Zanimljiv jesenski broj časopisa „Matica“ - br. 11 (2022)

Zanimljiv jesenski broj časopisa „Matica“

Iz tiska je izišao novi svezak časopisa „Matica“ br. 11 (2022), čiji je nakladnik Hrvatska matica iseljenika u sedamdeset i drugom godištu uspješnog druženja s čitateljima hrvatskih korijena na četiri kontinenta

Tekst: Marijana Matković

Građa časopisa „Matica“ u ovogodišnjem jedanaestome svesku raspoređena je na ukupno 68 stranica, a ilustrirana je s više od 130 fotografija iz autentičnih destinacija hrvatskoga iseljeništva s četiri kontinenta. Renomirani hrvatski komunikolog Božo Skoko piše kako se Hrvatska po slikovitosti zemlje i kvaliteti življenja te razini ljudskih prava i sloboda, odnosno socijalnoj pravednosti i otvorenosti - nalazi među 30 najnaprednijih država svijeta kako donosi aktualno izvješće utjecajnog Best Countries indeksa, koji provodi američki U.S. News & World Report, u suradnji  BAV Group i The Wharton School sa Sveučilišta Pennsylvania (16 -17 str.).  Časopis uređuje Željko Rupić.

Uz redovite kolumne poput „Globalne Hrvatske“ usredotočene na suvremenu komunikacijsku paradigmu iseljeničke periodike uoči „Foruma hrvatskih manjina“ HMI-ja posvećenog medijima iz europskoga susjedstva, čitatelji s radošću dočekuju i kolumnu „Klikni – Idem doma“ koja sustavno donosi novosti vezane uz digitalnu transformaciju Lijepe Naše. U Zagrebu je, naime, ovih dana predstavljen javnosti Ured za izvoz glazbe „Hrvatska“ (We Move Music „Croatia“). Aktivnosti Ureda predstavili su Dražen Baljak, ujedno i novi predsjednik Hrvatske glazbene unije, te trojka Mirko Burazer, Frane Tomašić i Davor Drezga. Spomenuti tim umjetnika sastavlja odnedavno digitalnu bazu hrvatskih suvremenih glazbenika na web stranici (https://wemovemusic.hr/database/).

Rubrika „Fokus“ donosi vijesti vezane uz službeni posjet Kanadi državnoga tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, gdje se Milas upoznao s najnovijim projektima hrvatskih zajednica od Toronta do Vancouvera. Izdvajamo kako se gradi novi višefunkcionalni Hrvatski dom u Hamiltonu, omiljenom odredištu naših pečalbara u toj sjeverno-američkoj razvijenoj zemlji. 

Neizostavan je „Jezični podsjetnik“ kroatistice Sanje Vulić kao i nadahnuta „Povijesna razmišljanja“  publiciste mr. sc. Marina Knezovića o Risnjaku u sklopu magičnoga, trenutačno maglovitoga, Gorskoga kotara. Tu je i eko temat „Hrvatsko planinsko bilinstvo“       Darka Mihelja, koji piše o bioraznolikosti Risnjaka, gdje buja čak 1200 vrsta biljaka.

Kad su u pitanju vjerske teme zanimljiv je prilog o novome predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije uzoritome Draženu Kutleši.  Godišnji pastoralni skup hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe, koji je održan u Vierzenheiligenu kraj Bamberga zanimljivo je prikazao istaknuti književnik i urednik „Žive zajednice“ dr. sc. Adolf Polegubić. Skup je održan u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni kojeg vodi agilni delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina.  Tu je na stranicama nove „Matice“ i priča o blaženome Augustinu Kažotiću koja se čita u dahu iz pera Marijana Lipovca (28 – 29 str.). 

Netom minuli Mjesec hrvatske knjige u Matici iseljenika je obilježen svečanim predavanjem „Judita – otkrića o Maruliću“ njemačko-hrvatskoga filologa Zvonka Pandžića, uz filologovu prateću izložbu literature koja nam ilustrativno tumači istraživačeva postignuća tijekom petnaestogodišnjeg rada na projektu koji je rezultirao tiskanjem bibliofilskog sintetskog izdanja toga prvoga nacionalnoga epa Oca hrvatske književnosti Marka Marulića.

Gospodarske teme donose, uz ostalo, vijesti s petog Poslovnog foruma Udruge bosansko-hercegovačkih Hrvata „Prsten“ usredotočenog na energetske izazove današnjice o kojima su govorili vodeći poduzetnici iz RH i BiH.

 

Iz života hrvatskih zajednica u europskome susjedstvu zanimljiv je prilog o kulturnim i društvenim manifestacijama iz Italije, Mađarske, Srbije i Rumunjske. Lada Kanajet Šimić tako piše o  jubilarna tri desetljeća Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj.  Leksikološka građa u ovome svesku časopisa „Matica“ ogleda se u prilogu Branke Pavić Blažetin pod naslovom „Rječničko blago i pučka kultura Martinaca“, koje je sabrao vodeći mađarski jezikoslovni kroatist dr. sc. Erneest Barić. Marin Knezović piše o  monografiji posvećenoj hrvatskom naselju u Mađarskoj - Katolju. Kroatistički skup u Pečuhu i njegov značaj opisao je Silvestar Balić iz Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj. 

Jesen je vrijeme prestižnih sajmova knjiga diljem Europe pa donosimo priču s Frankfurtskoga sajma knjiga iz pera Ivice Košaka, koji se usredotočio na hrvatsku nakladničku ekipu i aktiviste iz iseljeništva.

Studentske dane u New Yorku sedamdesetih i život hrvatskih zajednica na sjevernoameričkome kontinentu osamdesetih minulog stoljeća iz prve ruke opisuje protagonist tih zbivanja fra Šimun Šito Ćorić u izvrsnoj autobiografskoj knjizi „S Bogom je lako – ljudi su problem“,  ispreplićući fikciju i zbilju  u osamdeset i pet zasebnih priča.  Lijepa je to mješavina asocijativne autobiografije s nizom korisnih digresija, koje obiluju opisima figura malih i velikih ljudi američko-hrvatske društvene i umjetničke elite s kojima se piscu fra Šimunu Šiti Ćoriću ukrstiše putevi za višegodišnjeg boravka u Americi. Ćorić je i kozmopolit i patriot, svećenik i slobodoumni umjetnik, sveučilišni profesor i katolički propovjednik, pisac i glazbenik koji nastoji razumjeti i vlastite i tuđe ambicije.

Knjiga spisateljice iz Kanade Nikoline Ivanković  „Where The Roses Grow“ uzbudljivo je štivo s reminiscencijama na ratne traume devedesetih i prekooceansko izbjeglištvo.

Povodom 90-e godine rođenja zaslužnog publiciste i prevoditelja Gvida Saganića na njegov lik i djelo podsjeća Tamara Bodor s Hrvatskih studija, ocjenjujući kako je riječ o jednoj od ključnih figura naše kulturne emigracije 20. stoljeća s golemim publicističkim opusom u sklopu kultne londonske „Nove Hrvatske“.

Počelo je sportsko navijanje za nogometne momčadi diljem svijeta – pa se „Matica“ uz nogometaše, nastoji baviti i ostalim impresivnim sportskim karijerama našijenaca s američkoga kontinenta koji su ušli u „Kuću slavnih sportaša“ zahvaljujući lobiranju Nacionalne federacije američkih Hrvata.  

Tradicijsku kulturu redovito prati u „Matici“ mr. sc. Snježana Jurišić izdvajajući u ovome svesku etnološki fenomen među mladim njemačkim Hrvatima vidljiv u izvrsno organiziranom 8. susretu u Filderstadtu. Od izložbi historiografske građe izdvojena je autentično dokumentirana građa  naslovljena „Bribirci po svitu“. Opisana je karijera baletne umjetnice Sonje Marchiolli.

Kako svladati strah od razornih potresa za novi broj „Matice“ tumači jedan od najuglednijih znanstvenika na području seizmologije Hrvoje Tkalčić iz Australije. Eto razloga da i Vi uživate u čitanju tridesetak tema iz dijaspore i domovine koje odražavaju bogatstvo suvremenog hrvatskog zajedništva na četiri kontinenta.

Naslovnicu krasi fotografija Blage Zadre, simbola obrane Vukovara, snimljena 8. rujna 1991., a objavljena prvi put tek 2019. godine. Fotografija je snimljena nedaleko mjesta gdje je Blago Zadro 16. listopada 1991. poginuo. Autor fotografije na naslovnici je: Mišo Lišanin.