Među laureatima prestižnog 6. Kliofesta – festivala povijesti prof. dr. sc. Dinko Šokčević iz Mađarske

Kruna 6. Kliofesta je dodjela nagrada povjesničarima koja će se održati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu sutra točno u podne 17. svibnja 2019. Tako će Nagrada „Ivan Lučić“ za životno djelo biti uručena prof. dr. sc. Mirjani Matijević Sokol koja je, uz karijeru istaknute sveučilišne profesorice, dvadesetak godina radila kao stručnjakinja za srednjovjekovnu građu u Akademijinu Zavodu za povijesne znanosti u Zagrebu. Mirjana Matijević Sokol istaknula se svojim prinosom istraživanju hrvatske srednjovjekovne povijesti. Nagrada „Mirjana Gross“ za knjigu godine s povijesnom tematikom dodijelit će se dr. sc. Ivani Horbec za knjigu pod naslovom „Prema modernoj državi. Uprava i politika u Banskoj Hrvatskoj 18. stoljeća“. 

Ivana Horbec oblikovala je uzornu sintetsku studiju koja se po svojim istraživačkim rezultatima i interpretativno-analitičkim dosezima s pravom može ubrojiti među najvažnije radove s područja hrvatske povijesti ranoga novog vijeka u posljednjih nekoliko desetljeća, kazao je dr. sc. Damir Agičić. Nagrada „Vjekoslav Klaić“ za popularizaciju povijesti  bit će uručena dr. sc. Josipu Mihaljeviću, znanstvenom suradniku Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu, za radijsku emisiju „Povijesne kontroverze“, kao i dr. sc. Vlatki Dugački i dr. sc. Krešimiru Reganu, znanstvenicima i leksikografima iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, za „Hrvatski povijesni atlas“. Nagrada „Ferdo Šišić“ za diplomski rad bit će uručena Luciji Bakšić i Marku Vodopiji.

Nagrada „Jaroslav Šidak“ koja se dodjeljuje inozemnim historiografima ove godine bit će uručena povjesničaru i kroatisti iz Mađarske prof. dr. sc. Dinku Šokčeviću (mađ. Sokcsevits Dénes). Uz karijeru omiljenog sveučilišnog profesora i cijenjenog atašea za kulturu, ostvaruje  kao povjesničar i plodnu znanstvenu karijeru još od doktorata na Sveučilištu u Pečuhu na temu „Slika Mađara kod Hrvata u razdoblju od 1790. i 1918. godine“. Svoj je doktorski rad objavio pod naslovom „Magyar múlt horvát szemmel (Mađarska prošlost – hrvatski pogled)“ u Budimpešti godine 2004. 

U međuvremenu je proširio istraživanja i na stereotipe koje su Mađari imali o Hrvatima u navedenom periodu te objavio u obliku knjige pod naslovom „Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata. Kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga?“ (Naklada Pavičić, Zagreb, 2006.). Istaknuo se kao aktivist hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj. Pamtimo ga kao uspješnog prvog ravnatelja novoosnovanoga Mađarskog instituta u Zagrebu i savjetnika za kulturu Veleposlanstva Republike Mađarske u Zagrebu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2017. Suradnik je Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj te vanjski suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Šokčević je trenutačno viši znanstveni suradnik Odjela za Jugoistočnu Europu Instituta za povijest Centra za humanističke znanosti Mađarske akademije znanosti u Budimpešti. 

Rezultati dosadašnjega rada dr. sc. Šokčevića važni su i zbog njegova zanimanja za povijest bačkih Hrvata i općenito za poznavanje suvremenog položaja hrvatske manjine u Mađarskoj. U svojim je knjigama i drugim prilozima nastojao što više prostora posvetiti upravo tim skupinama koje su se stjecajem okolnosti pomalo našle na margini historiografije. Taj fenomen je još važniji za hrvatsku stranu zbog toga što su se Hrvati u Mađarskoj suočili s naravnim asimilacijskim i akulturacijskim izazovima, što u svakom slučaju zaslužuje istraživačku pozornost.

Najvažnije mu je djelo objavljeno 2011. godine u Budimpešti: bio je to prvi pregled hrvatske povijesti koji je objavljen na mađarskom jeziku („Horvátország a 7. századtól napjainkig, Mundus Novus“, Budimpešta 2011). Istu je knjigu 2016. godine u Zagrebu objavio izdavač Durieux u hrvatskome prijevodu („Hrvatska od stoljeća 7. do danas“). Šokčević je ovim djelom dao fantastičan doprinos poznavanju hrvatske povijesti prikazujući ju iz drugog kuta, bez stereotipa koji postoje o hrvatsko-mađarskim odnosima u razdoblju od 1102. do 1918. kad su dva naroda preko 800 godina živjela u zajedničkoj državnoj zajednici. Ta nam knjiga također omogućuje da bolje razumijemo Hrvatsku u 21. stoljeću. Sažeto, Dinko Šokčević kao Hrvat iz Mađarske oživotvoruje dobre hrvatsko-mađarske odnose, djelujući poput idealnog znanstvenog diplomata - gradeći na nenametljiv način odnose Hrvatske i Mađarske.

Prestižni Kliofest, f e s t i v a l a  p o v i j e s t i, što ga tradicionalno organizira inicijator prof. dr. sc. Damir Agičić i Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti s partnerskim obrazovnim i baštinskim institucijama RH pod ovogodišnjim sloganom „Pišem povijest“ odvija se od 14. do 17. svibnja u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Ulica Hrvatske bratske zajednice 4.

Vesna Kukavica