Bar Croata en el Archivo

• Bar Croata - Distincion: Identidad Croata 2007
• Bar Croata - Segundo aniversario 2007
• 78 - Chabás - Provincia de Santa Fe - Encuentros de Bar Croata
• Visitando Bar Croata - 2008
• Bar Croata sobre Stepinac - 2008

Grozote u Odesi 1916. – 1917. - Predstavljanje knjige dr. sc. Ante Čuvala

Grozote u Odesi 1916. – 1917.

Predstavljanje knjige dr. sc. Ante Čuvala

U povodu 100. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatsko kulturno vijeće i CroLibertas pozivaju vas na predstavljanje knjige „100. obljetnica pravaške saborske interpelacije 1918. – 2018. Grozote u Odesi 1916. – 1917.“, koju je priredio dr. sc. Ante Čuvalo.

Predstavljanje će se održati u srijedu, 24. listopada 2018. u 19 sati u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, Kaptol 29a, Zagreb.

Knjigu će predstaviti prof. dr. sc. Ivo Banac, književnik Hrvoje Hitrec, dr. sc. Stjepan Matković i dr. sc. Tomislav Jonjić. Moderator predstavljanja bit će novinar i publicist Davor Dijanović.

"U Odesi je počelo. U krvavoj Odesi, u Kanatnom zavodu, gdje se masakriralo en masse i gdje su pokapajući mrtvace rekli onom grobaru, da ne treba da znade tko su ljudi, jer to su Hrvati. U Odesi se je klalo, tamo su pucale kosti i tamo su se davili utopljenici..."

(Miroslav Krleža, Deset krvavih godina i drugi politički eseji. Sarajevo: 1990. (1957.), str. 282.)

hkv

Spomenici Hrvatske kulture u zagrljaju Dunava

Ivan Horvat

Želja nam je upoznati širu javnost koji su to spomenici hrvatske kulture i poznati Hrvati koji su rođeni, stvarali i radili u Srbiji kao i sa radom Hrvatskog kulturnog centra.

Od samog osnivanja Hrvatski kulturni centar iz Novog Sada organizira humanitarne akcije i već u godini osnivanja 1999.g. organizirali smo prvu humanitarnu akciju tj. slikarsku koloniju „Kapija evrope 99“ – i sve slike poklonjene su Porodilištu u Novom Sadu.

Učesnici smo mnogih humanitarnih akcija. Tako i ove godine Hrvatski kulturni centar organizirao je humanitarnu slikarsku koloniju „Poklon za budućnost“ čiji je pokrovitelj bio Grad Novi Sad, a na kojoj su učestvovali hrvatski slikari iz Hrvatske i Srbije. Novac koji smo dobili od prodaje slika upotrebljen je u humanitarne svrhe. Porodilištu u Novom Sadu kupljen je laboratorijski inkubator i bezkontaktni toplomjeri, a slike koje nisu prodate krase sobe Porodilišta u Novom Sadu.

Kao i slikarsku koloniju i mnoge druge naše projekte podržao Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Ovaj DVD „Spomenici Hrvatske kulture u zagrljaju Dunava“ posvećen je znamenitim Hrvatima koji su živjeli i stvarali u Novom Sadu i Petrovaradinu.

Napomenut ću samo neke od njih. Na današnji dan u Petrovaradinu rođen je veliki Hrvatski ban Josip Jelačić. Na Uspenskom groblju pokopan je Josip Runjanin skladatelj Hrvatske himne „Lijepa naša domovino“, a u Petrovaradinu je živio i stvarao. Franjo Štefanović čija se opera smatra prvom operom u svijetu napisana za decu.

DVD je snimljen u HD i 4K rezoluciji u tiražu od 500 primjeraka i veći dio biti će podjeljen hrvatskim udrugama u svetu.

https://drive.google.com/file/d/1C0egS-_h-5Rh08C8yEf5088KkbSPnccD/view

https://drive.google.com/file/d/1C0egS-_h-5Rh08C8yEf5088KkbSPnccD/view?usp=drive_web

Izašao novi broj Matice - časopisa Hrvatske matice iseljenika

Izašao novi broj Matice

Časopis donosi i povratničke priče južnoafričke Opatijke Katice Hauptfeld i leipziške Iločanke, današnje gradonačelnice Marine Budimir. Važna vijest za Hrvate izvan domovine je, uz otvorenje šestog diplomatskog predstavništva u BiH - konzulata u Livnu, i predstavljanje Registra hrvatskih subjekata izvan RH Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u Zagrebu.

Iz tiska je upravo izašao deseti broj Matice, časopisa Hrvatske matice iseljenika. Listopadski broj donosi pregršt zanimljivosti, susreta i događanja u hrvatskim zajednicama u europskim i prekomorskim hrvatskim zajednicama. Prebogatu Matičinu programsku godinu prate napisi o Školi folklora u Zadru Plesni običaji jadranskoga područja Snježane Jurišić, Foruma mladih pripadnika hrvatskih manjina u Koljnofu Perspektive obrazovanja mladih iz hrvatskih zajednica Srednje i Jugoistočne Europe Marina Knezovića te članak o rujanskoj tribini u HMI-ju Ljetopis je promotor jezika panonskoga prostora Diane Šimurine-Šoufek. 
Matica je bila prisutna i na 6. Večeri Hercegovine u Posavini i 23. Danima hrvatskoga filma u Orašju, na XXI. Rešetaračkim susretima pjesnika u slavonskim Rešetarima i na 40. obljetnici HKUD-a Fala iz švicarskoga Schaffhausena. Časopis donosi i povratničke priče južnoafričke Opatijke Katice Hauptfeld i leipziške Iločanke, današnje gradonačelnice Marine Budimir. Važna vijest za Hrvate izvan domovine je, uz otvorenje šestog diplomatskog predstavništva u BiH - konzulata u Livnu, i predstavljanje Registra hrvatskih subjekata izvan RH Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH u Zagrebu. Obljetničke teme tekstovima su popratili Branka Bezić Filipović, Karla Franić, Vesna Kukavica, Ljerka Galic, Aleksandar Vodopija i Naida Šehović. I u ovom, jesenskom broju Matice, na radost vjernih čitatelja diljem svijeta, pišu kolumnisti Vesna Kukavica, Sanja Vulić, Šimun Šito Ćorić, Željko Holjevac i Zvonko Ranogajec.

Izdvajamo kolumnu Globalna Hrvatska , koju prenosimo u cjelosti:

Argentinsko kulturno vrelo časopisa Studia Croatica

Poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao važno sredstvo komuniciranja ljudi zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Internetu čitatelje iz cijeloga svijeta

Ovih je dana u Buenos Airesu objelodanjena dvojezična knjiga pod naslovom Historia de la revista / Povijest časopisa Studia Croatica koju je uredio istaknuti publicist José Maria Vrljicak / Joza Vrljičak. Dvojezično izdanje, čiji je nakladnik istoimeni argentinski Instituto Studia Croatica, financijski je podupro Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Građa je pregledno izložena na 151 stranici, sažimajući šest burnih desetljeća publicističkih napora hrvatskih egzilanata koji su našili utočište nakon druge svjetske kataklizme u Južnoj Americi, ali i njihovih potomaka (rođenih u hispanističkome svijetu) koji su svoje medijske  aktivnosti temeljili na poštovanju domicilne sredine te očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta u uvjetima političke emigracije, a u ozračju zapadnih demokracija. Upravo je taj naraštaj hrvatskih publicista rođenih u dijaspori osvjetlao obraz našoj modernoj publicistici u globalnoj političkoj areni druge polovice 20. stoljeća, otvarajući međunarodnoj čitateljskoj publici (koja je svjedočila zlosilju komunizma) hrvatsku tematiku iz Titove nesvrstane SFRJ tijekom hladnoratovske podjele svijeta – vezanu uz pravo na samoodređenje naroda s vlastitom kulturnom i jezičnom osobnošću i to na jednom od velikih svjetskih jezika kakav je španjolski jezik s više od 400 milijuna izvornih govornika.

Prva pera časopisa Studia Croatica, kao predstavnici disidentske hrvatske zajednice, sudjeluju u međunarodnom rješenju prošlostoljetnoga hrvatskog pitanja od 1962. kada je održan Svehrvatski kongres u New Yorku, do više saborā Hrvatskoga narodnog vijeća održanih od Toronta (1975.), Bruxellesa (1977.) do Londona (1980.) i zaključnog sabora HNV-a upriličenog u Münchenu i uspješno okončanog u skladu s programskom agendom s neovisnošću Republike Hrvatske u Zagrebu krajem kolovoza 1990. Knjiga ima tri tematske cjeline. Prva je posvećena Hrvatskome latinoameričkome kulturnom institutu, koji je od utemeljenja u Buenos Airesu prije 59 godina zaslužan za pokretanje časopisa SC, dok ga od lani nakladnički potpisuje Instituto SC, naslijedivši uz istoimeni kultni časopis i njegovu djelatnost na novim programskim osnovama sa sjedištem u glavnome gradu te južnoameričke zemlje, kako stoji u službenom Registru argentinskih udruga od 2017. U četrnaest zasebnih tekstova opisane su ključne figure političke emigracije koje su se u Buenos Airesu angažirale oko ove časopisne serije, razumijevajući tragiku koju su (pro)živjeli, a okrećući se svjesno pozitivnim vrijednostima čovječanstva. Druga tematska cjelina znakovito je naslovljena Novo doba, a poklapa se s devedesetima i uspostavom neovisnosti Lijepe Naše, kada naraštaj političkih izbjeglica završava nakladnički ciklus u skladu s vlastitom programskom orijentacijom (I. Bogdan, F. Nevistić, R. Latković…), predavši časopis SC u ruke naraštaja rođenih u Argentini s fakultetskim obrazovanjem kada uredničku dužnost preuzima poliglot mr. Joza Vrljičak 9. XII. 1994. Treći dio knjige donosi 20 biografija publicista koji su obilježili ovu serijsku publikaciju kao vrelo povjesničarima i sociolozima migracijskih ruta našijenaca. Zanimljivo, suradnik SC bio je i dr. sc. Franjo Tuđman još od osamdesetih, kasniji utemeljitelj suvremene hrvatske države.

Revija SC objavila je dosad 147 tiskanih brojeva s područja širokog spektra tisućljetne hrvatske kulturne i jezične riznice, povijesti i politike, uključujući tekstove o pravu na samoodređenje naroda. Kao tromjesečna serijska publikacija s kulturno-političkom tematikom SC je upućivana na 134 ustanove, postavši pristupačna širokom krugu čitatelja u 54 države svijeta, koje su među prvima priznale neovisnost Lijepe Naše, ocijenila je prva savjetnica za kulturu Veleposlanstva RH u Argentini dr. sc. Maja Lukač Stier.  

Glavni urednik Vrljičak pokazao se izvrsnim kreatorom te revije i na novim medijima, učinivši je jednom od prvih publikacija toga tipa s internetskim izdanjem (www.studiacroatica.org), još od godine 1996. Time se krug čitatelja časopisa SC proširio i internacionalizirao, postavši najveća multimedijska mrežna stranica hrvatske dijaspore na španjolskome jeziku zadnje 22 godine. Sadrži oko 13.000 stranica revije, 12.000 stranica raznih knjiga na španjolskome, engleskome, francuskome i hrvatskome jeziku, te 1.100 audiovizualnih zapisa s više od 80 sati snimljenoga materijala, koji postižu na Mreži više od 3.000.000 posjeta godišnje. Nedvojbeno, poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao tako važno sredstvo informiranja mnoštva ljudi u svijetu zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Mrežu  potomke hrvatskih iseljenika i njihove prijatelje koji ne govore hrvatski. Glavnome uredniku pridružila se prije tri godine pravnica Adriana Smajić, koja je preuzela dužnost izvršne urednice, ujedno se potvrdivši i kao prevoditeljica na hrvatski građe ove knjige o slavnome argentinskome periodičniku.

Napisala: Dijana Šimurina Šoufek

Dvije knjige prof. dr. sc. Ante Čuvala

Dvije knjige prof. dr. sc. Ante Čuvala

Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Podružnica Ljubuški i Općinom Ljubuški večeras su u Gradskoj vijećnici organizirali predstavljanje dvije hvalevrijedne knjige autora Ante Čuvala. Prva knjiga Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.) i druga Croatian Martyrs for the Faith (Hrvatski mučenici za vjeru). Ante Čuvalo je još jednom dokazao kako znati istinu i čuvati ju, ne bismo mogli bez ovakvih knjiga, svjedoka i svjedočanstava, bez povjesničara i pisaca koji nam prošlost predočuju i čine dostupnom.

Uz autora koji je večeras zbog svog rada i djelovanja okupio mnoge, nešto više o ovoj knjizi rekao je dr. Ivo Lučić, a nakon njega je i dr. Ivica Šarac s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru je podijelio s prisutnima svoje razmišljanje o knjizi te se obratio profesor Boris Brkić. Profesorica Ljilja Marić je pročitala prijavu i saslušanje iz knjige.

Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.) ima 500 stranica i temeljena je na arhivskim materijalima koji se nalaze u podrumu općinske zgrade u Ljubuškom. Podijeljena je u 4 dijela. U prvom dijelu, koji broji 19 poglavlja, podijeljenih po temama, govori se o između ostalog o dolasku partizana u Ijubuška sela, mjesnim narodnim odborima, seljačkoj dobrovoljačkoj miliciji, narodnim tužiteljima, Narodnoj fronti, AFŽ omladini, predvojnička, komisijama, evidentičarima, popisima svega i svačega, zborovima i mitinzima. U drugom dijelu, između ostalog o popisu odobrenja i potvrda za sve i svašta, karakteristikama o nepodobnostima koje su izdavali mjesni odbori, o kaznama i progonima i o vagaricama. Treći dio ove knjige sadrži prijepis izabranih dokumenata dok četvrti preslika istih.

Uslijedio je glazbeni predah uz Mihaela Rašica, učenika IV. razreda Glazbene škole Ljubuški, koji je na gitari izveo skladbu skladatelja Matea Kartasia, Kaprićo.

Nakon toga je fra Mića Stojić, voditelj Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“ govorio o drugoj knjizi Croatian Martyrs for the Faith (Hrvatski mučenici za vjeru). Knjiga ima oko 100 stranica, uz opširniji predgovor, sadrži popis pobijenih hrvatskih katoličkih svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova i sjemeništaraca u 20. stoljeću. Knjiga je namijenjena svjetskoj javnosti, a prikladna je i za pokloniti stranim posjetiteljima koji se želi upoznati s žrtvama II. svjetskog rata i poraća.

Na samom kraju obratio se i sam autor Ante Čuvalo koji je srdačno zahvalio svima koji su na bilo koji način pomogli oko pripreme knjige, posebice supruzi Ikici, Borisu Brkiću, Ljubomiru i Krešimiru Čuvalu, te načelniku Nevenku Barbariću, Ankici Šaravanja, Ruži Bošnjak, Ivanu Bubalu, Ani Tolić i Gojku Hercegu u Općini Ljubuški. Također je zahvalio Filipu Šaravanji, Stipi Adžaipu, Ivanu Biški i Dariju Kajiću.

„Jedan od razloga što se bavim Bleiburgom i ovom temom rata i poraća je i to što je to nerasvijetljeni dio Hrvatske povijesti. Nije se o tome smjelo govoriti, ni pisati, ni istraživati. Ova knjiga je temeljena na dokumentima koji su ostali iz ostavštine mjesnog odbora i ovo je samo jedan uzorak tog progona i tog režima, a srećom sačuvani su ostaci i dokumenti“, kazao je autor Čuvalo te zaključio „Trebalo je puno strpljenja i rada. Treba to sve poslagati. Ovo je projekt temeljen na papirima koji su samo nabacani u neke hrpe, trebalo je sve to rastaviti po temama. To je bilo oko 70 kilograma papira. Svaki dan po nekoliko sati sam radio kako bih pripremio knjigu trebalo mi je skoro dvije godine, s tim da sam uz to radio i drugi projekt, ali ovo mi je bio glavni projekt.“

ljportal.com

Argentinsko kulturno vrelo časopisa Studia Croatica

Argentinsko kulturno vrelo časopisa Studia Croatica

Poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao važno sredstvo komuniciranja ljudi zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Internetu čitatelje iz cijeloga svijeta

Ovih je dana u Buenos Airesu objelodanjena knjiga pod naslovom Historia de la revista Studia Craoatica  1960 - 2018, Primera parte / Povijest časopisa Studia Croatica 1960. – 2018., Prvi dio koju je uredio istaknuti publicist José Maria Vrljicak / Joza Vrljičak. Dvojezično izdanje, čiji je nakladnik istoimeni argentinski Instituto Studia Croatica, financijski je podupro Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Građa je pregledno izložena na 151 stranici, sažimajući šest burnih desetljeća publicističkih napora hrvatskih egzilanata koji su našili utočište nakon druge svjetske kataklizme u Južnoj Americi, ali i njihovih potomaka (rođenih u hispanističkome svijetu) koji su svoje medijske aktivnosti temeljili na poštovanju domicilne sredine te očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta u uvjetima političke emigracije, a u ozračju zapadnih demokracija. Upravo je taj naraštaj hrvatskih publicista rođenih u dijaspori osvjetlao obraz našoj modernoj publicistici u globalnoj političkoj areni druge polovice 20. stoljeća, otvarajući međunarodnoj čitateljskoj publici (koja je svjedočila zlosilju komunizma) hrvatsku tematiku iz Titove nesvrstane SFRJ tijekom hladnoratovske podjele svijeta – vezanu uz pravo na samoodređenje naroda s vlastitom kulturnom i jezičnom osobnošću i to na jednom od velikih svjetskih jezika kakav je španjolski jezik s više od 400 milijuna izvornih govornika.

Prva pera časopisa Studia Croatica, kao predstavnici disidentske hrvatske zajednice, sudjeluju u međunarodnom rješenju prošlostoljetnoga hrvatskog pitanja od 1962. kada je održan Svehrvatski kongres u New Yorku, do više saborā Hrvatskoga narodnog vijeća održanih od Toronta (1975.), Bruxellesa (1977.) do Londona (1980.) i zaključnog sabora HNV-a upriličenog u Münchenu i uspješno okončanog nacionalnom pomirbom u skladu s programskom agendom s neovisnošću Republike Hrvatske u Zagrebu krajem kolovoza 1990. Knjiga ima tri tematske cjeline. Prva je posvećena Hrvatskome latinoameričkome kulturnom institutu, koji je od utemeljenja u Buenos Airesu prije 59 godina zaslužan za pokretanje časopisa SC, dok ga od lani nakladnički potpisuje Instituto SC, naslijedivši uz istoimeni kultni časopis i njegovu djelatnost na novim programskim osnovama sa sjedištem u glavnome gradu te južnoameričke zemlje, kako stoji u službenom Registru argentinskih udruga od 2017. U četrnaest zasebnih tekstova opisane su ključne figure političke emigracije koje su se u Buenos Airesu angažirale oko ove časopisne serije, razumijevajući tragiku koju su (pro)živjeli, a okrećući se svjesno pozitivnim vrijednostima čovječanstva. Druga tematska cjelina znakovito je naslovljena Novo doba, a poklapa se s devedesetima i uspostavom neovisnosti Lijepe Naše, kada naraštaj političkih izbjeglica završava nakladnički ciklus u skladu s vlastitom programskom orijentacijom (I. Bogdan, F. Nevistić, R. Latković…), predavši časopis SC u ruke naraštajā rođenih u Argentini s fakultetskim obrazovanjem bez ideološke stigme kada uredničku dužnost preuzima poliglot mr. Joza Vrljičak 9. XII. 1994. Treći dio knjige donosi 20 biografija publicista koji su obilježili ovu serijsku publikaciju kao vrelo povjesničarima i sociolozima migracijskih ruta našijenaca. Zanimljivo, suradnik SC bio je i povjesničar dr. sc. Franjo Tuđman još od osamdesetih, kasniji utemeljitelj suvremene hrvatske države.

Revija Studia Croatica objavila je dosad 147 tiskanih brojeva s područja širokog spektra tisućljetne hrvatske kulturne i jezične riznice, povijesti i politike, uključujući tekstove o pravu na samoodređenje naroda. Kao tromjesečna serijska publikacija s društvenom i kulturno-političkom tematikom SC je upućivana na 134 ustanove, postavši pristupačna širokom krugu čitatelja u 54 države svijeta, koje su među prvima priznale neovisnost Lijepe Naše, ocijenila je prva savjetnica za kulturu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Argentini dr. sc. Maja Lukač Stier (str. 97.). 

Izdvajamo, dr. sc. Milan Blažeković sastavio je indeks svih članaka objavljenih u časopisu do godine 1993., obuhvativši 32 godišta popisom priloga i sažetcima, uključujući popis suradnika revije i autora kao i popis ustanova, sveučilišta i knjižnica u kojima se mogu konzultirati pojedini brojevi časopisa.

Glavni urednik Joza Vrljičak pokazao se izvrsnim kreatorom te revije i na novim medijima, učinivši je jednom od prvih publikacija toga tipa s internetskim izdanjem (www.studiacroatica.org), još od godine 1996. Time se krug čitatelja časopisa Studia Croatica  proširio i internacionalizirao, postavši najveća multimedijska mrežna stranica hrvatske dijaspore na španjolskome jeziku zadnje 22 godine. Sadrži oko 13.000 stranica revije, 12.000 stranica raznih knjiga na španjolskome, engleskome, francuskome i hrvatskome jeziku, te 1.100 audiovizualnih zapisa s više od 80 sati snimljenoga materijala, koji postižu na Mreži više od 3.000.000 posjeta godišnje. Uredništvo SC aktivno je i na društvenoj mreži Facebooku (www.facebook.com/studiacroatica1960) te na Twitteru (@studiacroatica), kao i na servisu Youtube (www.youtube.com/studiacroatica).

Podsjećamo, argentinski Hrvat Joza Vrljičak rođen je u Buenos Airesu godine 1947. Taj ekonomist, informatičar i publicist s trostrukom karijerom školovao se u rodnoj Argentini i Kanadi, gdje je diplomirao na Université de Montréal (Loyola College) i  Concordia University. Govori hrvatski, španjolski, engleski i francuski jezik.  Kao aktivist iseljeničke zajednice u Argentini bio je dopredsjednik Međudruštvenog odbora hrvatskih udruga i ustanova u toj prijateljskoj nam južnoameričkoj državi te član prvog saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH (2013. – 2017).

Nedvojbeno, poliglot Joza Vrljičak najzaslužniji je što je časopis Studia Croatica postao tako važno sredstvo informiranja mnoštva ljudi u svijetu zainteresiranih za hrvatsku kulturu, znanost i umjetnost, privukavši na Mrežu  potomke hrvatskih iseljenika i njihove prijatelje koji ne govore hrvatski jezik. Glavnome uredniku pridružila se prije tri godine pravnica Adriana Smajić, koja je preuzela dužnost izvršne urednice, ujedno se potvrdivši i kao prevoditeljica na hrvatski jezik građe ove knjige o slavnome argentinskome periodičniku.

Tekst: Vesna Kukavica

https://matis.hr/vijesti/argentinsko-kulturno-vrelo-casopisa-studia-croatica/