PRIJEDLOZI ČLANOVA SAVJETA
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE, PREDSTAVNIKA JUŽNO
AMERIČKIH DRŽAVA, VLADI REPUBLIKE HRVATSKE
Članovi Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske
(u daljnjem tekstu: Članovi Savjeta), predstavnici Južno Američkih zemalja, predlažu
Drugoj Sjednici Savjeta Vlade Republike Hrvatske (RH) da se sljedeći prijedlozi
uključe u zajedničku Izjavu koja će biti predana Vladi Republike Hrvatske preporukom
da se isti primjene.
DIPLOMATSKA SLUŽBA, KONZULARNE USLUGE I POSJETE ČELNIKA
Predlaže se:
Da se za dužnosnike
diplomatske službe i konzularnih poslova imenuju osobe koje imaju odgovarajuću opću
spremu, odnosno koje poznaju društvene prilike i voljne su da surađuju s
hrvatskom dijasporom u zemlji u koju dolaze.
Da se poveća broj diplomatskih
predstavništava na Južno Američkom kontinentu.
Da se u zemljama udaljenim tisuće
kilometara od službenog diplomatskog predstavništva RH, a gdje žive Hrvati,
otvore Generalni konzulati.
Da sužbenici Vlade RH, kao i
diplomatsko i konzularno osoblje nadležnih Hrvatskih Veleposlanstava prilikom
svojih službenih putovanja po Južnoj Americi ukljuće u program svoga boravka i
posjete Hrvatskim zajednicama. Na golemom prostranstvu Južne Amerike gotovo
svugdje žive Hrvati koji bi željeli da ih posjete državni službenici, kao i
diplomatsko i konzularno osoblje nadležnih Hrvatskih Veleposlanstava.
Ova je situacija danas donekle
ublažena posjetama Članova Savjeta koji to čine u svoje slobodno vrijeme i o
vlastitom trošku.
Da Ministarstvo Vanjskih
Poslova RH uvede u godišnji program rada svakog Veleposlanstva program održavanja
Konzularnih Dana na teritoriju i u mjestima gdje žive Hrvati, koji danas svaki zasebno
putuju kako bi između ostalog, upisali svoju novorođenu djecu u Matičnu knjigu
rođenih, da im se uzmu biometrički podaci koji su danas potrebni za izdavanje
novih putovnica i kako bi objavili druge slične konzularne poslove, zasto danas
svaki pojedinac mora putovati ponekad i tisuće kilometara avionom, izbivati sa
posla 3-4 dana, snoseći pri tome znatne troškove.
U većem dijelu Južno Američkih
zemalja gdje postoje hrvatske zajednice prošlo je već i više od 4 godine a da
se ne održavaju niti planiraju Konzularni dani.
Da se u Južnoj Americi, kao i
u ostalim zemljama u kojima je to potrebno, otvori dodatni broj Hrvatskih Počasnih
Konzulata. Da Konzuli budu hrvatskog podrijetla i izabrani na prijedlog lokalnih
hrvatskih zajednica. Važna središta u kojima žive hrvatski iseljenici, kao što
su grad Rosario (Argentina), Lima (Peru) i Caracas (Venezuela) nisu pokriveni
ili već godinama nemaju postavljenog Generalnog ili Počasnog konzula.
STJECANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA
Uvod
Nakon ulaska Republike Hrvatske
u Europsku Uniju i postavljanja dodatnih uvjeta za primanje u Hrvatsko državljanstvo,
broj molba za dobivanje Hrvatskog državljanstva na južno Američkom kontinentu
je znatno smanjen.
Nažalost, pri tome treba
spomenuti da se u skladištima diplomatskih misija RH u nekim zemljama u Južnoj
Americi nalazi preko 1.500 (tisuću petsto) neriješenih molba koje su zaprimili
konzularni službenici Ministarstva vanjskih poslova prije 5 - 10 godina, od
osoba koje još do sada nisu primile odgovor na svoju molbu, usprkos tome što im
se je prilikom predaje molbe naplatilo u prosjeku između 250 do 300 € za postupak po svakom zahtjevu a da se taj
posao nije obavio.
U Čile postoje molbe koje su
predane prije 10 godina a da se stranci nije dalo nikakvo objašnjenje ili
obrazloženje, mada su uredno predali zahtjeve i uplatili traženi iznos.
Prijedlog
Preporučuje se Vladi Republike
Hrvatske da hitno poduzme potrebne mjere kako bi se ove davno primljene molbe
za stijecanje hrvatskog državljanstva ažurno riješile u što kraćem roku, bez
dodatnih troškova i zahtjeva za oštećene.
Da se pošalje dodatno osoblje
koje će se posebno angažirati za spomenute zaostale slučajeve.
Preporučuje se Vladi RH da naredi Ministarstvima koja rade sa strankama da stave u upotrebu Obrazac administrativnog praćenja svakog primljenog zahtjeva za državljanstvo, koji bi bio dostupan stranci, a čija bi primjena vjerojatno znatno pridonjela normalnom rješavanju sličnih administrativnih procesa.
Smatramo da je potrebno da se poznavanje hrvatskog jezika i kulture, kao jedan od uvjeta za stjecanje državljanstva, zadrži, preporučivši pri tome da bi administrativni postupak trebao biti brži i jeftiniji.
Troškovi konzularnih pristojba za primanje u hrvatsko državljanstvo
Predlažemo da cijene konzularnih pristojba za stjecanje hrvatskog državljanstva budu bitno snižene i da iste budu određene u skladu sa životnim standardom ljudi u regiji gdje se primjenjuju.
UČENJE
HRVATSKOG JEZIKA
Uvod
Danas u Južnoj
Americi živi
treća i četvrta generacija potomaka Hrvatskih emigranata, pa je u većini slučajeva
teško očekivati da oni poznaju Hrvatski jezik.
Jezik je osnovna baština
svakog naroda, održavajući
njegovo poznavanje među
iseljenicima, održava
se i interes i veza s maticom zemljom.
Prijedlog
Predlažemo
da se službeno
otvore tečajevi hrvatskog jezika u zemljama gdje žive
hrvatski iseljenici, da se isti po mogućnosti ne naplaćuju, a da se uz to organiziraju
i druge pomoćne aktivnosti kao što
su: prigodna izlaganja, prikazivanje hrvatskih filmova i predstavljanje književnih
dijela, organiziranje umjetničkih radionica i slično.
Nužno
je da Vlada RH ima jasan plan rada što se tiče učenja hrvatskog jezika za
iseljenike, racionalizirajući pri tome upotrebu raspoloživih
sredstava. U nekim dijelovima gdje žive
hrvatski iseljenici nema pogodnih osoba za podučavanje hrvatskog jezika, dok u
drugima postoje lokalni profesori, koji iako nemaju diplomu dovoljno poznaju
hrvatski jezik i predaju tečajeve.
Među
mladima postoji veliki interes za učenje hrvatskog jezika, i ne samo u cilju da
bi dobili državljanstvo
ili "europsku putovnicu".
Velik interes učenika djelomično je
zadovoljen nastavnicima koji dolaze iz Hrvatske, kao i lokalnim osobama koji su
dio dijaspore a imaju približno
potrebnu stručnu spremu.
Lokalni nastavnici su jeftiniji
od onih upućenih iz R. Hrvatske, te predstavljaju dugoročno riješenje
i manji trošak
za Hrvatsku državu.
Iz izloženih razloga predlažemo
da se pomogne lokalnim nastavnicima i da se potiče njihov rad. Vjerujemo da je
takvo rješenje
uz isti -ili manji- trošak
učinkovitije.
U smislu izloženog, preporučujemo
Vladi RH da se u Hrvatskoj izradi potrebni program dopunskog obrazovanja za
lokalne nastavnike kako bi mogli uspješnije predavati nastave Hrvatskog jezika.
Troškovi ovih programa
mogu biti namireni iz raspoloživih fondova koje R. Hrvatska ima za podučavanje Hrvatskog
jezika u svijetu.
POLITIČKA
PRAVA I ZASTUPANJE HRVATSKE DIJASPORE
Uvod
Iako je donošenjem Zakona o
odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske postignut velik
napredak u odnosima RH sa hrvatskom dijasporom, još uvjek postoje
neka osnovna prava koja nam nisu dostupna, iako su teoretski riješena. Pri tome mislimo na pravo glasovanja i predstavljanja u
organima zakonodavne vlasti RH.
Opće je poznato da je mogućnost glasovanja građana Republike Hrvatske koji žive izvan granica Republike Hrvatske više nego ograničena, kao što pokazuju postojeći statistički podaci, iako se radi o ustavnom pravu svakog Hrvata, pa i onog koji živi izvan granica R. Hrvatske, zajamčenim Ustavom koji govori o jednakosti i ravnopravnosti svih građana Republike Hrvatske.
Ograničavanje postojanja glasačkih mjesta samo u službenim diplomatskim predstavništvima R. Hrvatske čini praktički nemoguće sudjelovanje najvećem broju građana hrvatske dijaspore jer većina nas živimo udaljeni stotine i tisuće kilometara od mjesta glasanja. Da bi glasovali, najveći dio nas bi trebao izgubiti između jednog do 3 dana, na što se moraju pridodati i veliki materijalni troškovi.
GLASOVANJE
Zbog izloženog molimo Vladu RH da pokrene akciju kako bi se izmjenio nadležni zakon te da nam se
na taj način omugući dopisno ili / i elektroničko
(putem interneta) glasovanje barem nama, Hrvatima koji živimo izvan Republike Hrvatske, čime bi ujedno
zemlja postigla viši nivo
demokratskog razvoja.
PREDSTAVNICI HRVATSKE DIJASPORE
Ako se izuzme predstavnike dijaspore BiH, u organima Hrvatske zakonodavne vlasti praktički ne postoje zastupnici Hrvata koji žive izvan
R. Hrvatske. Na postojeća 3 zastupnička mjesta posebne XI. izborne jedinice namjenjene
Hrvatima izvan R. Hrvatske nalaze se predstavnici BiH-a koji ne poznaju
problematiku Hrvatske dijaspore u svijetu.
Ako
se uistinu želi uključiti u društveni život stotine tisuća iseljenih Hrvata koji žive izvan R.
Hrvatske, onda je neophodno da i njihovi stvarni predstavnici mogu biti izabrani
u Sabor RH.
(članak 44, Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske)
Predlažemo Vladi RH da uzme u obzir ovu našu primjedbu, da se sukladno zakonu izvrše potrebne promjene kako bi
hrvatsko iseljeništvo imalo predstavnike u Saboru.
(ZAKON O
ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske
Članak 44. Republika Hrvatska osigurava uključivanje Hrvata izvan
Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske kroz
njihovu zastupljenost u Hrvatskom saboru i u Savjetu Vlade Republike Hrvatske
za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Hrvati
izvan Republike Hrvatske su ravnopravan dio jednog i nedjeljivog hrvatskog
naroda.)
INFORMATIVNA
MREŽA I PROMIDŽBA HRVATSKIH INTERESA
Uvod
Za osobe koje ne vladaju
hrvatskim jezikom danas ne postoji prigodna mreža širenja svakodnevnih vijesti objavljenih
u R. Hrvatskoj, čije bi postojanje znatno približilo hrvatske iseljenike
matici zemlji i povećalo interes i poznavanje svakodnevnih problema i života u
Hrvatskoj.
Prijedlog
Predlaže se da se izradi prikladni
informativni program na španjolskom jeziku koji bi postojećim kanalima internetske
mreže bio uručen ili dostupan zainteresiranima, a svakodnevno bi prenosio vijesti,
izvještavao o aktualnim događajima u domovini, a dio emisije bi bio posvećen učenju
hrvatskog jezika.
PRIJEDLOZI ZA PROMJENU "POSLOVNIKA O RADU SAVJETA
VLADE
REPUBLIKE HRVATSKE ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE
HRVATSKE"
(U daljnjem tekstu: Savjet)
OBRAZLOŽENJE
Uvod
Tokom dvogodišnjeg postojanja Savjeta doznali smo da ovisno o regiji svijeta u kojoj živi hrvatsko
iseljeništvo, ono ima specifične potrebe i probleme koje trebamo
riješavati.
Vidljivo je isto tako da po
sadašnjem
načinu poslovanja Savjeta neki blokovi imaju veću važnost i da njihova
problematika ima prednost, zbog čega su neki članovi Savjeta već predlagali da
se uvedu promjene u Poslovnik Savjeta kako bi se ekitativno mogle zadovoljiti
potrebe svih regija.
Prijedlozi
Predlažemo da se u Savjetu osnuju stalne Regionalne radne skupine sačinjene od svih članova Savjeta iz dotične iseljeničke regije, koje će se brinuti da se brže i jednostavnije riješe specifične potrebe hrvatskih iseljenika dotične regije.
Kad govorimo o regionalnim
skupinama, zbog različite problematike ili geografske udaljenosti mislimo i
predlažemo da se u poslovniku uvede da postoje 6 regionalnih skupina, a to su:
Hrvati iz Bosne i Hercegovine,
hrvatske manjine, hrvatski iseljenici iz europskih država, te tri (3) regije
hrvatskih iseljenika iz prekooceanskih država, a to su: Sjeverna Amerika, Južna
Amerika te Australia, Novi Zeland i Južna Afrika.
Predlažemo da se u Pravilnik o radu Savjeta
uvedu sljedeće promjene:
·
Da se u
Pravilnik uvede da postoje 6 gore spomenutih regionalnih skupina
·
Da svaka od 6
spomenutih regionalnih skupina ima jednog podpredsjednika (ujedno je on čelnik
regionalne radne skupine).
·
Da mandat
predsjednika Savjeta traje 2 godine
·
Da sve
regionalne skupine imaju pravo na mandat predsjednika po prethodno određenom
redu.
Sigurni smo
da bi s time rad Savjeta bio efikasniji i da bi hrvatsko iseljeništvo iz cijelog svijeta bilo
ravnopravnije zastupano.
S toga,
predlažemo članovima
Savjeta Vlade da se na sljedećoj sjednici Savjeta uvede u dnevni red ovaj naš
prijedlog.
(Po sadašnjem
Poslovniku rada Savjeta, čl. 11: "Predsjednik i potpredsjednici Savjeta
mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka mandata od četiri godine, a na
prijedlog najmanje jedne trećine izabranih članova Savjeta ili na vlastiti
zahtjev"
"Prijedlog
za razrješenje mora biti obrazložen, te o njemu odlučuju većinom glasova
izabrani članovi Savjeta s pravom glasa, na prvoj sljedećoj sjednici Savjeta na
kojoj je nazočna većina izabranih članova Savjeta.")
DEMOGRAFSKI
RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE
Zabrinjavajuća je činjenica da se broj stanovnika u Republici
Hrvatskoj svake godine smanjuje: zadnjih godina za oko 13.000 stanovnika godišnje,
a
broj umirovljenika se gotovo izjednačio s brojem zaposlenih, što
uz ekonomsku krizu predstavlja velik teret za mali broj privrednika.
Preporučuje
se Vladi RH da se detaljno razmotri ova problematika i poduzmu drastične mjere
da se u prvom redu sprijeći odlazak obrazovanih ljudi u zreloj dobi, a da se i
pored toga potiče povratak hrvatskih građana koji žive diljem svjeta,
konkretnim mjerama kao što su: brzi postupak za izdavanje radnih i građevinskih
dozvola, brzi postupak ovjeravanja diploma povratnika izdanih u inozemstvu,
povećanje broja stipendija za učenje hrvatskog jezika, ponude zaposlenja i pomoći
pri rješavanju
stambenih potreba povratnika.
ULAGANJA
U DOMOVINI
Ukoliko
se uspije da što
veći broj hrvatskih iseljenika uloži svoja sredstva u privredni razvoj
Republike Hrvatske, ojačat će se veza domovine s dijasporom i otvorit će se nove
mogućnosti zajedničkog rada na svjetskom tržištu između Hrvata iz domovine i
onih koji žive izvan nje. Obavijesti o prilikama ulaganja u Republici Hrvatskoj
stižu kasno a kad stignu, praktički je nemoguće uputiti kako tehničku, tako i
novčanu ponudu.