MATERINSKA RIJEČ U MATIČINIM PUBLIKACIJAMA
https://matis.hr/vijesti/
„Pregled nakladničke djelatnosti Hrvatske matice iseljenika (1951.-2021.)“ skreće pozornost čitateljskoj publici na žanrovski raznovrsnu i poticajnu materinsku pisanu riječ naše dijaspore iz mnoštva tiskanih djela…
Uz Međunarodni dan materinskog jezika i aktualni Mjeseca hrvatskog jezika pred nama je „Pregled nakladničke djelatnosti Hrvatske matice iseljenika (1951.-2021.)“ koji skreće pozornost čitateljskoj publici na žanrovski raznovrsnu i poticajnu materinsku pisanu riječ naše dijaspore iz mnoštva tiskanih djela…
Hrvatska matica iseljenika s ponosom se može osvrnuti na nekoliko datuma tijekom proteklih sedam desetljeća koji označavaju razvitak njezina svestranog i plodnog rada koji se do danas razgranao u više pravaca kulturnog i društvenog života hrvatskog iseljeništva.
Treba, svakako, najprije spomenuti godinu 1951. kad je počela djelovati, dakle, prije 70 godina, pa je po tome 2021. jubilarna godina. Prije 70 godina Hrvatska matica iseljenika pokrenula je svoj časopis „Matica“ pa je i to razlog da se 2021. godina smatra jubilarnom godinom. Prije 66 godina (1955.) Matica je pokrenula jednu od svojih čitanijih publikacija – „Iseljenički kalendar“ – koji je, izostavljanjem kalendarske označnice, prerastao u „Hrvatski iseljenički zbornik“ promijenivši dotadašnju fizionomiju prema osuvremenjenoj uredničkoj koncepciji, s težnjom da po izboru i obradbi tema poprimi obilježja znanstvene publikacije.
Te su dvije publikacije dobro primljene u domovini i u iseljeništvu u četrdesetak zemalja, postigavši zapaženu čitanost pa i citiranost. Njima treba pribrojiti i druga Matičina serijska izdanja, ali i niz žanrovski različitih, vrijednih i zanimljivih monografijskih izdanja što ih je Hrvatska matica iseljenika tiskala od 1951. do 2021. godine. Iz navedenoga je lako zaključiti da je riječ o izdavačkoj djelatnosti HMI-ja koja u svome sedamdesetogodišnjem postojanju svestrano osvjetljava kako vlastiti rad, tako i život hrvatskog iseljeništva na svim kontinentima s time da je nakladništvo tek jedan vid Matičina rada, koji na temelju te bogate dokumentarne pisane građe na materinskome jeziku pruža uvid i u ostale njezine kulturne i prosvjetne te sportske djelatnosti.
Spomenute obljetnice dostatan su povod da se u bibliografskom pregledu nabroje Matičina izdanja kako bi se i na taj način obilježilo njezinih sedam desetljeća postojanja i djelovanja.
Bibliografski pregled različitih publikacija – knjiga, brošura, kataloga, časopisa i drugih periodičkih izdanja što ih je Hrvatska matica iseljenika (prije 1991. Matica iseljenika Hrvatske) objelodanila u proteklih 70 godina – izrađen je na temelju fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Taj popis – ili pregled – Matičinih izdanja možda i nije potpun pa ćemo ga s vremenom tijekom ove jubilarne godine dopuniti. Neke publikacije nisu – možda – navedene iz vrlo jednostavnog razloga: Nacionalna i sveučilišna knjižnica nije ih dobila kao obvezni primjerak pa ih nije ni mogla iskazati u svojim katalozima, odnosno u svojem kompjutoriziranom sustavu.
Za neke, tijekom komunizma, nije nikada ni saznala pa ih nije mogla ni ubaštiniti putem institucije obveznog primjerka. Nažalost, ni u HMI-ju nisu sačuvana sva njezina izdanja, također zbog raznih ideoloških ugroza prije osamostaljenja Republike Hrvatske ili čak običnog ljudskog nemara. Popis će se, nedvojbeno, morati još nadopuniti.
Književna djela, historiografske i sociološke monografije, publicistika
U bibliografiji su navedene publikacije što ih je Matica izdala samostalno ili zajedno s drugim ustanovama – što nije bio rijedak slučaj. U nekim je slučajevima Hrvatska matica iseljenika uvrštena u popis tiskanih publikacija iako je bila samo pokrovitelj izdavanja nekoga djela, a ne izdavač ili suizdavač, ali to je učinjeno da bi se pokazalo kako se i na taj način HMI uključila u neki nakladnički pothvat.
U sadržajnom pogledu te su publikacije vrlo raznolike kao što je tijekom sedamdesetogodišnjeg Matičina postojanja bila žanrovski i programski raznolika i njezina djelatnost. U rasponu od jednostavnih i kraćih tiskopisa koji svjedoče o nekim kulturnim događajima i manifestacijama (npr. Danima hrvatskog pučkog teatra, pozivnicama održanih izložaba, deplijanima i plakatima festivalskih priredaba, knjižicama tjedana iseljeničke kulture i biltenima Foruma hrvatskih manjina iz europskoga susjedstva i sl.) do zbornika zanimljivih znanstvenih skupova od kojih su neki imali međunarodno značenje.
Matica je objelodanila i jedan broj antologijskih književnih djela (A. Šenoa, A. Batistich, R. Diaz Eterovich, P. Štambuk, I. Smoljan, Lj. Totch Naumova, T. Žigmanov, Đ. Vidmarović, I. Meštrović, Š. Š. Ćorić, I. Bačić Serdarević, J. Marinić, J. Mihovilovich, M. Yasbincek, Oscar B. Bradasic…), jedan broj fantastičnih književno-teorijskih studija o našoj literaturi s migrantskim predznakom iz pera doktora kroatistike, hispanistike i anglistike koji poznaju inozemnu Croaticu poput Branke Kalogjera i Borisa Škvoraca, Luke Budaka, Vinka Grubišića, Željke Lovrenčić, akademika Ante Sekulića…
Matica je prva objavila antologiju suvremenog hrvatskog pjesništva izvandomovinstva 1940. – 1990. pod znakovitim naslovom „Skupljena baština“ u sunakladi s ŠN priređivača Stijepe Mijovića Kočana (1993.). Odlične su – godišnjom Nagradom za znanost nagrađivane – sociološke i historiografske te ekolingvističke monografije o hrvatskom iseljeništvu sa svih kontinenata iz pera povjesničara Ivana Čizmića, Ljubomira Antića, Ante Laušića, Vlade Šakića, Marina Sopte i Jure Prpića – s polustoljetnom američkom adresom.
Nagradom se diči i knjižni niz iz povijesti hrvatske znanosti iz dijaspore dr. sc. Janka Heraka, što uz Matičinu potporu dokumentira vrhunske karijere uglednih hrvatskih znanstvenika iz planetarno slavnih laboratorija čija sadržajna građa donosi stotinjak studija o hrvatskim prirodoslovcima čiji su izumi utkani u temelje naše civilizacije od vremena Nikole Tesle do našeg suvremenika fizičara i filantropa Marina Soljačića ili slavnog molekularnog biologa Ivana Đikića. Među nagrađenim knjigama ističe se i ekolingvistička studija ovjenčana Nagradom Ljudevita Jonkea filologinji Aleksandri Ščukanec i Hrvatskoj matici iseljenika kao renomiranom nakladniku pod naslovom „Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću“.
Tu je i nekoliko kvalitetnih priručnika za učenje hrvatskoga jezika i brošura „Mladi za Hrvatsku, Hrvatska za mlade“ urednice Silvije Letice te vrijedna monografijska izdanja s etnološkom tematikom poput jedinstvene knjige dr. sc. Ivana Ivančana „Narodni plesni običaji u Hrvata“ (1996.)…Najdirljivija je dakako memoarska poezija i proza iseljenika.
Misija kultura čitanja na materinskom jeziku
Cjelokupna nakladnička djelatnost Hrvatske matice iseljenika govori o afirmaciji materinske riječi u dijaspori i nastojanju autentičnog dokumentiranja događaja (različitih festivala, izložbi, kulturno-prosvjetnih priredbi, vjerskih svečanosti, društvenih i sportskih okupljanja, znanstvenih skupova, filmskih manifestacija i sl.) u kojima je sama kao ustanova sudjelovala, ili ih je pomagala jer su u njima sudjelovali i iseljenici ili pripadnici nacionalnih manjina.
Matičina tiskana pisana riječ svjedoči o njezinu nastojanju oko unaprjeđivanja veza i svakovrsnih odnosa između Hrvata izvan Republike Hrvatske i matične zemlje s misijom kako bi našijencima u izvandomovinstvu pružila što bolje štivo koje im može poslužiti u njegovanju kulture čitanja i govora na materinskom jeziku.
Matica je tiskala i razne izvorne znanstvene radove koji omogućuju uvid u stariju i noviju hrvatsku zbilju ljudi u pokretu, rasvjetljavajući procese mobilnosti hrvatskih građana na vremenskoj okomici od pola tisućljeća. Ipak, najbrojniji su naslovi koji se odnose na zadnja stoljeća (kraj 19, i 20. st.) u kojima su se zbivali tragični događaji koji su uzrokovali goleme štete na gospodarskim, kulturnim i sakralnim objektima u Lijepoj Našoj, uključujući potresne opise masovnog iseljavanja Hrvata iz njihovih stoljetnih postojbina u Domovinskome ratu – baš kao i nekad za vrijeme osmanlijskih pohoda na europski prostor.
Periodičnici – autentična svjedočanstva hrvatskih migranata
Posebno treba istaknuti Matične periodičke publikacije: Maticu – Novu Maticu – Maticu; Iseljenički kalendar, Hrvatski iseljenički zbornik; Glasnik Foruma hrvatskih manjina, Dani hrvatskog pučkog teatra, Najselo i Tjedan hrvatskih manjina… Te su publikacije uređivali ugledni književnici i novinari. Najduži urednički staž u Matici imao je pisac i antologičar Ivo Smoljan, a iza njega slijede Danilo Čović, Šime Balen, Mirjana Greblo, Nenad Gol, Boris Maruna, dok iz naše suvremenosti pamtimo Stjepu Martinovića, Tihomira Dujmovića, Nenada Zakariju, te Hrvoja Salopeka, Vesnu Kukavicu, Dianu Šimurinu – Šoufek i aktualnu „Matičinu“ glavnu urednicu Ljerku Galic te ostale djelatnike Odjela za nakladništvo HMI, čijem uspjehu doprinose i Željko Rupić i Snježana Radoš.
Pregled izdavačke djelatnosti Hrvatske matice iseljenika podijeljen je u četiri skupine: prvu čine monografijska izdanja navedena u kronološkom redu, dakle po godinama izdanja, a unutar svake godine po abecedi autora ili stvarnih naslova ako je neke godine objavljeno više izdanja. Opis je svake bibliografske jedinice vrlo detaljan.
Svaka je bibliografska jedinica navedena pod rednim brojem bez obzira na godinu izdanja. Slijedi abecedni popis monografijskih izdanja po autorima, odnosno po naslovima izdanja (ako nije naveden autor izdanja). Svakoj je jedinici u tom popisu pridružen redni broj publikacije (u zagradi) iz kronološkoga popisa.
Opis svake bibliografske jedinice sadrži samo najosnovnije elemente: autora, stvarni naslov, mjesto i godinu izdanja. Treću skupinu čine serijska (periodička) izdanja poredana po abecedi naslova. Četvrta skupina sadrži naslove pod zajedničkim nazivom – Elektronička građa. Ta građa – koja je nastala u novije vrijeme i koja će u budućnosti biti sve zastupljenija – poredana je po abecedi naslova, uključujući i ovaj trojezični portal Hrvatske matice iseljenika, kojeg uređuje Diana Šimurina – Šoufek. Treba reći da bibliografski opis građe slijedi praksu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ali su bilješke dodane uz opis neke publikacije brojnije i iscrpnije. To je namjerno učinjeno, prvenstveno stoga da bi se vidjelo koje i kakve priloge sadrži pojedina publikacija i tko je autor ili priređivač tih priloga.
Oscilacije u opsegu i kvaliteti odnosa između HMI-ja i iseljene Hrvatske, na koje je, dakako, utjecalo političko i društveno stanje u domovini Republici Hrvatskoj, nikada nisu dovele do prekida tih odnosa – o čemu upravo svjedoči izdavačka produkcija Hrvatske matice iseljenika koja je pak vidljivo povećana nakon uspostave neovisne hrvatske države 1990-ih, kad su uklonjene dotadašnje ideološke barijere između Hrvata u domovini i onih izvan nje. Ni povremene krize u pogledu određivanja konceptualnog sadržaja HMI-ja s obzirom na njezinu ulogu i funkciju kao mosta između domovinske i iseljene Hrvatske nisu znatnije ugrožavale te odnose. Oni su uvijek postojali – istina, u različitim opsezima i intenzitetima, ali su postojali! A to upravo svjedoči dokumentacija koju sadrži ovaj bibliografski Pregled.
Prva knjiga koju je izdala HMI tiskana je daleke 1951. pod naslovom „Rodnoj grudi: iseljenici Jugoslavije svom starom kraju“, simbolizira bratsku ruku pruženu braći u domovini koju je ondašnja Matica iseljenika Hrvatske srdačno prihvatila u toplom stisku koji i danas traje o čemu, među ostalim, svjedoči i posljednja Matičina prvorazredna referentan knjiga izdana u naznačenom razdoblju od 70 godina „Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina“, tiskan u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar (Zagreb, 2020.), a kojega potpisuju uz urednički dvojac Vladu Šakića i Ljiljanu Dobrovšak, dvojica sunakladnikā i ravnateljā, Mijo Marić i Željko Holjevac.
Tekst: Vesna Kukavica
Foto: Arhiva HMI
Više:
Pregled nakladničke djelatnosti Hrvatske matice iseljenika (1951.-2021.)./ (https://matis.hr/wp-content/
No comments:
Post a Comment