Prijedlozi iz Juzne Amerike - Savjet Vlade Republike Hrvatske

PRIJEDLOZI ČLANOVA SAVJETA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE, PREDSTAVNIKA JUŽNO AMERIČKIH DRŽAVA, VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Članovi Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Članovi Savjeta), predstavnici Južno Američkih zemalja, predlažu Drugoj Sjednici Savjeta Vlade Republike Hrvatske (RH) da se sljedeći prijedlozi uključe u zajedničku Izjavu koja će biti predana Vladi Republike Hrvatske preporukom da se isti primjene.

DIPLOMATSKA SLUŽBA, KONZULARNE USLUGE I POSJETE ČELNIKA

Predlaže se:

Da se za dužnosnike diplomatske službe i konzularnih poslova imenuju osobe koje imaju odgovarajuću opću spremu, odnosno koje poznaju društvene prilike i voljne su da surađuju s hrvatskom dijasporom u zemlji u koju dolaze.

Da se poveća broj diplomatskih predstavništava na Južno Američkom kontinentu.

Da se u zemljama udaljenim tisuće kilometara od službenog diplomatskog predstavništva RH, a gdje žive Hrvati, otvore Generalni konzulati.

Da sužbenici Vlade RH, kao i diplomatsko i konzularno osoblje nadležnih Hrvatskih Veleposlanstava prilikom svojih službenih putovanja po Južnoj Americi ukljuće u program svoga boravka i posjete Hrvatskim zajednicama. Na golemom prostranstvu Južne Amerike gotovo svugdje žive Hrvati koji bi željeli da ih posjete državni službenici, kao i diplomatsko i konzularno osoblje nadležnih Hrvatskih Veleposlanstava.

Ova je situacija danas donekle ublažena posjetama Članova Savjeta koji to čine u svoje slobodno vrijeme i o vlastitom trošku.

Da Ministarstvo Vanjskih Poslova RH uvede u godišnji program rada svakog Veleposlanstva program održavanja Konzularnih Dana na teritoriju i u mjestima gdje žive Hrvati, koji danas svaki zasebno putuju kako bi između ostalog, upisali svoju novorođenu djecu u Matičnu knjigu rođenih, da im se uzmu biometrički podaci koji su danas potrebni za izdavanje novih putovnica i kako bi objavili druge slične konzularne poslove, zasto danas svaki pojedinac mora putovati ponekad i tisuće kilometara avionom, izbivati sa posla 3-4 dana, snoseći pri tome znatne troškove.

U većem dijelu Južno Američkih zemalja gdje postoje hrvatske zajednice prošlo je već i više od 4 godine a da se ne održavaju niti planiraju Konzularni dani.

Da se u Južnoj Americi, kao i u ostalim zemljama u kojima je to potrebno, otvori dodatni broj Hrvatskih Počasnih Konzulata. Da Konzuli budu hrvatskog podrijetla i izabrani na prijedlog lokalnih hrvatskih zajednica. Važna središta u kojima žive hrvatski iseljenici, kao što su grad Rosario (Argentina), Lima (Peru) i Caracas (Venezuela) nisu pokriveni ili već godinama nemaju postavljenog Generalnog ili Počasnog konzula.

STJECANJE HRVATSKOG DRŽAVLJANSTVA

Uvod

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju i postavljanja dodatnih uvjeta za primanje u Hrvatsko državljanstvo, broj molba za dobivanje Hrvatskog državljanstva na južno Američkom kontinentu je znatno smanjen.

Nažalost, pri tome treba spomenuti da se u skladištima diplomatskih misija RH u nekim zemljama u Južnoj Americi nalazi preko 1.500 (tisuću petsto) neriješenih molba koje su zaprimili konzularni službenici Ministarstva vanjskih poslova prije 5 - 10 godina, od osoba koje još do sada nisu primile odgovor na svoju molbu, usprkos tome što im se je prilikom predaje molbe naplatilo u prosjeku između 250 do 300  € za postupak po svakom zahtjevu a da se taj posao nije obavio.

U Čile postoje molbe koje su predane prije 10 godina a da se stranci nije dalo nikakvo objašnjenje ili obrazloženje, mada su uredno predali zahtjeve i uplatili traženi iznos.

Prijedlog

Preporučuje se Vladi Republike Hrvatske da hitno poduzme potrebne mjere kako bi se ove davno primljene molbe za stijecanje hrvatskog državljanstva ažurno riješile u što kraćem roku, bez dodatnih troškova i zahtjeva za oštećene.

Da se pošalje dodatno osoblje koje će se posebno angažirati za spomenute zaostale slučajeve.

Preporučuje se Vladi RH da naredi Ministarstvima koja rade sa strankama da stave u upotrebu Obrazac administrativnog praćenja svakog primljenog zahtjeva za državljanstvo, koji bi bio dostupan stranci, a čija bi primjena vjerojatno znatno pridonjela normalnom rješavanju sličnih administrativnih procesa.

Smatramo da je potrebno da se poznavanje hrvatskog jezika i kulture, kao jedan od uvjeta za stjecanje državljanstva, zadrži, preporučivši pri tome da bi administrativni postupak trebao biti brži i jeftiniji.

Troškovi konzularnih pristojba za primanje u hrvatsko državljanstvo

Predlažemo da cijene konzularnih pristojba za stjecanje hrvatskog državljanstva budu bitno snižene i da iste budu određene u skladu sa životnim standardom ljudi u regiji gdje se primjenjuju.

UČENJE HRVATSKOG JEZIKA

Uvod

Danas u Južnoj Americi živi treća i četvrta generacija potomaka Hrvatskih emigranata, pa je u većini slučajeva teško očekivati da oni poznaju Hrvatski jezik.

Jezik je osnovna baština svakog naroda, održavajući njegovo poznavanje među iseljenicima, održava se i interes i veza s maticom zemljom.

Prijedlog

Predlažemo da se službeno otvore tečajevi hrvatskog jezika u zemljama gdje žive hrvatski iseljenici, da se isti po mogućnosti ne naplaćuju, a da se uz to organiziraju i druge pomoćne aktivnosti kao što su: prigodna izlaganja, prikazivanje hrvatskih filmova i predstavljanje književnih dijela, organiziranje umjetničkih radionica i slično.

Nužno je da Vlada RH ima jasan plan rada što se tiče učenja hrvatskog jezika za iseljenike, racionalizirajući pri tome upotrebu raspoloživih sredstava. U nekim dijelovima gdje žive hrvatski iseljenici nema pogodnih osoba za podučavanje hrvatskog jezika, dok u drugima postoje lokalni profesori, koji iako nemaju diplomu dovoljno poznaju hrvatski jezik i predaju tečajeve.

Među mladima postoji veliki interes za učenje hrvatskog jezika, i ne samo u cilju da bi dobili državljanstvo ili "europsku putovnicu".

Velik interes učenika djelomično je zadovoljen nastavnicima koji dolaze iz Hrvatske, kao i lokalnim osobama koji su dio dijaspore a imaju približno potrebnu stručnu spremu.

Lokalni nastavnici su jeftiniji od onih upućenih iz R. Hrvatske, te predstavljaju dugoročno riješenje i manji trošak za Hrvatsku državu.

Iz izloženih razloga predlažemo da se pomogne lokalnim nastavnicima i da se potiče njihov rad. Vjerujemo da je takvo rješenje uz isti -ili manji- trošak učinkovitije.

U smislu izloženog, preporučujemo Vladi RH da se u Hrvatskoj izradi potrebni program dopunskog obrazovanja za lokalne nastavnike kako bi mogli uspješnije predavati nastave Hrvatskog jezika.

Troškovi ovih programa mogu biti namireni iz raspoloživih fondova koje R. Hrvatska ima za podučavanje Hrvatskog jezika u svijetu.

POLITIČKA PRAVA I ZASTUPANJE HRVATSKE DIJASPORE

Uvod

Iako je donošenjem Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske postignut velik napredak u odnosima RH sa hrvatskom dijasporom, još uvjek postoje neka osnovna prava koja nam nisu dostupna, iako su teoretski riješena. Pri tome mislimo na pravo glasovanja i predstavljanja u organima zakonodavne vlasti RH.

Opće je poznato da je mogućnost glasovanja građana Republike Hrvatske koji žive izvan granica Republike Hrvatske više nego ograničena, kao što pokazuju postojeći statistički podaci, iako se radi o ustavnom pravu svakog Hrvata, pa i onog koji živi izvan granica R. Hrvatske, zajamčenim Ustavom koji govori o jednakosti i ravnopravnosti svih građana Republike Hrvatske.

Ograničavanje postojanja glasačkih mjesta samo u službenim diplomatskim predstavništvima R. Hrvatske čini praktički nemoguće sudjelovanje najvećem broju građana hrvatske dijaspore jer većina nas živimo udaljeni stotine i tisuće kilometara od mjesta glasanja. Da bi glasovali, najveći dio nas bi trebao izgubiti između jednog do 3 dana, na što se moraju pridodati i veliki materijalni  troškovi.

GLASOVANJE

Zbog izloženog molimo Vladu RH da pokrene akciju kako bi se izmjenio nadležni zakon te da nam se na taj način omugući dopisno ili / i elektroničko (putem interneta) glasovanje barem nama, Hrvatima koji živimo izvan Republike Hrvatske, čime bi ujedno zemlja postigla viši nivo demokratskog razvoja.

PREDSTAVNICI HRVATSKE DIJASPORE

Ako se izuzme predstavnike dijaspore BiH, u organima Hrvatske zakonodavne vlasti praktički ne postoje zastupnici Hrvata koji žive izvan R. Hrvatske. Na postojeća 3 zastupnička mjesta posebne XI. izborne jedinice namjenjene Hrvatima izvan R. Hrvatske nalaze se predstavnici BiH-a koji ne poznaju problematiku Hrvatske dijaspore u svijetu.

Ako se uistinu želi uključiti u društveni život stotine tisuća iseljenih Hrvata koji žive izvan R. Hrvatske, onda je neophodno da i njihovi stvarni predstavnici mogu biti izabrani u Sabor RH.

(članak 44, Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske)

Predlažemo Vladi RH da uzme u obzir ovu našu primjedbu, da se sukladno zakonu izvrše potrebne promjene kako bi hrvatsko iseljeništvo imalo predstavnike u Saboru.

(ZAKON O ODNOSIMA REPUBLIKE HRVATSKE S HRVATIMA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Uključivanje u društveni i politički život Republike Hrvatske

Članak 44. Republika Hrvatska osigurava uključivanje Hrvata izvan Republike Hrvatske u društveni i politički život Republike Hrvatske kroz njihovu zastupljenost u Hrvatskom saboru i u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Hrvati izvan Republike Hrvatske su ravnopravan dio jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda.)

INFORMATIVNA MREŽA I PROMIDŽBA HRVATSKIH INTERESA

Uvod

Za osobe koje ne vladaju hrvatskim jezikom danas ne postoji prigodna mreža širenja svakodnevnih vijesti objavljenih u R. Hrvatskoj, čije bi postojanje znatno približilo hrvatske iseljenike matici zemlji i povećalo interes i poznavanje svakodnevnih problema i života u Hrvatskoj.

Prijedlog

Predlaže se da se izradi prikladni informativni program na španjolskom jeziku koji bi postojećim kanalima internetske mreže bio uručen ili dostupan zainteresiranima, a svakodnevno bi prenosio vijesti, izvještavao o aktualnim događajima u domovini, a dio emisije bi bio posvećen učenju hrvatskog jezika.

PRIJEDLOZI ZA PROMJENU "POSLOVNIKA O RADU SAVJETA VLADE

REPUBLIKE HRVATSKE ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE"

(U daljnjem tekstu: Savjet)

OBRAZLOŽENJE

Uvod

Tokom dvogodišnjeg postojanja Savjeta doznali smo da ovisno o regiji svijeta u kojoj živi hrvatsko iseljeništvo, ono ima specifične potrebe i probleme koje trebamo riješavati.

Vidljivo je isto tako da po sadašnjem načinu poslovanja Savjeta neki blokovi imaju veću važnost i da njihova problematika ima prednost, zbog čega su neki članovi Savjeta već predlagali da se uvedu promjene u Poslovnik Savjeta kako bi se ekitativno mogle zadovoljiti potrebe svih regija.

Prijedlozi

Predlažemo da se u Savjetu osnuju stalne Regionalne radne skupine sačinjene od svih članova Savjeta iz dotične iseljeničke regije, koje će se brinuti da se brže i jednostavnije riješe specifične potrebe hrvatskih iseljenika dotične regije.

Kad govorimo o regionalnim skupinama, zbog različite problematike ili geografske udaljenosti mislimo i predlažemo da se u poslovniku uvede da postoje 6 regionalnih skupina, a to su:

Hrvati iz Bosne i Hercegovine, hrvatske manjine, hrvatski iseljenici iz europskih država, te tri (3) regije hrvatskih iseljenika iz prekooceanskih država, a to su: Sjeverna Amerika, Južna Amerika te Australia, Novi Zeland i Južna Afrika.

Predlažemo da se u Pravilnik o radu Savjeta uvedu sljedeće promjene:

·         Da se u Pravilnik uvede da postoje 6 gore spomenutih regionalnih skupina

·         Da svaka od 6 spomenutih regionalnih skupina ima jednog podpredsjednika (ujedno je on čelnik regionalne radne skupine).

·         Da mandat predsjednika Savjeta traje 2 godine

·         Da sve regionalne skupine imaju pravo na mandat predsjednika po prethodno određenom redu.

Sigurni smo da bi s time rad Savjeta bio efikasniji i da bi hrvatsko iseljeništvo iz cijelog svijeta bilo ravnopravnije zastupano.

S toga, predlažemo članovima Savjeta Vlade da se na sljedećoj sjednici Savjeta uvede u dnevni red ovaj naš prijedlog.

(Po sadašnjem Poslovniku rada Savjeta, čl. 11: "Predsjednik i potpredsjednici Savjeta mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka mandata od četiri godine, a na prijedlog najmanje jedne trećine izabranih članova Savjeta ili na vlastiti zahtjev"

"Prijedlog za razrješenje mora biti obrazložen, te o njemu odlučuju većinom glasova izabrani članovi Savjeta s pravom glasa, na prvoj sljedećoj sjednici Savjeta na kojoj je nazočna većina izabranih članova Savjeta.")

DEMOGRAFSKI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE

Zabrinjavajuća je činjenica da se broj stanovnika u Republici Hrvatskoj svake godine smanjuje: zadnjih godina za oko 13.000 stanovnika godišnje, a broj umirovljenika se gotovo izjednačio s brojem zaposlenih, što uz ekonomsku krizu predstavlja velik teret za mali broj privrednika.

Preporučuje se Vladi RH da se detaljno razmotri ova problematika i poduzmu drastične mjere da se u prvom redu sprijeći odlazak obrazovanih ljudi u zreloj dobi, a da se i pored toga potiče povratak hrvatskih građana koji žive diljem svjeta, konkretnim mjerama kao što su: brzi postupak za izdavanje radnih i građevinskih dozvola, brzi postupak ovjeravanja diploma povratnika izdanih u inozemstvu, povećanje broja stipendija za učenje hrvatskog jezika, ponude zaposlenja i pomoći pri rješavanju stambenih potreba povratnika.

ULAGANJA U DOMOVINI

Ukoliko se uspije da što veći broj hrvatskih iseljenika uloži svoja sredstva u privredni razvoj Republike Hrvatske, ojačat će se veza domovine s dijasporom i otvorit će se nove mogućnosti zajedničkog rada na svjetskom tržištu između Hrvata iz domovine i onih koji žive izvan nje. Obavijesti o prilikama ulaganja u Republici Hrvatskoj stižu kasno a kad stignu, praktički je nemoguće uputiti kako tehničku, tako i novčanu ponudu.