Cijenjene Hrvatice i Hrvati, dragi građani
Hrvatske u domovini i svijetu!
Čestitam vam Dan državnosti Republike Hrvatske, koja
je rođena prije točno trideset godina.
Dan državnosti obilježava se u spomen na
konstituiranje prvoga demokratski izabranoga višestranačkog Sabora, 30. svibnja
1990. godine.
Prvi demokratski izbori, kojima je slijedio referendum o neovisnosti na
kojem se više od devedeset posto građana SRH izjasnilo za samostalnost
Hrvatske, te konstituiranje višestranačkoga Sabora kada je naša zemlja
Republika Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom, predstavljaju prvi korak
u povratku hrvatskih građana i njihove države europskoj civilizacijskoj,
političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji, a u čijim se blagodatima Lijepa
Naša uspješno razvija već sedam godina te tridesetu obljetnicu svoje državnosti
slavi kao predsjedateljica Vijeća Europske unije.
Taj zadivljujući životni hod mlade demokracije
Republike Hrvatske, od utemeljenja do punopravnog članstva u euro-atlantskim
integracijama, praktički je u jednom naraštaju dosegnuo tisućljetni san svojih
predaka iz domovine i iseljeništva - u čije su slobodne temelje utkani životi
mnogobrojnih hrvatskih branitelja iz domovine i iseljeništva u oslobodilačkome
Domovinskom ratu, kojima dugujemo neizmjernu zahvalnost i poštovanje.
Sretan i radostan Dan državnosti Republike Hrvatske
želi vam
ravnatelj Hrvatske matice iseljenika,
Mijo Marić, prof.
U Zagreb, 30. svibnja 2020.
***
Svečani koncert HNK-a Zagreb u
povodu Dana državnosti
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu održava u subotu,
30. svibnja, svečani koncert u povodu Dana državnosti, u kojemu ispred
zgrade kazališta na Trgu Republike Hrvatske nastupaju solisti i članovi
Drame, Opere i Baleta središnjeg nacionalnog teatra.
Uz orkestar i zbor Opere HNK-a u Zagrebu, kojim ravna
maestro Nikša Bareza, nastupaju operni solisti Lana Kos, Tomislav Mužek i
Ljubomir Puškarić. Na programu su djela Vatroslava Lisinskoga, Ivana pl. Zajca,
Ive Tijardovića, Davora Bobića i Alfija Kabilja.
Ulomke pjesama Jurja Barakovića, Vladimira Nazora, Tina
Ujevića, Joška Božanića, Vesne Parun, Miroslava Krleže, Arsena Dedića i Antuna
Gustava Matoša - govore dramski glumci zagrebačkoga HNK-a Alma Prica, Olga
Pakalović, Goran Grgić, Siniša Popović, Dragan Despot, Iva Mihalić, Filip
Vidović i Milan Pleština.
U programu svečanog koncerta kojim se obilježava
Dan državnosti, 30. svibnja, sudjeluju i baletni solisti zagrebačkoga
HNK-a, izvodeći ulomak iz baletne predstave u nastajanju "Ponos
i predrasude" u koreografiji Lea Mujića. Nastupaju
solisti Natalia Kosovac, Iva Vitić Gameiro, Guilherme Gameiro Alves,
Balint Rauscher i Andrea Schifano.
U koreografiji Leonarda Jakovine izvodi se i baletni
solo "Osam komada za četiri timpana" (VIII. Marš ) na glazbu Elliotta
Cartera, koji će izvesti timpanist Marko Mihajlović i baletni solist Takuya
Sumitomo.
Kroz program vodi glumica Jadranka Đokić, a prvu veliku
svečanost HNK-a Zagreb nakon pauze u radu zbog koronavirusa i potresa u našem
glavnom gradu izravno možete pratiti s nama svima na Prvom programu HRT-a.
Program počinje u 20 sati po srednjoeuropskome vremenu.
Izvor: Hina/HMI
***
Dan hrvatske državnosti
– 30. svibnja
Hrvatski
građani s ponosom se sjećaju konstituiranja prvoga demokratski izabranog
višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. godine.
Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora
Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz
domovinske i iseljene Hrvatske te predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za
predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana
Sulimanca i Vladimira Šeksa. Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je
Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike
Hrvatske Franjo Tuđman koji je u svom prvom govoru pred novoizabranim
zastupnicima naglasio kako konstituiranje prvog višestranačkog Sabora
predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj
civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.
Prvih
jedanaest godina suvremene neovisne Republike Hrvatske Dan državnosti se
obilježavao 30. svibnja, zaživjevši u domovini i inozemstvu među hrvatskim
iseljeništvom kao proslava vjekovne težnje raseljenog naroda za svojom
domovinom na temeljima demokratskog izbora građana neovisne države i ideje o
pomirbi svih Hrvata.
No,
nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, političko raspoloženje
u Lijepoj Našoj u dijelu lijevo-liberalnog političkog spektra, koji tih godina
pobjeđuje na izborima, zagovara u javnom životu tzv. „detuđmanizaciju“. Tako se
od donošenja Zakona o izmjenama i dopuni
Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001.
godine sve do 2020. taj dan obilježavao kao Dan Hrvatskoga sabora.
Svjedočimo,
međutim, kako su brojni iseljenici, ali i građani u RH, zbog te promjene
lijevo-liberalne koalicije bili vrlo tužni, smatrajući da se činom promjene
tako važnog datuma kojega je odredio tim prvog hrvatskog predsjednika Franje
Tuđmana želi umanjiti značaj rođenja mlade države te nastaviti stereotipe bivše
jugoslavenske politike spram Hrvata i hrvatstva koji su počivali na raznim
diskontinuitetima u odnarođivanju hrvatstva u korist unitarističkih težnji
jugonostalgičara.
Donošenjem
novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici
Hrvatskoj u studenome 2019., a koji se
primjenjuje od 1. siječnja 2020., 30. svibnja ponovno se, kao i prvih jedanaest
godina novoutemeljene države, obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske.
Dan državnosti u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i
državnost suvremene Hrvatske, na datum 30. svibnja kada je te povijesne 1990.
konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s
komunizmom.
Sretan
vam Dan državnosti!
CRTICA IZ POVIJESTI -
HRVATSKA 1990.
Tekst:
dr. Ante Nazor
Pad
Berlinskoga zida u studenom 1989. simbolično je označio početak novog razdoblja
europske povijesti, ili razvoja demokracije i višestranačja u većini
komunističkih država srednje i jugoistočne Europe pa tako i u SFR Jugoslaviji,
u čijoj je federaciji među 6 republika bila i Hrvatska. Hrvatska 1990.
obilježena je uvođenjem višestranačja, te oružanom pobunom dijela Srba, i
donošenjem novog Ustava Republike Hrvatske.
Ovorena
onodobna podjela Saveza komunista Jugoslavije, uz Jugoslavensku narodnu armiju
najvažniji kohezivni čimbenik druge Jugoslavije, bili su jasni znakovi da je
proces raspada te države već počeo i da se demokratizacija društva u Sloveniji
i Hrvatskoj ne može zaustaviti. U Hrvatskoj (tada Socijalističkoj Republici
Hrvatskoj) je liberalno reformska struja u komunističkom vodstvu upravo
početkom 1990. provela izmjene u zakonu potrebne za legalizaciju novih
političkih stranaka i održavanje neposrednih, tajnih, višestranačkih izbora u
travnju i početkom svibnja 1990. godine. Uvjerljivi pobjednik izbora bila je
Hrvatska demokratska zajednica, na čelu s dr. Franjom Tuđmanom. Na izborne
rezultate u Hrvatskoj, u dogovoru sa srbijanskim dužnosnicima, vojne vlasti
SFRJ odmah su reagirale oduzimanjem gotovo cjelokupnog naoružanja hrvatske
Teritorijalne obrane, prije nego li je održana konstitutivna sjednica
novoizabranoga hrvatskog Sabora. Razoružavši Hrvatsku, JNA je osigurala nadmoć
u slučaju oružanoga raspleta sve očitije političke krize u Jugoslaviji. Unatoč
takvoj prijetnji, 30. svibnja 1990. održana je konstituirajuća sjednica novog,
višestranačkog Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, na kojoj je, u skladu
s izbornim rezultatima, dr. Franjo Tuđman postao prvi predsjednik suvremene,
demokratske Hrvatske, a HDZ preuzeo vlast i postao vodeća stranka u državi.
Istodobno je dr. sc. Žarko Domljan izabran za predsjednika Sabora SRH, a
gospodin Stjepan Mesić za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora SRH (zapravo,
predsjednika Vlade SRH). Dakako, zasluge za demokratizaciju društva te mirnu i
civiliziranu primopredaju vlasti pripadaju i dotadašnjem republičkom i
partijskom (komunističkom) vodstvu. Spomenutu konstituirajuću sjednicu
bojkotirala je Srpska demokratska stranka (SDS), koja je inscenirani napad na
jednog njezina člana u Benkovcu iskoristila kao razlog za suspenziju odnosa s
Hrvatskim saborom.
Odmah
nakon toga, u lipnju 1990., počeo je proces protuustavnog djelovanja i
prekrajanja teritorijalno -administrativnog ustroja SR Hrvatske, koji su radi
promjene granica i pripajanja većeg dijela hrvatskog teritorija Srbiji
pokrenuli pobunjeni Srbi u Hrvatskoj. Tako je Skupština općine Knin 27. lipnja
1990. donijela Odluku o osnivanju i konstituiranju Zajednice općina Sjeverne
Dalmacije i Like…, koje su (…), 19. prosinca 1991. objedinjene u tzv. Republiku
Srpsku Krajinu, za koju je istoga dana proglašen i “Ustav RSK”.
U
takvim okolnostima su 25. srpnja 1990. podneseni amandmani na Ustav SRH, kojima
je iz naziva države uklonjen pridjev „socijalistička“, a utvrđeni su novi
(„povijesni“) hrvatski grb i zastava. Istoga dana je na mitingu Srba u mjestu
Srbu u Hrvatskoj osnovano Srpsko nacionalno vijeće i donesena Deklaracija o
suverenosti i autonomiji Srba u Hrvatskoj. Zbog sve češćeg ugrožavanja javnog
reda i mira te nepoštivanja Ustava u dijelovima Hrvatske gdje je srpsko
pučanstvo bilo u većini, hrvatsko vodstvo imalo je razloga za zabrinutost.
Pojava
naoružanih građana srpske narodnosti početkom kolovoza u Dalmaciji i Lici, tzv.
Balvan revolucija 17. kolovoza 1990. početak je oružane pobune dijela Srba u
Hrvatskoj protiv demokratski izabrane vlasti, kojoj je cilj bio pripojiti
hrvatski teritorij Srbiji. (…) U takvim okolnostima Sabor RH je 22. prosinca
1990. proglasio novi Ustav, kojim je Republika Hrvatska određena kao
jedinstvena i nedjeljiva, demokratska i socijalna država. Njegovim odredbama
promiču se ljudska prava i slobode, to jest ravnopravnost svih građana pred
zakonom, te višestranačka demokracija, tržišno gospodarstvo i pravo privatnoga
vlasništva.
No comments:
Post a Comment