštenih kulturno-povijesnih i sakralnih znamenitosti, uz sveprisutnu digitalizaciju hrvatske baštine. Primjerice, uz financijsku pomoć RH digitalizirana su sva godišta kalendara Subotička Danica (http://zkvh.org.rs/index.php/digi-periodika/3385-danica) i to u sklopu strateškog projekta „Digitalizacija arhivske, knjižnične i muzejske građe Hrvata u Vojvodini i izgradnja digitalne zbirke“... Sažeto, ono što se i na posljednjoj sjednici 3. saziva Savjeta Vlade dalo zaključiti kao prioritetno djelovanje jest - važnost hrvatskih institucija,  kadrovsko osnaživanje u manjinskim sredinama, jačanje medijskoga prostora i obrazovanje na hrvatskome jeziku. Praksa pokazuje kako se bogatstvo manjinskih zajednica u ovih 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe ogleda u simetričnoj dvojezičnosti.

 

 

GOLEMI ISKORACI

 

Koliko ste zadovoljni izdvajanjima RH općenito za strateške projekte izvan RH te je li Vam poznato koliko izdvajaju zemlje u kojima žive pripadnici hrvatske manjine?

 

Posljednjih godina primjećuje se golemi iskorak Vlade RH u financiranju hrvatske manjine. Sredstva koja su na raspolaganju u sklopu raznih natječaja višestruko su povećana, a posebno je vrijedna potpora za pet strateških projekata među kojima su projekti Hrvatskoga nacionalnog vijeća u Srbiji: Izgradnja Hrvatske kuće u Subotici i Kadrovsko osnaživanje hrvatske zajednice u Srbiji; zatim projekt Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj: Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu te projekt Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore: Potpora Radiju hrvatske manjine – Radio Duxu, uključujući projekt stoljetne tradicije Hrvatskoga štamparskog društva iz austrijskoga Gradišća: Hrvatske novine. Na žalost, u nekim zemljama jugoistočne Europe izostaje potpora domicilne države pa je potpora iz RH jedini izvor za ostvarivanje željenih ciljeva tamošnjih Hrvata, dok mi u Mađarskoj imamo najbolje uvjete u političkom i financijskom pogledu.

 

 

Svih 12 zemalja u kojima žive pripadnici hrvatske manjine članice su Vijeća Europe, međunarodne organizacije sa sjedištem u Strasbourgu čiji su glavni zadaci jačanje demokracije i vladavine prava te zaštita ljudskih prava na europskome kontinentu. Vijeće Europe diči se Okvirnom konvencijom o pravima manjina te Poveljom o manjinskim i regionalnim jezicima. Kako planirate poboljšati status našijenaca u susjednim zemljama koje traže da im se riješi pitanje statusa i materinskoga jezika?

 

Status hrvatske manjine na tlu srednje i jugoistočne Europe razlikuje se od države do države. U nekima Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina kao, primjerice, u Sloveniji ili Sjevernoj Makedoniji, u drugima zakon jamči određena prava koja se, međutim, često ne poštuju – iako su, kao što ističete, sve te zemlje članice Vijeća Europe i trebale bi implementirati Okvirnu konvenciju… Mi u Savjetu i nadalje tražimo od članova Vlade RH da prilikom raznih sastanaka, pregovora s dužnosnicima domicilnih država inzistiraju na priznavanju manjinskoga statusa, mogućnosti uporabe materinskoga jezika (to više što je hrvatski jezik među službenim jezicima EU-a), zastupljenosti u političkim i društvenim sferama… Drugim riječima, Savjet inzistira na jednakom statusu kao što ga uživaju 22 manjine u Hrvatskoj.

 

 

Republika Hrvatska stipendira polaznike iz iseljeništva za učenje hrvatskoga jezika i studiranje u domovini predaka. Što novi saziv Savjeta planira napraviti u tom smislu vezano uz šire obrazovanje mladih iz naših prekooceanskih iseljeničkih destinacija?

 

Hrvatska preko Središnjega državnog ureda pruža mogućnost studiranja mladim Hrvatima iz cijeloga svijeta. Cilj je da studentima stečena iskustva u RH omoguće jaču povezanost s domovinom predaka, potiču ih na upoznavanje i njegovanje hrvatske kulture i nacionalnoga identiteta te na taj način pridonose uspostavljanju međusobne suradnje na dobrobit RH, hrvatskih zajednica i Hrvata diljem svijeta. Prošle godine povećan je broj stipendija na 1000 osoba, a proširena je i suradnja s novim sveučilišnim centrima te fakultetima diljem Lijepe Naše, uz  uvedeno besplatno početno učenje hrvatskoga jezika preko Interneta. Ako bude interesa za stipendijama, postoji mogućnost da se njihov broj poveća, odnosno da se u taj program uključe i novi fakulteti sa svih hrvatskih sveučilišta. Usto, u RH raste broj fakulteta na kojima se može studirati i na engleskome jeziku, od medicine do elektrotehnike i računarstva. Na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta sigurno će biti na dnevnome redu i ta tema.

 

KULTURA PRIHVATA

 

Možete li se preko Savjeta založiti za snažniju međunarodnu kulturnu razmjenu profesionalnih kulturnih i umjetničkih institucija iz RH i institucija u kulturi i suvremenoj umjetnosti domicilnih zemalja hrvatskog iseljeništva?

 

Znam da Hrvatsko kazalište iz Pečuha redovito gostuje u raznim kazališnim kućama i na festivalima u RH. Vjerojatno ima i drugih pozitivnih primjera, no ima mnogo Hrvata diljem svijeta koji su stekli ugled na međunarodnoj sceni na raznim umjetničkim poljima, od glazbe, kazališne, filmske ili likovne umjetnosti i čija bi ostvarenja zasigurno pobudila velik interes među publikom u domovini, ali i u zemljama u kojima žive hrvatske manjine. Nakon povratka sa sjednice Savjeta jedan kolega predložio je da se iduće godine za vrijeme sjednice organizira izložba radova uglednih profesionalnih umjetnika koji su priznati u svojim domicilnim državama, a manje u RH, te da se poslije objavi i prigodna monografija.

Slične projekte vrlo uspješno organiziraju razne Vladine i nevladine organizacije u Mađarskoj na veliko zadovoljstvo umjetnika i publike. Mađarski kulturni institut u Zagrebu primjer je u europskim okvirima kreativne kulturne diplomacije. Slične inicijative sigurno bi pomogle u boljem upoznavanju stvaralaštva Hrvata izvan RH te njihovu općenitom doprinosu prožimanju kultura. U globalnome kontekstu na djelu je nova dinamika i nova kvaliteta kulturnoga razvoja, što se nedvojbeno odražava i na odnos između RH i naše višemilijunske dijaspore, one koju susrećemo diljem europskoga kontinenta (ne samo u manjinskim, već i u pečalbarskim sredinama), ali i one dijaspore koja višestoljetno živi u udaljenim prekooceanskim metropolama od Sjeverne i Južne Amerike preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Ohrabruje nas i ljetos u Vladi RH prihvaćeni Nacionalni plan razvoja odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja odnosa RH s Hrvatima izvan RH do 2024. godine.   

 

 

UNIVERZALNI JEZIK SPORTA

 

 

Sportske udruge iseljenika iznimno su aktivne na svim kontinentima i u svim granama sporta. Koliko Savjet može pridonijeti afirmaciji Hrvatskih svjetskih sportskih igara koje će se održati peti put zaredom u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga svjetskog kongresa i njegovih partnera iduće godine?

 

 

Sport je iznimno važna poveznica Hrvata izvan domovine. Hrvatske svjetske sportske igre od posebnog su značaja. I sȃm sam bio nekoliko puta dio te prekrasne priče. Nezaboravni susreti sa sunarodnjacima, razgovori, druženja, pa čak i zajednički tulumi ostat će mi u sjećanju do kraja života. Uvjeren sam da slično razmišljaju i ostali članovi Savjeta jer je umrežavanje mladih Hrvata čak i važnije od samih sportskih rezultata. Tu bih spomenuo i hvalevrijednu inicijativu Hrvatskoga nogometnog saveza koji desetljećima posvećuje posebnu pozornost nogometašima izvan RH te organizacijom europskoga i Svjetskoga nogometnog prvenstva Hrvata okuplja naše sunarodnjake sa svih kontinenata. Važno je istaknuti kako su u sport u prvom redu uključeni mladi kojima svi trebamo posvetiti veliku pozornost.

 

Hvala Vam na razgovoru, gospodine Gugan. Želite li nešto posebno poručiti hrvatskom iseljeništvu? Koliko ste zadovoljni suradnjom s Maticom i što biste željeli poboljšati?

 

Preko svojih predstavnika u Savjetu Vlade hrvatsko iseljeništvo kvalitetno je zastupljeno, stoga će interesi iseljeništva biti na pravi način artikulirani. Članovi Predsjedništva Savjeta u stalnom su kontaktu i njima se uvijek mogu obratiti sa svojim pitanjima, željama, primjedbama ili prijedlozima. Posljednjih godina promijenila se uloga Hrvatske matice iseljenika kako se razvijala institucionalna izgradnja suvremene hrvatske države, ali Hrvatska matica iseljenika i dalje je nezaobilazna spona između Hrvata izvan domovine koja se očituje u nizu kulturnih, obrazovnih, nakladničkih i informativnih programa. Vjerujem da će se dosadašnji Matičini projekti uspješno nastaviti u digitalnoj epohi i prema potrebi proširiti novim sadržajima. Hvala Vama i svim čitateljima!

 

Ivan Gugan – životopis

 

Ivan Gugan rođen je u Pečuhu 14. X. 1966. Školovao se u rodnome gradu, maturirao u Budimpešti, a diplomirao na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Karijeru dužu od dva desetljeća izgradio je u Hrvatskoj redakciji Mađarske televizije, uređujući i vodeći emisije koje prate život hrvatske zajednice u Republici Mađarskoj. Uz redovite priloge u „Hrvatskoj kronici”, sustavno je snimao dokumentarne filmove o istaknutim ličnostima i događajima od Gradišća do Bačke, predstavljajući hrvatsku autohtonu dionicu iz tih višekulturnih sredina. Za vrijeme Domovinskoga rata u RH uređivao je polusatnu emisiju za prognanike pod naslovom „Humanum”. Nagrađivan je kao TV-novinar na raznim televizijskim festivalima, primivši i Nivo nagradu Mađarske televizije (2003.). Od devedesetih je aktivan član društveno-političkog života Hrvata u RM. Predsjednik je Udruge baranjskih Hrvata do 2014. Član je predsjedništva Saveza Hrvata u Mađarskoj 2007. – 2014. godine. Tajnik je pečuskoga ogranka Matice hrvatske od 1998. do 2014. godine.  Predsjednik je Hrvatske samouprave Pečuha od 2014. do 2019. godine. Posljednjih osam godina Gugan je predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj (od  2014.). Potpredsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH bio je od 2017. do 2021. Aktualni je predsjednik Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske od 2022. godine.

 

Povećavši broj stipendista za učenje hrvatskoga jezika u matičnoj zemlji na 1000, Vlada RH učinila je golemi iskorak. Sredstva koja su na raspolaganju za programe iseljeništva u sklopu raznih natječaja višestruko su povećana, a posebno je vrijedna potpora za strateške projekte u europskome susjedstvu, kaže predsjednik Savjeta Ivan Gugan.

 

I dok je trgovinu i kretanje kapitala moguće standardizirati, moderne migracije u kojima gotovo pola tisućljeća sudjeluje više milijuna hrvatskih ljudi teško je standardizirati. Sve se živuće kulture, pa tako i hrvatska, prilagođavaju u hodu intenzivnoj komunikaciji i rastućoj razmjeni kulturnih i gospodarskih vrijednosti.

 

Posljednjih godina promijenila se uloga Hrvatske matice iseljenika kako se razvijala institucionalna izgradnja suvremene hrvatske države, ali Hrvatska matica iseljenika i dalje je nezaobilazna spona između Hrvata izvan domovine koja se očituje u nizu kulturnih, obrazovnih, nakladničkih i informativnih programa.

 

Potpisi fotografija

 

0601

Ivan Gugan, predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH

 

0602

Čelnici Savjeta s predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i državnim tajnikom Zvonkom Milasom

 

0603

Ivan Gugan - suradnja s vjerskim institucijama je konstanta

 

0604

Hrvatska državna samouprava u Mađarskoj koju osam godina vodi Ivan Gugan uživa ugled među svim Mađarima

 

0605

Ivan Gugan na jednom od skupova Hrvata u Mađarskoj

 

0606

Ivan Gugan često je „na terenu“ i izvrsno se na njemu snalazi, još od novinarske karijere