Objavljen lipanjski broj časopisa Matica
Uz mnoštvo priloga iz hrvatskih zajednica s
raznih kontinenata časopis Matica u broju 6 (2020) u seriji Jadranski otoci
donosi iseljeničke priče Pažana te kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti
srednjojadranskog otoka Paga, smještenog između Velebitskog kanala i
Kvarnerića…
Iz tiska je izišao lipanjski broj časopisa Matica koji
sadrži šezdesetak raznovrsnih domovinskih i iseljeničkih priloga od Sjeverne do
Južne Amerike kao i europskoga susjedstva Lijepe Naše. Građa je pregledno
raspoređena na sedamdesetak stranica magazinskog formata te ilustrirana sa
stotinjak fotografija snimljenih u autentičnim prekooceanskim lokalitetima
metropolitanskih područja Sjeverne i Južne Amerike, gdje naraštajima žive
hrvatske iseljeničke zajednice poput Pittsburgha ili Santiaga de Chilea… Svaki
prilog časopisa Matica ima i sažetak na engleskom jeziku.
Urednica časopisa Matica je Ljerka Galic, a nakladnik mu je
Hrvatska matica iseljenika. Časopis je u 69 godištu kontinuiranog izlaženja.
Ne
propustite priloge renomiranih Matičinih kolumnista kao što su abecednim redom
Šimun Šito Ćorić, Darko Mihelj, Marin Knezović, Marjana Kremer, Vesna Kukavica,
Davor Schopf, Nino Sorić i Sanja Vulić.
Vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate
izvan RH posvećene su studentima iz iseljeništva koji žele studirati u domovini
na visokim učilištima u Zagrebu, Osijeku, Zadru i Vukovaru. Opisani su
studijski uvjeti za iseljeničku mladež i pripadnike naših manjinskih zajednica
iz europskoga susjedstva na hrvatskim fakultetima i učilištima u akademskoj
godini 2020./2021. Ovaj studijski program odnedavno kvalitetno provode
Sveučilište u Zagrebu, Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Zadru te Veleučilište Lavoslava
Ružičke u Vukovaru, osiguravši se posebnom upisnom kvotom za mlade iz
hrvatske dijaspore.
Uz teme
vezane za proslavu 30. Dana državnosti Republike Hrvatske koji je obilježen 30.
svibnja, donosimo reportažu o spomen danu glavnoga grada svih Hrvata – Zagrebu,
koji trenutačno snagom svojih građana i njihovom kreativnošću odolijeva svim
nevoljama koje mu je zadao nedavni potres. Opisani su događaji vezani uz
hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije. Filantropija američkih
Hrvata zorno se može pratiti u prilogu o pokretanju stotog fonda Školarinske
zaklade Hrvatske bratske zajednice Amerike koji nosi ime Elizabeth Salinger, a
utemeljen je s Elizabethinim ulogom od 250.000 dolara. Fond pri ovoj Zakladi,
koja u lipnju obilježava 62 rođendan, može se otvoriti s najmanjim ulogom od
10.000 dolara. Podsjetimo, Školarinska zaklada Hrvatske bratske zajednice
Amerike jedinstven je obrazovni potporni program američkih Hrvata i njihovih
prijatelja na sjevernoameričkom kontinentu sa sjedištem u Pittsburghu. Franjo
Bertović, potpredsjednik HBZ-a s ponosom ističe kako Fond Školarinske zaklade
Hrvatske bratske zajednice Amerike ima na svom računu više od 7 milijuna
američkih dolara, napominjući kako taj iznos kontinuirano raste sa svakom novom
akademskom godinom. Usto, zanimljiv je i Bertovićev prilog o 70. obljetnici
Ansambla St.George Junior Tamburitzans
iz Cokeburga, koji je na svom 70-godišnjem putu privukao u svoje okrilje na
stotine mladih. Ljubitelji hrvatske kulture, rođeni i školovani u Americi,
djeca su informacijsko-komunikacijskoga doba koja svoje slobodne aktivnosti
usmjeravaju i na njegovanje tradicijske kulture. Tamburaški festival Kulturne
federacije mladih HBZ-a najvitalniji je njezin projekt čijoj je autentičnosti
doprinio ansambl St. George Junior
Tamburitzans iz Cokeburga.
Lipanjski
broj ima tri zanimljiva intervjua. Prvi razgovor vidio je hrvatsko-američki
pisac dr. sc. Vladimir Goss s komunikologom i sveučilišnim profesorom s
zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Božom Skokom o izazovima aktualne
pandemije koronavirusa i njenim odrazima na zdravstvenu i gospodarsku krizu u
europskome društvu. Drugi intervju potpisuje mlada Sara Večeralo s
hispanisticom iz Santiaga de Chilea Martom Tomić o čileansko-hrvatskim
kulturnim vezama. Treći razgovor vodio je dr. sc. Vladimir Goss s ravnateljem
Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Gordanom Ravančićem, u kojem taj
renomirani povjesničar analizira status historiografije u hrvatskom društvu,
predstavivši strateške planove tog Instituta te Institutovu bogatu nakladničku
djelatnost, ali i potresom oštećenu gornjogradsku Zlatnu dvoranu kao i radne
prostore velebne palače u kojoj je smješten Hrvatski institut za povijest.
Osobite
zanimljivosti je prilog o iseljeniku s Kvarnera inženjeru Erazmu Tićcu, glavnom
projektantu prvog trgovačkog broda na nuklearni pogon proizvedenog u SAD, u
mjesecu njegovog rođenja, uz prisjećanje na priznanja i nagrade koje je osvoji
taj ugledni inovator u području brodogradnje svoga doba.
Temat Jadranski otoci posvećen
je kulturno-povijesnim i prirodnim znamenitostima otoka Paga. Naslovnicu krasi
snimak zgrade u Zagrebu otvorene 27.svibnja u prigodi obilježavanja Dana
hrvatske vojske.
No comments:
Post a Comment